Program Studija Komparativne Knjizevnosti 21.v.2010

PROGRAM STUDIJA KOMPARATIVNE KNJIEVNOSTI

1. UVOD

Program komparativne knjievnosti u pet desetljea njegova izvoenja jedan je od najkvalitetnijih i najtraenijih studija na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. U prosjeku se na jedno mjesto upisanog studenta komparativne knjievnosti u razredbenom postupku prijavljuje 9-10 kandidata. Tijekom 1990-ih se na 30 mjesta prijavljivalo vie od 300 kandidata, a nakon uvoenja novog razredbenog postupka na Filozofskom fakultetu, komparativna je knjievnost jedna od 5-6 studijskih grupa koja je popunjena prvog dana upisa. U prilog kvalitete izvoenja programa komparativne knjievnosti na Filozofskom fakultetu govori i injenica da 30-ak studenata kojima komparatistika nije jedna od studijskih grupa u dvopredmetnom studiju, svaki semestar fakultativno izabire kolegije to ih izvode nastavnici Odsjeka za komparativnu knjievnost, kao i podatak da 10-ak prvostupnika sa svjedodbama drugih studija svake godine pokuava upisati komparativnu knjievnost na diplomskoj razini studija.

U tradiciji izvoenja programa komparativne knjievnosti jest praenje relevantnih znanstvenih spoznaja i novina u podruju, i njihovo ukljuivanje u izvoenje nastave. U dosadanjem izvoenju programa ne postoji ni jedna tema ili problem u podruju koji nije ukljuen u nastavni program. tovie, zagrebaka je komparatistika bila i jest predvodnikom studija knjievnosti u zemlji i iroj regiji. Ve je poetkom 1970-ih studij komparativne knjievnosti organiziran prema naelima koja su u temelju sadanje reforme sveuilinih studija i programa.

Studij komparativne knjievnosti iznimno je svrhovit kako sa stajalita kvalitetnog visokokolskog obrazovanja, tako i sa stajalita trita rada u javnom i privatnom sektoru. Na tritu najee nema nezaposlenih komparatista knjievnosti, to pokazuje da studij ne osposobljuje polaznike samo za ue podruje struke, nego i za obavljanje niza drugih poslova. Studij komparativne knjievnosti nudi znanja iz svjetske knjievnosti, komparativne povijesti hrvatske i drugih nacionalnih knjievnosti zapadnoga kruga, teorije knjievnosti, teatrologije, filmologije i niza knjievnosti srodnih humanistikih disciplina. Raspon djelatnosti za koje je osposobljen zavreni student/-ica komparativne knjievnosti veoma je irok. Zavreni komparatist knjievnosti moe struno obavljati razliite poslove vezane uz medije i nakladniku djelatnost, film, kazalite, prevoditeljstvo, odnose s javnou i leksikografsku struku.

Zavreni komparatisti knjievnosti danas su na elnim mjestima medijskih korporacija, javne i komercijalnih televizija, na urednikim i novinarskim mjestima u dnevnim novinama i tjednim izdanjima, izdavakoj djelatnosti, marketinkim agencijama, dravnim institucijama i diplomatskoj slubi. Kulturna politika, podruje kazalita i kinematografije, javno kolstvo, javne knjinice, znanstveni instituti, nevladin sektor, kao i sveuilini pogon, jednako su tako podruja u kojima se, zastupljenou i vrsnoom rada, ogleda kvaliteta i svrhovitost studija komparativne knjievnosti. Stoga je razlono oekivati da je u tako postavljenim okvirima veoma lako pronai zajedniki interes u pretpostavljenom financiranju razliitih stupnjeva studija. Nastavnici komparativne knjievnosti viestruki su dobitnici razliitih godinjih znanstvenih nagrada, nagrada strukovnih i umjetnikih udruga, lanovi HAZU, znanstvenici s meunarodnim iskustvom i reputacijom, suradnici u nekoliko meunarodnih znanstvenih projekata, predavai na razliitim poslijediplomskim programima i utemeljitelji nekoliko novih podruja studija na Filozofskom fakultetu i Sveuilitu u Zagrebu.

Program studija komparativne knjievnosti usporediv je sa slinim studijem na europskim i amerikim sveuilitima, na primjer: Centro interdipartimentale di teoria e storia comparata della letteratura (Universit degli studi di Bologna), Komparatistik (Universitt Tbingen), Institut fr Vergleichende Literaturwissenschaft (Universitt Wien), Institut fr Vergleichende Literaturwissenschaft (Universitt Innsbruck), Centrum komparatistiky (Univerzita Karlova, Prag), Department of Comparative Literature (Stanford University), Program in Literature (Duke University), Curriculum of Comparative Literature (University of North Carolina at Chapel Hill), Department of Comparative Literature (University of Wisconsin, Madison), Comparative Literature Department (Indiana University), Dpartement de littrature compare (Universit de Paris X), Universit Franois-Rabelais Tours, Universit de Montral itd.

Podaci o studiju komparativne knjievnosti u svijetu, odnosno poveznice na mrene stranice institucija koje izvode program iz komparativne knjievnosti mogu se pronai na mrenoj stranici: http://www.swan.ac.uk/german/bcla/clww.htm.Studij komparativne knjievnosti svojom je ponudom i strukturom iznimno pogodan za mobilnost studenata, kako u domaim, tako i u meunarodnim razmjerima. I dosad su studenti/-ice komparativne knjievnosti iznimno dobro prolazili u natjeajima za meunarodne stipendije i provodili semestar na studiju u inozemstvu. Stoga je realno oekivati da e se taj trend i nastaviti u okvirima predvienima reformom. Odsjek za komparativnu knjievnost ve je dogovorio naelnu razmjenu nastavnika i studenata sa srodnim studijem na Sveuilitu u Ljubljani, Trstu, Udinama, Edinburghu i Jeni, a slijedom procesa reforme ne postoji ni jedan razlog da se razmjena ne odvija i s drugim europskim, amerikim ili australskim sveuilitima, odnosno s komparatistikim centrima, odsjecima i programima u Europi i irom svijeta.

2. OPI DIO

2. 1. Naziv studija: Komparativna knjievnost

2. 2. Nositelj studija: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu (predlaga)

Odsjek za komparativnu knjievnost (izvoa studija)

2. 3. Trajanje studija: 5 godina (10 semestara)

2. 4. Integrirani jednopredmetni i dvopredmetni preddiplomski i diplomski studij komparativne

knjievnosti traje 5 godina, pri emu se pravo na svjedodbu o zavrenom preddiplomskom studiju stjee

nakon 3 godine, kad se ispune sve obveze propisane preddiplomskom razinom studijskog programa, dok

se diploma stjee nakon svih 5 godina studija, kad se ispune sve obveze propisane cjelokupnim

integriranim preddiplomskim i diplomskim studijskim programom.

Studij komparativne knjievnosti organiziran je jednopredmetno (glavni studij/program, major), dvopredmetno (komparativna knjievnost kao glavni studij/program uz drugi ravnopravni, preddiplomski glavni program na Filozofskom fakultetu, double major) i kao dodatni (minor, modul ili izborni program uz minimalno optereenje, budui da student/-ica studira neki drugi jednopredmetni ili dvopredmetni program na Filozofskom fakultetu ili Sveuilitu). Nastava na studiju organizirana je u predmete: opa povijest knjievnosti (P), teorija knjievnosti (T), komparativna knjievnost (K), teatrologija (TD) te filmologija (F).

Student/-ica stjee sustavnu kompetenciju iz povijesti svjetske knjievnosti, teorije knjievnosti, poredbene povijesti hrvatske i drugih nacionalnih knjievnosti, teatrologije i dramatologije, filmologije i niza srodnih humanistikih disciplina (kulturalni i rodni studiji, semiotika, teorija medija, sociologija kulture, psihoanaliza, estetika, strani jezici itd.). Ta je kompetencija dovoljna za obavljanje veine poslova u podruju kulture i medija, a istodobno omoguuje kvalitetan prijelaz na studije svih humanistikih i drutvenih znanosti na Filozofskom fakultetu, Sveuilitu i drugim sveuilitima u zemlji i inozemstvu. Broj studenata/-ica koji upisuju program komparativne knjievnosti, prema sadanjim upisnim kvotama, iznosi 22, odnosno 44 u dvopredmetnom reimu studija. Upisna kvota jednopredmetnog studija komparativne knjievnosti iznosi 8 studenata. Kolegiji studija komparativne knjievnosti otvoreni su za upis svim studentima Sveuilita kao izborni kolegiji. Uz studente drugih odsjeka i fakulteta koji sluaju kolegije iz programa komparativne knjievnosti kao izborne kolegije, to daje prosjek od 80 studenata/-ica na svakoj godini studija.

2. 5. Studij komparativne knjievnosti je objedinjen u cjelinu. Studijski program komparativne knjievnosti se upisuje kao cjelovit 0+5 studij s mogunou izlaza:

a) u bilo kojoj fazi studija s potvrdom o poloenim i odsluanim kolegijimab) nakon tree godine studija (preddiplomske razine studija) s prvostupnikom svjedodbom u skladu s uvjetima studijskog programa

Prijelaz na studij komparativne knjievnosti mogu je s prvostupnikom svjedodbom u skladu s uvjetima programa. Uvjeti upisa na integrirani jednopredmetni i dvopredmetni preddiplomski i diplomski studij komparativne knjievnosti su odreeni sustavom dravne mature i uvjetima koje propisuju Filozofski fakultet i Sveuilite u Zagrebu. Na diplomsku razinu studija u sklopu integriranog studija komparativne knjievnosti mogu se, pod uvjetima koje propisuje organizacijska jedinica Fakulteta koja izvodi studij, a u skladu s raspoloivim kapacitetom, upisati i studenti koji su zavrili istoimeni ili srodni preddiplomski studij na drugim Sveuilitima.

2. 6.Preddiplomska razina integriranog studija komparativne knjievnosti nudi osnovna znanja potrebna za nastavak studija, obavijetenost i sustavnu upuenost u sva podruja studija. Kolegiji su openitije naravi, koliina pisanih radova manja, a samostalni rad studenata/-ica uz nastavniki nadzor i svakotjedne razgovore i konzultacije usmjeren na opu knjievnopovijesnu, knjievnoteorijsku, komparatistiku, teatroloko-dramatoloku i filmoloku kompetenciju. Preddiplomska razina studija se stoga okonava ispunjavanjem svih obveza iz programa studija.

2. 7. Diplomska razina integriranog studija komparativne knjievnosti poveanom izbornou kolegija, viedisciplinarnom kompetencijom, manjim istraivakim projektima, kao i pripremama i pisanjem zavrnog rada nudi pripremu studenta/-ice za kompetentno i profesionalno obavljanje poslova u razliitim podrujima rada ili/i za doktorski studij. Magistri komparativne knjievnosti osposobljeni su za velik broj najrazliitijih zanimanja u kulturi i izdavatvu (npr. urednici u izdavakim kuama i urednitvima asopisa, knjievni, kazalini i filmski kritiari, leksikografi), u odnosima s javnou i srodnim djelatnostima (npr. sastavljai promidbenih poruka, voditelji ureda za odnose s javnou), znanosti (istraivai) i visokom obrazovanju (predavai, asistenti, znanstveni novaci), a visoka razina pismenosti koja se njeguje tijekom studija osposobljava ih i za novinarske i srodne medijske poslove (npr. urednici i novinari novina za kulturu i rubrika za praenje kulture u novinama, urednici i novinari za podruje kulture u elektronskim i digitalnim medijima).

2. 8.

2. 9. Ispunjavanjem svih programskih obveza i stjecanjem propisanog broja ECTS bodova na preddiplomskoj razini studija komparativne knjievnosti student stjee pravo na akademski naziv sveuilini prvostupnik/prvostupnica komparativne knjievnosti.Ispunjavanjem svih programskih obveza i stjecanjem propisanog broja ECTS bodova na integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju komparativne knjievnosti student stjee pravo na akademski naziv magistar/magistra komparativne knjievnosti.

Studenti dodatnog (minor, modul) programa iz komparativne knjievnosti ne stjeu nikakav struni ili akademski naziv iz komparativne knjievnosti.

3. OPIS PROGRAMA

3. 1. Studij komparativne knjievnosti sastoji se od obveznih predmeta koji ine njegovu programsku jezgru (odnosno izbornih kolegija iz tih predmeta) te izbornih kolegija na Fakultetu/Sveuilitu u svim oblicima cjelovitog, preddiplomskog i diplomskog studija. Obvezni predmeti iz kojih se izvode kolegiji su: a) opa povijest knjievnosti, b) teorija knjievnosti, c) komparativna knjievnost, d) teatrologija, e) filmologija. Nastavna je jedinica na studiju komparativne knjievnosti jednosemestralni kolegij u sklopu pojedinog predmeta. Kolegij je tematski odnosno problemski oblikovana nastavna cjelina, kombinacija predavanja i seminara, odnosno obveznih konzultativnih, personaliziranih razgovora nastavnika s manjim grupama studenata (izmeu 3 i 5 studenata). Teite cjelokupnoga nastavnog rada nije na opim pogledima i kvantiteti usvojene grae, nego na usvajanju metodologije znanstvenog rada i kvaliteti obrade uih tematskih i problemskih podruja. Kolegiji iz jezgre studija e se redovito izmjenjivati i nadopunjavati, semestralno i cikliki.Jezgru studija/programa u svim njegovim oblicima ine kolegiji iz ope povijesti knjievnosti, kolegiji iz teorije knjievnosti, kolegiji iz poredbene povijesti hrvatske knjievnosti, kolegiji iz teatrologije i dramatologije i/ili kolegiji iz filmologije. Da bi zavrili studij komparativne knjievnosti, studenti/-ice moraju odsluati i poloiti stanoviti broj opepovijesnih (P), teorijskih (T), poredbeno-povijesnih (komparatistikih, K) i teatroloko-dramatolokih (TD) i/ili filmolokih (F) kolegija. Prilikom upisa u prvi semestar studija, studenti/-ice su upoznati s rasporedom kolegija prema obveznim dijelovima programa kako bi mogli lake birati kolegije i uz pomo nastavnika strukturirati slijed studija.

Svi su kolegiji izborni, a njihov broj varira ovisno o obliku studija komparativne knjievnosti. Kolegiji se mijenjaju svakog semestra, a njihov se opis, program, literatura i izvedbeni nastavni plan objavljuju semestar unaprijed (www.ffzg.hr/kompk i oglasna ploa Odsjeka): u lipnju za sljedei zimski semestar, a u prosincu za sljedei ljetni semestar.

OPIS PREDMETASvi kolegiji nose 6 ECTS bodova.ECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar,

Status: Izborni

Oblici nastave: 30 sati predavanja + 15 sati seminara

Uvjeti za upis kolegija: Nema.

Nain provjere znanja: pisani + usmeni ispit

PREDDIPLOMSKA RAZINA STUDIJA- Naziv predmeta: Opa povijest knjievnosti

ECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski


Status: Izborni




Sadraj kolegija: Kolegiji iz ope povijesti knjievnosti obuhvaaju teme iz svjetske knjievnosti od njezinih poetaka do suvremenih pojava. Prouavaju se razdoblja u povijesti svjetske i razliitih nacionalnih knjievnosti, razvitak knjievnih rodova i vrsta i knjievno stvaralatvo najznaajnijih pisaca (od Homera do suvremenih pisaca). Studentima su u ovim kolegijima ponueni umjetniki, povijesno i kulturoloki najznaajniji fenomeni knjievne povijesti u svim knjievnim vrstama i rodovima.Cilj kolegija: Usvajanje sadraja iz podruja ope povijesti knjievnosti, stjecanje kompetencije za analizu i razumijevanje knjievnih fenomena u njihovom povijesnom kontekstu. Razumijevanje temeljnih pojmova i problema historiografije knjievnog stvaralatva.

Obvezna literatura:Erich Auerbach, Mimeza, prev. A. Jeli, HenaCom, Zagreb 2004.

M. M. Bahtin, O romanu, prev. A. Badnjerevi, Nolit, Beograd 1989.Walter Benjamin, Kritika umjetnosti u njemakom romantizmu, prev. S. Derk, Naklada Juri, Zagreb 2007.Michel Foucault, Rijei i stvari, prev. S. Raheli, Golden marketing , Zagreb 2002.

Northrop Frye, Anatomija kritike, prev. G. Graan, Golden marketing, Zagreb 2000.Hans-Robert Jauss, Estetika recepcije, prev. D. Gojkovi, Nolit, Beograd 1978.Ren Wellek, Kritiki pojmovi, prev. A. Spasi i S. orevi , Vuk Karadi, Beograd 1966.

Dopunska literatura:

Mihail Bahtin, Problemi poetike Dostojevskog, Nolit, Beograd 1967.Aleksandar Flaker, Ruska avangarda 2, Profil International, Zagreb 2009.

Knjievni barok, prir. . Beni & D. Falievac, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1988.

Reinhard Lauer, Povijest ruske knjievnosti, Golden marketing, Zagreb 2009.Pavao Pavlii, Poetika manirizma, August Cesarec, Zagreb 1988.

Povijest svjetske knjievnosti, I-VII, Mladost, Zagreb 1974-1982.

Romantizam i pitanja modernoga subjekta, ur. J. Uarevi, Disput, Zagreb 2008.Milivoj Solar, Povijest svjetske knjievnost, Golden Marketing, Zagreb 2003.

Milivoj Solar, Suvremena svjetska knjievnost, kolska knjiga, Zagreb 1997.Viktor mega, Povijesna poetika romana, Matica hrvatska, Zagreb 2004.

- Naziv predmeta: Teorija knjievnosti

ECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski


Status: Izborni




Sadraj kolegija: Kolegiji iz teorije knjievnosti obuhvaaju osnovne pojmove teorije knjievnosti (primjerice, teorija knjievnosti, povijest knjievnosti i knjievna kritika; pojam znanosti o knjievnosti; stilistika, poetika i retorika; osnovni pojmovi versifikacije; najpoznatiji stihovi i strofe; tropi i figure, itd.), osnovne orijentacije u metodologiji prouavanja knjievnosti, ope metodoloke probleme suvremene znanosti o knjievnosti te osnovne pojmove komparativnoga prouavanja knjievnosti.

Cilj kolegija: Usvajanje sadraja iz podruja teorije knjievnosti, stjecanje kompetencije za analizu i razumijevanje knjievnih fenomena iz razliitih teorijskih perspektiva. Razumijevanje temeljnih pojmova i problema teorije knjievnosti.Obvezna literatura:

Aristotel, O pjesnikom umijeu, August Cesarec, Zagreb 1983.

Roland Barthes, Kritika i istina, prev. L. ale Feldman, Zagreb, Algoritam 2009.

Miroslav Beker (ur.), Povijest knjievnih teorija, SNL, Zagreb 1979.

Sigmund Freud, Freud i Mojsije, studije o umjetnosti i umjetnicima, prev. R. Jurleta i T. Tomi, Prosvjeta, Zagreb 2005.

Roman Jakobson, Ogledi iz poetike, prev. Lj. Doen i dr., Nolit, Beograd 1978.

Andr Jolles, Jednostavni oblici, prev. V. Biti, Matica hrvatska, Zagreb 2 2000

Josip Uarevi, Kompozicija lirske pjesme, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1991.

Dopunska literatura:

T. Adorno, Filozofsko-socioloki eseji o knjievnosti, kolska knjiga, Zagreb 1985.

Giorgio Agamben, Ideja proze, AGM, Zagreb 2004.Roland Barthes, Uitak u tekstu i Varijacije o pismu, Meandar, Zagreb 2004.

Jean Baudrillard, Simulacija i zbilja, Jesenski i Turk, Zagreb 2001Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene knjievne i kulturne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.Judith Butler, Nevolje s rodom, enska infoteka, Zagreb 2000.M. De Certeau, Invencija svakodnevice, Naklada MD, Zagreb 2002.

eljka Matijaevi, Struktura nesvjesnog, AGM, Zagreb, 2005.Pavao Pavlii, P. Stih i znaenje, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1993.Gajo Pele, Pria i znaenje, Naprijed, Zagreb 1989.

Milivoj Solar, Rjenik knjievnoga nazivlja, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb 2006.

- Naziv predmeta: Komparativna knjievnost

ECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski


Status: Izborni




Sadraj kolegija: Kolegiji iz komparativne knjievnosti obuhvaaju teme veza i kontakta hrvatske i drugih knjievnosti, npr. latinski, grki i staroslavenski utjecaji, latinitet u 14. i 15. st., trubaduri, renesansna epika, komika poema, religiozna poema, melodrama, stvaralatvo Ivana Gundulia, opat Fortis i morlakizam; preporoditelji i hrvatski romantizam; realizam, Matoev odnos prema suvremenoj europskoj knjievnosti; kozmopolitizam i esteticizam moderne; avangarda i odjeci ekspresionizma, postmoderna knjievnost itd.

Cilj kolegija: Svladavanje temeljnih problema komparativnog sagledavanja hrvatske knjievnosti i uoavanje temeljnih mehanizama knjievne komunikacije meu razliitim knjievnostima i kulturnim sredinama. Smjetanje fenomena hrvatske knjievne povijesti u europski i svjetski historiografski kontekst.

Obvezna literatura:

Miroslav Beker, Uvod u komparativnu knjievnost, kolska knjiga, Zagreb 1995. Ivo Hergei, Komparativna knjievnost, Ex libris, Zagreb 2005. Dubravko Jeli, Povijest hrvatske knjievnosti: tisuljee od Baanske ploe do postmoderne, Naklada Pavii, Zagreb 2004.; ili: Ivo Frange, Povijest hrvatske knjievnosti, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1987.; ili: Mihovil Kombol, Povijest hrvatske knjievnosti do narodnoga preporoda, Matica hrvatska, Zagreb 2 1961. Zoran Kravar, Nakon godine MDC , Matica hrvatska, Dubrovnik 1993. Kreimir Nemec, Povijest hrvatskog romana. 1-3, Znanje-kolska knjiga, Zagreb 1994.-2003.

Pavao Pavlii, Knjievna genologija, Liber, Zagreb 1983. Uvod u knjievnost: teorija, metodologija, ur. Ante Stama i Zdenko kreb, Globus, Zagreb 5 1998. (S. Petrovi, Stih; Z. Kravar, Lirska pjesma; P. Pavlii, Epsko pjesnitvo; N. Batui i V. vacov, Drama, dramatugija, kazalite svi lanci obavezni) Dopunska literatura

N. Batui, Z. Kravar Z, V. mega, Knjievni protusvjetovi, Matica hrvatska, Zagreb 2001

Nikola Batui Narav od fortune, August Cesarec & Matica hrvatska, Zagreb 1991Morana ale, M. Oko Kiklopa, ArTresor naklada, Zagreb 2005.

Davor Duki, Figura protivnika u hrvatskoj povijesnoj epici, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb 1998.

Hrvatski knjievni barok, prir. D. Falievac, ZZK, Zagreb 1991. Slaven Juri, Rastuim skladom. Prodor stranih stihova u hrvatsko pjesnitvo druge polovice 19. stoljea, HSN, Zagreb, 2002.

Zoran Kravar, Barokni opis, Liber, Zagreb 1980.Slobodan Prosperov Novak, Povijest hrvatske knjievnosti, Antibarbarus, Zagreb 1996.-1999.

Pavao Pavlii, Stih u drami & drama u stihu, ZZK, Zagreb 1985.Pavao Pavlii, Mala tipologija moderne hrvatske lirike, Matica hrvatska, Zagreb 2008.

Cvijeta Pavlovi, Pria u pjesmi. Pripovjedni postupci enoine epske poezije, Disput, Zagreb 2005.

- Naziv predmeta: Teatrologija

ECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski


Status: Izborni



Nain provjere znanja: pisani + usmeni ispitSadraj kolegija: Kolegiji iz teatrologije obrauju temeljne teatroloke probleme kao to su postanak i razvitak teatrologije; analiza dramskoga teksta i procesa kazaline izvedbe; dramske i antidramske vrste; suvremeni pokuaji odreenja fenomena teatra i izvoenje sistematike teatrologije; podrijetlo kazalita; povijest hrvatskoga kazalita; suvremeno kazalite, izvedbeni studiji.

Cilj kolegija: Svladavanje temeljnih teatrolokih pojmova i stjecanje temeljnih teatrolokih znanja i vjetina u podruju gledanja predstava i izvedbi te itanja kazalinih tekstova. Osposobljavanje za metodoloki utemeljen pristup sadrajima znanosti o kazalitu i izvedbenim fenomenima.

Obvezna literatura:Antonin Artaud, Kazalite i njegov Dvojnik, prev. V. Grubii, Hrvatski centar ITI, Zagreb 2000.

Nikola Batui, Povijest hrvatskog kazalita, kolska knjiga, Zagreb 1978.

Bertolt Brecht, Dijalektika u teatru, prev. D. Suvin, Nolit, Beograd 1966.

Marco De Marinis, Razumijevanje kazalita: obrisi nove teatrologije, prev. I. i B. Senker, AGM, Zagreb 2006.

Branko Gavella, Teorija glume: od materijala do linost, Centar za dramsku umjetnost, Zagreb 2005.

Joseph R. Roach, Strasti glume: studije o znanosti glume, prev. M. Javornik ubri, Hrvatski centar ITI, Zagreb 2005.

Konstantin S. Stanislavski, Moj ivot u umjetnosti, prev. O. Milievi, Cekade, Zagreb 1988. Dopunska literatura:

Nikola Batui, Uvod u teatrologiju, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb 1991Nicolas Boileau, Pjesniko umijee, Zagreb, 1975.Lada ale Feldman Teatar u teatru u hrvatskom teatru, Zagreb: Naklada MD i MH, 1997.

Silvio D'Amico, Povijest dramskog teatra, Zagreb: Nakladni zavod MH, 1972.

Denis Diderot, Paradoks o glumcu, Zagreb: Zora, 1958.Gothold Ephraim Lessing, Hamburka dramaturgija, Zora, Zagreb, 1975.Ranko Marinkovi, Geste i grimase, kolska knjiga, Zagreb 2008.

Patrice Pavis, Pojmovnik teatra. Zagreb: ADU; CDU; Antibarbarus, 2004.Boris Senker, Kazaline razmjene, Hrvatsko filoloko drutvo, Zagreb 2002.

A Sourcebook of Feminist Theatre and Performance, prir. C. Martin, Routledge, London/New York 1996.

- Naziv predmeta: Filmologija:ECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski


Status: Izborni




Sadraj kolegija: Kolegiji iz filmologije obrauju temeljne filmoloke pojmove i fenomene, kao to su analiza i interpretacija filma, film prema drugim umjetnostima; poetika, retorika i stilistika filma; filmologija i komplementarne discipline; teorijski pravci u prouavanju filma; povijest filma, najznaajniji anrovi, pravci, stilovi, nacionalne kinematografije.

Cilj kolegija: Stjecanje temeljnih filmolokih spoznaja i mogunosti analize filmskih fenomena kao zasebnih medijskih pojava u panorami umjetnike, politike, informativne i ostale komunikacije. Usvajanje filmoloke metodologije i upoznavanje temelja filmske povijesti.

Obvezna literatura:

David Bordwell, O povijesti filmskog stila, prev. M. karica, HFS, Zagreb 2005.

Nikica Gili, Filmske vrste i rodovi, AGM, Zagreb 2007.

Jurij M. Lotman, Semiotika filma, prev. M. Popovi, Institut za film, Beograd 1976.

Christian Metz, Jezik i kinematografski medijum, prev. G. Velmar-Jankovi, Institut za film, Beograd 1975.

Ante Peterli, Povijest filma. Rano i klasino razdoblje, Hrvatski filmski savez, Zagreb 2008.

Ante Peterli, Studije o devet filmova, HFS, Zagreb 2002.

Ante Peterli, Osnove teorije filma, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb 2001.

Dopunska literatura:Seymour Chatman, Coming to Terms, The Rhetoric of Narrative in Fiction and Film, Ithaca, London: Cornell UP, 1990.

Zbigniew Czeczot-Gawrak [eot-Gavrak, Zbignjev], Istorija filmske teorije do 1945. godine, Beograd: Institut za film, 1984.

Tomislav egir; Joko Marui; Tomislav aki, Hrvatski filmski redatelji 1, Zagreb: HDFK, HFS, 2009.

Gilles Deleuze, Film 1: slika-pokret, Udruga Bijeli val, Zagreb.Filmska enciklopedija I-II, glavni ur. A. Peterli, JLZ Miroslav Krlea, Zagreb, 1986-1990.

Nikica Gili, Uvod u teoriju filmske prie, kolska knjiga, Zagreb, 2007.

Ante Peterli, Ogledi o devet autora, Cekade, Zagreb, 1983.

Robert Stam, Theory of Film: An Introduction, Blackwell, Oxford, 2000.

K. Thompson i D. Bordwell, Film History: An Introduction, McGraw-Hill, Boston et al. 2009.Hrvoje Turkovi, Teorija filma, Zagreb, Meandar.DIPLOMSKA RAZINA STUDIJA- Naziv predmeta: Opa povijest knjievnostiECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski


Status: Izborni




Sadraj kolegija: Kolegiji iz podruja ope povijesti knjievnosti obuhvaaju teme iz svjetske knjievnosti od njezinih poetaka do suvremenih pojava. Prouavaju se razdoblja u povijesti svjetske i razliitih nacionalnih knjievnosti (antika, srednjovjekovlje, humanizam, renesansa, barok, klasicizam, romantizam, realizam, moderna i postmoderna knjievnost; starogrka i rimska knjievnost, latinska srednjovjekovna knjievnost, talijanska renesansa, francuski klasicizam, njemaki romantizam, ruski i francuski realizam, njemaki ekspresionizam, ruski i talijanski futurizam itd.), razvitak knjievnih rodova i vrsta (epika, lirika, drama; ep, tragedija, sonet, roman itd.) i knjievno stvaralatvo najznaajnijih pisaca (od Homera do suvremenih pisaca)Cilj kolegija: Razvijanje dubinskog razumijevanja fenomena knjievne historiografije. Smjetanje djela i autorskih opusa u povijesni kontekst, sposobnost samostalnog koritenja komparatistike metodologije povijesnog prouavanja svjetske knjievnosti. Razvijanje vjetina akademskog pisanja i sposobnosti kritikog miljenja o povijesnim fenomenima.

Obvezna literatura:

Matei Calinescu, Lica moderniteta, prev. G. Slabinac, Stvarnost, Zagreb 1988.

E. R. Curtius, Europska knjievnost i latinsko srednjovjekovlje, prev. S. Marku, Naprijed, Zagreb 1998.

Grard Genette, Figure, ur. i prev. M. Mioinovi, Vuk Karadi, Beograd 1985.Gustav Ren Hocke, Manirizam u knjievnosti, prev. A. Stama, CeKaDe, Zagreb 1984.Wolfgang Iser, Der implizite Leser: Kommunikationsformen des Romans von Bunyan bis Beckett , Wilhelm Fink, Mnchen 1972.

Paul de Man, The Rhetoric of Romanticism, Columbia University Press, New York, 1984.

Hans Mayer, Autsajderi, prev. V. Biti, GZH, Zagreb 1981.

David Perkins, Is Literary History Possible?, The Johns Hopkins University Press, Baltimore 1992. Dopunska literatura:

Johan Huizinga, Jesen srednjeg vijeka, Naprijed, Zagreb 1991.

L. Hunt, Nova kulturna historija, Naklada Ljevak, Zagreb 2001.

Nenad Ivi, Domiljanje prolosti, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1992.

Jacques Le Goff, Civilizacija srednjovjekovnog Zapada, Golden marketing, Zagreb 1998.

Gajo Pele, Iitavanje znaenja, Izdavaki centar Rijeka, Rijeka 1982.

Poetika renesansne kulture: Novi historizam, prir. D. porer, Disput, Zagreb 2007.

Postmoderna ili borba za budunost, August Cesarec, Zagreb 1993.

E. M. W. Tillyard, Elizabetinska slika svijeta, Artresor naklada, Zagreb 2006.

I. Tronski, Povijest antike knjievnosti, Matica hrvatska, Zagreb 1951.

Ivo Vidan, Nepouzdani pripovjeda, Matica hrvatska, Zagreb 1970.

- Naziv predmeta: Teorija knjievnosti

ECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski


Status: Izborni



Nain provjere znanja: pisani + usmeni ispitSadraj kolegija: Kolegiji iz teorije knjievnosti obuhvaaju najvanije pojmove teorije knjievnosti, kao to su stilistika, poetika i retorika; osnovni pojmovi versifikacije; najpoznatiji stihovi i strofe; tropi i figure; klasifikacija knjievnosti: knjievni rodovi i vrste, poezija i proza, usmena i pisana, trivijalna; znaajke pojedinih knjievnih vrsta; kategorijalni aparat analize knjievnoga djela itd. Takoer, obuhvaene su i najvanijo teoretiari knjievnosti; npr. pozitivisti, ruski formalisti, eki strukturalisti, predstavnici uenja o interpretaciji, psihoanalitike i arhetipske knjievne kritike, fenomenologije, egzistencijalizma, marksizma, dekonstrukcije, novog historizma, kulturalnih studija, feministike i postkolonijalne kritike.

Cilj kolegija: Dubinsko razumijevanje i problematiziranje sadraja i tema iz podruja teorije knjievnosti, stjecanje kompetencije za analizu i razumijevanje knjievnih fenomena u najrazliitijim teorijskim perspektivama. Razumijevanje sloenijih pojmova i problema teorije knjievnosti. Razvijanje vjetina akademskog pisanja i sposobnosti kritikog miljenja.Obvezna literatura:Jacques Derrida, Pisanje i razlika, prev. V. Miki, ahinpai, Sarajevo Zagreb 2007. Zoran Kravar, Tema stih, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1993.

Jurij M. Lotman, Struktura umjetnikog teksta , prev. S. Veri, Alfa, Zagreb 2001.

Gyrgy Lukcs, Roman i povijesna zbilja , prev. H. Burger i dr., Globus, Zagreb 1986.

Toril Moi, Seksualna/tekstualna politika: feministika knjievna teorija , prev. M. Grdei, AGM, Zagreb 2007.

Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija, ur. Dean Duda, Disput, Zagreb 2006.

Edward W. Said, Orijentalizam , prev. B. Romi, Konzor, Zagreb 1999.

Suvremena teorija pripovijedanja , ur. Vladimir Biti, Globus, Zagreb 1992.

Dopunska literatura

Jacques Derrida, Sablasti Marxa, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb 2002.

Lubomir Doleel, L. Poetike Zapada, Svjetlost, Sarajevo 1991.

Dean Duda, Kulturalni studiji: ishodita i problemi, AGM, Zagreb 2002.Terry Eagleton, Iluzije postmodernizma, Svetovi, Novi Sad 1997.

Anthony Easthope, A. Literary into Cultural Studies, Routledge, London & New York 1991.

Umberto Eco, U potrazi za savrenim jezikom, Hena com, Zagreb 2004.T. S. Eliot, Tradicija, vrijednosti i knjievna kritika, Matica hrvatska, Zagreb 1999.

Shoshana Felman, Skandal tijela u govoru, Naklada MD, Zagreb 1993.

Zoran Kravar, Antimodernizam, Zagreb, AGM, 2003.

Politika i etika pripovijedanja, ur. V. Biti, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb 2002.

- Naziv predmeta: Komparativna knjievnostECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski


Status: Izborni




Sadraj kolegija: Kolegiji iz komparativne knjievnosti obuhvaaju sljedee teme i problemske komplekse: latinski, grki i staroslavenski utjecaji u hrvatskoj knjievnosti; predstavnici latiniteta; trubaduri, petrarkisti; renesansna epika, Hektorovi i Zorani; Marin Dri; lirika u 16. stoljeu; manirizam, barokni ep; Ivan Gunduli, Ivan Buni Vui, manirizam, kvantitativni stih; protestantizam u hrvatskoj knjievnosti, Fortis i morlakizam; preporoditelji i romantizam; August enoa; realizam; pokuaji naturalizma; verizam; ruski utjecaji na hrvatsku realistiku pripovjednu prozu; hrvatska knjievnost prema engleskoj knjievnosti u XIX. stoljeu; Mato i suvremena europska knjievnost; avangarda; Miroslav Krlea; Ranko Marinkovi; Antun oljan; Slobodan Novak; hrvatska postmoderna knjievnost i suvremena hrvatska knjievnost u kontekstu svjetske knjievnosti.

Cilj kolegija: Dubinsko razumijevanje i problematiziranje sadraja i tema iz podruja poredbenog (komparativnog) prouavanja hrvatske knjievnosti, stjecanje kompetencije za komparativnu analizu i razumijevanje knjievnih fenomena u razliitim razdobljima knjievne povijesti. Razvijanje vjetina akademskog pisanja i sposobnosti kritikog miljenja.

Obvezna literatura:

Dunja Falievac, Kaliopin vrt I, Knjievni krug, Split 1997.Pavao Pavlii, Poetika manirizma, August Cesarec, Zagreb 1988.

Pavao Pavlii, Mala tipologija moderne hrvatske lirike, Matica hrvatska, Zagreb 2008.

Cvijeta Pavlovi, Hrvatsko-francuske knjievne veze. 15 studija, FF Press, Zagreb 2008.

Gordana Slabinac, Hrvatska knjievna avangarda , August Cesarec, Zagreb 1988.

Ivan Slamnig, Hrvatska versifikacija, Liber, Zagreb 1981.

Mirko Tomasovi, Vila Lovorka: studije o hrvatskom petrarkizmu , Knjievni krug, Split 2004.

Viktor mega, Duh impresionizma i secesije, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1997.

Dopunska literatura: Hrestomatija novije hrvatske drame, ur. B. Senker, Disput, Zagreb 2000.-2001. Pavao Pavlii, Studije o Osmanu, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1996Pavao Pavlii, Skrivena teorija, Matica hrvatska, Zagreb 2006.Ivan Slamnig, Sedam pristupa pjesmi, Izdavaki centar Rijeka, Rijeka 1986.

Milivoj Solar, Vjebe tumaenja, Matica hrvatska, Zagreb 2005Mirko Tomasovi, Tragom struke: od Petrarke do Lamartinea; od Marulia do Hergeia, Erasmus naklada, Zagreb 2006.Vidan, I. Engleski intertekst hrvatske knjievnosti, Zavod za znanost o knjievnosti Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 1995.Zlatar, A. Marulieva Davidijada, Latina et Graeca, Zagreb 1991.

Zlatar, A. Autobiografija u Hrvatskoj, Matica hrvatska, Zagreb 1998.

mega, V. Krleini evropski obzori, Znanje, Zagreb 2001- Naziv predmeta: Teatrologija

ECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski


Status: Izborni



Nain provjere znanja: pisani + usmeni ispitSadraj kolegija: Kolegiji iz teatrologije obrauju postanak i razvitak teatrologije; teatrologiju kao znanstvenu disciplinu i kao vie pojedinanih studijskih predmeta; analizu dramskoga teksta i procesa kazaline izvedbe (fabula, karakter, dijalog, osjeaj, miljenje, gluma, igra); dramske i antidramske vrste: tragedija, komedija, tragikomedija, farsa, melodrama, mjeovite vrste; metode istraivanja u teatrologiji; suvremeni pokuaji odreenja fenomena teatra i izvoenje sistematike teatrologije; podruje izvedbenih studija, i srodna teatroloka podruja. Kontakti izvedbenih umjetnosti s drugim umjetnostima, odnos performativnosti i izvedbe.

Cilj kolegija: Dubinsko razumijevanje i problematiziranje izvedbenih, kazalinih i dramskih fenomena, stjecanje kompetencije za teorijsku i povijesnu analizu teatrolokih problema i pojava. Razvijanje vjetina akademskog pisanja i sposobnosti kritikog miljenja.

Obvezna literatura:

Marvin Carlson, Places of Performance, Ithaca: Cornell University Press, 1989.Erika Fischer-Lichte, History of European Drama and Theatre, Routledge, London New York 2004.

Phyllis Hartnoll, A Concise History of the Theatre , Thames & Hudson, London 1998.

Christopher Innes, Avant Garde Theatre 1892-1992 , Routledge, London New York 1993.

Aleksandra Jovievi i Ana Vujanovi, Uvod u studije performansa , Fabrika knjiga, Beograd 2006.

Hans-Thies Lehmann, Postdramsko kazalite , prev. K. Miladinov, CDU i TkH, Zagreb Beograd 2004.

Zdenko Lei, Teorija drame kroz stoljea. Knj. 1 i 2, Svjetlost, Sarajevo1977.Boris Senker, Redateljsko kazalite, Zagreb: CKD SSO Zagreba, 1984.Dopunska literatura:

Jean Alter, A Socio-semiotic Theory of Theatre, Philadelphia: University of Pennsylvania Press, 1997.

Ph. Auslander, Theory for Performance Studies, Routledge, New York/London 2008.

Cristopher Baugh, Theatre, performance and technology, London: Macmillan, 2005.

Edward Gordon Craig, O umjetnosti kazalita, Zagreb: CEKADE, 1980. Lada ale Feldman, Euridikini osvrti: o rodnim izvedbama u teoriji, folkloru, knjievnosti i kazalitu, Naklada MD, Centar za enske studije, Zagreb 2001.

Lada ale Feldman, Femina ludens, Disput, Zagreb 2005.Branko Gavella, Teorija glume: od materijala do linosti, Centar za dramsku umjetnost, Zagreb 2005.

R. Goldberg, Performans od futurizma do danas, Test i URK, Zagreb 2003.

Friedrich Nietzsche, Roenje tragedije, Zagreb: Matica hrvatska, 1997.George Steiner, Smrt tragedije, prev. Giga Graan, Zagreb: Cekade, 1979.

- Naziv predmeta: Filmologija

ECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski


Status: Izborni




Sadraj kolegija: analiza i interpretacija filma, film prema drugim umjetnostima; poetika, retorika i stilistika filma; filmologija i komplementarne discipline: semiotika, teorija komunikacije, komparativna estetika, psihologija filma; teorijski pravci u prouavanju filma; povijest filma; najznaajniji stvaratelji i djela, najznaajniji anrovi, pravci, stilovi, nacionalne kinematografije; doba televizije i novih medija. Pri analizi teorijskih i povijesnih filmolokih tema naglaavat e se sintetski i problemski pristup, s naglaavanjem specifinosti filmoloke metodologije.

Cilj kolegija: Dubinsko razumijevanje i problematiziranje filmolokih problema, stjecanje kompetencije za teorijsku i povijesnu analizu filmolokih problema i pojava. Razvijanje vjetina akademskog pisanja i sposobnosti kritikog miljenja.

Obvezna literatura

Andrs Blint Kovcs, Screening Modernism: European Art Cinema 1950-1980, University of Chicago Press, Chicago 2007.

Thomas Elsaesser, Weimar Cinema and after. Germany's Historical Imaginary, Routledge, London New York 2000.Toby Miller i Robert Stam, A Companion to Film Theory, Blackwell Publishing, Malden Oxford 1999

Robert Stam, 2000, Film Theory. An Introduction, Blackwell Publishing, Malden Oxford 2000.

Duan Stojanovi (ur.), Teorija filma, Nolit, Beograd 1978.

Ivo krabalo, 101 godina filma u Hrvatskoj, Globus, Zagreb 1998.

Hrvoje Turkovi, Film: zabava, anr, stil, HFS, Zagreb 2005.

Hrvoje Turkovi, Retorike regulacije. Stilizacije, stilske figure i regulacija filmskog i knjievnog izlaganja , AGM, Zagreb 2008.

Dopunska literatura:David Bordwell, Janet Steiger, Kristin Thompson, The classical Hollywood cinema : film style & mode of production to 1960, Routledge, London, 1985.

Warren Buckland, The Cognitive Semiotics of Film, Cambridge: Cambridge University Press, 2000.Nol Carroll, Philosophical Problems of Classical Film Theory, Princeton, New Jersey: Princeton University Press, 1988.Francesco Casetti, Inside the Gaze: The Fiction film and Its Spectator, Bloomington and Indianapolis: Indiana University Press, 1998.Endless Night. Cinema and Psychoanalysis, Parallel Histories, ur. Janet Bergstrom, Berkeley, Los Angeles, London: University of California Press, 1999.

Patrick Fuery, New Developments in Film Theory, Palgrave / Macmillan, 2000.

Tom Gunning, The Films of Fritz Lang. London: British Film Institute, 1999.

Richard Neupert, The End, Narration and Closure in the Cinema, Detroit: Wayne State University Press, 1995.Adams P. Sitney, Visionary film: the American avant-garde 1943-2000, Oxford University Press, 2002.

1. Kristin Thompson, Storytelling in the new Hollywood : understanding classical narrative technique, Harvard University Press, Cambridge, Mass.; London. 1998. 2. 3. Tijekom I. i II. semestra studija studenti/-ice jednopredmetnog studija obvezni su upisati u svakom semestru po 1 opepovijesni (P/P1/P2) i 1 teorijski kolegij (T) te 1 kolegij po vlastitom izboru iz izborne ponude jezgre studija, uz kolegije iz fakultetske ponude izbornih kolegija. Studenti/-ice I. i II. semestra dvopredmetnog studija komparativne knjievnosti obvezni su upisati 1 opepovijesni (P/P1/P2) i 1 teorijski kolegij (T) iz jezgre studija, uz kolegije iz fakultetske ponude izbornih kolegija.

Od III. do X. semestra studija predviena je mogunost terenske i praktine nastave, vezane uz pojedine izborne kolegije. Ostvareni bodovi ne ulaze u ukupan broj bodova programa studija, nego pripadaju opisu dodatnih kompetencija i biljee se u suplementu svjedodbe. Terenska i praktina nastava izvodit e se u sklopu pojedinih izbornih kolegija, a obuhvatit e predavanja i strune radove na znanstvenim skupovima u zemlji, u suradnji s drugim institucijama (Matica hrvatska, Hrvatsko drutvo pisaca, Knjievni krug Split, Centar za mediteranske studije Dubrovnik i dr.) te pohaanje kulturnih manifestacija u okviru kojih se izlae opepovijesna, teatroloka, filmoloka i komparatistika graa (Marulievi dani, Knjiga Mediterana itd.). Svake akademske godine praktina nastava bit e iznova planirana, u skladu s realnom kulturnom, strunom i znanstvenom ponudom tekue godine. OPIS PREDMETA Osnovna podruja studija

Opa povijest knjievnosti

Kolegiji iz ope povijesti knjievnosti obuhvaaju teme iz svjetske knjievnosti od njezinih poetaka do suvremenih pojava. Prouavaju se razdoblja u povijesti svjetske i razliitih nacionalnih knjievnosti (antika, srednjovjekovlje, humanizam, renesansa, barok, klasicizam, romantizam, realizam, moderna i postmoderna knjievnost; starogrka i rimska knjievnost, latinska srednjovjekovna knjievnost, talijanska renesansa, francuski klasicizam, njemaki romantizam, ruski i francuski realizam, njemaki ekspresionizam, ruski i talijanski futurizam itd.), razvitak knjievnih rodova i vrsta (epika, lirika, drama; ep, tragedija, sonet, roman itd.) i knjievno stvaralatvo najznaajnijih pisaca (od Homera do suvremenih pisaca), odnosno:

a)problemski: epohe, razdoblja i pravci; orijentalni izvori europske knjievnosti: Gilgame, Biblija; antika knjievnost: Homerovi epovi, grka tragedija i komedija, poeci lirike; knjievnost helenizma; ope znaajke rimske knjievnosti; srednjovjekovna knjievnost: ope znaajke i dominantne knjievne vrste (epika, sage); knjievnost na latinskom jeziku i poeci pojedinih nacionalnih knjievnosti; renesansa: ope znaajke i duh epohe; renesansni ep u Italiji, lirika i proza, viteki i pikarski roman; francuska renesansa, elizabetinsko razdoblje u Engleskoj, zlatni vijek panjolske knjievnosti; francuski klasicizam: poetika klasicistike tragedije; komedija; prosvjetiteljstvo, enciklopedisti, predromantizam; romantizam: ope znaajke, engleski, francuski i njemaki romantizam, romantizam u slavenskim knjievnostima; realizam: poetika i knjievno stvaranje, pretee, realistika knjievnost u Francuskoj i u Rusiji; Baudelaire, simbolizam, parnasovci; naturalizam i verizam; knjievni pravci 20. stoljea; ope znaajke i reprezentativna djela moderne poezije, proze i drame; postmoderna knjievnost i razvitak knjievnosti nakon njezine dominacije;

b)najznaajniji pisci: Homer, Eshil, Sofoklo, Euripid, Aristofan, Plaut, Vergilije, Horacije, Ovidije, Petronije, Apulej, Dante, Petrarca, Boccaccio, Chaucer, Ariosto, Rabelais, Tasso, Cervantes, Gngora, Lope de Vega, Shakespeare, Quevedo, Milton, Caldern de la Barca, Corneille, Molire, Racine, Defoe, Swift, Lesage, Richardson, Voltaire, Prvost, Fielding, Goldoni, Rousseau, Sterne, Diderot, Beaumarchais, Goethe, Schiller, Hlderlin, Wordsworth, Novalis, Scott, Manzoni, Byron, Lamartine, Shelley, Keats, Heine, Mickiewicz, Leopardi, Pukin, Hugo, Poe, Ljermontov, Stendhal, Balzac, Gogolj, Thackeray, Dickens, Turgenjev, Keller, Flaubert, Dostojevski, Tolstoj, Zola, Verga, Maupassant, Whitman, Baudelaire, Mallarm, Rimbaud, Ibsen, Twain, James, Strindberg, Wilde, Shaw, Conrad, ehov, Gorki, Proust, Rilke, Pirandello, Th. Mann, Blok, Apollinaire, Musil, Joyce, V. Woolf, Gide, Kafka, Broch, T. S. Eliot, Pessoa, Ungaretti, Pasternak, Bulgakov, Majakovski, Faulkner, Garca Lorca, Brecht, Malraux, Hemingway, Borges, Yourcenar, Sartre, Camus, Beckett, Ionesco, Simon, Celan, Calvino, Grass, Garca Mrquez, Fuentes, Cortzar, Vargas Llosa, Eco i dr.

Osnovna literatura iz ope povijesti knjievnosti

A Companion to Romanticism, prir. Duncan Wu, Blackwell Publishers, Malden, MA 1999.

Afrika knjievnost, Knjievna smotra, br. 59-60, 1985.

Beckett, Quorum, br. 2-3, br. 4, 1990.

Dostojevski, Knjievna smotra, br. 43-44, 1981.

James Joyce & Virginia Woolf, Knjievna smotra, br. 45, 1982.

Novi srednji vijek, prir. A. Zlatar, Trei program Hrvatskoga radija, br. 37, 1992.

Postmodernizam, Republika, br. 10-11-12, 1985.

Proust s onu stranu ogledala, prir. A. Zlatar, Gordogan, br. 17-18, 1985.

Anders, G. Kafka za i protiv, Narodna prosvjeta, Sarajevo 1955.

Auerbach, E. Mimeza, Hena com, Zagreb 2004.

Averincev, S. Poetika ranovizantijske knjievnosti, SKZ, Beograd 1952.

Bahtin, M. O romanu, Nolit, Beograd 1989.

Bahtin, M. Problemi poetike Dostojevskog, Nolit, Beograd 1967.

Bahtin, M. Stvaralatvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega veka i renesanse, Nolit, Beograd 1978.

Beni, . Barok i avangarda, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1991.

Bialostocki, J. Povijest umjetnosti i humanistike znanosti, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb 1986.

Brannigan, J. New Historicism and Cultural Materialism, Palgrave Macmillan, Hampshire & New York 1998.

Burke, P. Junaci, nitkovi, lude, kolska knjiga, Zagreb 1991.

ale, F. & Zori, M. Uvod u Boccaccia & Boccaccio u Hrvata, u: Boccaccio, Djela, Liber & Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1981.

ale, F. Petrarca i petrarkizam, kolska knjiga, Zagreb 1971.

ale, F. Uvod u Dantea & Dante u hrvatskoj knjievnosti, u: Dante, Djela, Liber & Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1976.

Calinescu, M. Lica moderniteta, Stvarnost, Zagreb 1988.

Curtius, E. R. Eseji iz evropske knjievnosti, Veselin Maslea, Sarajevo 1964.

Curtius, E. R. Europska knjievnost i latinsko srednjovjekovlje, Matica hrvatska, Zagreb 1971. (2. izd. Naprijed, Zagreb 1998.)

Davis, N. Z. Povratak Martina Guerrea, Konzor, Zagreb 2001.

De Sanctis, F. Povijest talijanske knjievnosti, Matica hrvatska, Zagreb 1955.

Duby, G. Vitez, ena i sveenik, Logos, Split 1987.

Dukat, Z. Homersko pitanje, Globus, Zagreb 1988.

Flaker, A. & kreb, Z. Stilovi i razdoblja, Matica hrvatska, Zagreb 1964.

Flaker, A. Poetika osporavanja, kolska knjiga, Zagreb 1984.

Flaker, A. Stilske formacije, Liber, Zagreb 1986.

Flaker. A. Ruska avangarda, Liber, Zagreb 1984.

Flaker, A. Ruska avangarda 2, Profil International, Zagreb 2009.

Frejdenberg, O. Slika i pojam, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1986.

Friedrich, H. Struktura moderne lirike, Stvarnost, Zagreb 21989.

Frye, N. Veliki kod(eks), Prosveta, Beograd 1985.

Gasparov, M. L. A History of European Versification, Oxford University

Press, Oxford 1996.

Ginzburg, C. Sir i crvi, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb 1989.

Guilln, C. Knjievnost kao sistem, Nolit, Beograd

Gurevi, A. Kategorii srednevekovoj kul'tury, Iskusstvo, Moskva 1984.

Gurevi, A. Problemi narodne kulture u srednjem veku, Grafos, Beograd 1987.

Hgg, T. The Novel in Antiquity, Basil Blackwell, Oxford 1983.

Harrington, W. Uvod u Bibliju, Kranska sadanjost, Zagreb 1991.

Hassan, I. Komadanje Orfeja, Globus, Zagreb 1992.

Hauser, A. Socijalna istorija umetnosti i knjievnosti I-II, Kultura, Beograd 1962-1966.

Hergei, I. Knjievni portreti, Stvarnost, Zagreb 1967.

Hergei, I. Shakespeare, Molire, Goethe, Znanje, Zagreb 1978.

Hocke, G. R. Manirizam u knjievnosti, Cekade, Zagreb 1984.

Huizinga, J. Homo ludens, Naprijed, Zagreb 1992.

Huizinga, J. Jesen srednjeg vijeka, Naprijed, Zagreb 1991.

Hunt, L. Nova kulturna historija, Naklada Ljevak, Zagreb 2001.

Ivi, N. Domiljanje prolosti, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1992.

Jankovi, M. Novela u amerikoj knjievnosti, Filozofski fakultet, Zadar 1977.

Kettle, A. Engleski roman, Svjetlost, Sarajevo 1962.

Knjievni barok, prir. . Beni & D. Falievac, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1988.

Kravar, Z. Knjievnost 17. stoljea i pojam barok, u: Knjievni barok, prir. . Beni & D. Falievac, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1988.

Lauer, Reinhard. Povijest ruske knjievnosti, Golden marketing, Zagreb 2009.

Le Goff, J. Civilizacija srednjovjekovnog Zapada, Golden marketing, Zagreb 1998.

Le Goff, J. Intelektualci u srednjem vijeku, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb 1982.

Le Goff, J. Srednjovjekovni imaginarij, Antibarbarus, Zagreb 1993.

Lesky, A. Povijest grke knjievnosti, Golden marketing, Zagreb 2001.

Lihaov, D. Poetika stare ruske knjievnosti, Srpska knjievna zadruga, Beograd 1982.

Lodge, D. Naini modernog pisanja, Globus & Stvarnost, Zagreb 1988.

Lukcs, G. Roman i povijesna zbilja, Globus, Zagreb 1986.

Meyer, M., Carrilho, M. M., Timmermans, B. Povijest retorike od Grka do naih dana, Disput, Zagreb 2008.

Modernism, prir. M. Bradbury & J. McFarlane, Penguin, London 1991.

Pavlii, P. Poetika manirizma, August Cesarec, Zagreb 1988.

Pele, G. Iitavanje znaenja, Izdavaki centar Rijeka, Rijeka 1982.

Poetika renesansne kulture: Novi historizam, prir. D. porer, Disput, Zagreb 2007.

Postmoderna ili borba za budunost, August Cesarec, Zagreb 1993.

Poulet, G. ovek, vreme, knjievnost, Nolit, Beograd 1975.

Povijest svjetske knjievnosti, I-VII, Mladost, Zagreb 1974-1982.

Praz, M. Agonija romantizma, Nolit, Beograd 1974.

Pristup Faulkneru, Globus, Zagreb 1977.

Raymond, M. Od Baudelairea do nadrealizma, Veselin Maslea, Sarajevo 1958.

Romantizam i pitanja modernoga subjekta, ur. J. Uarevi, Disput, Zagreb 2008.

afranek, I. & Donat, B. Temelji modernog romana, kolska knjiga, Zagreb 197l.

afranek, I. & Polanak, A. Francuski realistiki romani XIX. stoljea, kolska knjiga, Zagreb 1972.

Schein, S. Smrtni junak: uvod u Homerovu Ilijadu, Globus, Zagreb 1989.

Silver, Brenda. Virginia Woolf Icon, University of Chicago Press, Chicago & London 1999.

Slamnig, I. Svjetska knjievnost zapadnoga kruga, kolska knjiga, Zagreb 1999.

Solar, M. Mit o avangardi i mit o dekadenciji, Nolit, Beograd 1985.

Solar, M. Povijest svjetske knjievnosti, Golden Marketing, Zagreb 2003.

Solar, M. Suvremena svjetska knjievnost, kolska knjiga, Zagreb 1997.

klovski, V. Graa i stil u Tolstojevom romanu Rat i mir, Nolit, Beograd 1984.

The New Historicism, prir. H. A. Veeser, Routledge, London & New York 1989.

Tillyard, E. M. W. Elizabetinska slika svijeta, Artresor naklada, Zagreb 2006.

Tronski, I. Povijest antike knjievnosti, Matica hrvatska, Zagreb 1951.

Vidan, I. Nepouzdani pripovjeda, Matica hrvatska, Zagreb 1970.

Vidan, I. Roman struje svijesti, kolska knjiga, Zagreb 1971.

Vidan, I. Tekstovi u kontekstu, Liber, Zagreb 1975.

Wellek, R. Kritiki pojmovi, Vuk Karadi, Beograd 1966.

Wilson, E. Axelov zamak ili o simbolizmu, Kultura, Beograd 1964.

Zlatar, A. Ispovijest i ivotopis: srednjovjekovna autobiografija, Antibarbarus, Zagreb 2000.

mega, V, Istina fikcije, Znanje, Zagreb 1982.

mega, V. Beka moderna, Matica hrvatska, Zagreb 1998.

mega, V. Od Bacha do Bauhausa. Povijest njemake kulture, Matica hrvatska, Zagreb 2006.

mega, V. Povijesna poetika romana, Matica hrvatska, Zagreb 2004.

mega, V. Teita modernizma, Liber, Zagreb 1986.

Teorija knjievnosti

Kolegiji iz teorije knjievnosti obuhvaaju tri osnovna problemska podruja:

a)osnovne pojmove teorije knjievnosti teorija knjievnosti, povijest knjievnosti i knjievna kritika; pojam znanosti o knjievnosti; stilistika, poetika i retorika; osnovni pojmovi versifikacije; najpoznatiji stihovi i strofe; tropi i figure; klasifikacija knjievnosti: knjievni rodovi i vrste, poezija i proza, usmena i pisana, trivijalna; znaajke pojedinih knjievnih vrsta; osnovni pojmovi analize knjievnoga djela: motiv, tema, fabula, kompozicija, pripovjeda, karakter, ideja; poetika i retorika od Aristotela do romantizma: najznaajnija djela i njihova osnovna problematika; stilistika i strukturalna analiza knjievnoga teksta;

b)osnovne orijentacije u metodologiji prouavanja knjievnosti; opi metodoloki problemi suvremene znanosti o knjievnosti; knjievnoznanstveni pozitivizam (Scherer, Taine); ruski formalisti (klovski, Tinjanov, Tomaevski i dr.), eki strukturalisti (Mukaovsk, Vodika), novija kritika u Engleskoj i Americi (T. S. Eliot, Richards, nova kritika, teoretiari romana), uenje o interpretaciji (Staiger, Kayser); utjecaji psihoanalize i arhetipska knjievna kritika (Freud, Jung, Frye, Lacan); utjecaji fenomenologije i egzistencijalizma (Ingarden, Sartre, Heidegger); marksistika i socioloka orijentacija u suvremenom prouavanju knjievnosti (Escarpit, Lukcs, Adorno, Williams, Bourdieu i noviji kritiari); estetika recepcije i teorijski pristupi itanju knjievnoga teksta; utjecaji lingvistike i teorije informacija (Saussure, Jakobson); strukturalizam i semiotika (Barthes, Lotman, Eco i dr.); dekonstrukcija (Derrida i kritiari s Yalea) i poststrukturalistiki kritiki pristupi; novi historizam i kulturalni materijalizam; kulturalni studiji, feministika i postkolonijalna kritika;

c)osnovni pojmovi komparativnoga prouavanja knjievnosti osnovni pojmovi komparatistike kao studijske discipline; opa, komparativna i svjetska knjievnost; problemi komparativnoga prouavanja povijesti knjievnosti: tematologija, knjievna razmjena, knjievna morfologija; problemi teorije prevoenja; suvremena komparatistika u pojedinim zemljama.

Osnovna literatura iz teorije knjievnosti

Adorno, T. Filozofsko-socioloki eseji o knjievnosti, kolska knjiga, Zagreb 1985.

Agamben, G. Ideja proze, AGM, Zagreb 2004.

Ambrogio, I. Formalizam i avangarda u Rusiji, Stvarnost, Zagreb 1977.

Aristotel, O pjesnikom umijeu, August Cesarec, Zagreb 1983.

Ashcroft, B. [i dr.] Key Concepts in Post-Colonial Studies, Routledge, London & New York 1998.

Attridge, D. Poetic Rhythm: an Introduction, Cambridge University Press, Cambridge 1995.

Bahtin i drugi, ur. V. Biti, Naklada MD, Zagreb 1992.

Bahtin, M. Marksizam i filozofija jezika, Nolit, Beograd 1980.

Bahtin, M. O romanu, Nolit, Beograd 1989.

Barker, C. Cultural Studies: Theory and Practice, Sage, London 2000.

Barthes, R. Fragmenti ljubavnog diskursa, Pelago, Zagreb, 2007.

Barthes, R. Knjievnost, mitologija, semiologija, Nolit, Beograd 1979.

Barthes, R. Kritika i istina, Algoritam, Zagreb 2009.

Barthes, R. Mitologije, Pelago, Zagreb 2009.

Barthes, R, Svijetla komora, Antibarbarus, Zagreb 2003.

Barthes, R. Uitak u tekstu i Varijacije o pismu, Meandar, Zagreb 2004.

Baudrillard, J. Simulacija i zbilja, Jesenski i Turk, Zagreb 2001.

Baudrillard, J. Simulakrumi i simulacija, Naklada drutva arhitekata, Karlovac 2001.

Beker, M. Moderna kritika u Engleskoj i Americi, Liber, Zagreb 1973.

Beker, M. Povijest knjievnih teorija, Liber, Zagreb 1979.

Beker, M. Semiotika knjievnosti, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1991.

Beker, M. Suvremene knjievne teorije, Matica hrvatska, Zagreb 1999.

Beker, M. Uvod u komparativnu knjievnost, kolska knjiga, Zagreb 1995.

Benjamin, W. Estetiki ogledi, kolska knjiga, Zagreb 1986.

Bennett, T. Kultura: znanost reformatora, Golden marketing, Zagreb 2005.

Biti, V. Pojmovnik suvremene knjievne i kulturalne teorije, Matica hrvatska, Zagreb 2000.

Biti, V. Strano tijelo pri/povijesti, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb 2000.

Boileau-Despraux, N. Pjesniko umijee, Matica hrvatska, Zagreb 1999.

Bourdieu, P. La distinction: Critique sociale du jugement de got, Les ditions de minuit, Paris 1979.

Bourdieu, P. Les rgles de lart, Seuil, Paris 1998.

Bourdieu, P. to znai govoriti?, Naprijed, Zagreb 1992.

Burke, P. Junaci, nitkovi, lude. Narodna kultura predindustrijske Evrope, kolska knjiga, Zagreb 1991.

Butler, J. Nevolje s rodom, enska infoteka, Zagreb 2000.

Butler, J. Tela koja neto znae, Samizdat B92, Beograd 2001.

Certeau, M. de, Invencija svakodnevice, Naklada MD, Zagreb 2002.

Chatman, S. Story and Discourse, Cornell University Press, Ithaca & London 1978.

Cohn, D. Transparent Minds, Princeton University Press, Princeton 1978.

Compagnon, A. Demon teorije, AGM, Zagreb 2008.

Coward R. i Ellis, J. Jezik i materijalizam, kolska knjiga, Zagreb 1985.

Culler, J. Knjievna teorija: vrlo kratak uvod, AGM, Zagreb 2001.

Culler, J. O dekonstrukciji, Globus, Zagreb 1991.

Culler, J. Structuralist Poetics, Cornell University Press, Ithaca & London 1975.

Cultural Theory and Popular Culture. A Reader, ur. J. Storey, University of Georgia Press, Athens 1998.

ale, M. i ale Feldman, L. U kanonu: studije o dvojnitvu, Disput, Zagreb 2008.

ale Feldman, L. Euridikini osvrti, Naklada MD i Centar za enske studije, Zagreb 2001.

Debord, G. Drutvo spektakla, Arkzin, Zagreb 1996.

De Man, P. Problemi moderne kritike, Nolit, Beograd 1975.

Derrida, J. O gramatologiji, Veselin Maslea, Sarajevo 1976.

Derrida, J. Pisanje i razlika, ahinpai, Sarajevo i Zagreb 2007.

Derrida, J. Sablasti Marxa, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb 2002.

Doleel, L. Poetike Zapada, Svjetlost, Sarajevo 1991.

Dollimore, J. Radical Tragedy: Religion, Ideology and Power in the Drama of Shakespeare and His Contemporaries, Duke University Press, Durham 1993.

Duda, D. Kulturalni studiji: ishodita i problemi, AGM, Zagreb 2002.

Duda, D. Pria i putovanje, Matica hrvatska, Zagreb 1998.

Eagleton, T. After Theory, Basic Books, New York 2003.

Eagleton, T. Ideja kulture, Jesenski i Turk, Zagreb 2002.

Eagleton, T. Iluzije postmodernizma, Svetovi, Novi Sad 1997.

Eagleton, T. Knjievna teorija, Liber, Zagreb 1987.

Easthope, A. Literary into Cultural Studies, Routledge, London & New York 1991.

Eco, U. Kultura, informacija, komunikacija, Nolit, Beograd 1973.

Eco, U. Otvoreno djelo, Veselin Maslea, Sarajevo 1965.

Eco, U. U potrazi za savrenim jezikom, Hena com, Zagreb 2004.

Ejhenbaum, B. Knjievnost, Nolit, Beograd 1972.

Eliot, T. S. Tradicija, vrijednosti i knjievna kritika, Matica hrvatska, Zagreb 1999.

Encyclopedia of Contemporary Literary Theory, gl. ur. I. R. Makaryk, University of Toronto Press, Toronto 1993.

Felman, S. Skandal tijela u govoru, Naklada MD, Zagreb 1993.

Felski, R. Beyond Feminist Aesthetics, Harvard University Press, Cambridge, MA 1989.

Feministika likovna kritika i teorija likovnih umjetnosti, ur. Lj. Kolenik, Centar za enske studije, Zagreb 1999.

Feminizam/postmodernizam, ur. L. J. Nicholson, Liberata i Centar za enske studije, Zagreb 1999.

Fiske, J. Popularna kultura, Clio, Beograd, 2001.

Fiske, J. i Hartley, J. itanje televizije, Barbat i Prova, Zagreb 1992.

Forster, E. M. Aspects of the Novel, Penguin, Harmondsworth 1985.

Foucault, M. Rijei i stvari, Golden marketing, Zagreb 2002.

Foucault, M. Znanje i mo, Globus, Zagreb 1994.

Frank, M. Kazivo i nekazivo, Naklada MD, Zagreb 1994.

Frank, M. Was ist Neostrukturalismus?, Suhrkamp, Frankfurt am Main 1984.

Frye, N. Anatomija kritike, Golden marketing, Zagreb 2000.

Gadamer, H. G. itanka, Matica hrvatska, Zagreb 2002.

Gadamer, H. G. Istina i metoda, Veselin Maslea, Sarajevo 1978.

Genette, G. Figure, Vuk Karadi, Beograd 1985.

Genette, G. Fikcija i dikcija, Ceres, Zagreb 2005.

Ginzburg, C. Sir i crvi. Kozmos jednog mlinara iz 16. stoljea, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb 1989.

Greenblatt, S. Renaissance Self-Fashioning: From More to Shakespeare, The University of Chicago Press, Chicago & London 1980.

Hansen-Lve, A. Der russische Formalismus, Verlag der sterreichischen Akademie der Wissenschaften, Wien 1978.

Havelock, E. Muza ui pisati, AGM, Zagreb 2003.

Hebdige, D. Potkultura: znaenje stila, Rad, Beograd 1980.

Hirsch, E. D. Naela tumaenja, Nolit, Beograd 1983.

Inglis, F. Teorija medija, Barbat i AGM, Zagreb 1997.

Intertekstualnost & autoreferencijalnost, ur. D. Orai-Toli i V. mega, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1993.

Intertekstualnost & intermedijalnost, ur. Z. Makovi i dr., Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1988.

Irigaray, L. Ja, ti, mi: za kulturu razlike, enska infoteka, Zagreb 1999.

Izabrani eseji i rasprave o Aristotelovoj Poetici, Knjievna smotra, br. 31-32, 1978.

Jakobson, R. Lingvistika i poetika, Nolit, Beograd 1966.

Jakobson, R. Ogledi iz poetike, Prosveta, Beograd 1978.

Jakobson, R. i Halle, M. Temelji jezika, Globus, Zagreb 1988.

Jameson, F. U tamnici jezika, Stvarnost, Zagreb 1978.

Jauss, E. R. Estetika recepcije, Nolit, Beograd 1978.

Johansen, J. D. i Larsen, S. E. Uvod u semiotiku, Croatialiber, Zagreb 2000.

Jolles, A. Jednostavni oblici, Matica hrvatska, Zagreb 2000.

Jung, C. G. ovjek i njegovi simboli, Mladost, Zagreb 1987.

Juri, S. Poeci slobodnoga stiha: eksplicitna poetika teorija hrvatski formativni period, Thema i.d. FF Press, Zadar i Zagreb 2006.

Kako vidimo strane zemlje: Uvod u imagologiju, ur. D. Duki et al., Srednja Europa, Zagreb 2009.

Kayser, W. Jeziko umetniko delo, Srpska knjievna zadruga, Beograd 1973.

Kiberprostor, kibertijela, cyberpunk, ur. M. Featherstone i R. Burrows, Jesenski i Turk, Zagreb 2001.

Kogoj-Kapetani, B. Komparativna istraivanja u Hrvatskoj, Rad JAZU, br. 350, Zagreb 1968.

Kontekst i znaenje, ur. N. Mievi i M. Potr, Izdavaki centar Rijeka, Rijeka 1987.

Kravar, Z. Antimodernizam, AGM, Zagreb 2003.

Kravar, Z. Stih i kontekst, Knjievni krug, Split 1999.

Kravar, Z. Tema stih, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1993.

Kuhn, T. Struktura znanstvenih revolucija, Jesenski i Turk i Hrvatsko socioloko drutvo, Zagreb 1999.

Kulturalni studiji (I-IV), ur. D. Duda, Quorum, br. 1-4, 2001.

Lacan, J. etiri temeljna pojma psihoanalize, Naprijed, Zagreb 1986.

Lachmann, R. Phantasia Memoria Rhetorica, Matica hrvatska, Zagreb 2002.Lasi, S. Poetika kriminalistikog romana, Liber i Mladost, Zagreb 1973.

Lasi, S. Problemi narativne strukture, Liber, Zagreb 1977.

Leach, E. i Aycock, D. A. Strukturalistike interpretacije biblijskog mita, August Cesarec, Zagreb 1988.

Lei, Z. Jezik i knjievno djelo, Zavod za izdavanje udbenika, Sarajevo 1971.

Lvi-Strauss, C. Divlja misao, Golden marketing, Zagreb 2001.

Lvi-Strauss, C. Strukturalna antropologija, Stvarnost, Zagreb 1989.

Lvi-Strauss, C. Strukturalna antropologija 2, kolska knjiga, Zagreb 1988.

Levy, J. Umjetnost prevoenja, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Sarajevo 1982.

Lodge, D. Naini modernog pisanja, Globus, Stvarnost, Zagreb 1988.

Loomba, A. Colonialism/Postcolonialism, Routledge, London & New York 1998.

Lotman, J. M. Kultura i eksplozija, Alfa, Zagreb 1998.

Lotman, J. M. Predavanja iz strukturalne poetike, Zavod za izdavanje udbenika, Sarajevo 1970.

Lotman, J. M. Struktura umjetnikog teksta, Alfa, Zagreb 2001.

Lukcs, G. Roman i povijesna zbilja, Globus, Zagreb 1986.

Lyotard, J.-F. Postmoderna protumaena djeci, August Cesarec, Zagreb 1990.

Lyotard, J.-F. Postmoderno stanje: izvjetaj o znanju, Ibis-grafika, Zagreb 2005.

Macherey, P. Teorija knjievne proizvodnje, kolska knjiga, Zagreb 1979.

Markiewicz, H. Nauka o knjievnosti, Nolit, Beograd 1974.

Martin, W. Recent Theories of Narrative, Cornell University Press, Ithaca & London 1986.

Matijaevi, . Strukturiranje nesvjesnog: Freud i Lacan, AGM, Zagreb 2006.

Mayer, H. Autsajderi, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb 1981.

Meletinski, E. Poetika mita, Nolit, Beograd 1983.

Mievi, N. Filozofija jezika, Jesenski i Turk, Zagreb 2003.

Moderna teorija romana, ur. M. Solar, Nolit, Beograd 1979.

Mogunosti prepjeva, Knjievna smotra, br. 91, 1994.

Moi, T. Seksualna/tekstualna politika: feministika knjievna teorija, AGM, Zagreb 2007.

Mongia, P. Contemporary Postcolonial Theory: A Reader, Arnold, London & New York 1996.

Mukaovsk, J. Knjievne strukture, norme i vrijednosti, Matica hrvatska, Zagreb 1999.

Mukaovsk, J. Struktura, funkcija, znak, vrednost, Nolit, Beograd 1987.

Nth, W. Prirunik semiotike, Ceres, Zagreb 2004.

Nova evropska kritika, I-III, ur. A. Stama i V. Zuppa, Opinska konferencija Saveza omladine, Marko Maruli, Split 1968-1972.

Orai-Toli, D. Teorija citatnosti, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb 1990.

Paglia, C. Seksualna lica, enska infoteka, Zagreb 2001.

Pateman, C. enski nered. Demokracija, feminizam i politika teorija, enska infoteka, Zagreb 1998.

Pavlii, P. Knjievna genologija, Liber, Zagreb 1983.

Pavlii, P. Stih i znaenje, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1993.

Pele, G. Pria i znaenje, Naprijed, Zagreb 1989.

Pele, G. Tumaenje romana, ArtTresor, Zagreb 1999.

Petrovi, S. Oblik i smisao, Matica srpska, Novi Sad 1986.

Petrovi, S. Priroda kritike, Liber, Zagreb 1972.

Poetika ruskog formalizma, ur. A. Petrov, Prosveta, Beograd 1970.

Political Shakespeare: Essays in Cultural Materialism, ur. J. Dollimore i A. Sinfield, Cornell University Press, Ithaca & London 1994.

Politika i etika pripovijedanja, ur. V. Biti, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb 2002.

Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija, ur. D. Duda, Disput, Zagreb 2006.

Poststrukturalizam, ur. M. Beker, Republika, od br. 3-4/1986. do br. 1-2/1987.

Pranji, K. Jezik i knjievno djelo, kolska knjiga, Zagreb 1968. (3. izd. Nova prosveta, Beograd 1985.)

Propp, V. Historijski korijeni bajke, Svjetlost, Sarajevo 1990.

Propp, V. Morfologija bajke, Prosveta, Beograd 1982.

Reader-Response Criticism, ur. J. Tompkins, Johns Hopkins University Press, Baltimore 1980.

Rezeptionssthetik, ur. R. Warning, Wilhelm Fink Verlag, Mnchen 21979.

Ricoeur, P. Vreme i pria, Izdavaka knjiarnica Zorana Stojanovia, Novi Sad 1993.

Ricoeur, P. iva metafora, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb 1981.

Rimmon-Kenan, S. Narrative Fiction, Routledge, London & New York 2002.

Rorty, R. Konsekvence pragmatizma, Nolit, Beograd 1992.

Rorty, R. Kontingencija, ironija i solidarnost, Naprijed, Zagreb 1995.

Said, E. Orijentalizam, Konzor, Zagreb 1999.

Saussure, F. de Teaj ope lingvistike, ArTresor i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2000.

Schwanitz, D. Teorija sistema i knjievnost, Naklada MD, Zagreb 2000.

Solar, M. Edipova braa i sinovi, Naprijed, Zagreb 1998.

Solar, M. Eseji o fragmentima, Prosveta, Beograd 1985.

Solar, M. Filozofija knjievnosti, Liber, Zagreb 1985.

Solar, M. Ideja i pria, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb 2004.

Solar, M. Pitanja poetike, kolska knjiga, Zagreb 1971.

Solar, M. Predavanja o loem ukusu, Politika kultura, Zagreb 2004.

Solar, M. Rjenik knjievnoga nazivlja, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb 2006.

Solar, M. Roman i mit, August Cesarec, Zagreb 1988.

Solar, M. Smrt Sancha Panze, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1981.

Solar, M. Teorija knjievnosti, kolska knjiga, Zagreb 2001 (devetnaesto izdanje).

Solar, M. Teorija proze, Liber, Zagreb 1989.

Solar, M. Uvod u filozofiju knjievnosti, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb 2004.

Staiger, E. Temeljni pojmovi poetike, Ceres, Zagreb 1996.

Stama, A. Teorija metafore, Cekade, Zagreb 1983.

Storey, J. An Introduction to Cultural Theory and Popular Culture, University of Georgia Press, Athens 1998.

Strinati, D. An Introduction to Theories of Popular Culture, Routledge, London & New York 1995.

Strukturalizam, Kritika, br. 4, 1970.

Stuart Hall: Critical Dialogues in Cultural Studies, ur. D. Morley i K.-H. Chen, Routledge, London & New York 1996.

Studying Culture. An Introductory Reader, ur. A. Gray i J. McGuigan, Arnold, London 1997. Suvremena teorija pripovijedanja, ur. V. Biti, Globus, Zagreb 1992.

kiljan, D. U pozadini znaka, kolska knjiga, Zagreb 1985.

klovski, V. Uskrsnue rijei, Stvarnost, Zagreb 1969.

kreb, Z. Knjievnost i povijesni svijet, kolska knjiga, Zagreb 1981.

kreb, Z. Studij knjievnosti, kolska knjiga, Zagreb 1976.

The Cultural Studies Reader, ur. S. During, Routledge, London & New York 1999.

The Johns Hopkins Guide to Literary Theory and Criticism, ur. M. Groden, Johns Hopkins University Press, Baltimore 1994.

Tinjanov, J. Pitanja knjievne povijesti, Matica hrvatska, Zagreb 1998.

Todorov, T. Poetika, Filip Vinji, Beograd 1986.

Tomaevski, B. Teorija knjievnosti, Matica hrvatska, Zagreb 1998.

Tropi i figure, ur. . Beni i D. Falievac, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1995.

Usmena knjievnost, ur. M. Bokovi-Stulli, kolska knjiga, Zagreb 1971.

Uvod u knjievnost: teorija, metodologija, ur. A. Stama i Z. kreb, Globus, Zagreb 1998.

Uvod u naratologiju, ur. Z. Kramari, Izdavaki centar Revija, Osijek 1989.

Uarevi, J. Kompozicija lirske pjesme, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1991.

Veli, M. Otisak prie. Intertekstualno prouavanje autobiografije, August Cesarec, Zagreb 1991.

Vodika, F. Problemi knjievne istorije, KZ Novog Sada, Novi Sad 1987.

Wellek, R. A History of Modern Criticism, I-IV, Yale University Press, New Haven & London 1955.

What is Cultural Studies? A Reader, ur. J. Storey, Arnold, London 1996.

Williams, R. Keywords: A Vocabulary of Culture and Society, Fontana Press, London 1983.Zima, L. Figure u naem narodnom pjesnitvu, Globus, Zagreb 1988.

Zlatar, A. Istinito, lano, izmiljeno, Hrvatsko filozofsko drutvo, Zagreb 1989.

mega, V. Knjievno stvaralatvo i povijest drutva, Liber, Zagreb 1976.

mega, V. Knjievnost i glazba, Matica hrvatska, Zagreb 2003.

mega, V. Knjievnost i zbilja, kolska knjiga, Zagreb 1982.

Poredbena povijest hrvatske knjievnosti

Podruje poredbene povijesti hrvatske knjievnosti nudi kolegiji iz komparativne knjievnosti, koji obuhvaaju sljedee teme i problemske komplekse: latinski, grki i staroslavenski utjecaji u hrvatskoj knjievnosti; predstavnici latiniteta u 14. i 15. st.; trubaduri, petrarkisti; renesansna epika (Maruli i tradicija), Hektorovi i Zorani; Marin Dri i europsko renesansno kazalite; lirika u 16. stoljeu; manirizam, barokni ep, komine poeme, religiozne poeme, melodrama (autori, izvori, teme); Ivan Gunduli, Ivan Buni Vui, manirizam, Kataniev kvantitativni stih; protestantizam u hrvatskoj knjievnosti, hrvatski latinisti u XVIII. stoljeu, opat Fortis i morlakizam; preporoditelji i hrvatski romantizam; August enoa; realizam; pokuaji naturalizma (Kumii i Zola); verizam; ruski utjecaji na hrvatsku realistiku pripovjednu prozu; hrvatska knjievnost prema engleskoj knjievnosti u XIX. stoljeu; Matoev odnos prema suvremenoj europskoj knjievnosti; kozmopolitizam i esteticizam moderne; avangarda; odjeci ekspresionizma; Miroslav Krlea; Ranko Marinkovi; Ivan Slamnig; Antun oljan; Slavko Mihali; Slobodan Novak; hrvatska postmoderna knjievnost i suvremena hrvatska knjievnost u kontekstu svjetske knjievnosti.

Osnovna literatura iz poredbene povijesti hrvatske knjievnosti

Batui, N; Kravar Z; mega, V. Knjievni protusvjetovi, Matica hrvatska, Zagreb 2001

Batui, N. Narav od fortune, August Cesarec & Matica hrvatska, Zagreb 1991.

Batui, N. Starija kajkavska drama, Disput, Zagreb, 2002.

Bogdan, T. Lica ljubavi: status lirskog subjekta u kanconijeru Dore Dria, ZZK, Zagreb 2003.

Bogii, R. Hrvatska pastorala, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1989.

Bogii, R. Hrvatski petrarkizam, kolska knjiga, Zagreb 2007.ale, F. Predgovor, u knjizi M. Dri, Djela, Liber, Zagreb 1979.

ale, F. Usporebe i tumaenja, Matica hrvatska, Dubrovnik 1991.

ale, M. Volja za rije: eseji o djelu Ranka Marinkovia, Zavod za znanost knjievnosti, Zagreb 2001.

ale, M. Sam svoj dvojnik: eseji o hrvatskom knjievnom modernizmu, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb 2004.

ale, M. Oko Kiklopa, ArTresor naklada, Zagreb 2005.

Duki, D. Figura protivnika u hrvatskoj povijesnoj epici, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb 1998.

Duki, D. Sultanova djeca, Thema, Zadar 2004.

Ekspresionizam i hrvatska knjievnost, Kritika, br. 3, 1969.

Falievac, D. Ivan Buni Vui, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1987.

Falievac, D. Kaliopin vrt, Knjievni krug, Split 1997.

Falievac, D. Kaliopin vrt II. Studije o poetikim i ideolokim aspektima hrvatske epike, Knjievni krug, Split 2003.

Falievac, D. Dubrovnik otvoreni i zatvoreni grad. Studije o dubrovakoj knjievnoj kulturi, Naklada Ljevak, Zagreb 2007.

Falievac, D. Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Liber, Zagreb 2007.

Filipovi, R. Hrvatsko-engleske knjievne veze, Liber & Mladost, Zagreb 1972.

Flaker, A, Poetika osporavanja, kolska knjiga, Zagreb 1984.

Flaker, A. Knjievne poredbe, Naprijed, Zagreb 1968.

Frange, I. Mato - Vidri - Krlea, Liber, Zagreb 1974.

Frange, I. Povijest hrvatske knjievnosti, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1987.

Hergei, I. Komparativna knjievnost, Ex libris, Zagreb 2005.

Hrvatska knjievnost prema evropskim knjievnostima, prir. A. Flaker & K. Pranji, Liber, Zagreb 1970.

Hrvatska knjievnost u evropskom kontekstu, A. Flaker & K. Pranji, Zavod za znanost o knjievnosti & Liber, Zagreb 1978.

Hrvatski knjievni barok, prir. D. Falievac, ZZK, Zagreb 1991.

Jeli, D. Povijest hrvatske knjievnosti: tisuljee od Baanske ploe do postmoderne, Naklada Pavii, Zagreb 2004.

Juri, S. Rastuim skladom. Prodor stranih stihova u hrvatsko pjesnitvo druge polovice 19. stoljea, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb 2002.

Kolumbi, N. Hrvatska knjievnost od humanizma do manirizma, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1980.

Kombol, M. Povijest hrvatske knjievnosti do narodnoga preporoda, Matica hrvatska, Zagreb 1961.

Kravar, Z. Studije o hrvatskom knjievnom baroku, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1975.

Kravar, Z. Barokni opis, Liber, Zagreb 1980.

Kravar, Z. Barock in der kroatischen Literatur, Bhlau, Kln Weimar Wien 1991.

Kravar, Z. Nakon godine MDC, Matica hrvatska, Dubrovnik 1993.

Kravar, Z. Svjetonazorski separei. Antimodernistike tendencije u hrvatskoj knjievnosti ranoga 20. stoljea, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb 2005.

Kravar, Z. Uljanice i duhovi, Profil, Zagreb, 2009.

Nemec, K. Povijest hrvatskog romana, Znanje, kolska knjiga, Zagreb 1994.-2003.

Novak, S. P. Planeta Dri, Cekade, Zagreb 1984.

Novak, S. P. Povijest hrvatske knjievnosti, Antibarbarus, Zagreb 1996.-1999.

Novak, S. P. Povijest hrvatske knjievnosti od Baanske ploe do danas, Golden marketing, Zagreb 2003.

Novakovi, D. Latinsko pjesnitvo hrvatskoga humanizma, u M. Tomasovi & D. Novakovi, Marko Maruli/Hrvatski latinisti, kolska knjiga, Zagreb 1994.

Pavlii, P. Stih u drami & drama u stihu, ZZK, Zagreb 1985.

Pavlii, P. Barokni stih u Dubrovniku, Matica hrvatska, Dubrovnik 1995.

Pavlii, P. Studije o Osmanu, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1996.

Pavlii, P. Moderna hrvatska lirika, Matica hrvatska, Zagreb 1999.

Pavlii, P. Hrvatski dramski stih, Knjievni krug, Split 2000.

Pavlii, P. Barokni pakao, Naklada Pavii, Zagreb 2003. Pavlii, P. Skrivena teorija, Matica hrvatska, Zagreb 2006.Pavlii, P. Epika granice, Matica hrvatska, Zagreb 2007.

Pavlii, P. Mala tipologija moderne hrvatske lirike, Matica hrvatska, Zagreb 2008.

Pavlovi, C. Pria u pjesmi. Pripovjedni postupci enoine epske poezije, Disput, Zagreb 2005.

Pavlovi, C. enoina poetika prevoenja. Traduktoloka analiza enoinih prijevoda s francuskog jezika, Matica hrvatska, Zagreb 2006.

Pavlovi, C. Hrvatsko-francuske knjievne veze. 15 studija, FF Press, Zagreb 2008.

Petrovi, S. Oblik i smisao, Matica srpska, Novi Sad 1986.

Petrovi, S. Problem soneta u starijoj hrvatskoj knjievnosti, Rad JAZU, br. 350, Zagreb 1968.

Povijest hrvatske knjievnosti, I-IV, Liber & Mladost, Zagreb 1974.-1978.

Rafolt, L. Melpomenine maske. Fenomenologija anra tragedije u dubrovakom ranonovovjekovlju, Disput, Zagreb 2007.

Rapacka, J. Zaljubljeni u vilu, Knjievni krug, Split 1998.

Senker, B. Hrestomatija novije hrvatske drame, Disput, Zagreb 2000.-2001.

Senker, B. Bard u Iliriji. Shakespeare u hrvatskom kazalitu, Disput, Zagreb 2006.

Slabinac, G. Hrvatska knjievna avangarda, August Cesarec, Zagreb 1988.

Slabinac, G. Sugovor s literarnim avlom. Eseji o knjievnoj nesanici, Naklada Ljevak, Zagreb 2006.

Slamnig, I. Disciplina mate, Matica hrvatska, Zagreb 1965.

Slamnig, I. Hrvatska versifikacija, Liber, Zagreb 1981.

Slamnig, I. Sedam pristupa pjesmi, Izdavaki centar Rijeka, Rijeka 1986.

Solar, M. Vjebe tumaenja, Matica hrvatska, Zagreb 2005.

icel, M. Povijest hrvatske knjievnosti, I-V, Naklada Ljevak, Zagreb 2004.-2009.

Tomasovi, M. Tradicija i kontekst, August Cesarec, Zagreb 1988.

Tomasovi, M. Komparatistike i romanistike teme, Knjievni krug, Split 1993.

Tomasovi, M. Traduktoloke rasprave, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb 1996.

Tomasovi, M. Marko Maruli Marul, Erasmus naklada, Zavod za znanost o knjievnosti & Knjievni krug, Zagreb & Split 1999.

Tomasovi, M. Domorodstvo i europejstvo: rasprave i refleksije o hrvatskoj knjievnosti XIX. i XX. stoljea, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb 2002.

Tomasovi, M. Vila Lovorka: studije o hrvatskom petrarkizmu, Knjievni krug, Split 2004.

Tomasovi, M. Tragom struke: od Petrarke do Lamartinea; od Marulia do Hergeia, Erasmus naklada, Zagreb 2006.

Torbarina, J. Kroatistike rasprave, Matica hrvatska, Zagreb 1997.

Vidan, I. Engleski intertekst hrvatske knjievnosti, Zavod za znanost o knjievnosti Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 1995.

Vonina, J. Jezinopovijesne rasprave, Liber, Zagreb 1979.

Zlatar, A. Marulieva Davidijada, Latina et Graeca, Zagreb 1991.

Zlatar, A. Autobiografija u Hrvatskoj, Matica hrvatska, Zagreb 1998.

mega, V. Duh impresionizma i secesije, ZZK, Zagreb 1997.

mega, V. Krleini evropski obzori, Znanje, Zagreb 2001.

Teatrologija i dramatologija

Podruje teatrologije i dramatologije nudi kolegije, koji pod predmetom teatrologije obrauju sljedee probleme:

postanak i razvitak teatrologije; teatrologija kao znanstvena disciplina (kao predmet sveuiline nastave) i kao vie pojedinanih studijskih predmeta (scenografija, kostimografija, povijest kazalita, teorija glume i reija); analiza dramskoga teksta i analiza procesa kazaline izvedbe: fabula, karakter, dijalog, osjeaj, miljenje, gluma, igra; dramske i antidramske vrste: tragedija, komedija, tragikomedija, farsa, melodrama, mjeovite vrste; metode istraivanja u teatrologiji; suvremeni pokuaji odreenja fenomena teatra i izvoenje sistematike teatrologije; podrijetlo kazalita; osnovni tokovi ope povijesti kazalita i drame; razvitak teorije drame od Aristotela do danas; povijest hrvatskoga kazalita; suvremeno kazalite u svijetu i u nas, podruje izvedbenih studija.

Osnovna literatura iz teatrologije i dramatologije

Artaud, A. Kazalite i njegov dvojnik, Hrvatski centar ITI, Zagreb 2000.

Auslander, Ph. Theory for Performance Studies, Routledge, New York/London 2008.

Balme, Ch. Einfhrung in die Theaterwissenschaft, Erich Schmidt Verlag, Berlin 2001.

Barba, E.; Savareze (Savarese), N. Tajna umetnost glumca renik pozorine antropologije, Fakultet dramskih umetnosti, Beograd 1996.

Batui, N. Gavella, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb 1983.

Batui, N. Povijest hrvatskog kazalita, kolska knjiga, Zagreb 1978.

Batui, N. Uvod u teatrologiju, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb 1991.

Bentley, E. The Theory of Modern Stage, Penguin, Harmondsworth 1968.

Bergson, H. Smijeh, Znanje, Zagreb 1987.

Blaevi, M. Razgovori o novom kazalitu. Dio 1 i 2, Centar za dramsku umjetnost, Zagreb 2007.

Bogner-aban, A. Zaustavljeni trenuci glume: prinosi za glumake portrete, Rije, Vinkovci 2000.

Bogner-aban, A. Povrat u nepovrat, Hrvatski centar ITI, Zagreb 2001.

Brecht, B. Dijalektika u teatru, Nolit, Beograd 1966.

Brook, P. Prazni prostor, Marko Maruli, Split 1972.

Carlson, M. Kazaline teorije, I-III, Hrvatski centar ITI, Zagreb 1996-1997.

Carlson, M. Performance: A Critical Introduction, Routledge, New York/London 1996.

Car-Mihec, A. Dnevnik triju anrova, Hrvatski centar ITI, Zagreb 2003.

Cohen, S. J. Ples kao kazalina umjetnost, Cekade, Zagreb 1988.

Craig, E. G. O umjetnosti kazalita, Centar za kulturnu djelatnost SSO, Zagreb 1980.

ale, F. O knjievnim i kazalinim dodirima hrvatsko-talijanskim, Matica hrvatska, Dubrovnik 1968.

ale Feldman, L. Teatar u teatru u hrvatskom teatru, Naklada MD i Matica hrvatska, Zagreb 1997.

ale Feldman, L. Euridikini osvrti: o rodnim izvedbama u teoriji, folkloru, knjievnosti i kazalitu, Naklada MD, Centar za enske studije, Zagreb 2001.

ale Feldman, L. Femina ludens, Disput, Zagreb 2005.

D'Amico, S. Povijest dramskog teatra, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1972.

De Marinis, M. Razumijevanje kazalita: obrisi nove teatrologije, AGM, Zagreb 2006.

Diderot, D. Paradoks o glumcu, Zora, Zagreb 1958.

Duvignaud, J. Sociologija pozorita, BIGZ, Beograd 1978.

Elam, K. The Semiotics of Drama and Theatre, Routledge, London/New York 2002.

Esslin, M. The Theatre of the Absurd, Penguin, Harmondsworth 1968.

Estetika modernog teatra, prir. R. Lazi i D. Rnjak, Vuk Karadi, Beograd 1976.

Fergusson, F. Pojam pozorita, Nolit, Beograd 1979.

Filozofija pozorita, prir. R. Lazi, Foto Futura, Zagreb 2004.

Fischer-Lichte, E. History of European Drama and Theatre, Routledge, London/New York 2004.

Fischer-Lichte, E. The Semiotics of Theater, Indiana University Press, Bloomington i Indianapolis 1992.

Fortier, M. Theory/Theatre. An Introduction, Routledge, London/New York 2002.

Fuchs, E. The Death of Character: Perspectives on Theater after Modernism, Indiana University Press, Bloomington i Indianapolis 1996.

Gavella, B. Hrvatsko glumite, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb 1982.

Gavella, B. Teorija glume: od materijala do linosti, Centar za dramsku umjetnost, Zagreb 2005.

Goldberg, R. Performans od futurizma do danas, Test i URK, Zagreb 2003.

The Grotowski Sourcebook, ur. L. Wolford i R. Schechner, Routledge, London/New York 1997.

Hartnoll, Ph. A Concise History of the Theatre, Thames & Hudson, London 1998.

Heimovi, B. Trinaest hrvatskih dramatiara, Znanje, Zagreb 1976.

Heimovi, B. U zagrljaju kazalita, Hrvatski centar ITI, Zagreb 2004.

Hribar-Oegovi, M. Kazalini glosarij, Globus, Zagreb 1984.

Igrom protiv reetaka: Boal, kazalino rjeavanje konflikta i kultura otpora, ur. N. Govedi, Druga strana, Zagreb 2005.

Innes, Ch. Avant Garde Theatre 1892-1992, Routledge, London/New York 1993.

Jovievi, A.; Vujanovi, A. Uvod u studije performansa, Fabrika knjiga, Beograd 2006.

Kindermann, H. Theatergeschichte Europas, I-X, O. Mller, Salzburg 1957-1974.

Kott, J. Jedenje bogova, Nolit, Beograd 1974.

Kott, J. Rozalindin spol, Znanje, Zagreb 1997.

Kott, J. Shakespeare na savremenik, Svjetlost, Sarajevo 1990.

Lederer, A. Vrijeme osobne povijesti, Ljevak, Zagreb 2004.

Lehmann, H-T. Postdramsko kazalite, CDU i TkH, Zagreb/Beograd 2004.

Lei, Z. Teorija drame kroz stoljea. Knj. 1 i 2, Svjetlost, Sarajevo 1977.

Machiedo, V. Komedija dell' Arte: antologija, Centar za kulturnu djelatnost, Zagreb 1987.

Marinkovi, R. Geste i grimase, kolska knjiga, Zagreb 2008.

Mejerhol'd, V. O pozoritu, Nolit, Beograd 1976.

Melchinger, S. Povijest politikog kazalita, Grafiki zavod hrvatske, Zagreb 1989.

Mileti, S. Hrvatsko glumite, Centar za kulturnu djelatnost SSO, Zagreb 1978.

Misailovi, M. Dramaturgija scenskog prostora, Sterijino pozorje: Dnevnik, 1988.

Moderna teorija drame, prir. M. Mioinovi, Nolit, Beograd 1981.

Mrki, B. Drveni osmijesi, MCUK, Zagreb 2006.

Nikevi, S. Gubitniki genij u naem gradu: Suvremena amerika drama, Hrvatsko filoloko drutvo, Zagreb 2006.

Papraarovski, M. Semiotiko bruenje teksta, Hrvatsko filoloko drutvo, Zagreb 2003.

Pavis, P. Pojmovnik teatra, ADU / CDD / Antibarbarus, Zagreb 2004.

Performance Analysis: An Introductory Coursebook, prir. C. Counsell i L. Wolf, Routledge, London/New York 2001.

Performance Training, ur. I. Watson, Harwood Academic Publishers, Amsterdam 2001.

Petlevski, S. Simptomi dramskoga moderniteta, Hrvatski centar ITI, Zagreb 2000.

Petlevski, S. Kazalite suigre, Antibarbarus, Zagreb 2001.

Pfister, M. Drama, Hrvatski centar ITI, Zagreb 1998.

Piscator, E. Politiko kazalite, Cekade, Zagreb 1985.

Postcolonial Drama, ur. H. Gilbert i J. Tompkins, Routledge, London/New York 1996.

Raanje moderne knjievnosti: drama, prir. M. Mioinovi, Nolit, Beograd 1975.

Roach, J. R. Strasti glume: studije o znanosti glume, Hrvatski centar ITI, Zagreb 2005.

Schechner, R. Performance Theory, Routledge, London/New York 2003.

Seleni, S. Dramski pravci XX. veka, Umetnika akademija, Beograd 1971.

Senker, B. Redateljsko kazalite, Centar za kulturnu djelatnost, Zagreb 1984.

Senker, B. Kazaline razmjene, Hrvatsko filoloko drutvo, Zagreb 2002.

A Sourcebook of Feminist Theatre and Performance, prir. C. Martin, Routledge, London/New York 1996.

Stanislavski, K. S. Moj ivot u umjetnosti, Cekade, Zagreb 1988.

Steiner, G. Smrt tragedije, Centar za kulturnu djelatnost SSO, Zagreb 1979.

Storia del teatro moderno e contemporaneo, I-IV, ur. R. Alonge i G. D. Bonino, Einaudi, Torino 2000-2004.

Styan, J. L. Modern Drama in Theory and Practice 1., 2. i 3. Cambridge University Press, 1983.

Szondi, P. Teorija moderne drame: 1880 1950, Hrvatski centar ITI, Zagreb 2001.

kavi, . Hrvatsko kazalino nazivlje, Hrvatski centar ITI, Zagreb 1999.

Theatre histories: An Introduction, ur. Ph. B. Zarrilli, B. McConachie, G. J. Williams i C. Fisher Sorgenfrei, Routledge, New York/London 2006.

The Intercultural Performance Reader, prir. P. Pavis, Routledge, London/New York 2002.

The Routledge Reader in Gender and Performance, prir. E. Goodman, Routledge, London/New York 1998.

The Routledge Reader in Politics and Performance, prir. L. Goodman i J. de Gay, Routledge, London/New York 2002.

Theatre World in Motion, ur. H. van Maanen i S. E. Wilmer, Rodopi, Amsterdam/Atlanta 1998.

Turner, V. Od rituala do teatra, August Cesarec, Zagreb 1989.

Twentieth Century Actor Training, ur. A. Hodge, Routledge, London/New York 2000.

Ubersfeld, A. itanje pozorita, Vuk Karadi, Beograd 1982.

Ubersfeld, A. L'cole du spectateur. Lire le thtre 2, Editions sociales, Paris 1981.

Vukovi, R. Moderna drama, Veselin Maslea, Sarajevo 1982.

Williams, R. Drama od Ibsena do Brechta, Nolit, Beograd 1978.

Zuppa, V. Uvod u dramatologiju, Antibarbarus, Zagreb 1995.

FILMOLOGIJA

Kolegiji iz filmologije obrauju sljedee probleme:

analiza i interpretacija filma, film prema drugim umjetnostima; poetika, retorika i stilistika filma; filmologija i komplementarne discipline: semio

Documents

Program Studija Komparativne Knjizevnosti 21.v.2010