APSOLUTNE I KOMPARATIVNE PREDNOSTI KAO OSNOVA ZA RAZVOJ TEORIJE VANJSKE TRGOVINE

Uvod u teoriju aposlutne i komparativne prednosti

APSOLUTNE I KOMPARATIVNE PREDNOSTI KAO OSNOVA ZA RAZVOJ TEORIJE VANJSKE TRGOVINE

Konzistentan razvoj teorija vanjske trgovine duguje razvoju doktrine komparativnih prednosti, koje predstavljaju osnovu za specijalizaciju nacije i uspostavljanje slobodne trgovine, to je u osnoviTeorije klasine politike ekonomije. Naelo komparativne prednosti osigurava obostranu korist svim zemljama, buduida utemeljuje dokaz po kome drava moe profitirati od trgovine i onda kada je apsolutno efikasnija (ili manje efikasnija) nego druge drave u proizvodnji svakog dobra.Osnivai teorije vanjske trgovine su Adam Smit i David Rikardo, prvi sa teorijoma psolutnih prednosti, a drugi s teorijom komparativnih prednosti..

TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI

Prvi odgovor na pitanje zato uope dolazi do vanjskotrgovinske razmjene dao je A. Smit (1776.) sa teorijom apsolutnih prednosti koja objanjava trgovinsku razmjenu samo u sluajevima u kojima zemlje imaju apsolutne prednosti u proizvodnji odreenogdobra. Po ovom pristupu,ako jedna zemlja proizvodi neko dobro efikasnije od druge (smanjim utrokom rada) ona ima apsolutnu prednost u proizvodnji tog dobra.To znai da ako dvije zemlje, zemlja A i zemlja B, proizvode dva dobra X i Y, iako svaka ima apsolutnu prednost u proizvodnji jednog od datih dobara (npr. zemlja A zaproizvod X, a zemlja B za proizvod Y), izvjesno je da e se zemlja A specijalizirati u proizvodnji proizvoda X, a zemlja B u proizvodnji proizvoda Y. Ove zemlje e ondaizvoziti ono dobro koje proizvode jeftinije, a uvoziti ono dobro koje proizvode skupljenego druga zemlja. Dakle, zemlja e uvoziti proizvod Y, a zemlja B proizvod X).Ovakvo tumaenje meunarodne trgovine, meutim, ne objanjava zato zemlje razmjenjuju dobra i kada nemaju apsolutne prednosti.

TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

Odgovor na prethodno pitanje zato zemlje razmjenjuju dobra i kada nemajuapsolutne prednosti, dao je David Ricardo.Naelo komparativne prednosti kae da e svaka drava imati koristi ako sespecijalizira u proizvodnji i izvozu onih dobara koje moe proizvesti uz relativno nietrokove. Suprotno tome, svaka e drava imati koristi od uvoza onih dobara kojeproizvodi uz relativno visoke trokove.Polazne pretpostavke Rikardove teorije komparativnih prednosti: 1)razmatraju se dva proizvoda 2)razmjena se obavlja izmeu dvije zemlje 3)postoje stalni trokovi proizvodnje 4)jednolian je sastav kapitala 5)zanemaruju se transportni trokovi 6)apstrahira se novac kao sredstvo razmjene

Output po radnom danu jednog radnika Platno (jarda) Engleska Potrugal 20 30 Vino (up) 10 30

PRIMJER

Postoje samo dvije zemlje koje proizvode dva proizvoda (vino i platno), upotrebom samo jednog faktora proizvodnje,rada. Otuda su trokovi rada jedini trokovi u ukupnim trokovima proizvodnje vina i platna. Rikardova teorija komparativnih prednosti pokazuje da dvije drave mogu imati korist od proizvodnje dobara sa niim relativnim oportunitetnim trokovima i razmjenjivati ih za druga dobra koja imaju vie relativne, oportunitetne trokove, to je prvobitno pokazano na primjeru trgovine Engleske i Portugala, koje proizvode vino i platno.

Teorija komparativnih trokova ne stavlja na vagu trokove proizvodnje vina ili platna) na dva razliita mjesta (Engleska i Portigal), nego razlike izmeu trokova proizvodnje dviju roba u svakoj od dviju zemalja.

Model pokazuje:

-da je objema ovim zemljama isplativo da se specijaliziraju u proizvodnji onog proizvoda u kome imaju komparativne prednosti - da taj proizvod izvoze.

-ukoliko jedna zemlja u poreenju sa drugom ima apsolutne prednosti u proizvodnji oba proizvoda, ona ima i komparativne prednosti u proizvodnji onog proizvoda kod koga njena produktivnost u veoj mjeri nadmauje produktivnost druge zemlje

-Ako jedna zemlja nema apsolutnih prednosti u proizvodnji oba proizvoda, ona ima komparativne prednosti u proizvodnji onog proizvoda kod koga je njeno zaostajanje u produktivnosti manje.

Pretpostavimo da se u Engleskoj moe proizvesti godinje 2000 jardi platna ili 1000 upova vina, odnosno linearna kombinacija izmeu ovih dobara.

Prije trgovine s Portugalom, Englezi su proizveli 1250 jardi platna i 375 upova vina. Ova kombinacija je predstavljena takom K na krivulji proizvodnih mogunosti Engleske na dijagramu 6.

U Portugalu se moe proizvesti 1000 jardi platna ili 1000 upova vina, odnosno njihova linearna kombinacija tih proizvoda.

Prije poetka trgovine, Portugalci su izabrali proizvodnju 500 jardi platna i 500 upova vina, to je predstavljeno takom R na krivi proizvodnih mogunosti Portugalaca.

Trgovinski odnos lei iznad proizvodnih mogunosti svake zemlje, to pokazuje da specijalizacijom proizvodnje na osnovu niskih oportunitetnih trokova i razmjenom zadruge robe, obje zemlje su stvorile mogunost da se njihova potronja povea iznad limita dozvoljenih domaih proizvodnih mogunosti. Specijalizacija i trgovina su napravile bolje za obje zemlje, pa dolazi do poveanja ukupnog blagostanja.

Proizvodnja

Prije trgovine

Poslije trgovine

Engleska Portugal

20 30

10 30

40 0

0 60

poredjenje

Output po radnom danu jednog radnika Platno (jarda)Engleska Portugal

Proizvodnja Prije trgovineEngleska Portugal

Vino (up) 10 30

Poslije trgovine 40 0 0 60

20 30

20 30

10 30

U tabeli 1 prikazan je primjer Engleske i Portugala. Portugal ima apsolutnu prednost u proizvodnji oba proizvoda. S istim radom Portugal proizvede vie vina i platna od Engleske.

Specijalizacijom proizvodnje na osnovu niskih oportunitetnih trokova i razmjenom zadruge robe, obje zemlje su stvorile mogunost da se njihova potronja povea iznad limita dozvoljenih domaih proizvodnih mogunosti. Specijalizacija i trgovina sunapravile bolje za obje zemlje, pa dolazi do poveanja ukupnog blagostanja.

OSTALE TEORIJE VANJSKE TRGOVINE

Meunarodna trgovina je veoma sloen ekonomski fenomen i ne moe se, objanjavati samo komparativnom ili apsolutnom prednou. Na primjer, tim teorijama ne moemo objasniti zato se u neke zemlje uvoze, ali i izvoze neki proizvodi. Pored toga, na meunarodnu trgovinu utie i diferencijacija proizvoda.

PRIMJER Iako nema komparativne prednosti u proizvodnji automobila, vedski automobil Volvo se odlino prodaje u cijelom svijetu, zato to je fabrika Volvo razvila specifini diferenciran proizvod koji daje veu sigurnost nego druga auta (iako, diferencijacija nije u potpunoj suprotnosti s teorijom komparativnih prednosti, jer se moe povezati s doprinosom faktora znanja).

HEKER-OLINOVA TEOREMA-Jedna od teorema koja dalje elaborira teoriju komparativnih prednosti D.Rikarda je Heker-Olinova(HeckscherOhlin) -Neki to nazivaju H-O-modelom.H-O teorija glasi:

jedna zemlja ima komparativnu prednost u proizvodnji onog proizvoda u cijoj proizvodnji intenzivno koristi odreeni proizvodni faktor kojim ona raspolae i zbog toga e izvoziti taj proizvod i obratno.

Sutina ove teorije je da faktori treba da uu u razmjenu sa niim cjenama.

-Zakljuio je da se izvozom smanjuje raspoloivost proizvodnih faktora za proizvodnju na domaem tritu,a uvoz poveava njihovu raspoloivost. -Preduslov razlika u komparativnoj prednosti I trokovima je razlika u relativnoj raspoloivosti proizvodnih faktora.

Ogranienja H-O teoreme:-Svaka zemlja e izvoziti ono dobro u ijoj se proizvodnji intenzivnije koristi onaj proizvodni faktor kojeg ta zemlja ima u veoj koliini. (2, 2, 2) - 2 faktora, 2 zemlje, 2 proizvoda obje zemlje istu tehnologiju da koriste

-Uvoziti e ono dobro u ijoj se proizvodnji intenzivn koristi relativno oskudni, odnosno skuplji proizvodni faktor te zemlje.

X radno intenzivan

Y kapitalno intenzivan

nema transportnih trokova mobilnost faktora je idealna

meunarodna razmjena je uravnoteena

ukus identian

Bertil OhlinOn kritiki analizira klasinu i neoklasinu koncepciju meunarodne trgovine Polazi od toga da se zakonitosti meunarodne razmjene u osnovi ne razlikujuod zakonitosti koje vladaju u unutranjoj razmjeni. Proizvodnja razliitih dobara podrazumijeva upotrebu razliitih faktora proizvodnje, koji su razliito locirane po pojedinim zemljama. Formiraju razliite cijene dobara, to daje osnovni poticaj meunarodnoj razmjeni.

Ohlinova teorija meunarodne trgovine, s teorijom Eli Heckshera, poznata kao H-O teorija , uvodi novo tumaenje temeljnih pokretaa meunarodne ekonomije.

Leontiefljev paradoks-Empirijskim istraivanjem H-O teorije,W. Leontief je tvrdio da SAD kao zemlja u kojoj je kapital obilan proizvodni faktor, izvozi radno intenzivna dobra, a uvozi kapitalno intenzivna dobra. -Studija je utemeljena na bilateralnom poredjenju intenziteta koritenja i raspoloivosti proizvodnih faktora SAD i ostalog svijeta.

Doao je do zakljuka da SAD izvozi radno intenzivne proizvode, a uvozi kapitalno intenzivna dobra

To je suprotno zakljucima HO teorije

Haberler

-U svojoj analizi meunarodne razmjene polazi od dva bitna gledita:u proizvodnji roba koje se razmjenjuju, sudjeluju sva tri inioca: zemlja, rad i kapital.Prvim stavom Haberler ne prihvata teoriju radne vrijednosti, nego teoriju trokova proizvodnje.

svjetske cijene oblikuju se na razini graninih trokova proizvodnje.

Drugi stav znai da e ona zemlja koja ima manje granine trokove proizvodnje po jedinici proizvoda, u odnosu na neku drugu zemlju, moi izvoziti svoje proizvode.

Usporedba graninih trokova zemlje A i zemlje BZemlja A

e izvoziti proizvode u zemlju B jer su joj nii granini trokovi po jedinici proizvoda.

Cijene

na svjetskom tritu oblikovat e se na razinigraninih trokova.U analizi se uvode : kapital, rad i zemljite. svakog proizvoda bie jednaka njegovim marginalnim trokovima Kod konstantnih trokova se formira iskljuivo na osnovu proizvodnih trokova.Pri rastuim ili opadajuim trokovima, se ne ravna prema stvarnim trokovima nego prema marginalnim trokovima potrebnim da bi se dobila dodatna koliina proizvoda.

3 faktora

Cijena Odnos razmjene cijena na tritu

Cijena

Cijena proizvoda se ravna prema marginalnim trokovima koji e biti ravni trokovima supstitucije drugog proizvoda prvim.

Cijena

Problem

jednog proizvoda e iznositi onoliko koliko se nekog drugog proizvoda mora rtvovati da bi se dobila dopunska koliina prvog se svodi na to koliko se proizvoda Y mora rtvovati da bi se dobilo vie proizvoda X.Ako se uzme da svaka jedinica proizvoda X zahtjeva utroak jedne, a svaka jedinica proizvoda Y zahtjeva dvije jedinice rada, ova dva proizvoda e se razmjenjivati u odnosu 2X:1Y.

Primjer

Trokovi

NAZIV

supstitucije su jednaki marginalnim trokovima proizvodnje koja se supstituie ukorist neke druge proizvodnje. Neki autori ovu teoriju nazivanju teorija oportunitetnih trokova

Uradile: Hodzic Lejla Sulejmanagic Amina Suljevic Adna