18
POKAZATELJI RADNE (NE)ADAPTACIJE: APSENTIZAM, FLUKTUACIJA, POVREDE NA RADU

APSENTIZAM, FLUKTUACIJA, POVREDE NA RADUpsihologija.fon.bg.ac.rs/wp-content/uploads/2016/10/sedmi-cas.pdf · Uzroci apsentizma Demografsko-socijalne karakteristike Pol Starost Obrazovni

  • Upload
    others

  • View
    19

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

POKAZATELJI RADNE

(NE)ADAPTACIJE:

APSENTIZAM, FLUKTUACIJA, POVREDE

NA RADU

APSENTIZAM

NEPLANIRANO, SAMOINICIJATIVNO ODSUSTVOVANJE RADNIKA SA POSLA

08.11.:

VRSTE IZOSTANAKA

PREMA TRAJANJU

U toku radnog vremena

Jednodnevno

Višednevno

PREMA UZROKU

Opravdani

Neopravdani

Uzroci apsentizma

Demografsko-socijalne karakteristike

Pol

Starost

Obrazovni nivo

Položaj u organizaciji

Porodična odgovornost

Osobenosti posla

Smenski rad

Veličina radne grupe

Loši radni uslovi

POKAZATELJI APSENTIZMA

INDEKS GLOBALNOG APSENTIZMA

(frekvencije)

Prosečan broj izostanaka na hiljadu radnika u toku jednog vremenskog perioda

IGA = BI/BRx100

INDEKS GUBITKA

Prosečan broj izgubljenih radnih dana po jednom radniku tokom određenog vremenskog perioda

IG = ID/BRx100

FLUKTUACIJA RADNIKA

NEPLANIRANO I NEORGANIZOVANO KRETANJE RADNE SNAGE IZMEĐU ORGANIZACIJA, DELOVA PREDUZEĆA ILI GRANA

PODRAZUMEVA TRI ASPEKTA:

- ORGANIZACIONI

- (INDIVIDUALNO) PSIHOLOŠKI

- EKONOMSKI

OBLICI FLUKTUACIJE RADNIKA

POTENCIJALNA

proces postepenog povećavanja nezadovoljstva poslom i organizacijom i sazrevanje odluke da se ona napusti.

Stanje koje je prognostički validan pokazatelj realizovane fluktuacije

Pokazatelj:

Proporcija između radnika sa negativnim stavom

(nezadovoljstvo i spremnost da se napusti organizacija)

i ukupnog broja radnika

PF = 1 – {(0xn1) +(1xn2) + (2xn3)}/2N

REALIZOVANA INTERNA FLUKTUACIJA –

odlazak na drugo radno mesto

EKSTERNA FLUKTUACIJA – napuštanje organizacije

Pokazatelj:

Proporcija između broja odlazaka i broja zaposlenih

F = O/Px100

Uzroci fluktuacije

Opštedruštveni činioci - nejednaka ekonomska i tehnološka nerazvijenost regiona

Organizacioni činioci – ekonomska situacija i perspektive organizacije

Činioci posla – vrsta, težina

i složenost posla,uslovi rada, rizici i odgovornost, zarada i mogućnost napredovanja, rukovođenje

Lični činioci – starost, pol,

bračno stanje, udaljenost mesta stanovanja, crte ličnosti i tendencije u ponašanju

PSIHOLOŠKI ASPEKTI

POVREDA NA RADU

Mere zaštite Cilj:

Tehničke mere

Pravni propisi

Medicinsko-

psihološke mere

Smanjiti negativne ekonomske posledice

Doprineti većoj bezbednosti i sigurnosti radnika na radu

Povećati zadovoljstvo i ukupnu humanizaciju rada

Opšti uzroci: Opšti činioci:

Neadekvatna

oprema

Neadekvatno radno

ponašanje

Priroda samog

događaja

Uzrok događaja

Posledica događaja

Povreda/nezgoda u širem

smislu/nesreća na radu

POVREDA: svaka vrsta fizičke ili psihičke povrede koja privremeno ili trajno narušava normalno odvijanje radne aktivnosti

NEZGODA: događaj koji je izazvao povredu, materijalnu štetu, neplanirani prekid rada, narušavanje tehnološkog procesa ili izazivanje povećane opasnosti za sebe i/ili druge radnike na poslu

NESREĆA: događaj koji izaziva teže oblike povređivanja i smrtni ishod za jednog ili više radnika, ili je izazvana opšta opasnost ili velika materijalna šteta

Merenje povreda na radu

Indeks frekvencije – broj nezgoda, povreda ili

nesrećnih slučajeva na milion radnih sati

Indeks težine – broj izgubljenih radnih dana

zbog nezgoda ili povreda na radu na hiljadu

radnih sati

Uzroci povreda na radu

Objektivni: Subjektivni:

Vrsta posla

Osvetljenost

Temperatura

Buka

Napor i brzina rada (+umor)

Socijalno-psihološka klima

Organizacija rada

Obrazovanje

Iskustvo

Sposobnosti

Problemi na području specifičnih sposobnosti

Emocionalni faktori

Karakterne crte

Delovanje umora

Stanje zdravlja

Sociodemografski činioci (starost, poreklo, pol, radni staž, navike, predrasude)

Povreme

ni

Teorijska objašnjenja povreda

na radu

Teorija slučajnosti

Teorija imunizacije i senzibilizacije

Teorija sklonosti ili predispozicije

Teorija privremene sklonosti

Teorija latentnih perioda

Henrikova teorija redosleda faktora

Hepburnova teorija interakcije

Teorija dobre klime

Teorija zadovoljstva i motivacije

Henrikova teorija redosleda

faktora

Heburnova teorija interakcije

Rizično ponašanje

Materijalni faktor

Faktor potencijalne

opasnosti

Pogrešna reakcija –

aktiviranje opasnosti

Neposredni uzročni faktor NEZGODA

2.

3.

4.

1.

Lični faktor

AKTIVNA OPASNOST

=

Preventivne mere

Mere i postupci zaštite na radu

Psihološke i medicinsk emere zaštite

Dobra organizacija rada i poboljšanje fizičke radne okoline

Profesionalno obrazovanje i obučenost radnika

Pozitivna socijalno-psihološka atmosfera

Stvaranje sigurnostnih navika

Zdravstvena zaštita radnika