ARHIVSKA PRAKSA 3

!

• »

arhivska PRAKSA 3

IzdavaCi

HistorijskiarhivTuziaDruStvo arhivskih radnikaBosne iHercegovine

-OgranakTuzIa-

Za tzdavaCeAzem Kozar

WariianaGaluSiesSb ''?:MirsadaHavpi

"S#5r'zetSabotid

RedakcijaEgefaRo Kozar,

A

Hadzagic

^shniekouredeniein •"Harfo-graf"

•ârfo-grafTuzia

SafetPagie^

,« "'"'faz^•°°°Primieraka

Tuztenskn '''Qodine.

i® u Hist

ARCHIVAL PRACTICE 3

Publisher

Historical Archives Tuzia

Association of Archive Workersof Bosnia - Herzegovina

-Tuzia Branch -

For Publisher

Azem Kozar

Organisational BoardAzem Kozar (president), ESefaBegovic,

Nijaz Brbutovid, Mirsad Fazlid,MarijanaGaluSid.SeadGlavinid.

Mirsada Havel, Nermana Hodzid,Osman Ibrahimagid,

Mirjana Lepjd-Mahnkovid,Izet Sabotid

Editors

Azem Kozar,ESefa Begovid, Nijaz Brbutovid,Nermana Hodzid, Izet Sabotid

Editor-in-Chief

Azem Kozar

LectorAmira Hadzagid

Technical Edit and Preparations"Harfograf" Tuzia

Print

"Harfograf" Tuzia

For "HarfografSafet PaSid

Edition

1.000 copies

Minist^ of Education, Culture and Spod^Canton has 9'^

PProval No 10/1-452-20-2/98 on '° PLJblish this magazine.

Archiv^cT^® Editorial Board Histoh' 'Tuzia tefe'®' LederStr 1

+-J-387 75 252 620.

75000

UDK 930.25 ISSN 1512-5491

p T T> ' y

J.U. AR. I • ^j

Inv. Bfoj;

ARHIVSKA PRAKSA, GOD. 3/2000, STR. 1—215

'••1

BlWlOfJW 1

TUZLA, 2000.

' '•ustvo

_"ercegowne.• Ofifan 7ue/a

HistorijsK'arhivTuzia

SADRZAJ

UMJESTO PREDGOVORA 7

INTRODUCTORY REMARKS 9

ARHIVISTIKA I ARHIVSKA SLUZBA

Azem Kozar

Sudbina registraturne gradje u procesu tranzicijeBosne i Hercegovine 13

Seada HadzimehmedagidStanje grade socijalistickog perioda na podrucju FederacijeBosne 1Hercegovine 25

Nermana HodzidStanje grade socijalistickog perioda pohranjene u Arhivu Tuzia 31

Saban ZahirovidArhivska (ne) iskustva u procesu tranzicije 36

Muhamed MusaRekonstrukcija stradale arhivske grade 39

Peter Pavel KlasincVrednotenje registraturnega gradiva 52

Gordana KosRegistrature i arhivi 60

Zarko StrumbI

Registraturna gradja u registraturama Repubiike Siovenije 67

Peter Pavel Klasinc

Probiemi varovanja registraturnega in arhivskega gradiva v Sioveniji1990 - 2000 73

Izet SabotidStrucni profiii radnika na posiovima kanceiarijskoga i arhivskogaposlovanja 81

Seada HadzimehmedagidKvaiifikaciona struktura arhivara u organima uprave i pravosudja 93

Nijaz BrbutovidKvaiifikaciona struktura arhivara u drustvenim djeiatnostima 96

lêt SemidTrendovi u savrernenoj arhivistici 101

Mroslav NovakProbiemi zagotavijanja avtenticnosti sodobnih obiik arhivskegagradiva 109

':hr' y^- . .y-r'

Waiter Brunner

MwiranieubankamaWalter Brunner '•••••••' ' '" ' ' ^<^^rakezahimiluiagoistooneEwope •1^®EDRUGIHCasopisaOavonnEdgnll,

•"'KAZI IOCJEneESefaSegovie''"«'">ean;^,go<y.42„ ,

:EVJEStaji «99, J89s(r. , . . . • •?®?a Begovie

fSiXna - ""••••"®»' '998r,s4^;'j'P:Hfetort

• ••'"SatnijaSarie ®°®''"'ar 7999^® ""' I'vafelr,*anyes/ "• ••••• .. . , . . •1®^

Kojar'" "' ' ivlgooo

•

^

UMJESTO PREDGOVORA

U proslome (drugome) broju Casopisa paznja bosanskoher-cegovacke arhivske teorije i prakse je okrenuta ka sudbini arhivskegradje u nastajanju. Ukazano je na znacaj, potrebu i neminovnostorganizirane drustvene brige za ovu vrstu kulturne bastine, te naneke moguce modalitete njene zastite.

Od tada do danas, tj. do pripreme ovoga (treceg) broja Casopisa, iako su ucinjeni neki pomaci, makar u smislu da su neka pi-tanja u okviru struke 1drustva bar problematizirana, nije napravljenznacajniji napredak. Mada se stanje razlikuje u odredjenim sredi-nama, ipak jos uvijek stoji konstatacija da proces stradanja regi-straturne gradje nije ni zaustavijen.

Zbog svega toga smo odiucili da u ovome broju Casopisa (ina 13. savjetovanju sa kojeg objavijujemo priioge) dodatno zaostri-mo pitanje borbe za arhivsku gradju u nastajanju, na nacin da onaiz faze gorke sudbine konacno zakoraci u eru pune sigurnosti. Toje ucinjeno ''otvaranjem" probiematike za dvije najznacajnije kate-gorije gradje: gradje socijaiistickoga perioda koja je jos uvijek naj-brojnija i u arhivima (osim Arhiva BiH) i u registraturama, i gradjekoja sve vise nastaje na novim nosiocima zapisa (magnetni i op-ticki diskovi) primjenom savremene informacijske tehnologije. Ka-ko se ova, kao i svaka druga strucna pitanja ne mogu rijesiti bezodgovarajucih strucnih znanja, to je, prirodno, paznja usmjerenana kvaiifikacionu strukturu arhivara, kao krucijaino pitanje arhivskestruke. Kao pouka i orijentiru svemu tome prezentirana su iskustvaarhivista i arhivskih siuzbi iz razvijenijih sredina (Hrvatske, Sioveni-je, Austrije).

Postavijanjem naznacenih pitanja pred strucnu i naucnu jav-nost Bosne i Hercegovine, i sire putem Savjetovanja i Casopisa,nastoji se doci do sto konzinstentnijih rjesenja koja ce biti izrazmaksimaine angaziranosti domace i strane pameti. Na taj nacin, tj.koiektivno, utvrdjeni i strucno fundirani stavovi struke mogu uticatina pozitivnu promjenu odnosa drustva prema njoj, na nacin da se

opremaju arhivski obiekti Wowgrozena ar/7/Vs/ca orow;„' se u arhive preuzme sva sazrela i^rhivskih kadrova svih 5® ' êmski rijesi pitanje skolovanja

ltd. Jer^ >da se osnivaju arhivisticki naucniPukoQ Drfîiuiu,!. da ova dielatnn^t Unn^nnn ore

se pravcem /

osnivaju

' • --ys uezsumnie in -T ''Koje je ^ve rezuifaf potreba i interes.

teoriiaTn!"J stoljeca, i kojim cetanje zaarh^^^ " ' ^îupainA'^f^ ' ^kohercegovacka arhivsk'"Sfa sistem^^'îza 1 fundamentaino je P'"^"0/6 zasft/n^ (f'iîftnosti): diât ° " ejelini. Utome svaka pO'Prioarta aP. ' ^"jehova o~-, ^^^^ka i stvaraoci aradie,

luga sistZ r.''i^'^tnokifundamentaino je p'sê/e zasiiuP ^P^îffnosti): diât ° " ejeiini. Utome svaka poPripada dfn Smatra' gradje, imf!

tj. arhivskojSovarajuiiQ Otuda se arhh^!^"°' ?' "^roc/to, najvise z^f^nje arhivska P " ' ''fitvu / n s' ^ba mora izboriti za oOna tn ®^truke / Pôuzeti -ra rnzvoj

Sovaraju^Q Otuda se arh^ t ' 5 narocito, najvise z^t^nje arhivska ? ^ ''ostvu / n ^ mora izboriti za

to maze on ' ' ûke u odgovornost za razvoj'tuira ^J ako se (trecem) milemjd'

*^5? K^drovski organizlra 1pr ''lako otvoren zadomete svjet-

^0 situira ukonyiH ' (trecem) ml®9''/7/Vs/fe zaierf^ ' ^^^ Arhivski T ^^drovski organizira i

lako n. zadomete svjei'^tklofiiî b ' PottQb

arhivske djeiatnosti treb^zIo T ivra^' iudrustvu uopf'JPP° ' ova d^PjJ"^9e ipak on.kn.arr,n da de dO'

djeiatnostinadna zio 1 ' vremTrP^^!' " drustvu u;stanja djeiatnojl^^ 'eôma snt' ocekujemo da cIre, : f- . 'âc/ .. ^^90 destmlrnlle^ i da c

-Jj^îo pod suncem". kakc^^mjenljiv "stub povijestl

adiIzdav^

INTRODUCTORY REMARKS

In the previous (second) issue of the Magazine the attentionof B&H archival theory and practice was focused on the destiny ofarchival material from its starting phase. The significance, needand necessity of organised social care for this type of culture inheritance, and some possible modalities of its protection were pointed out.

Since then until today, i.e., until the preparation of this (third)issue of the Magazine, in spite of some improvement, at least inthe sense that some issues within the profession and the societyare being raised, a significant progress has not been made. Although the condition of registry office materials differs in certainenvironments, there is still a conclusion that the process of theirdamaging has not been stopped.

Due to all this, we have decided to strongly emphasise the issue of struggling for archival material in the starting phase in thisissue of the Magazine (as well as in the 13th conferences fromwhich we are publishing supplements) in the way to make it finallystep out from the phase of bitter destiny to the period of completesecurity. This has been done by raising issues of two most significant categories of material: material from the socialist period stilloutnumbering in the archives (except in the Archive of B&H) andregistry offices, and material appearing more and more on the newbearers of notes (magnetic and optical discs) by applying moderninformation technology. Since this, as well as every other specialissue cannot be solved without appropriate professional knowledge, it is natural that the attention is ifocused on the qualificationstructure of archivists as a crucial issue of archival profession. Experiences of archivists and workers in archival offices from moredeveloped environment (Croatia, Slovenia and Austria) are beingpresented as a message and an orientation from all this.

Raising mentioned issues in front of professional and scientific public of Bosnia and Herzegovina and wider, by the Conferen-

as possible, which wHi ^ I' Qchlng as consistent soiutionsof domestic and foreinn of maximum engagementt^blished andprSSfthatis to say es-' lloctively influence of the profession canpara's it, in the way to ha^f^^^^ °f relations of society to-Tut archival matri^Ji J^, ' °b>iects equipped, all maturearchh ? 9^bng archival staff ♦ ^ê archives, the is-this 'dotitutions fn loveis soived systematically,fhe!l'ôTm^^. For, it is adue time forneedanTa °Fb'r>ai developmenf' Tt"^ enthusiasm towardsdd an interest. Fhat is, without doubt a social„ me results thai h

''a/XoJ'®a^;®®''0"tncfthe end of 20th cento-_^^ndamental /«? in movement of B&H archi-' OrpatofTTT' aia! 21st century, are

Of rnateri^, society as whole-i area-consi'

ôndamentai ' ôtice in fhr. J niovement of B&fi «

f' 'ypaZlhlT ^rchlufL °ITÎng 21st century,of material h "'(activities]-fT society as wb^red that it is uT^ "'®"' oontributin ^ Profession, and

P®'to//-espons/toi°/''®P'-ofess/o! ^ h^POdsibiiities forVT^^dt has baT ' ^^^bivaf offices to ha^ra fprofession has to « ''as been 1'"'ased out, and especially

Cl°?™»«=&!«'%'.rS:?;flnw* ,'^^sto cfr,. oeen ^ ena e^H

tian °ôrtheôranaon ®''®' - That is why alenntJ^ ' ' ol prof^T 'bHity Position in the soci"''Shv --" ®®" aS'®" sS® °'®''®'0Pmenf and the copdi'pST^^^" mTô '''® "'f /fan®"'® following (third) rmF^f ôrldvrids Zi^T:'f<arltT 'y ®'®' ' n

'IS'oTSJ^ pSSSS" f™9«ss 1' "'""iS°f history scT' *^^ sTT ®*Pecf Poneral, which taFstorv- ®®'®nce 8„w ®° 'baf ""s profess,r,r, L fmnllv fiP°.

pubttsft '

10

ARHIVISTIKA 1ARHIVSKA SLUZBA

Azem KOZAR*

SUDBINA REGISTRATURNE GRADJE U PROCESUTRANZIClJE BOSNE I HERCEGOVINE

Predmet obrade ovoga priloga je, kako je to vidljivo iz samoga na-slova, strucna arhivisticka analiza odraza tranzicije bosanskohercego-vackoga drustva na stanje registgraturne gradje. A posto se radi ostanju odnosa koji nisu pravno uobliceni u odgovarajuci sistem, onda secini da je najadekvatnije izraz takvoga odnosa sublimirati u terminu "sud-bina", tj. nesto sto se ne zna kako ce se, i kakvim intenzitetom dogoditl.Evidentno je, pak, da ova "sudbina" donosi samo negativne posljedicepo registraturnu gradju, koje ce prestati tek onda kada briga o istoj budepretocena u funkcionalan sistem. Kako izgraditi takav sistem, sta je u tome zadatak stroke, sta drzave a sta samih registratura, pitanja su kojatakode zaokupljaju paznju ovoga priloga.

1. Stanje registraturne gradje

Na sadasnje stanje ocuvanosti i sredjenosti registraturne gradjeuticali su brojni faktori. U cjelini uzevsi mogle bi se raziuciti tri zasebneetape, u okviru kojih su djeiovale tri grupe uticaja, odnosno uzroka odznacaja za sudbinu registraturne gradje i to:

1. period do pocetka tranzicije,2. vrijeme rata (agresije) 1992 -1995,3. etapa "dejtonskoga" mira.

Prvu etapu (u zavrsnoj fazi) karakterizira relativno dobro stanjesredjenosti i ocuvanosti registraturne gradje. Procjenjuje se da je 1991.godine na prostoru BiH bilo nekoiiko desetina hiljada registratura, od kojih je arhivska sluzba pratila rad 11.997 , sa ukupno 923.769 m^ registraturne gradje. Medju tom gradjom nalazilo se cca 100.000 m^ arhivskegradje, "sazrele" (starije od 20 godina) za preuzimanje.^ Sva je ona,uglavnom, bila u stanju registraturne sredjenosti, sto znaci da je sa togaspekta postojala mogucnost, potreba i obaveza (ci. 21. Zakona o arhiv-skoj djelatnosti BiH)^ njenoga preuzimanja u arhive. Problem je bio u ar-hivskome prostoru i opremi. Zbog toga je ova gradja ostala van Arhiva.

Drugi kontingent prijeratne registraturne gradje cinila je gradjaugasenih registratura, tj. onih imalaca koji su politickim promjenama jed-

^Doc. dr. Azem Kozar, arhivski savjetnik, direktor Historijskog arhiva Tuzia

13

Azem tQjzar

svoie Dravn r' ' ''Qanizaciie cipH i?' ^^^®"°"Po''ticke organizacije14. Zalcnnif\ svi 917 ' ^®^®za komunista dobile

opcinama iWoi- P''®U2eti uarhK '°t i® gradju (odredb®ono sto ie nreiil^l'" ' v! ®Pcine nisu nnif osnivacu, tj. najcesce1'h razloqa spI ^®Neno je nestrurrf^ preuzmu, a '

nekoliko osim man°' P''opisa o primopredaji.Prestanka ran' - ^ "na arhivi preuzeh,iosnvata'f '?®"aca. as d î®dne strane napustena

nîmar^ ' i "®P^®^^®ta od stVana ar-•êzasticena iDrenii^ °P®''9tivnu vriion gradje ("sazrele" i naSt,ma. '"^^P^^tena^zubu wem^n^""®'' i® bag ona ostala

Uvrijeme a ' ^stupajucim ratnim okolno-?P^®daba iêHi?, ®9^®sije na riw

ouma. " """"a 2ubuvremen=.' '• i® bas ona ostai^-

°Pêdabal®r na Bkako o^^®' ®^®"ate°strari^ ' "®°'ona^noa^^^ '' netunkcioniranjazlicitih n® nezhrl ®gromnpû^l-®' ® zastite, a posebno

Priloa'h^*®' "broinp h registraturne gradje.'icina Ito ®1-OOo . u- ' ^tradalo 4ri ^^^^9® gradje. Take je iz^rhivi'ma /r 'se od Qradie ^ registraturne gradjfosim vand^^f mi\ pd kolicinp P''®ko 50% svih kc'®2i -nemar^"^^ aorpuzroko ria\az\ pohranjena

neznanj|',& PrisutnTi k? vidl^^vo je da ste ®t®Pi nast^^ subjektivn.

P^sirukciie Prestan if^^^snkom

u t, ;' "®2nanje nehr Prisutnl i k r^®®®nja \îem S5I ®J®Pi nastl ^^"9^ tjêstrukcjjp ' 'i® Prestao ' ®®ânknmheroegovag| ^?9^ gto pripa^®®®® stradam^^^ Câjtonskim sporazumo.^karakte gr^je. Snage. 'l^lOînitoarjrio ili pasSl!! i^âzen bosansko-

®anio da niio nniita.,.. ®bstvima ^ izmijenjenr>«° "zrok Sr"®®âo, vebf"^- âzno kulturno doIs|,)7 ®danja reoiJt '°® wijek veoma prisul

i®''bjektivn°fai;,"®samo' dan"°' sredstvima

turn ' ® ' ®cene ih ''®gistrm ^ êoma p' -

dmnf fazi ii"®9®tivni ' ^fectien P""''®'® sadasnjem nezado''''® OvukonS®9iavn^^®ddovi'nS°^^^ registraturne gradje. ^®'®'®®0utrebs' ,'l®9atlvan o"; âustavljeni. Tranzicije ^

'®"® PolitiekoS"'f '®9i®trat°urn"®' °hercen14 bravnoga s\^g®bie. NaK,a^.' '?9a druStva®'®Pia, tranv^^."iiim se doimaju: P'f

'bija vlasnickih odno

ra-

Jje,ko-

a LJsu

ra-

Sudbina registraturne grade u procesu tranzicije BIH

pltanja nove valorizacije gradje, neadekvatan odnos imalaca prema sop-stvenoj gradji 1dr.

Politicke promjene (transformacija jednopartijskog u visepartijskopluraino drustvo) trajale su nekoliko godina (krajem 80-tih i pocetkom90-tih) i za to vrijeme su se mnoga pitanja nalazila u "leru". Raniji via-stodrsci nisu pokretali njihovo rjesavanje jer su procjenili da ona ne mo-gu spasiti "brod koji tone", tj. nisu bila politicki profitabilna. Nove politickestrukture su dugo vremena imale puno "preceg posia", koristeci se za-tecenim stanjem za kritiku svojih prethodnika. Dakle, ni atari ni novi vla-stodrsci nisu nasli interes, uz sve dileme o njihovim spoznajama znacajagradje, da se nagomilana arhivska gradja u nastajanju preuzme u arhiveu toku 1990, 1991. i dijela (do rata) 1992. godine. Za sve njih je bila da-leko unosnija briga o materijalnim dobrima ugasenih (likvidiranih) regi-stratura, do kojih se ponekad nastojalo doci 1"oslobadjanjem" prostora Iopreme od registraturne gradje. U svemu ovome ne treba zanemariti niprisustvo materijalnoga faktora, mada je u znatno vecoj mjeri prisutannaznaceni politikantski odnos (ili neznanje) vladajucih struktura.

Na odnos starih i novih struktura vlasti prema pitanjima registraturne gradje uticale su i politicke ambicije uticajnih pojedinaca. Brisanjetragova svoga djelovanja pojedincima je omogucavalo da se predstavekao dosljedni politicki protivnici minuloga sistema i jos vatreniji pobornicinovih odnosa. Neki, pak, od onih koji su progonjeni u prethodnom siste-mu, nastojali su da naprave definitivan obracun sa starim sistemom,uticuci, na neki od nacina, na unistenje tzv. "necinjenjem", tj. ne poduzi-manjem mjera za spasavanje ugrozene registraturne gradje, doprinosecida ona nestane. Razumljivo, stanje se razlikuje u odredjenim sredinama;u nekima je izrazeniji prvi, a u nekima drugi razlog.

Prestruktuiranje pravnoga sistema BiH (do rata, u toku rata (agresi-je) i u vrijeme postdejtonskog mira) tece veoma sporo. Jos uvijek nisudonijeti kljucni zakoni za privredu, ekonomiju, granice i dr. Krace ili duzevrijeme sve oblasti zivota su se nalazile, ili se jos uvijek nalaze, u svoje-vrsnom pravnom vakuumu kad stari propisi ne funkcioniraju, a novi josnisu ustrojeni. Takav je slucaj i sa arhivskom djelatnoscu, sto ima direkt-nog odraza na stanje registraturne gradje.

Naime, Dejtonskim sporazumom utvrdjene su nove osnove izgrad-nje pravnoga sistema i administrativnoga ustrojstva BiH. Zemija je podi-jeljena na dva entiteta (Republika Srpska i Federacija BiH), a prostorFederacije je podijeljen na deset kantona, sto nije slucaj 1sa prostoromRS. U cilju decentralizacije sistema znacajna oviastenja su data entiteti-ma i kantonima, izmedju ostalog i na planu uredjenja arhivske djelatnostina svom prostoru.

Novo administrativno ustrojstvo drzave donijelo je brojne problemepo arhivsku djelatnost u cjelini, a narocito po registraturnu gradju, po-sebno usijed narusavanja doratne arhivske mreze (vidi prilog br. 2). Tako

15

Kbzar

2Iu srhiva^na^^ dijelova opcina svakoga dorat-na nr ' Pi'estala nad ninm' °^!Si' ^v ''' Qog entiteta, cime je, "de-Jai(»°w°^" Federacije BiH mimo arhiva. Tako sedoÛ 'd®' Most naslo osam opcina.trovac^R-^®P' ''' ®Srpskei^ ^^zak, Tesanj i Gorazde, a naSo NevesinrTr'K-®°' G^^hovo, Bosanski Pe-ritorije visp H "stu tkh Pijesak, Rogatica, Pa'®'odsjecenlm °Pcina. Izvie<5ta' u ' entitetskom linijom te-ske mreze Tn^ ^Pcina takodir ''agistratura, u tim od centradinama to DraJtr^rajalo nL vrijeme nasao van arhiN/'skom 1Posavsknm 2 Zaoadri k arhivska mreza ne'®2i preko 25% to Take sp -^!^®' ^®9ovackom, Zen\cWo-dobo\registratura ivise dii j dometa arhivske sluzbe n -

.. Nastala^^^f® 'nahiliadareaS9°"^ sto cini vise hiljadatucija) ito: Arhiv Foh^ entitetcîr gradje u njima.S«"? brtaTo'® iArhiv R?'"l 9radju entitetskih in^"I'hova uloga r,|je3°ostaloj registrahf"'"-'' ® ^rpske, ali to nije bitno-KiSas"vrsnom Procjepu'iz '"®"spostav|?a® arhivskog sistema (n®'

nova otvn gradio niie | „P'?®;.odnosno izmedju p®turne gradô"^ P^®nja kou Proces tran7°^- '' odiucujude btio® a|pravnih HcS' ®°' Pitanjo doratn '® n®'Jmitno tece, donosSradje privatb®^® '® " privat î®rskih ?=; ^5'"® ' poslijeratnenitarnih omi®^®nih r6g& vlasnis^?'®^"!®® (doratnih gradjan^^^ganizacija,nS^®.gradje '9^®®"!® privatnoga sektor®.

S"~ S""'«dft 8'«"°""Cnt) » „„dAn|a

tranzteile vlasnWi" 5;S'fodiP-

p'««.d PC®-1ft ^ktuaini J 'onizaSi ' rnonarhisticke ^ y^ oSk 'n P^°vedene uvrijeme

Pretvorbe vlasnistva

Sudbina registraturne grade u procesu tranzicije BiH

se kao vazan proces u tranziciji bosanskohercegovackog drustva, za-pocet 1990. godine, a manifestira se preko procesa privatizacije i restitu-cije.

Po okoncanju rata u BiH je procesu privatizacije (bar nominaino)poklonjena znacajna paznja, buduci da se isti smatra jednim od bitnihkarika u ukupnoj tranziciji drustva. Donijeti su neophodni propisi i formi-rane odgovarajuce institucije nazvane agencijama za privatizaciju, na ni-vou entiteta i kantona. Nakon pocetne tzv. male privatizacije, zapocela jei velika privatizacija.

Za mnoge "papirnate" dokaze u poslovima privatizacije postaii suaktuaini arhivi: bilo da se oni nalaze pohranjeni u arhivskoj gradji, bio dase u evidencijama arhiva nalaze podaci o registraturnoj gradji subjekataprivatizacije. Ipak, najvazniji odnos na relaciji nadlezni arhiv - subjekatprivatizacije - kao imalac arhivske gradje tj. registratura cine pitanja daljebrige o njegovoj registraturnoj gradji. Moguca su dva rjesenja: da segradja preda nadleznom arhivu, a zadrzi samo za poslovanje potrebni(operativni) dio gradje, ill da novi vlasnik preuzme brigu o cjelokupnozatecenoj registraturnoj gradji. Bilo koja mogucnost da je u primjeni,ucesce arhiva je neophodno i veoma bitno. Rukovodjeni dosadasnjimiskustvom arhivisti smatraju optimalnijim prvo rjesenje, sto, dalje, otvaraproblem mogucnosti prijema ove gradje u arhiv (prostor, oprema i si.).U praksi, pak, novi vlasnik trazi najjeftinije rjesenje, sto nerijetko vodioslobadjanju od zatecene gradje na neregularan nacin (unistenjem, de-ponovanjem u neuslovne prostore i si.). Ovo se dogadja i pored toga stoje medjunarodnim standardima utvrdjena obaveza novog viasnika dapreuzme brigu o zatecenoj gradji. Najcesce, novi vlasnik u programimaprivatizacije predvidi rjesenje i za zatecenu gradju, ali se po okoncanjupostupka brzo oslobadja iste, ostavljajuci samo ono sto ima operativnuvrijednost i znacaj. Posto se primopredaja gradje ne izvrsi propisno (za-pisnici, popis gradje i si.), na kraju se sve svede na konstataciju da novivlasnik i nije preuzeo drugu gradju osim operativne.

Valorizacija registraturne grade je trajan proces i stalan zadataksvih cinilaca koji se o njoj brinu: arhiva i registratura. Tranzicijske promje-ne donose poremecaje prethodno ustaljenog sistema vrijednosti, stoova pitanja cini staino otvorenim. Osim toga, aktuaino stanje registraturne grade dodatan je razlog da se ovom pitanju posveti posebna paznja.

Posto se sve to ne rjesava dovoljno organizirano, tj. sistemski, kodmnogih registratura nastaje konfuzno stanje koje vodi u nemar i nebriguuvjetovanu i neznanjem, nezainteresiranoscu i registratura i lica koja ra-de na ovim poslovima. Otklanjanje ovog uzroka je ponajvise obavezastruke, bar do nivoa vaijane pripreme konkretnih rjesenja. Njihova inple-mentacija, pak, treba da bude briga svih sudionika ovoga procesa, tj.osim arhiva i registratura i same drzave. Nemar i nebriga su manje - viseizrazeni prema cjelokupnoj registraturnoj gradi, a ponajvise prema gradisocijalistickog perioda.

17

^^2em Kozar

S£'« biirsaLTgrldrSrodgovar-sudbinu '"ndirana i'' bi briga o ovome kultuf"nim obave??'®"''® Nesna sfearr®""° regulirana. Time bl neizv)esnPoluge? •'^sko fegraditi tai? '®"ieljena na pravno ynea . ' sistem i sta su njegove osnovneka m HT poiaz n t

badruêna7a® ôfa bit! principuobavezuju^ Patern mph® "aucnoj arhlvlstickoj

®aPasnjosti, kako ^°®'i bosanS' °' " je izuzetno vazno^ .Priiesvena , ''®''®'stemDoe» drustva u pro®•as djeiatnogfi? ' Pkclonaian »• 'votan, tj. provodlv.

?ida"]?®«. odSoUS utemeljen, aszfd^"'®"i®a dat znabafe û® "ôra poci od znacaja arhivs^mu m Pialainost f® Orade kao predmeta n| ^S,?°®®ba§niâd°^®bltio& za nauku 1ku«^.akos6o°9 '"teresa" n da je djelatnosti u novom g


strojavanja arhivske sluzbe na zivotna pitanja struke. pa i na brzerjesavanje svih nagomilanih pitanja registraturne grade.

Zakonima i podzakonskim aktima, koje u odredenom periodu podonosenju Zakona treba donijeti, bio bi definiran i status arhivskih usta-nova, kao nosilaca djelatnosti, kao organizacija u obiasti uprave ili (i) uoblasti kulture. Struka se zaiagala da arhivi djeluju u obiasti drzavneuprave (kakav je status Arhiva BiH i Arhiva Federacije BiH), cime bi laksebila rijesena pitanja finansiranja, opremanja i si., i, posebno, pitanja efi-kasne zastite arhivske grade u nastajanju, sto i jesu prioritetna pitanja organizacija i rada arhiva. Medutim, cinjenica da su mnogi bosansko-hercegovacki arhivi ozbiljno zakoracili u sferu struke i nauke, usmjeravadjelovanje ovih ustanova kao kulturnih (i naucnih) institucija. Cini se dabi najboljim bilo rjesenje da se arhivima kao institucijama kulture dajudodatne ingerencije na planu zastite (inspekcijska nadleznost) registraturne grade. Ovo narocito imajuci u vidu sve osobenosti u ophodenju saovom gradom (stradanja iz raznih uzroka) do njene predaje arhivima.

Cijenimo, da bi konzistentan i savremen pravni sistem u ovoj obiasti stvorio realne pretpostavke da se rijese mnoga fundamentalna pitanjastruke: prostor, oprema, kadrovi. Jer, npr., ako se u Zakonu predvidiobaveza da se sa terena preuzme sva napustena i ugrozena grada, tegrada privatiziranih preduzeca, reaino je ocekivati i materijalizaciju takvo-ga stava (od strane drzave), na nacin da se bar osiguraju: prostor, oprema i strucni arhivski radnici koji ce taj stav inplementirati. U suprotnom,to ne bi bio funkcionalan sistem.

Pravno situiran arhivski sistem moze postati funkcionalan samoako je strucno fundiran, na nacin da su strucno arhivisticki dometi (uteoriji i praksi) ugradeni u svaki njegov segment. Arhivska djelatnost nesmije biti kocnica, vec faktor ukupnoga drustvenog razvoja. Ona morada prati, pospjesuje i usmjerava odredene drustvene tokove. Kada je upitanju adekvatna briga o registraturnoj (preostaloj) gradi, to prije svegapodrazumijeva izradu i primjenu funkcionalnog sistema vrednovanja, kaojednog od fundamentalnih pitanja arhivske struke uopce. Sta na tomeplanu treba mijenjati u dosadasnjem sistemu, posebno kada se imaju uvidu sve dimenzije stradanja registraturne grade u toku i nakon agresijena BiH?

Prije svega, vrednovanje kao odiucivanje o sudbini raznovrsnihvrsta zapisa treba vrsiti krajnje strucno i odgovorno bez uticaja politike,ideologije, religije, drzave, osobnih (subjektivnih) interesa itd. Upravo suvrednovanjem registraturne grade, kao najslozenijem profesionalnom za-datku, arhivisti od "sluga povijesti" postali neposredni "stvarateiji povije-sti". Ovo se, zbog takvog svog znacaja, mora temeljiti na utvrdenojmetodologiji, na odgovarajucim metodama i postupcima odabiranja iizlucivanja grade, na provjerenim nacelima i kriterijima vrednovanja.

19

Azem Kozar

pomenu da je kriteriie odahirfJ-^^ ' ^""^Qistraturama iuarhivima, uz na-skovima potrebno izraditi na QaS na magnetnim i optickim di-zahjjeva odgovarajuce nastajanja. To, razumljivo.temori^ ^ "âglasiti da ill ^^P^sobljavanje arhivista i arhiva-iskliuiif '' ' govanju arhivskJf teorija vrednovanja, koja seeo& ciokumenta tj. nesto sto je bilo uS>k^.'°nalnog vrednovaN ^ vise uprimjemosigurarmat' P°^®âka j info "sacuvati optimainu ko-se moze •' ôrmacija s Jv ^ " 'nimalnom kolicinom 'straTura iS^^ sacuvane grade." ' Oôvashodno obawc ° ''®îvanie strucnom saradnjom reg ^^rhivske grade DosibH konacno preuzimanje pf"vaznog posia svi kvantita+' ^°' ''®dnovanja iodabirar^

VrSovan-e !• ikvalitativni rezultati ovogastemima.^Se^su'b^^^ 1njeno preuzimanje uar-sklû sa polltickim P^Qreske drugim socijalistickirDgrada organa Komunkr-?^"^® o vainn grada je vrednovanaslova Iodbrane tain?h Partije f^r ^dredene vrste grade, kao.Le5° ''®' iivana'u sdpo-' i^ ' ' ^^bjednn^t-^ komunista), unutrasnjib Pjednovanja bio ie ria arhivim ' '' <^nickoq pokreta itd., koj

prisuten îsa AK ovih arhi, vladajuce klase ipa^''l|.prevreri '® i^nalo za "^ 'vorn CK Sk id pocetku tranzicij©z^ne£"'®' ^ ali' e ovaj recidiv idanasman. neKa druga grgl®® odredena (naznacena) 9' °l

karS^/iia koji ae ,


Pravilnim fundiranjem dva naznacena "noseca stuba" funkcional-nog arhivskog sistema: funkcionalan pravni sistem ifunkcionalan sistemvrednovanja, stvorile bi se neophodne pretpostavke za znatno bolju si-gurnost postojece i nastajuce registraturne grade, kako one iz vremenasocijalizma (na papiru) take i savremene grade koja sve vise nastaje nanovim nosiocima zapisa (magnetni i opticki diskovi), putem novih infor-matickih tehnoiogija. Nosilac toga cjelokupnog slozenog posIa kako upripremi take i u njegovcj primjeni treba da budu kreativni arhivski ka-drovi, ukljucujuci sva specijaliticka znanja i zanimanja. To je treci "nosecistub"'funkcionalnog arhivskog sistema koji, direktno Hi indirektno, utice ina valjanost dva prethodna, a sto bi zahtijevalo posebnu elaboraciju.Umjesto toga napomenimo da je edukacija arhivara outem tecajeva, sav-jetovanja, seminara, polaganja strucnoga ispita i si. samo jedna palija-tivna mjera kao svojevrstan "bajpas" u ukupnoj tranziciji kroz kojuarhivska djelatnost treba da prode.

*****

Proces tranzicije bosanskohercegovackoga drustva prate brojnepoteskoce, sto ima bitnog odraza i na stanje registraturne grade. Uniste-ne su ogromne kolicine; stradanja se i dalje nastavljaju. Brojni su razlozitakvoga stanja: politicke, materijalne i druge prirode. Promjene su mo-guce samo uz mobilizaciju svih cinilaca: drzave, arhiva i registratura.Rjesenje je u izgradnji funkcionalnog arhivskog sistema temeljenog naadekvatnim pravnim propisima (Zakonu i podzakonskim aktima) i na fun-kcionalnom sistemu sredivanja registraturne grade. Za realizaciju togslozenog posIa potrebna su nova arhivisticka znanja i primjena nove in-formaticke tehnologije u arhivima 1registraturama. Jedino se time krajnjeneizvjesna sudbina registraturne grade moze prekinuti.

Napomene

1 Tranzlcija je radikalan druStveni proces prelaska dvadesetak zemaija socijalizma, sa prostora Evrope iAzije, iz raznih modela socijalistickog dru§tva u pluraino gradan-sko dru§tvo, a putem transformacije politickog Iekonomskog sistema. UBiH je zapofceiapoCetkom 90-tih godlna 1jo§ uvijek traje. O procesu tranzicije i zadacima arhiva u tomevi§e vidi u pubiikaciji sa Savjetovanja u Ohridu pod nazivom "Aktueinite zadaCi na arhivevo vremeto tranzicijata", Ohhd, 1996.

2. Registraturnu gradu Cine arhivska grada i registraturski materijal u posjedu stva-ralaca i imalaca arhivske grade i registraturskoga materijala, kako je to Zakonom definira-no (Ci. 2 i 3 Zakona o arhivskoj djeiatnosti BiH, "Si.list SR BiH", broj 21/87). odnosnoarhivska grada u nastajanju, tj. u registraturama.

3. Azem Kozar, Potrebe i moguCnosti arhiva u Bosni i Hercegovini za preuzimanjearhivske grade od imaiaca, Giasnik arhiva i DAR BiH, br.31, Sarajevo, 1991, str. 38.

4. "Sl.iist SR BiH", broj 21/87.5. Azem Kozar, n. 61., str. 38.

21

^mKozar

"late'ials, Janus, br.1/99. Iniernalion®'

^^®^P^^!rb!!f^S'«=niskenro„,- . „p Ar-wBosil^ u Kujcwe ''ielatnost Bosne iHercegovi

"•WpZ""® P^PWaTv'laJl'15 i« ^J®snik b'rakvizsri- ("SI- novine f- am ,-Richard Br®'®"' sj' ' ' ""vanja: profesionali

Spo sa wednovanje uDrâvnom arP' ^R^"i®Picu,i'P KoJa D P® 1-000 •65.S Plij2be' °4^^Pl<cija \n^' POPoien Arhivu BiH 1991. S°' "^^ pisO

T- ' 3? IS' 'P <â ®%47® graae, rad uruKOP;,,,ÎPPfek^- llâ-b • ' S'PlâtumlV l®37), Sarajevo, 1997: Nijaz ^^ ®<&- bet SaK P3kolama, Arhivska piaK®

Sort u n

arhivara na podrP^"• 2000. str. 199 - 204.

36-

K,. 2-Hi-

Sciy 0ontS^ntitie/®''6ct esstm been?îon y c?&®3- -^1°' "lafi °b the state of t^f' tion is u^?kers. iJ^^sono man destroye< ', oo\^^^Jto"?"ons n't'Ogaf^ 'ate tiP ' PgesV^^®®"® tor such o-info®'®f and S' t'ona ^fchivef® Possible only by moP—«

' Hiatirv.. ^riai k, '^w ^ .^rchi\/r>i ^'^cl the rpni<;tr\/

re . "oris /i ^9af iu ^^nqeo%, for such L|izin9and S' t'on'ai ^^chivef® Possible only by mo^ -rue» ip'afi'n?®''iai ki^ law » ^fchiva ® ncl the realstry offices-^

S'®®5Sno>l<^^ ® based Tn adequat^SisiPj' ®3finy°'®Pch>in;2onabouTI'°P^^ system of

®9istn, PiPlev aPcl renlLt ^PP' 'f, red 'Pt^ li • 9'strv offine.c; ore rcci^' ,., lifl^

(invrk.^ha''^'narnkâbont system oi'®9istn?®Pipi6x ^®and reals'"^®® ®"b ^PP' ^fr red

bf'ces 3l*- It io ^ offices are P®dP'®fateriVL°b.lybythls that extremiscan ho

®t"ces I®®!*- It is I^ offices £Material can"k^ this thbe stopped.

O)o

=3-3

>o=)DCOOQ.

<2^

S®*< T-fC CNI(3 o>LugDCLLJ32

b>Sof oO^LU— oC5cDC I3 —511J52:<cn

90< 00DCI—CO

o

o<QOQ.


0Z

3"

•-0

CO

COCO

ocT

COCVJ

00 -*=r

^3CVJ

CVJ00

cvTCO

CVI

<33

<33

cvTto

zo

rr>

Koli-ona

00CO

s>OJ

C30r—ooCO

<33r-—CVJr—r—

CO

<33COr-—

-*:fCO<33r—.CO

COCVJ00COCO

303175

178100481275

&><Z3

cvTto

ie5

COcr>COCO

00C30

COCVJ1—r—

<0

LOr—

CO00r—CO

COLOr-—CO

CVJCOCOC3CO

106860136192

0f—.

OSTALOOdoruz. snaga

00 -*a-o> s

00CO

ooCO

CO

^5f0300

00

00

COCO

•0

Odpfo- gnanika

00

COo>

CVJ

s00CO

0000

CO

<33CO

00r-—00

COCOCVJto

UZROCISTRADANJA ODSNAGAAGRESUE

=» g3

Ocj00-«5r o>

CVJ

cr>COCO00CO

COCO1—CO

•<3-CZ3C33

CO

<33

150997

150997

S3CO

CO

Zapa-Ijeno

or>

CO

CO1—1—CO

00i-r>•*5fto

to

LO

CVJ1LO03

00LOLO<33

CVJ

CO

Od granata

COCVJ00

CO

COr—

COCVJ

COCVICOCVJ

<Z300COto

CO

<0to

LOC33<3300•*3"

Pijaikakrada

CVJCO00cr>

CVJ1000Li->

CO<33CO

CO

^3

00COr—-CO

CVJ00

CO

COC33COr—CO

NEMARREGISTRATURA

i-oc

G>r-ô>r-^

COCOcz>CVJ

COtoCVJ

GOCO<33

CVJ

00

d>

c:3CVJCO

00CO<33CO00

<0r-—<3300

132844

00

Napus-teno

CVJCVJCOCO

<r>CO

10

CVJCOCOo>

CVJr-—toto<33

COCOr—

'*3-

1—

CO1—1—1—.CO

Zapa-Ijeno

CO

oG

COcy>CVJCO

00<33r-—10

00COLO

CZ>

00CVJ

CVJr—CVJ

LO

LOCVICVJ

Pljackakrada

00

-5f<jr> CO

00CO

<»001CO

<33<0

CO

00

COCOC3LO

'S-gs a

Cvl1

COcr>CO

CVJCO<3>

•*cf<3300

00•"<3-C33

00

SCVJ

CVJ

CO<»

POPLAVA

^ 0=>

CVJr—

c^

0000CVJCO

CO<33r—LO

CO00LO

CVJ

<0CVJ

COCO00CVJ

00<33r—CVJCVJ

COto•^3-

COtoCVJ 03

1"—^

Unu-tamja

cvif—

CT>CO

CVJCO<33

COr-—COCVJ

00

03

CO•^r<33

c=>CVJ1—1—

Vanj-ska

00or>

•0-CO03CO

00001—CO

<33CO

<3300

COr—<Z3LO

POZAR

ks3

00 CVJo>

oGs00CO

00<x>r—CO

CO<3300

CVJ<3300

C300<23LO

CO<Z3<33CO

CO00<33COCVJ

0*^<33CO

cvT

Slu-cajno

CVJr—

COcr>cz>

CVJCO<33

CT>CO

00

<33

CO

<33•^3-to1

Namje-mo

CVJr-—

COcr>CO

CVJCO<33

0300

CO

<33

CO

03

<=>•*53-lO

Brojregi- stratura

1—CVJCO

<33COCX>

C3

<33

<33r—00

C=3COCVJ

<33

SCVJ

to^3CO<X3

CVJ<33COCO

r—<33<33

CO

PODRUCJE NADLEZNOSTI ARHIVAArhivBiH

ArhivBihacArhivMoslar ArhivSarajevo

ArhivTravnikArhivTuzia

0czQ.

ArhivBanjalukaArhivDoboj

ArhivFoca1 kupno(7-9) Ukupno(1-9)

0^CVJ CO to CO ID r— <30 <33 ZD

23

^^JpKozar

Prilog

.SAR;U#0

^^yii/

tla Dhifirafnii arhlVS^<^

Seada HADZIMEHMEDAGIC*

STANJE GRADE SOCIJALISTICKOG PERIODA NAPODRUCJU FEDERAClJE BOSNE I HERCEGOVINE

Stanje grade u arhivima

Arhivska grada socijalistickog perioda nastala je u vremenu od 15.maja 1945. do 6. aprila 1992. godine, odnosno od zavrsetka Drugogasvjetskog rata do pocetka agresije na Bosnu i Hercegovinu.

U odnosu na arhivsku gradu koja je nastala u ranijim historijskimperiodima drzave Bosne i Hercegovine. grada socijalistickog periodaimala je srecu 1prednost, kao ni jedna do tada, da nastaje pod nadzo-rom i zastitom organizirane arhivske sluzbe Bosne 1 Hercegovine. Nai-me, mrezom arhivskih ustanova osnovanih u periodu od 1947. do 1983.godine bila je pokrivena teritorija cijele Republike, a arhivske ustanovasu bile uvezane u Drustvo arhivskih radnika Bosne i Hercegovine i Savezarhivskih radnika Jugoslavije, sto je omogucavalo razmjenu iskustava naunapredenju poslova zastite arhivske grade u nastajanju.

U Bosni i Hercegovini do 1947. godine nije postojala organiziranaarhivska sluzba. Tek tada, dvije godine poslije rate, tj. 12. decembra1947. godine, Vlada BiH donijela je Uredbu o osnivanju Drzavnog arhi-va. Istom Uredbom propisane su obaveze i zadaci Arhiva na sakupljan-ju, preuzimanju, sredivanju, cuvanju i koristenju arhivske grade.

Zakonom o arhivima^, koji je doniiela Skupstina NR BiH 1962. godine, i izmjenama i dopunama Zakona iz 1965. godine, pored ostalihobaveza propisana je i naglasena obaveza arhiva na evidentiranju izastiti registraturskoga rmaterijala i arhivske grade u nastajanju, kao i arhivske grade koja se po bilo kom osnovu zatekla i cuva na terenu. Ovimsu propisane i obaveze stvaraocima i imaoclma registraturskoga materi-jala, da arhivsku gradu cuvaju i sreduju do predaje u arhive.

Zakonima koji su kasnlje izasli i podzakonskim aktima propisanesu i razradene obaveze arhiva kao institucija iz oblasti zastite prema regi-straturama i obaveze registratura prema arhivima. Posebno su na-glasene obaveze normativnog uredenja kancelarijskog i arhivskogposlovanja, vodenja evidencije o spisima i predmetima, odabiranju arhivske grade, izlucivanju bezvrijednoga registraturskog materijaia, vodenjuarhivske knjige, dostavljanju podataka arhivima o prirastaju arhivskegrade prispjele za preuzimanje do predaje u nadlezni arhiv.

Medutim, organizirana zastita arhivske grade i registraturskog materijaia u registraturama zapocela je tek 1965. godine na osnovu naz-

'Seada Hadzimehmedagid, arhivski Inspektor, Arhiv Federacije Bosne iHercegovine.

P" posao-m'S®' Bosne? 'podatke «stan^ arhivske gr^,âterijaiu i a^hiW ®' ®'"2be su t '' ®9ovine, koju je trebalo P^f"Loinreakt ' ®'epenh°'- ' ®® koia podatke o registrar ,|g|oi,'®9'®\«urama^®;3"n)fn6sre^ 1® nastal^ od 1945. godine,ren', ®kon Dn/o ' 'jeni kontaJl' ^ ' ®'''oiene su i prve evide•-&'®' .°rrnat ••'® Popisivani predstavnicima

?®"skiio.n, .p)®'® i arhiwî-J® ' ®videntirania stvaraoca i ' smju

^®"ânlii®®'®&®®P^ oS®'He'rc 'stratuioovi gfoM^ strucnosti, odgoôJiVsK^nfeô^n>®- P6^®' ® ua ^ 'dentira ipriprerna

-.„ai - > Lte''®tau» uf^-iotra;rana '®Pabral'®<Je i i ' ^Jegorfe „" od 1975 godi^ne SO^f^daP«?Nrova®^®iP u®®^ 'ivski ' ' ®n bP,® °®oovu kojih su vrsena ^gdja';|,n?'®koin 1^® rao M" ' 'iifla i ' ®da upiRa' ''®' "' fegistraturski ^rpripL,^°i'®us6>4 LPi®a?4a^Poredo' sr®> "^^hivske knjig®;^ aP"

o. ^^sljal. I 'ovan- i arh' ^ Doslovima vrs©*^ ArN^^r\>ien 9®ra ®a?£ ®u Jyimg jeS^rvrSme,Zor*'® Plia® " '®t6rB?'®bo raJ^®' '•6gistrat"®"'P"'®o'' ' arîvski

srecjyjg strucnosti, o

9^®î i® Sa° 'iogâ^!^® n7te?r® ' ^ ®lu2be Arhjfl;ivima®R^;®®tih^9l Q°Prol,^^^^ ®fhiv uBosni jH®goglflivskp 'H do r^ôva i arh- '' îie osim Histoj_i j 0

26 I99p-P°lte Nesne kolicine ® a,^ doJ2. go ®kih organizacija, tako d^ ^ a''®' ® gra^! Pohranieno cca 25.000,'doZ^- aod na"! organizacija, t£ ,

gSa P®^.^®njeno cca 25.0^j^^cijalistickoga

Stanje grade socijalistickog perioda na podrucju FBiH

Stanje grade u registraturama

Do agresije 1992. godine mrezom arhivskih ustanova bilo je pokri-veno svih 110 opcina u Republici. Poslove nadzora, evidencija i zastiteregistraturne grade u registraturama obavljalo je 13 strucnih radnika, izdevet arhivskih ustanova.

Evidencijom sluzbi zastite bilo je obuhvaceno 11.997. registraturasa teritorije Repubiike, koje su cuvale pko 923.770 metara duzrijh (m^)registraturne grade, od toga 131.967 m sredene arhivske grade, starijeod dvadeset godina i prispjele za preuzimanje u arhive prema vazecemZakonu. Preko 50% te grade je stradalo u toku agresije (1992 - 1995) ocemu su podaci prezentirani na savjetovanjima arhivskih radnika BiHodrzanim: 1997. na Zlaci, 1998. u Jablanici i 1999. godine u Bihacu, kaoi na seminarima sa predstavnicima registratura odrzanim u Sarajevu, Bihacu i Tuzli, a sa njima su upoznati i predstavnici organa vlasti na svimnivoima (od drzave do opcine). Obavijesteni su i predstavnici meduna-rodne zajednice od kojih je trazena pomoc za saniranje posljedica ispasavanje ostecene i ugrozene grade u arhivima i registraturama.

Medutim, proces stradanja registraturne grade jos uvijek nije zau-stavljen. Svi aspekti ovog problema mogu se sagledati na primjeru Arhi-va BiH i registratura koje su u njegovoj nadleznosti.

Na osnovu ulaznog inventara - evidencije o preuzetoj gradi u Arhiv,Vodica Arhiva BiH iz 1987. godine i dopuna Vodica iz 1993. godine, vidise da je u Arhiv BiH preuzeto oko 10.000 m arhivske grade, koja je na-stala u periodu od 1850. do 1992. godine. Ova grada razvrstana je u 400arhivskih fondova od toga 284 fonda su u kolicini od oko 8.000 m arhivske grade socijalistickog perioda. Prva grada iz ovoga perioda preuzi-mana je u Arhiv uporedo sa arhivskom gradom koja je nastala do 15.maja 1945. godine i koja je imala prioritet kod preuzimanja. Zakonima ipodzakonskim aktima iz oblasti zastite arhivske grade izmedu ostalognaredeno je svim arhivima da preuzmu svu arhivsku gradu, koja je nastala do 15. maja 1945. godine. Pored ove odredbe odredeno je da se uarhive preuzima sredena i popisana arhivska grada starija od dvadesetgodina. Medutim, ovih odredaba od pocetka rada Arhiv BiH nije se mo-gao pridrzavati, jer je u toku 1951. i 1952. godine doslo do reorganizaci-je u organima vlasti i uprave, ukinuta su ministarstva i druga tijela aformirana Skupstina NR BiH, kao najvisi organ zakonodavne vlasti, iIzvrsno vijece sa svojim organima i organizacijama uprave. Arhivskagrada ukinutih ministarstava, kao i grada prve Narodne vlade i prveSkupstine BiH, preuzeta je u Arhiv 1953. godine. Ova grada je bila ne-sredena, opterecena bezvrijednim registraturskim materijalom, odiaganahronoloski po rastucem broju djelovodnog protokola i oduzela je mnogovremena arhivistima, koji su radili na njenom sredivanju i obradi. Poredove grade, u prvim godinama rada Arhiva, preuzete su ogromne kolicinegrade ukinutih registratura iz svih oblasti zivota i rada, nastale u perioduod 1945. do 1965. godine. Najvece preuzimanje grade usiijedilo je na-

27

Jdi'i®'

\t'

(SK^

rioda ?9 vij^^Plavaaig "-ôre bih lînê: Fakultet poUt' gdoit ^96s.. ?' ®tradau •"^PuSto,,- ' ^P-a idrugih, ui ' g-*'°9a Pron' ' 9°dlno 3Oon Pi' °®ôrijama tgd® 'fgd®'u"a TotalnS' ? "i^sredene arhivske

»9l.da„ o«a«n|a

^,?9'o Prav,?9- Qoi® sociiap ovon prouzrokovansâvrioa Hro> irf,g''®ti6| Q 9 P^doda ostavit ce Pgfio''

26 3sti i Sk i padove, j§e9Dodf'""® SR BiH kao na)V|| g'do li jos i to da ni

:yidb /'i"'ir^

Stanje grade socijalistickog perioda na podrucju FBiH

fonda CK SK BiH nije kompletna, te da je veci dio povjerljive i strogopovjerljive grade unistavan u vrijeme politickih kriza u zemiji 1inostran-stvu, a posebno grada od 1948. do 1952. godine, 1968. 11987. godine,onda prednja konstatacija o fragmentarnosti ovih fondova postaje jos ja-snija.

Trenutno je Arhivu BiH potrebno oko 5.000 prostora da preuz-me arhivsku gradu iz registratura i da se na taj nacin, koiiko je to mo-guce, kompietira arhivska grada socijalistickoga perioda. Dok se ovajproblem ne rijesi, arhivska grada ce se sredivati i pripremati za preuzi-manje, a registrature, cijim je radom nastala ova grada, moral ce je cuva-ti i zastiti od propadanja.

Poslovi na sredivanju izmjestene grade u toku rata uglavnom suzavrseni. Grada je usput skartirana i sredena. Uvecem broju registraturavrsi se sredivanje i popisivanje arhivske grade u arhivske knjige, tako das te strane mozemo biti zadovoljni. Medutim, problem napustene arhivske grade rijesit ce se tek kada izade Zakon o Arhivu Bosne i Hercegovi-ne i podzakonski akti iz ove oblasti, a do tada ce se rijesiti i pitanjevlasnistva i naslijedenih obaveza prema gradi Republickih organa upra-ve.

Na kraju treba reci da su poslovi pisarnice i arhive Republickih organa uprave do 1997. godine bili u sastavu Sluzbe za zajednicke poslo-ve republickih organa uprave. Tada je, u dogovoru izmedu Vlade R BiH iVlade F BiH, osnovana Sluzba za zajednicke poslove organa i tijela Fe-deracije Bosne i Hercegovine koja je preuzela opremu, inventar, doku-mentaciju, sredstva i radnike iz Sluzbe za zajednicke poslove republickihorgana i pocela sa radom 3. jula 1997. godine. Odiukom Vijeca ministaraBiH od 7. oktobra 1999. godine osnovana je Sluzba za zajednicke poslove institucija Bosne i Hercegovine. Odiukom su propisani poslovi kojeobavija ova sluzba, od investicionog odrzavanja objekata do ciscenja,dok poslovj^pisarnice i arhive nisu ni spomenuti. Pominje se samo doku-mentacija.

Trecom Odiukom Parlamentarne Skupstine Bosne i Hercegovineod 3. februara 2000. godine osnovan je Sekretarijat ParlamentarneSkupstine Bosne i Hercegovine u cijoj nadleznosti takode nije arhivskagrada ukinutih organa uprave, niti se igdje pominju obaveze prema i stoj.

*****

Arhivska grada je najsigurnija i najzasticenija u arhivskim ustanova-ma. Ovu konstataciju potvrduju podaci o stradanju arhivske grade u Arhivu Bosne i Hercegovine i u pet kantonalnih arhiva (Bihac, Mostar,Tuzia, Travnik i Sarajevo). Rezultat je to adekvatne brige arhivskih radni-ka. Medutim, stanje je znatno drugacije u registraturama. U njima je regi-straturna grada izlozena stalnom stradanju - kako u ratu tako i nakonrata. To pokazuju naznaceni primjeri stradanja grade u registraturamapod nadzorom Arhiva BiH. Aslicno stanje je u brojnim drugim registratu-

29

rama sirom BIH T

"etonsfn^^ Procestebrnn "®''''®®®n status Arhiva BiH ika"'""®'"•^skoq ma?' ^- arhivskp ° a potom pristupiti pro^ .,°''9ana oartr' 'lf' "'' 'evizjje BiH izmedu ostalog 1koristenje[Ti

3'"^P9rt,jskeidr2avnTviS P^rmanentno pratila rad najv.§"hNanniv«' ^poniene

iissgssssss;"'™""" "—Gi» ®- Azem^- "' 'ieno u-si . 31/71°' nil( arhiva n.?®';. Slanle r" ''®' SR BIH" br ai/7i

'• "Qlasnlku h- ("S'- ''st SR BIH", br. 21/87) K"!'1997, teArbivsK0jP^®'<"'

1n•""i-ine Fal Bih Lt :1 9°îne

®jut^s.''!{;® is t^ "lost protected in

®ant|J w" ®ti6qNa,®iha of âta of the destruction9CL^J«9^6n^l''®<=arsS^r,Tu2| and Herzegovina ajid ê-Thk^^ Cons^Sistry o ' ' ' ive workl^^"'*^ Sarajevo). It I® ^^goif'

"i®9istn '® '"dicaf^* destrf ' Bs. wherok"^®' 'however, the state is gntdation L^. Office^ by- duf^ materials hai/®J tl?1B&il? n'tu®' the QyJ!S

®'iou|(3 be oanl'®' ''69isr''®î''sion rTrti!.®® °' destruction .^jiar 8''n^?°PPed "31 areh ®® Pcrol II!^® Archive of B&H. S'^g H''it niaterif?®iiai sh^"®' therHu®® contrik Unsolved status oc®®!

Wau ' ev?.' be'^ ProcesM®® "• F^stly, thedties at .u' '''hich P' êched t? ''Beonstruction of de ^gjri9

^thehi^. ^ has amonn nther thingS'30

bg

"'91 'Pat6?^,'®ila^Th^9d ttien'l'i'®3"com IJnsolved status of th^g£°'®tafe'®9®lof-;vSld b7,^ ProSM®® "• Firstly, thedtias at .l' lAihich Pi^êched t? '•®eonstruction of da ^gjr

®biQh„^®3b6en' ^ ®"3ong other thing®' ôi®®t level P®7'hanently following th®

l^'

r^d.

Stanje grade socijalistickog perioda pohranjene u Arhivu

Nermana HODZIC *

STANJE GRADE SOCIJALISTICKOG PERIODAPOHRANJENE U ARHIVU TUZLA

Medu fondovima i zbirkama koji se naiaze u Arhivu Tuzia, najvecidio se odnosi na gradu socijalistickoga perioda, koja je nastala na pro-storu regije sjeveroistocne Bosne gdje je Arhiv ostvarivao svoju na-dleznost.

Sve institucije - stvaraoci fondova, djelovale su i razvijale se u ra-zlicitim historijskim uslovima, take da ova grada, po svome postanku,sadrzi znacajne podatke, koji osvjetljavaju razne forme poiitickih,drustvenih, ekonomskih i kulturnih kretanja u izgradnji socijalistickogadrustva. Sve politicke i drustvene promjene, koje su produkt odredenihprocesa u ekonomskome i upravnome sistemu, uvijek su se odrazavalena obim i strukturu arhivske grade. Tako je arhivska grada do 1945. go-dine najvise stradala zbog ratnih djejstava (dva svjetska rata), dok je ka-snije najcesci uzrok njenoga stradanja, pa cak i unistenja, nemaranodnos pojedinaca i institucija. Ionaj dio sacuvane arhivske grade i regi-straturskoga materijala u vecini organizacija nije jedinstveno kiasificiran -prema jedinstvenome protokolu ili organizacionoj strukturi (u skladu sanacelima kancelarijskoga poslovanja), sto pricinjava velike poteskoce ar-hivistima prilikom sredivanja u nadleznome arhivu.

Arhivski fondovi i zbirke Arhiva Tuzia su sistematizirani u vise gru-pa, prema opceprihvacenoj semi:

1. Organi javne uprave,

2. Nauka, prosvjeta, kultura,3. Privreda,

4. Drustveno-politicke organizacije, drustva i udruzenja,5. Vjerske organizacije,6. Zbirke,

7. Licne i porodicne zbirke.

Uprvoj grupi (Organi javne uprave) nalazi se grada siijedecih fondova:

1. Gradski narodni odbor Tuzia (1943 -1958),

2. Okruzna uprava narodnih dobara Tuzia (1945 -1947),

Nermana Hodzi6, arhivista, Historijski arhiv Tuzia

31

4 OkruJni (1945).

®-Miesni narodni odbo fNarodni odbor OnSr ' ^^^2),

®-Sreskinarodniodbl'r";®' Sreski narodni nl 9S2),

I •Skupstina opstine t °i ^49 -1952),12. Skupstina opstin ""1970),] 'Skupstina opsting r<^920- 1972),

Ovij^ f

»«i» """•o »6u..na •p/,?:•' ®=ionim ?® Tuzia if za 6, a analiticki fikoQa K,.. ^^9kama\ ' sredena i ra^v/rctana do ^ - \/idi

/J ^rada n^v'.'ûmarni im a^r •=*" 1® ciobro sacuvo-- gtonkasjfikacioni^°Pstine Tuzia if za 6, aanaliticki fj ®iikoga broja ^®kama), niie 1^ i razvrstana P°1995 '•®9'stri in!pf za izu2e^P'®îa. sto se, izmedu o®*®' ostoi®kolim ®°P'"e ali n- Grada n P''®' "iete. Od 1960. godine P

^êcurtr, ^^cuvanii Qûpe SU rey' î^redai - P'''®^Ljpacni za koristenjo-

""'I'®-'®!'. 2anatska 7' a zajednip '•G Co ' "PôgrS®i)®na Tuzla (198° '

^^cuvarj^fâ ie tr, "^^Zla (i980 -1987),

Cetvrtu grupu (Drustveno-politicke organizacije, drustva iudruzenja) cine fondovi Oblasno-ga, Okruznoga, sreskih 1opcinskihkomiteta SK BIH (za koje postojeanaliticki inventari); Meduopstin-ske konferencije SK Tuzle i Bijelji-ne {grada registraturski sredena);Sreskoga vijeca Saveza sindikataTuzla i Brcko (Ima sumarni i su-marno-analiticki inventar); Dobro-voljnoga vatrogasnog drustvaTuzla (uraden analiticki inventar) iOpstinskoga vatrogasnog savezaTuzla (sumarno-analiticki inventar).Grada svih ovih fondova nije pot-puna, dobro je sacuvana i pristu-pacna za koristenje.

U petoj grupi (Vjerske organizacije) nalaze se slijedeci fondovi:


Pogled na jedan od depoaArhiva Tuzla

1. Odbor islamske vjerske zajednice Bijeljina (1864 - 1962),

2. Vakufsko-mearifsko povjerenstvo Tuzla (1909 - 1948),

3. Imamat dzemata Tuzla (1934 -1949).

Grada Odbora islamske vjerske zajednice Bijeljina je analitickiobradena, nepotpuna i dostupna za koristenje. Grada ostala dva tondaje registraturski sredena i ima sumarni inventar.

Sestu grupu (Zbirke) sacinjavaju:

1. Fotografije (1873 -1966),2. Dionice i obveznice (1912 - 1957),

3. Stara stampa (1922 - 1957).

Za ove zbirke uradeni su analiticki inventari a za slijedece postojeprimopredajni zapisnici:

1. Odbor 15. majevicke brigade (1973 -1979),

2. Odbor za izradu i izdavanje monografije "Tuzlanski partizanskiodred" (1985- 1988),

Nemana HidSc

I.Lric^^^^"' zbirke) nalaze se.2- Zbirka ^' 1952),3- Zbirka grade Cviietin Stevana Milicica iz Tuzle (1945 -^^^ '' ovihzbirki ' "

If' XsorenavpH • P'''mopredajnim zapisnicinn 'ôgaje po|Jg| ' ''hivu nepotolfng 1® 9''a<Ja svih fondova iz'' g

fragmentarno saduvana,vlianje svih ovih ®®i® fondova ' prikupljanja a" ' ^skikadar '' '®^«aka?Dosi™ je napomenuti da )e z® °:,-Ai

Da bile P'®"®''' P'°®'" ^slljed6be° P' ®P®' anje ii; ®®fo sredenijem-°®i9urati a "r^lstraturam®flr'f®noraJi

^®''"i®rSa?.®S?iS reglstraturama®bapredenjg 1^ "^kovanje arhivom Iradltl na P®'

''®"®elar,|skoga poslovanja, ltd.

- 1955),

D V S •' ^ ^ t(

®i®istva If®®' "zroci ' ''sfonja n ^°''"t® poHtickiP' gtva-H 9rM ®®foarL ^Îsnia arh socljalistlckoga -«

®® nafifi' ' ®9istrati instit!^^!^® 9''®"^® ovoga perloda sipoWnaeTvScin. W*

pmogoino '

^la grart '

^rhivg Ajj . T"ûic^°' ®bnini kSd®

^ L-\et\

se

ur^'

pri-

rim^3slo^/'

jtn^2^'

i®pj5,!<


Summary

The material from the socialist period is very significant for studying the past of northeastern Bosnia as well as the whole B&H, whereby the Archive has performed its competence. Since its foundation itconsists of very important data, which shed light on different forms ofpolitical, social, economic and cultural movements in the building of asocialist society.

The most common causes for destroying archive material of thisperiod are war actions, as well as an indifferent relation of institutionsand individuals toward archive material. Majority of holders of archiveand register material do not classify them in accordance with principlesof office work- and the unique protocol or organisational structure.

Considering that the most of archival funds taken over in the Archive is incompletely or onlyfragmentary preserved, it is necessary to continue the research work and collection of material with aim to completeexisting funds. This is an important and regular task of the Archive,which is possible to realise only with adequate filling of necessary staff.

35

§aban2AHlRovi6*

" 'VSKA (NE) ISKUSTVA UPROCESUTRANZICIJE

Puta do sada razlicitim,^102înemr° "ônatatirati neizvjesnost, tezak P3, r

stania i ^" ' nohistnr - pdnos odgovornih prerna aieste'^ cjelini. Kao P°®'|®|n, va^JjL

I. C" ritroS>':kro^ rp ' ^rganbi? '® nala?; kulturno-historijske ba' lo2be^n®k' ove ah" za'stL" etoru ®''!liV'''^®9Mrat. ^ ''kovan^ ph '. spasavanja na"^^raju Q kn ®'' ^©ntara imalaca i

=na,ocitoin»n^<d«4l^>®.''*lkci '®'"09a s •' "loauen/^ ' "® preglede stanja. P.:eâ^^ L»^?^°iskii oor ' '®®2ainon ' ^drovskoga jacanjs ' .Lîje ^^^<1^no'® (o<JrsH'®"'®livu t'®' arhivima, zatim 9 îlP«i®nih5, d. Us£"'® s'atusa arhivske djelatn^^^ i^

"' iniiit^®'®rtiain''k ' dodreri ^"?"^® '' ®' pozitivnih P'l|fijer'i'' jn'i'Sill ' 'ski ' ^d'esinn ®^®dstava' ' -'3' si'sdinama), ali j®8u ' dio' °' aci o aktivn' ®'®®®®® limitirajuci fald 0h "66 hf Pote? .®d evida ""'"nostima. . ^nf^Kof

*^"1 mali i nedovoljdiCo 'HTaîe 5^® clo& neka znacajnija iva^mi^9ra5®®i6 ®^®ga nJ^ se kao pdod'® q. P/ .SNe£ ®® OrjiQ P^®dlaqaA I®® arhivsko zakonodavst^^rfii^ gi^L.

N ie?? diol 'dlbe D?P'ti Dredl" ikoristenj® P-aia^P.gciiVd?^diui"'' ®ciiiu?^âvn "ôd m5"''®"'® zajednicki u® ^goC' .î,\®*'no^ ' Odi 'Ptero® PfhivskT^ '' " '•odnih **^^®«® vL' ®îh o.® ®®^®dnje. Da je to

H. ®' d9a' priH*^®'® ' rnedjunarodn® ^ irfPanx.. dstavnika o raspolafl ^

38 Ham-^PlVski . fiosPzartijenik direktora, Arti'*'

iif

S

Arhivska (ne) iskustva u procesu tranzicije

Arhivska gradja, zatecena i s naporom i odricanjem sacuvana u Ar-hivu BiH, je dobro svih, vlasnistvo svih gradjana BiH, bez obzira u kojese svrhe koristi - dokazne ill naucnoistrazivacke, ona je to po svomesadrzaju, nastanku i znacaju. Reguliranjem statusa Arhiva BiH, donosen-jem entitetskih 1kantonalnih zakona o ovoj materiji, arhivska sluzba ucjeloj BiH uistinu ce dobiti otvorene staze stabiiizacije i napretka eve dje-latnosti, cime bi i BiH dobila reainu sansu da se prikljuci zemljama mo-derne arhivske sluzbe. U Zakonu predlozeni nacin organiziranostiomogucio bi intenzivniju i potpuniju razmjenu informacija, podataka iiskustava u okviru arhivske sluzbe BiH.

Dosadasnji neodgovoran odnos odgovornih i "cekanje" u rjesavan-ju ovih pitanja imalo je za direktnu posljedicu odredjeno nesnalazenje arhiva i strucnih arhivskih radnika u odnosima i postupcima u procesuprivatizacije. Prateci dosadasnji proces i realizaciju tendera, cini se da bi-smo lahko mogli dozivjeti jos jednu sramotu i necivilizacijski cin - stra-danje registraturne i arhivske gradje kod privatiziranih subjekata. Ovarigorozna i nerado iskazana konstatacija temeiji se na dva osnovna po-kazatelja.

Zabrinjavajuce je, naime, da subjekti u privatizaciji, pa ni agencijeza privatizaciju, nadleznim arhivima ne dostavijaju podatke o realizira-nim promjenama, koje ovi moraju registrirati i u svojim propisanim evi-dencijama voditi. U javnim pozivima najcesci kriteriji vrednovanja su:cijena, uposljavanje, finansijska ulaganja, poslovni ugied i kredibiiitet, idr. Za dokumentaciju (arhivsku gradju) se niko ne brine: ni raniji ni noviviasnik, a ni drzava koja jos uvijek same koristi frazu da je arhivska gradja "od neprocjenjive vrijednosti."

Obaveza je struke, tj. strucnih radnika u ovoj oblasti da potencirajupotrebu da se u procjenama ill ponudama buducih ulaganja nadje pro-stora i sredstava za obezbjedjenje i adekvatnu zastitu gradje, koja je na-stala djeiovanjem odgovarajucih subjekta koji su predmet javne ponude,te da se o svemu obavijesti i ucestvuje nadlezni arhiv.

U nuznost insistiranja na ovakvim medjuodnosima i razmjeni podataka upucuju potrebe gradjana u obezbjedjenju dokaza za ostvarenjeprava, a kod siozenih sistema posebno nuznost i znacaj cjeiovitosti teh-nickih podataka, sto najdirektnije utice na olaksavanje normalnoga na-stavka procesnog funkcioniranja.

U ovoj fazi procesa privatizacije svakako je potrebno pratiti i kori-stiti iskustva drugih zemaija u tranziciji, sa pozitivnim rezultatima, kao stosu: Hrvatska, Slovenija, Ceska.^ Takodjer je potrebno ugraditi ipridrzavati se medjunarodnih standarda za objavljivanje tendera. To sushvatili i u Upravnom odboru Agencije za privatizaciju koja ima obavezuizraditi izmjene i dopune Pravilnika o provodjenju tendera u veiikoj privatizaciji, koje podrazumijevaju pregovaranje. To omogucava strancima da

37

Zahirovifi

budu strateski oart •arhivima stavija nove zadi

ôvnimaktivnostimi.^ standarda koje je potrebno primij«

afhivske gradje registrat^-giiipredvide Qrfil arhiv/ Predvidjena obaveza sredjiv J"^nîenskrnr®*'® obezbfe^" " u'ponudama novih ulaga"opremanje idovodjenje ufun^."a isudbinu n To Ji ^^bjedno cuvanje registraturne 9 j,bfugih, potpunn "biniio i2vie<!n^dekvatno ukljucivan) ^

'P""oi2vantogap7^®|™' - °^®ko su oni, svojom iH^^hlv' * *

"P sudbinu registraturne ^ni•^riqe P^^Pisima^ ''hivima dati ^ modernog k s®. '

orpHP® ' poziciju i ulogu- pjtaP)^' moraju perfektuira ' ^se regS'h subjekata. Svi ove relacije tra '^Porrierie ^^^zicija vlasnistva.

Pfaksa K®!ban insiiiurS?'"® Wn?!?!' ' ^bivu BiH usaglaSen je ". odj^:^'^n6dr'î6na atiivskoi „ (T"2la 1998. iZivinip-

Pfaksa br®!ban Zgu. "® insiilucfo'"® Wn??h ' ^bivu BiH usaglaSen je " od Ais •2.Tu>b'l"ovie ,"71®. Preko em.i'"branlzaciia arhivske djelatno ' pwa-- •,>fe; 72I' ®l°9a kamonal^^ (regional^)®'®^b,vauprocesu,ranzlcljevlasniSA' ''' ^^5,

"^^^"âliau.ranziciji.sodobniarhivi.Mari'""'Saip""ary'egiste^^bives

^'ss'rd-sOh^t With .J®9uia^®9'ster 2,® Proces- "^®r9oing the process0H®" Vrt? tNs L^teriai h! °f transition have to be ^ to,VcJers suk hn ^ solved osc^^^% P?thfti'thft k^^Ver tk^ Pôre o- building a modern v\/' .^ 'ssues position and-ô âvo t' ' ''overi about archiva38 ' ship7 to be by special regulations. ^

Property^ Part of the system, whicb r

Muhamed MUSA*

REKONSTRUKCIJA STRADALE ARHIVSKEGRADE

Prilikom uvida u stanje arhivske grade 1registratorskoga materijalakod Opcine Novo Sarajevo utvrdeno je fizicko ostecenje nastalo usijedagresije na R BiH u prostorijama u podrumu, u sklonistu gdje je smjeste-na arhiva. Granatiranjem, ostecen je krov na zgradi, take da je arhivskagrada usijed prodora velike viage znacajno unistena.

Die arhivske grade vezan je za imovinsko-pravne poslove. Ona ko-ja je bila smjestena na spratu preuzeo je Istorijski arhiv Sarajevo u tokuagresije i izvrseno je sredivanje. Grada je preuzeta zakljucno sa 1980.godinom - ukupno 95 metara duzinskih (m^), a preostala grada novijihgodina vracena je Opcini na upotrebu - 60 m\ Evidentirani su brojevi ipredmeti koji postoje i kojih nema, pa ce se u toku daljnjeg sredivanja irekonstrukcije preostale arhivske grade iz podruma izvrsiti dopune a upodrumu je ostalo smjesteno oko 1.400 m .

Od 1958. godine do sedmog mjeseca 1978. godine ova Opcina jeposlovala za podrucja opcina Novo Sarajevo i Novi grad, a od 1978. godine opcina Novi grad posluje samostalno, fondovi nisu odvajani, negoje kompletnu gradu preuzela Opcina Novo Sarajevo.

Li prvom siucaju potrebno je obezbijediti potrebne kolicine omota,arhivskih kutija i drugoga potrosnog materijala. Gradu smjestenu u zad-njoj prostoriji u podrumu potrebno je ocistiti i iznijeti u dvije vece prosto-rije na spratu 1grubo ih razvrstati i pripremiti za sredivanje, a prostoriju ipolice ocistiti kako bi se grada po zavrsenom sredivanju mogia smjestiti ivratiti.

Potrebno je prici polaganom razvrstavanju arhivske grade u jednojgodini, po kvalifikacionim oznakama. Sluzba Istorijskog arhiva Sarajevoje obezbijediia kopiju Liste iz toga perioda, na osnovu koje ce se vrsitisredivanje. Sredivanje ce izvrsiti Komisija Opcine Novo Sarajevo sa pred-stavnicima iz svih organizacionih jedinica, a Istorijski arhiv Sarajevo ceobezbijediti dva svoja predstavnika.

U prvom siucaju ce se izvrsiti identifikacija brojeva i predmeta zaone koji su ocuvani na osnovu postojecih registara, protokola i kartica(promijeniti kosuljice i prepisati sve podatke vjerodostojno na njih), evi-

* Muhamed Musa, rukovodllac sluzbe za nadzor, zaStitu i evidenciju nad reglstratu-rama, Istorijski arhiv Sarajevo.

39

Muham^Musa

Ipo bro)evima inaziVu au oznakama uarhivske kutije, popisa*""i- Planirase da ce nL obiljeziti sta je adaktirano crveno

,, Ukoliko uiedncm ° °ko dviie godine.dini listovi kao

'istova, a razdvajanjem bi .i® kopiranio ^ stanin i sto je moguce vise stra^3 kopiia usklopu a na kopiji oyi®'''|Lafjesenja od osnova 7a ?' v^ ' ^kcjje arhivske grade, te f f jte^ idonosenje novih nalaza

pristup rekonstrukciji P° ^clobio mak<^^°' kod dn y^{®®^®®®njem, koristeci ovu rUnekim . ^ 'evamJih Pravnih ifizickih Hcab&'' ^9ievima nil icinjenica. .

re^ biûstaniu rekonstrukcija ( '' '' arrvec poieHi^ ' P''®dmeta niihP| se nalazi, na daljnje ^jeiu 7l°y??®"i UDra?® P''®dmete koii ^ ''ennenu i trudu nije

' oduzim ' P®stupku nf^ osnovu datih rj^®k kan lice^®?'® (®ko je n ^prave npr. rjesenja z' O' er boka^ ^lucaiu ' ^^vnici provedeno •j^va-°îekata na nl^ P^stojaL n zemljisno-knjiznbr ' ^^vrsne radnje). To ^

i '«"»• p°'

,f?¥r4^S6°^^Bosni iHercegovini, tp'°Z6nja sa '' du k kona^ ' ^dnici koji dugi diz pgjvaf'• '"1 Posh kenu'?!! °® PosluJit? k"° strucne analize dIstorii, P®'"ia Hi Sd PrlkuDiien- ° osnova za viestafienj®' je udokumentima' za rjesavaî

h isd Sâdu utorn ^ ctra ''i9run>i dfe P^sjeduTel '" ^nacajno prednjaci u

kod"°9 na p'episi koje Arhivje ,nata' ^" '®^nih ^°î®re) H®'!?® (Potpisi ? ®® direktno vrsi P' ' qcIsudsh® ®"®lize 0n ^®ni su dL registrovam k ''ornibn' ''®2ivania'"^^nju ovih ®® organima'"®âino u, ^9®de Pojedini P'®P''®a kao originalnih dok

40 ' "^°9u ob^l'i.se razioL®"!"® rjesavanja idVf^fpPf/,i®r su n^®-Onl posjeduju strucnd ^p|a

J6dnom mjestu locirank P

Rekonstrukcija stradale arhivske grade

matika rjesavanja i preglednost fondova, kao i mogucnost uvida u fon-dove radnih organizacija i imalaca, tj. njihova dosijea, kao i prakticnakontrola rada na slozenim poslovima, tj. zvanicne zabiljeske o nepravil-nosti kod RO u izdavanju podataka ili njihovo odvijanje po zahtjevimapravnih i fizickih lica, a sada po potvrdi takve radnje moguce je izvrsiti ikaznjavanje pocinioca, sto je novi Zakon omogucio kaznenim odredba-ma.

Prilikom sadasnjeg sredivanja arhivske grade, tj. rekonstrukcije,desava se da u dokumentaciji nalazimo i kopije ranijih rjesenja iz ranijihgodina, koje su imaoci prilagali uz zahtjeve i uvjerenja, a kad nemamooriginaia moramo ih uvazavati jer su pronadeni u zvanicnom predmetu.

Na podrucju Kantona Sarajevo postojalo je jedinstveno preduzece,koje se bavilo Elektrodistribucijom i svako pravno i fizicko lice je uz zaht-jev za elektroenergetsku saglasnost morale dostaviti u prilogu igradevinsku dozvoiu, take da se sada koristimo sa svim materijaiima od"Elektrodistribucije Sarajevo": za izdavanje kopija gradevinskih dozvolaza ona podrucja gdje je unistena arhivska grada organa uprave opcinaHadzici i ilidza i koje su u toku rata bile pod kontrolom agresora, a posadasnjim saznanjima arhivska grada je unistena. (prilog broj 3) Takoderje svako pravno i fizicko lice, kao i opcine, morao dostaviti jedan primje-rak gradevinske dozvole ili tehnickog rjesenja bivsem "Birou za urbani-zam grada Sarajevo", "Urbanistickom zavodu" i kasnije "Zavodu zaprostorno planiranje i razvoj grada Sarajeva", pa iz tih materijala kao i izarhivske grade Sreza Sarajevo mogu se kompletirati pojedini predmetipo potrebi.

Sva javna pravobranilastva i tuzilastva su takoder morali dobijatisvoje primjerke akata, i pomocu njih je moguca rekonstrukcija.

Narocito veliku kolicinu arhivske grade imala su i sacuvala projekt-na preduzeca, te su na svojim maticama evidentirala i ostavljaia arhivskugradu na cuvanje za kasniju upotrebu.

U velikim koiicinama koristi se arhivska grada gradevinskih preduzeca koja su u pocetku bila investitori, da bi ih po izgradnji objekata pro-davali, a svoju obavezu iz ugovora nisu ni zavrsavali, tj. izvrsilirazrjesenje oko zemljista ili objekta kojeg su oni dobili od Opcine ili Za-voda za namjensko koristenje ili raspolaganje, tj. privodenje konacnenamjene izgradnje objekata.

Sada stoje veiki problemi u realizaciji tih poslova, jer gradevinskapreduzeca nisu zainteresirana u ovome trenutku da ispune svoje obave-ze iz ranijih dvadeset i vise godina, niti posjeduju kompletnu gradu, nitisada imaju finansijskih mogucnosti da odrade ovaj strucni posao do kra-ja.

Ukoliko je Radna organizacija, koja je kupila objekat, sacuvalaugovor ill kopiju, tada ona moze da izvrsi, tj. da sacini aneks ugovora sa

41

MuhamedMus:,

inv0stitororn koji jeUaneksu ugovora mwrcifn(vî prilogPodacima iz kata<s?r "®vede adresu objekta, sa ta

Postuni'' "5 â'l'iav orqanii ° "ovom istarom premjeru uz ggknjige" ("SI za sprovodpn® P° ''®bna dokumenta traziutvrduiuie ria"°*""® ' ®deracile iû.f ° upisu nekretnina u) jjnoglista^ "'®'saizrad(^^^ koja je duzna don'gana upraup ^ isa P ''®^®09 "sta "A" za gruntovnicu iP'

investitora, IzP'scanja od nanl 'v^^ ' upijeni slucaju nije potrebna&"• pSe £"® pSe <^®b® kop ja od oslobadanja ,d®set aoS ®^®. ul<oliko se dokaze da ]e i®^®"l®tro§kovrpo" 1°"! slucaju^Rl"® (v'di prilog broj 5), a uk< ' j^,-zan, •^^kofler np?'P 'i®PodrSp"^ organizadja imk obavezu P®196rl^®P®i®d'inp Se UDri"t ,®'® âhtjeva za upis ugrunt ^^y/e-Pînijeri°f'"® (ositn u' ®'®^®. l<ao ste ^ ''®'<.onstrukciju arhivske gr. g, d®sbuhvaio? ®® Pojaviik°'?' '®acnjm ^f^.P.d^pavanje radnog ®'n jqj"istioga^ ®r®koq-, y^ti rijetko - |[V®®)6vima po zahtjevu)-ig fl'j

7®^®Pi6noSS?'°'P. Ssfpu'' 6e istrazivani iz gra<J®jSn^^P®rioda t' '®P Prohi ^ ' ®'ta trab '® i°® izvjestan bro) 9PonoS' '• ®vi priiiko®®"'® (40 godlna 1si.)."®''®®agresif" ' P. neo® ' koji obuhvata gt^^^giazi" jd"®®9l®Vno3° P® kancJl".<°ku obrade inisu s® "fkoji

^^nisteni i kod referenata.dale re^!^® se ****

konlrt ''®cla 'dobrf?^ ^Pania i? !?' drustveno odgo ôsiuf^rg?,®Pre2 âvpg . ,u odr ®^Pavaop- '®®®- Baviti se' grade. Nekada je vazn" fgan^ 'f

p ®®'i itd iP''®duzecu, nekada -tr®""Xry Pak. ^

S'strwîtcap.Whl^ ®ftiC6s "^6 Oon A< '

5p5$te®fr reconstruction of k4p ®ry, ®f iegai Jne worj, ®'rperts in materiai. o efi'^4a a®' and e°;;otganization in aced^^te.

power etc. At any

Rekonstmkcija stradale arhivske grade

Prilog br. 1Zemljlsnokn|i^ izyadak ^

Ore] 2f<. uloSka •' "/

rluovj."Kintastafska oprana

t. A.P0PJ3W UST

R«WtJfOj {^ceto)

0 2NAKA^^,NEKRETNIJÂROVnSfKA

f»RIMJ:=D8A

ha j a1

cV•>'"•" j'

j TTi

Mt-S&TyJ i ' ,ahU.ô. -iSû.r' jiiL-—-j-—^—."•• • # ' •

\ I

v ' ••' •• •"••-• .''i-:' vy-'-t.-..: . x.-yA" ••

IV

1... ... ... .

f?- ...:<'^

i

tMWMdaiUihliW-l^JSIUiiC y...

/•••M

/n ^.v-- ':••'"»,.••;•• y y.. •"/

. Mini, ,—1 1

ix-C^ {y r vQ V. ^,

,-,wI^77Wh.. lw|iic>*6 $tt itw^miSTVEmsvojxNA

Ta5pajtegan|a

i.. .••••:.; ••• ^\J-,t.'. ,•••••. J •. A: . \/} jfit. ji—..J.

jv"-' n—\j

4aftttgtttoa itoaf

f PRtMJBCkHA

43

I

%

S!«

?1

iia

yiti^

»ja§

<65,

»3

_„

^.

.^

s3:111^S

^?>oô^c>i«ia

it^

12

4«S

g>

fc

2?3:?'S^

&I9

llSi

3>"

»l»

4/^

Ss

S

2liS

l.!4

«M

II

ail

elf

1•?

to

?»

.?»

as*

llllll

^«

H;*

j*»-;k>

«s

rv

%

i

9

fM

M

mm

^6

aiaiftJi. ^ ^ ^ ' î<>^S«jje.pov«danje priUJu^^T®?Jekta, '

»nt» V ^''ni»eva\

^feft Sabaici

'>«»»ll|! TJEVy N. N^Vanjg ^^ôwiaiinnjvo. zaruj uivo).J J? :5 Riglasoostl

• •

<ni

^û& <loKHm«„,„i,„ WooiHoS"^" s^^'

d) Trosobut

o) Cetvejwf""

0

'*• 03i<iusn<u.

V ^î' iia' podio^^- '< «S?W«J.«>*«. ..... . ,,. e^f»

roku od 0"

];W

...

....

...

,;>^*X.'-:

•'•""it"

.t-iQOfvs\"^ •

m


Socicfalisticks .êpybliJ.tsi Bosns i Hey>;;.t5^:ovx:=.&

C^Stiiielci sekretsrdjet za priyi-êdu i komuaeilijoj '. ; . < .; • .si t- . 8feasl)€ia<& .poslove . ••: v -,.

o3/$r56l-^'S'7.6 • .."a^p8^€ivo» 13*6.1977' go^-

' •' na . -.......... ^ ^ ,' 2fM>â o proatroraom iuLr«dj|eJijtt # «-uy..«rv,,^* ,

1 aistoa 2o2» Zakon-a o opeteiB upiba-âsi

♦a :*•>-<''

y ..• . ;• ... "R s R B B ^ ; •

* * ODOBSAVA SB VodaoviS K#;ji - Srd^ iaszSara. ava'i?i|ncadadavikaiid ku6a jib ic,c- ar- 917/7 k.„o, Eakovics /•<f^37.5c«o* Vleôvo/ «VXakovu, a pjcauis prl^Ks'Sajvoa pi»ooaki;» koî op issataJml &±p orogfjfâgaaâ i pod mX^da'cim ualovitasj . v.. " ...

•r vikeadtica aa ima xzgraditi preisa pj »51ciSaiicO;5 iokactjîobâkta i <iv;}©2?aitom proâkt-a*

- iaveatlto-r ?a duactJi pridrKf^vfrti se -JirbaadtatlSko-trattÂidklJi uslova^

- vikmdic» £.' '•• atiaioo®.

Civo odiobî?«i3L,ja gtibi vaap-ost ako sa ^ r<;>ku od ôdo© 'djjse datia aa priatupl lavodaar.ijiu rodova.

C'brbslogaii;) e

Vo^novic. M«»;3p - Srd^s podalo qb aaitt Jov z& ladavaaêodobpenja »a isgxadnû vikeadio© u Vlakovu..

"dz aabtôv +6 pxdloaoaa ©ii;J©doco dokooituitatti^s;!«. ;Prooak»t "ifaS staa" Beogxad cvêran pod by^36^553

od 9.9.1976. godiua.2, brbaaiaticks eaglAsaofit CpStidskog eakretaaidat;© ;»,a

saodabsko, urbaaietiSkP i imoTriaako pra^nxa poalora SiKa llidgabro^ oS-364-333/76c od 19.10^976* godlae»

3» I<CA;aoijjs obâkba br. o6~3€0-533/76 od gt:d.,4, SaaitaJEiaa aaisiaaaost ».« pijoaakat SkupEfcixia groda

•Saxaâva b3^» od 22'«.2>i97y» iSod*5, ZamlîiSAo ka^^tiSai istâdak br* l^S/k^-o* Hakovloa

aa 1/1;.6, Ealfctraedoiôtckfl aaglagjiost br.. S/2/77~V.7* l/govor 0 trolkovitsa uradêoâ »aa,l;:-3.i§ta W* oI/4~:9-

Î.J-51J2/7S od 7*^-1977* «<5d»

Crgao. ova ijkpp^bixio raaaotrio j© zabtôv x prila5©siudoStasftaPtsaoiSu i ustaoovio da ©u iappaâai usXovi iz claos XB7*âkoda 0 prosbo3:»oai ur«d;j«oû> ta d<Kiio j?5aS«£iâ kso u diapo-

^" ' "n«lcnJiM^dak.; t>

Llfo ?k. WO

POPfSNt LIST

« N' I WAPC

Ufafrtlyon<» aU

m!aA?*te


a

KUK)PROMJNI UGOVOE

aakljuSen X.fefcruara X97^

X5?bDAVA0Ct Raiiaa fr.3?»'*HercftS»yiaA'' Meiatax «•OdXJR "Sijiaâra'• Sftj?«i$aTOû takatia proi'jav<leajas i»g Dajniaîijfc,

K VI V A Ct trgofltitalilfika j^reduaace "Balkidi?take.ttt kx^fLQ aastupa Gpî^ SYdfca

UGOVbSA: Xii:toOpr«.dR|a poalavnog prdetoafa u obêktuB-y d uXibi Bxabetra dadinatva. u SaxftjaYu.

Clan 1

P3>adi>,vaac u/i2wed3u dilataaije i IV ulaaa/ pealomi piP9t?»r poarSijâ62âd m2*

Clan 2

2a pxostPY aaYadap u <llami 1. arag ttgevora p^dYidâ 8«ntacioaa cija»a od

Biavi«a:Spvih di»«r«itri«tpiflaadYadaaattrlhil;}adaSatiriatat i)£atrd««et.-

KoARdaa ciJaiiB 3caSl?«»;j* *}a3pa p3f08|».ra utYrdtc# sa po gotavâ piJSdA^ja pyaatbYa kdpbu.

$X«a 5

Gatavaab paslavaag pr#st»»a - kenstruktiYXii aiata* iavadan.wHut aStrorezx | v. t.4 ^• •lavadi «a prilcl4'U$«n;ja iftatalaeya abeabjjedaaai^

GAm ^ ^ . . • • ••

Eupao 8« obaYbStbâ atgoYaYani laaafi iapiatiti pradavaacu

^ ^ y o R^07/^4.o<j OXjiy^, t9T4.god '*'

'SCmA .bouii i

7<»

tvi^kft $tif&yiOjjtu i<7SBW»

WSiUIVfi

'-cr- ê^B

5/^f


Prilog bf. S4'-^ SLU'^BÊ^lXlS^RBiH • aro^griSt^

~' ' Z»pri;aiwO<te loî W

^ filaatt 15. <j^ Ittfl^ fataizêU14. b»og$ia4»

-.x >.4^..' ^ >IWnb fSfiOfi <>: tOiM-1 6M4fthltetit«kl<ki:ddfi2&»&t:lia'dtlft$t8eNai&atSSU£a(f:;

-uccscao (

Kildi <Hcos}ttovm^ fcontfalft kariS&wj*

•TO6ff^^^<lipniflydWf:-408kril6jCC,-. :t(W*RtOj$:.:tot*. lU.SPJS^ ;.

-JowsW ^bttcaSc.^ wavoa Ifec I«?jc)tae^«Ai3te4@dt>i*h<attiaknid&agaffloteoia *wi< vpdievJr

a«t35. ' ' ^^4

oflwsBAwwW-1fc»MItea te«awt4.

ptWfef,CtaaS^.

rtrttt gti»$m.ieg#s(tOTkctiagtp6< kaa tetayasja-wibi* aJcaio

&s^ izi^ Mxtsbî^^ ij& <M}ao<i: se t»^ proAiijijtibe:ntti^ prOinM|jay^(5^^ trS^'pnaudo^ ,:c. .•.' < • :•

' pi^4gîcirg<g3>ikiz^val?l^, proKvsste»;cj4)W»ftp.t^nCun, <*«»««»# odgflva^jud ^MEJ«»«^;•«n»feobdm ««{o4« H|6 kuB&£.» i)c»<a>Q& uistgew^^^jHitoodju «4ws«» fcoiisnJfe trt»»^{cac wi^ 4W<»|e tpot^4(^qwnt sft&iMd a^r«i}wap0din«ogaasIw5»$ Ipdc^PjBawpc?jP<^>1ftJM^ t»«»tVMUwa,«««?j9db^0;s {(«af«)(ipctt»« « utmelfrixKeaKt et)\!pKea: da£&$vak$m]^wi^WS$j«ttt iMsKîsUj^^

ftoscSS'saJcS^ ^>6^ pto;^ t^.ptjB^ OtctW<8«f 0«4dMiti«uSj«

TCpftt:. . • S3»40,

P»v- / PoieaK obvw-nSt jwfft^ at {(«watt»- <jb««^ 7

at't)<aiact wanadatit tat ttmsfoSCa oi«nd»a*.dd«4Vl<»to&8W?i tftxu^

itadldwi}jHjroiK^. Vr-ZASTABA

Cbka4t.lAsn^tJ^ potsidta tat(^ i)^

nroni^ luipttt* mjt& IacSimvt. iuutar-zx psA gwiiwpa ?w^ * ^«8 Jfi pw

Pay# p&xskoi zi jwvxalbaosjiU^ wfteza s» pcooKt, ^csem 1 9fi^ ff^-bovtafiSt kam pOp aostt^^ i»«p^{»Isteto &o<£ws.a.kQ<^ i#(»2y^

'€la»42.•, KoitMspB# prm at4\rfv»Swww pfotejaowa*nsi^ twrcM aa «»««; kajstait^ iwuii I ptiiBBpIS&ftkpaJ taad ppd&b s« syaJtpoitsd^tfevoaaSkS. o4»<»PktSj^g iba^ podwttPglcod aa<BftOfgSWktKglOgpOvaMt.

PoJime pfCkida fotawnotf# goefage teft govt..yijjtBlft...j'.jTifr

;,

Va-KDtJWtOlAOSRACatÂVAtWAIPtAfiANJAPOSCBZAliA«RPMBT . '

.;•>,• ; •'•••^ ^43, ' •, •' •Ntt&w atS cbraftaoay«^J

obflwytPaftaktt^*v»' 3sa44«

Al» M « )ttyp& (&l P<P^

51

Peter Pavel KLASINC^

REDNOTENJE registraturnega GRAD' '

St" 5"!

^^""hivski in registraturninnQradlva dn^no srecujeja

Pravspioh Prl tem^^ Potrebno vsako leto iz P' ^gisrhivsko ^ ^®do, kaj ^ ustvarjaici ugotavlj^ • od' ^blertia. ' ' disce so sp ^ gradivom pocnejo. P|

Vprî^ 9^ sicer Vpisarnah znebili. nisopozornost posvetiti

&'>«• wSi ^ 4 in registraturnega iP^d!J"°^fi?°varo;ant''®*®9°n^^ gradiva dolo^ gra ' ijstra. ®"iza nK?^®iiem w' .®9'®tralurnega in arhivskeg joV.

Ain dcoianin

&§s I" «S's:jrnB'' ®'pfn6n "^5 izva°^°®*o SDrV®"^ opravilu je pof^^îo 9°^%!^2""J arK®^® 9ra,?^ '®iie r>« . nt'njajoco se zakonoda)®' pM0&«Inte**'Ia. V nap^nje arhivskega gradiv^ kr ,rn

-I"'

JS'eno. da le ponebnd"•Posaifl^d 2dotoaii » a.nd ^®Svoi ^Ga ie P' avilniku.

»? ''°l°ceno, da morajo ustvarjal^

S3

io<®!\0

5Kr»"

i'

Vrednotenje registraturnega gradiva

V mesecu avgustu leta 1999 so stopili v veljavo novi arhivski pod-zakonski predpisi, ki v clenih posredujejo strokovne napotke za posio-vanje z arhivskim in dokumentarnim gradivom.

Nekateri podzakonski predpisi se direktno nanasajo na poslovanjez arhivskim in registraturnim gradivom pri ustvarjaicih. Za vrednotenjeregistraturnega gradiva je najbolj uporabe^ Pravilnik o odbiranju inizrocanju javnega arhivskega gradiva arhivu.

V Pravilniku najdemo predpisan postopek za pripravo pisnega na-vodila. Na osnovi tega so ustvarjaici doizni upostevati pri odbiranju inizrocanju arhivskega gradiva dolocbe tega praviinika.

Za vrednotenje registraturnega gradiva so pomembna nacela inkriteriji ter postopek izdelave seznama registraturnega gradiva z rokihrambe. Pomembne so odiocitve o tem, katere kategorije registraturnega gradiva imajo naravo arhivskega gradiva.

Odbiranje arhivskega gradiva iz registraturnega gradiva je moznonamrec opraviti le na osnovi izvedenega vrednotenja, kar v bistvu pome-ni dolocanje rokov hrambe registraturnega gradiva.

Posamezne kategorije registraturnega gradiva oznacimo z velikocrko A, kar pomeni, da ima to registraturno gradivo naravo arhivskegagradiva. Tako gradivo je potrebno predati krajevno pristojnemu arhivupo preteku tridesetih let od njegovega nastanka.

Posamezne kategorije registraturnega gradiva oznacimo s crko T,kar pomeni, da je to gradivo potrebno hraniti trajno in staino v arhivskemskladiscu aii vdrugih prostorih pri ustvarjalcu.

Ostali roki doloceni za hranjenje registraturnega gradiva so opre-deljeni z dolocenim casom, torej z dolocenim stevilom let.

Potrebno je navesti, da se lahko tako gradivo skartira sele po pol-nem preteku v seznamu opredeljenih in dolocenih let hrambe. Predunicenjem je to gradivo potrebno popisati in o tem postopku nareditikvaliteten zapisnik.


Pravilnik o odbiranju in izrocanju javnega arhivskega gradiva arhivu nas glede obravnavane teme tega referata zanima samo v prvem de-lu. V njem so namrec doloceni nacini in postopki odbiranja arhivskegagradiva iz registraturnega gradiva.

To je opredeljeno ze v 1. clenu Praviinika, ki ga v nadaljevanju oz-nacujemo s kratico ODBIZ. Za dober postopek odbiranja arhivskega gradiva iz registraturnega gradiva, moramo

1. OVREDNOTITI REGISTRATURNEGA GRADIVO.

NIMARHfvoil| ' ' ^°°''-OVSODELOVANJU SKRAJEVNO-PRIS"''®'''l2REGisTRATURN£Q^°®^^PEK ODBIRANJA ARHIVSKEGA GRADI '®"ÊDNOTElSAtN do' ' ^VNO-PRISTOJNIM ARHIVOM PR'STRil; ^QOTAVLiati „ ROKOV HRAMBE. ^ ^ „pGl-TURNEGagi^q °DB1^RANJE, izlocanje in UNICENJEGAlW Dr^®OTAVUATi k',. ^ POTEKEL ROK HRAMBE.

EQISTRatURnega PRAVILNO HRAMBO ARHNacei • gradiva.

^[ieniUidU^^P^ Po^ registratumega ôp'®^Îronuoarhh kaj snir!! • "^"g^ tocko all allneo) so d , ..grio^,"^®"tarno Qra^®"i gradivu '® ®^hlvsko gradivo. To je oP^ , |e dok"'

opredet tekL®" ' '' 2. clenu=^. Deflnicija, k^l [^gistrf-, VPraîi ® Zakonu n^VP°' ®Pliarn namenoma term •Mlahko o" (ODBIZ ?\ ' ®kem gradivu in arhiivih,

zaradi potreb. f''' ' 9 'n drufV^ ^.ôvrstnim gradivom

^li^^^Qrahk' "^^ ' kovalci preteklostiobmocja. Vemo, da

n' •' êsion [®' i®neqa ^ nekaterih ustvarjalc nr^ ^j,^ ânima 9rhiv<5ir gradiva,^ 'Pravnii^Q samo Ohranjeno

Varh-°y' e Dr ^rnpak tudi u 'T' Nvso' ' Da ' ^dlclne pa tudi gosp^®'®9orijan|? "io?no^°®'eie uporahl' ? arhivskega gradiva, ki 9. ôl^îteri' 2. Dqi .®9istratu/°9'®siti in k' 'P' lahko pomag® P^gtol®•Pora vsM< ' ®sti iP '' aturnon arhivsko gradivo. . ,g po ,,g-

ka&j' ki 9;adiva kot arhivskega 9't%g0^yf'oaltr i.® iL' Pisana naioga. Pomembno®^

K°^3'kcn°®®Pi6v^ info?^ Podatkn ' ®9'straturnem 9^^ 'no ^ n^Pfn"°®'UaAPî 66m1'®'P in vsebuje odb g z gP

Vrednotenje registratumega gradiva

na dogodke, postopke, pojave, pomembne za posamezen kraj, regijo,obmocje ali pa kar vso drzavo.

4 pri nacelu pomembnosti gre za pomembnost ustvarjaicev regi-straturnaga gradiva, n© oziraj© s© na to, ali gr© za javno-pravn© os©b© aliza posam©z©n pom©mb©n organ ali ob©n©rn tudi za porn©rnbn©ga av-torja, ki tako gradivo ustvarja ali j© tako gradivo ustvaril.

5. Pri nac©lu gr© za ugotavljanj©, ali n© gr© za ponavljajoc© s© mul-tipliciran© dokumant©. Pri t©nn j© potrabno odbirati tist© dokumant©, ki iz-kazujajo najbolj calostno vsabino zapisa.

6. Pri nac©lu izvirnosti informacij in multipliciranju t©h obstaja vr©d-not©nj© z© Vdajstvu, da s© moramo v posameznih strokah odiocati zaohranjanj© samo izvirno zapisanih informacij, ki s© nanasajo na narayostvari ali diraktno na posam©zn© stvari, na zadev©, na posam©zn© kraj©,na posam©zn© pom©mbn© dogodk©, na razlicn© pojav©, navadno tudina pomambn© os©b© t©r podobno.

7 Nac©lo masovnaga, v©ndar ©nakovr©dn©ga gradiva nam omo-goca odbiranj© na podlagi r©pr©z©ntativn©ga izbora izv©d©n©ga glad©na posabno vrsto gradiv, na kronoloski prasak ali na uvaljavljan© stati-sticnih matod vradnotanja.

8. Nacalo dosadanj© ohranjanosti arhiyskaga gradiva glad© na ca-loto obsaga ohranjanaga gradiva vslovanskih arhivih.

9. Nacalo zunanjaga vidaza gradiva j© ©no od pomambnih nacal,ki so odlocujocaga pomana pri vradnotanju ragistraturnaga gradiva, kotj© to vidati morda na prvi poglad. To nacalo nas vodi k ocanjavanju no-tranj© in zunanj© znacilnosti gradiva. Pomambno viogo pri tarn ima tudijazik, Vkatararn j© informacija zapisana. Pri tam j© v Rapubliki Slovanijipotrabno opozoriti na italijansko in madzarsko manjsino, ki obstajata vSlovaniii pa tudi na razlicn© koraspondanca s tujino, posabaj pri ustvar-jalcih, ki dalujajo na obmajnih podrocjih ali pri onih, ki komunicirajo s tujino.

10 Nacalo zunanj© podoba ragistraturnaga gradiva ja v tasni po-vazavi z umatnisko vradnostjo. Vkombinaciji z ragistraturnim gradivom zraznimi na posaban nacin izdalanimi dopisi, diplomami ali priznanji itd.Obllka in nacini izdalanih zapisov nam lahko savada z dolocanimizadrzki, ca so npr. umatniska vradnosti, koncno la lahko pomanijo kvali-tatno arhivsko gradivo.

Pravilnik pa zravan nastatih kritarijav in nacal pradpisuja v ODBIZ2/4 odbiranj© arhivskaga gradiva iz ragistraturnaga gradiva po postopkuin po navodilu krajavno pristojnaga arhiva. Ta mora dolociti, kaj ja arhivsko oradivo. Tako imanovano navodilo pa na^ pornani nic drugaga kotsaznam arhivskaga gradiva, pri kataram morajo pri nastajanju obyaznosodalovati ustvarjaici arhivskaga in ragistraturnaga gradiva s krajavnopristojnimi arhivi.

55

V cl©pristojni arhiv sode'kjip^l poudarjena obveznost, da krajevnova. Na osnovi nacel in '' 'vskega in registraturnega gr®navodilu doloceni nacini zgoraj opredelili, morajo bigradiva prj ustvarjalcu ' ^ dolocena nadaljnja usoda arhivsk 9

V c|

oraanb'°"''°' opredeljeno, kaksno naj bova ^frukturo nacelih in kriterljlh upostevat^klaslfik/"'"® "''like razwa-' ' -^® arhlvskega In registraturnega 9gradiva in ze upor*.odlofiai in sh®'"' na rfsn^°: i® pofebno doloci®'raturneaa pri doin"° ' s® i® regi'zro6alorio|.f®' ' ®' Pri tern arhlvskega gradiva kot delu;j°'o®enet62ave na >^ spremembe, kar bo Pki smo o?"" 3/3 " ^®2® °Pozoriti ze danes. ^na,

-ipl izdelav pisnega

1jeglstraturnen 4/i je q. . ? ""Qgistraturnega gradiva.9a morajo ustvarjaici

i^delavi navodila seznanj! pO-kanii in na-' !"Pkcija?J!' ®"ibnimf orBn'sko strukturo, pfist®)" gmezPijevrio nr- PisarL*? 'zrednirv.- poslovanja, ifîobSoinl afc®9a p^ ter zupor®90®5ti®obii6^1 ®'bse2na| i?'.o svojjh nn"'®;'-'®b/arjalci morajo Ki

V^,' '®'i2beten^P kakZS®®bnostih in izjemah, o ®X®n%P''?'®vno n ODbi? . f" ' ®b/arjaicih .^rugih posebnih evi

'"s Pom®'°i"®niu a uJ® dolo6on ' ®9'®t''®ttirnega gradiva.h' Vju ®9ajo, dg igbiyu tudj drM°' 9® morajo ustvarjaici P° ^giK®'^^®ko In .P" ODBiz c Priprauit ®P®membne potrebne p ..iq,

"®i je opP;®; ®'n izdelata kvJiitetno navodij®^^vatto?®"! oriw®9bira tu?|' ®9ivo vg J^bo priporocilo, da se b®' adi^®^t'

P?b®®® od ' ^®ako leto P?*° l®to, registraturno>SDn!?' ko r6n® 'i®rio h' °9ih faktn •' ugotavljamo, daP^dare-k. QiStrat.. b i7r|ck|__ ^^riSV i®' • nOQ i/

V clenu ODBIZ 5/2 je predpisano, da mora ustvarjalec pisno obve-stiti krajevno-pristojni arhiv, da bo odbirai arhivsko gradivo iz registraturnega gradiva. Pred eventualnim iziocanjem registraturnega gradiva pamora ustvarjalec o tern prav take nameravanem postopku obvestiti krajevno-pristojni arhiv.

V clenu ODBIZ 5/3 je doloceno, da mora ustvarjalec upostevatistrokovna navodila krajevno-pristojnega arhiva, in sicer pred pricetkomsamega postopka odbiranja kakor tudi med postopkom samega odbi-ranja, in posebej na koncu odbiranja. Gre namrec za upostevanje nave-denih nacel in kriterijev ter za navodilo, ki ga naj skupaj pripravitakrajevno-pristojni arhiv in ustvarjalec gradiva.

V clenu ODBIZ 5/4 je navedeno, da izdela ustvarjalec tudi popisodbranega arhlvskega gradiva iz registraturnega gradiva. Temu odbra-nemu arhivskemu gradivu je potrebno posvetiti nekaj vec pozornosti kotna primer ostalemu registraturnega gradivu. Arhivski strokovnjaki predla-gamo, da se to odbrano arhivsko gradivo prelozi v arhivske skatie. Te senaj hranijo v prostorih, kjer so zagotovljeni vsaj minimaini standard!,predpisani za materiaino varovanje gradiva, kar je tudi v skladu s 6. cle-nom Zakona o arhivskenj gradivu in arhivih ter v dolocilih tovrstnegapodzakonskega predpisa.

Ustvarjaici morajo arhivsko gradivo, prelozeno v arhivske skatie ters primernimi popisi kvalitetno hraniti najmanj 30 let od njegovega na-stanka. Sale potem ga bodo lahko po posebnem postopku predali v krajevno-pristojni arhiv. Tak postopek je predpisan v drugem delu v temprispevku obravnavanega pravilnika.

V clenu ODBIZ 6/1 je opisana situacija, ki je v tesni zvezi z zgorajnavedenimi obveznostmi ustvarjaicev in se nanasa na usodo arhlvskegagradiva kakor tudi na usodo preostalega registraturnega gradiva, ki gaje potrebno hraniti doloceno stevilo let. Temu gradivu je potrebno po 6.clenu Zakona o arhivskem gradivu tudi zagotoviti dolocene ugodne po-goje hrambe in sicer take dolgo, dokler mu ne potecejo roki hrambe. Pritem je potrebno opozoriti na ze omenjen cas polnega leta starosti. Npr.:gradivo, nastalo leta 1985, je potrebno hraniti pet let, izlocimo ga torejlahko sele takrat, ko pretece polnih pet let, se pravi v zacetku leta 1991.

Clen ODBIZ 6/2 govori o rokih hrambe registraturnega gradiva. Tedolocamo na osnovi zakonov in predpisov ter drugih potreb poslovanja,kar lahko pomeni, da moramo hraniti registraturno gradivo take dolgo,kot to zahteva all narekuje praksa. Praksa nam namrec najbolje odgovo-ri na vprasanje, kako dolgo spioh naj registraturno gradivo hranimo, kerga na primer potrebujemo za tekoce poslovanje in podobno.

Pri clenu ODBIZ 6/3 gre za odgovor na vprasanje, kaj storiti takrat,ko pride do razlicnih stalisc glede dolocitve rokov hrambe oziroma

57

(

odiocitve ali ie nn !

0 registraturnega gradiva !ievno'nr-^l'® gradiun P°®®t>e) poudariti, da ima pn o^} j.kov hramh viogo strokovno fo-;Soft® ^®9«traEneS^"° tudi vprasanja iprekratki iii,®? ' fambe one ' ol'kor krajevno P"®'®'" ajva!"®9a gra'div Poclalisa kategorij registraturnega 9. g(gf-.'confine Venn®®'® za dolocene kategorije regi jg. j

V gradivo. Te odlocitve artâ j®'®P0teit) kn K® i®'®c DrPH f '® gradivo ohranjeno v ^,

K®?"'fokhranih gradiw ^ krajevno-prlstojni arhiv fÂptei-k'l®""® prisw®' ^'akih ki P° prediogu ustvarjaica po^®' ieno '"stvarLr In Primerlh naj bo sodelova ^gradh®'®'"' arhiv ''''®9aiaio va '"tenzivno. Posebe) veidoioja® .^"segio ^ ®ôje arhival skladisca profesiona je9r S®"'® tridTs2° Seveda sale po^jaoblik S '®^- Staino naj bo tudi sode^J.^5Ka9'

in V f^^teriainega varovanjapomembnost

Posebo- ' ' PQj 2 drugih lokacij^Vr!> 'n gradivom.

!? ^®r l2lov°^®nje rp ' moznosti z ug. . 9'stratiir^_ Pogojj hrambe.

sa,. ih°®'®P6 --"Hozornost.

'*^® 'Pon999®'?''' Dokumentarno

nf

VroT" ' drun-' ' epQ ^^®r j>| !}°^je moznosti z ug .j,

. .^ ' turnp ' hrambe. q& Q[ô'in aolocanic ""'iK

a;S»<"TO9a 9.adi.a |a »"> »,Rr,nekai^®orije in prakse, za^

hCidfgra'rsKO

,pi«»

"jKnJ ./J

Pot>,L ' IriR,^ ''aCunalniiikih nbdelav sK

1/

se

,pisi.; finy

iSiSsX''P f)5'Hii, „ '®9ne oh.®ecJ6 na ?K^n®' Pate, na^rti, pia^f^ oO '1 ® zapten?''''ko zapisov Informaci) ^paj sKb, '®'netb V âeunalniSkih obdeiav sK^k

'Strars arh- r^di^ '' Skega in registraturnega 9


Summary

Valuation of the records

The record creators daily meet the questions of managing and destiny of the records, because there is a plenty of the documents, thatmust be transported from offices to archival repositories. Sometimesthey do not exactly what to do with the records. On the other side it istrue that by record creators more and more records originate.

There are many people that meet the problems of selecting the archives from the records every day. First directives are found in the Lawon archives, which in its article 9 offer the possibility that local community can found an archives. In the article 10 it is prescribed, that local communities must keep the records of all bodies of the community.

In the article 11 of presented law it is specially defined the valuation of the archives and records. The record creators have to keep therecords, according to article 20, and care for their ovyn records, for theirpreserving, material security, entireness and well-settling.

The selection of the archives from the records is presented in sixpoints. The author presents the criteria for evaluation of the recordsthrough the Rule book, that is: necessity, importance, specificity and originality of documents and information, mass of documents, preservation, out look and out imagine.

in the end author presents the articles of the rule book from the article to the article and the enclosure of the rule book without commentary to stress the fact, that the records that would became archives haveno professional estimation.

O avtorju

Univ. doc. dr. Peter Pavel KLASINC, prof, zgodovine in umetnostne zgodovine.arhivski in znanstveni svetnik v Pokrajinskem arhivu v Mariboru, rojen 18. 6. 1946 v Mari-boru.

Zgodovine in umetnostne zgodovine je studiral v Ljubljani na Filozofski fakulteti.Leta 1986 je magistriral naSveuciliscu vZagrebu in leta 1991 na isti univerzi doktoriral sfeme Materiaino varovanje klasicnih innovih nosilcev informacij varhivih. Ob tempa se jeizpopolnjeval vAngliji, Avstriji, Italiji, Nemciji in drugod.

Vrsto iet se ze intenzivno ukvarja z arhivsko teorijo in prakse, predvsem s problemimaterialnega varovanja arhivskega in registraturnega gradiva in z uvajanjem sodobnih in-formacijskih tehnologij in informacijskih sistemov v arhivsko dele. Objavil je okoli tristostrokovno znanstvenih, prakticnih in arhivsko tehnicnih ter teoreticnih prispevkov. Imeljevrsto predavanj doma invtujini.

Kot angaziran arhivist je bit predleti imenovan zakonzultanta Okrogle mize arhivovsveta (CITRAIICA). Poleg tega je bii redni clan sekcije profesionalnih arhivistov (SPAIICA)pri Mednarodnem arhivskem svetu s sedezem v Parizu (MAS-iCA) ter clan opazovalecMednarodnega komiteja zagradnje in opremo pri MAS (CBQ/ICA). Vodi Mednarodni insti-tutarhivskih znanosti (prej Arhivski center) inje odgovoren za izdajanje vec nasih in med-narodnih periodicnih publikacij.

59

Gordana KOS*

REGISTRATURE IARHIVI

Arhivistika ut •

tekuS kofes^ aktualno. DugO"•livistike na non^ 'vorilo sredivanipm dakle arhivskoj '"oj arhivske ®® ^lolazi dn" i5u °'® '® praksa onaj dio a '

sZr, ' ne£ n" spoznaja bitnih za raz-tafa feh imalaoa 1 riedneregistraw®'°"®'®iharhivavr!n^^^ zakonskih odredbi, instrd^Jlfn'irati inaclqiedS°^® '®'u priip nl ''hiv kao krajnja insts" .zivora" regigw te davati instnli. trajno cuvanje afegistraturanastaie K .^°'ikojebitnih°'' djelatnicima koji jos f^d® .hii je SUM ' '*®®nije usa ®®P6kata vaznih uinstituciji 9 is^ Pohrarle Provoditi ®:hivu da bi ista bila safiuv®'cificnosr" arari"' "® ®''®dnost^Vt^?''' ' standard©jedne n ^°^la ie dn ' ®kle arhk/ i? '® '°® itnalaca.j'eca. Unra? 'P®'ituciie izrazaia n ®® ®^°''Ta1ureodnos Drt ^®9'stratur'nl°' "''® 'onda 7P" sredivanja registry°"o Sto rM® ^®''" opceti'''®9nost, dakip^-zupanije iz 19-.®ov" praksi aJ?' ^® ''P stuna '?"^P®nik zvan covjek i ^

Pretvori uarh- ' P®vnicii ' ®<â se i 1j' " '®'®triici morati P®^® »jraOd!o''fi.fond 'g; fo preuzltar" ' ^^redena registrat^

P'®iu6i podaii^ 5®'®foika n ®®*'®dena 7 ^ ' ''hivisticki je,^"!P®ntima^9abisetP;®ma to] reoiafzupanija primi®;n na°SJfo.br2elSf®ri. Sredujudi fond ii i^^âcevica b Na Podatiu premaur6d^®^°Pn6ko ,®^fonje8 B^foblogv o problemima g,.Do^- ârhivn j'•••> Od 1.897^28 ^ 9^®P®na Zagreback© 2%-

'® fotinskr'foostajed® ^®86,, bf^ff"'® zupanijskog®''bivskim "foniaL .°®voj6srnrfMn®' '®®^®"

"lio nau°'foo Za u^.Pifoniima'-' zik, 311,^ 9odine- Jo®'P hU^®^® &®^Po £>9a'se 3^° ®i)® bilo dovoljno, da P^j^-^ ^""^nje arh- arh- cla je vec znanj® ^

o P®®ilaiist u badredenih. Izvrs^60 '• Htvatski dri •®^ni arhiv Zagreb, RepuPl'"*®

Registrature i arhivi

te naloge bio je nemllosrdan prema spisima. Pogotovo je novija arhivskagrada bila zrtva njegova nestrucnog iziucivanja.

Prilicno podataka o njegovom radu u zupanjskom arhivu ima u"Zapisniku od primljenih sluzbenih i izdanih iz arkiva brojeva..." koje jeonsarn tako nazvao i vodio. Tu ima podataka o svemu i svacemu: o stanjuzupanijskog arhiva u XVili. St., kratka biljeska smrti J. J. Strossmayera,zatim pribiijeska o nevremenu koje je viadalo 1905., notice o rusko-ja-panskom ratu ltd. Tu se naiazi i jedan zapis, koji nam zorno predofiavastav koieo su "arhivisti" toga vremena imaii prema spisima "prodaja sta-rih kniiaa i nepotrebnih spisa dne 18. prosinca 1902. sastavljeno po g.Dutkovicu u tezini 29. met centih po 6 kruna. Dobio sam 50%-ergo 87coronas".

Bilo direktno iii indirektno Fucko je ucinio dosta stete za arhiv.Osim vec navedenog on je umjetno stvarao i pojedine serije. ima mnogosiiicaieva da ie vec signirane i siozene spise iz pojedinih senia nastalihlaS' registrature izdvajao i stvarao nove serije. Za neke od njihuspio je stvoriti i kazaia, all je to bio rjedi siuca). Pri sredivan)u povrsnose obazirao na sam sadrzaj spisa i na detai|nije iziuciyanje 1nacin njiho-vooa sianirania Tako je bilo dosta prim|era da su spisi jedne serije biiipomijesani sa spisima druge serije, samo zato sto su naoko obje te se-ri-^ imale slicne signature. Medutim, on je ipak sacuvao sadrzaj mnogihILirliudud da je ispisao na desetke raziicitih knjiga (zapisnika,Stara ka^^^^^ ep®r°ni®. Î®"®'<® ' Sa stajalista danaSnje arhiv-Ikfo^kse TOiemo procijUiti da je to nestrucno sastavljeno, ali mozekolisno ilosluziti jer je jedino iz tih navedenih pomocnih knjiga moguceSle&strS sadrzaj pojedinih izgubijenih iii skartiranih spisa...Steiistvo Zerâljskog arhiva odobrava upotpunosti njegov rad, sta-viin^li za Jega od veiikog zupana Zagrebacke zupanije povisicudnivn ie idefinitivno imenovanje, jer gospodin Fucko savjesno 1mar jivooblvhl^loviereni posao koji mu se sa strane ovog ravnateijsto upotpu-normter^Ddznati mora" -Reg. DAZ 35/1904. Daije unovom dopi^su siiije-rif'kad ie nama po zupaniji zagrebackoj povjerena uprava 1nadzor nada kivom zuMniie zagrebacke, izvidiii smo temeljito vase djeiovanje, teiSo uTtanovili da ste za smjernim marom ispremom uredih taj arhiv kojife b°o S mjere zanemaren ipobrkan. Vi steû prvom redu veiikim tru-

Zse orema starim elencima, a od neuredenih osnovaii stedom uredio spi p lozalima" Reg. D/^Z 228/1918. Medutim unato6

pLnuno bi traiaio navoditi sve detaije o njegovom radu na ovoj re-gistraturi Kdiiviste ikoliko je pridonio da je ista kasnije vîkim zala-

r.rsuTsrprB"w^ ™«°" «•

Go^na Kbs

Klu6ena je velika i,«r-s.

•nialacp zupan i! T ^pisa. sto je malo ako se znadan arhi\/iet^^°^ Drem/ ^000 kutija spisa. Dakle prCesto novi u ' ' '' gi ' vijek je ponovoneki drun '*^^ se uvede u posao treba vrem

imalacp • zupanHp 7" spisa. sto je malo ako se -dan arhi\/iet^^°^ Drema^ P''fko 2000 kutija spisa. Dakle prCestonovi a?? ' '' 9' dolazi' ^H'l!' ^ ' ' ' ponovonek! druQi n ' '?^P''omis|ja qw'- uvede u posao treba . paâkoderugrola"'* ' ®strucno sredivanja arhivskog ^""^.^giaca

'.aitr^ ®tolieca. ana kraju?! ,,„jii*'"• P'tallane u arhiv «•« <i-

zarEi^^^^rhlvsifii?' ® 9a le II y '' ®nom pravilu, Hi liradi^^ 'Qistrat ^ stn Postavio stvaralac ^ ^gcij'prije svega osnovnu edu^°Vo t 9graii'v ' konske obaveze ocuvanju izast^l<av Ib ?? staniu Pfvi Db„ i.. .sreaen7 9radiva.f''°"®ke obaveze ocuvanju iz^-

^®9istrature pristizu uarhi^ iJa-'®' ®i9niran"° ®^®<Iiva7® '®'''aturi p' ®' °"st'''Jirati sistem a''' .' -ja ne^fgrade i'®")®, SkaS'®' ve6 se L sistema arh>^"^" tizac''S®®r S^rhiviS® {ocl2ir' °^® PoznaUti ipravilna inve^ni®

izlucivanje), brzo pro^fsis^®', U i® Pfetun f ° b®z poznavanja

9ovo> gra^vls'P'®®"®) ^ ° .^Xsk '' ®°vodrte|'' ^ rnoderne registrature,sluzbl onda§nieg j^®ns!'''i® te"®ve"S®veo3 arhiva profesor Stjepan <%a? ®iavio ôderne registraturama one su P^, ^0

staw? "^Qvi ÔfTion^^^ Pnrnjene racunara uHa^J? ' ovh^H u Izrni' uvijek innaj , ^fU0 ,j

PosTJ!!^ na K?^cje ' "sku teoriju ipraksu oôoPdhii Cu' ' ^î® i naeS® kJnteksta arhiv f 'pr^

"HâS ose ®Sa arh.^. ®® ona moze odmi® J' >^ XjNdesti. ' ^h' istika itu nalazi svO®6g Hs Sdinan . isi'J' oriste"^®' elektroniSki ^^^poP'®e prvi nut u svezi sa P

Registrature i arhiv!

stanovniStva u statistickoj sluzbi, nakon toga slijedile su Narodna bankai bivsa Sluzba drustvenog knjigovodstva. Krajem osamdesetiti godinadolazi do naglog prodora informatizacije u svestare javnog zivota.

Kakva je razlika izmedu tradiconalnog dokumenta, dakle onogakojl je nastao bilo rukom pisan bilo pisacim strojem 1dokumenta kojegdanas nazivamo elektronicki zapis?

Dokumenti kojl nastaju u novim medljima bitno se ne razllkuju odtradlcionalnog dokumenata, tj. da se ne radi nl o cemu novom, stvaranjadokumenata medutim upitne su ove kao i slicne tehnike, primjerce mi-krofilm kad je rijec o trajnoj pohrani arhivskog gradiva.

Problem tradlcionalnog dokumenta I elektronlckog zaplsa dolazido izrazaja na primjeru popisa stanovnistva. IzvornI materljali bill su tolikida su zauzeli prostor jedne sportske dvorane. Da 11 jeto moguce preuze-ti u arhiv u onom klaslcnom obliku i arhivisticki obraditl.? Syakako ne.Podaci su preneseni na elektronicke medije. Slicne lake ne iste bile susltuaclje s izbornim materijalima, pogotovo radI r^rtih dogadaja. Isto take takve sltuaclje karakterlstidne su iza centralne banke gd)e se sumira-ju svi rezultati poslovanja, kao iza poreznu upravu. Ukratko usvim onimslucajevima gdje postoje masovnl podaci igd|e se oni obraduju.

Udosadasnloj praksl tl su problem! rjeSavani po prinolpu reprezan-tivnoga uzorka, sto zna6i da su sacuvani same oni materUallMdali u tai uzorak Svi ostall unistavani su bez mogucnosti za daljecuvanje Uprkos tome pokazalo se da znanstveni interesi za te materija-le postoje, all da se zbog mogudnosti cuvania n)ima ni)e moglo udovol|i-ti.

Prema tome kao sto se Iz primjera vidi, jedino smaniivanje omo-oucava fiuvanie ovakve vrste arhivskog gradiva. Takvo smanjivanje je ufunkdii XadTpa ne postoje ni posebnl troskovl prijenosa. Osim toga,tim pLnosom'omogucavaju se Idaljnja istrazivan)a ler su kombinacijeizmedu podataka praktidno beskonacne.

C! Hninp fitrane u tome se i nalazi razlika u odnosu na mikrofilm,8 druge strane u r ^ ^

PstrazS Provodi si jedino radi cuvanja Izadtlte dokumenata inistallfraIto se tide troskova oni su vrlo vellki. Spomenuti statisticki materi-jai mogii su imii ûvanie. Ta nacin ne bi nista bitno pridoniosnimania prernasH konstatirati da se tim medljimaniti obradi, masovne podatke za koje postoji znan-prosiruje .. ôg troskova nisu mogli cuvati. Nova kvalitetastveni ^7°' ®®Ju7aqment^ ikompletnosti. Govorlmo oKter kPfz't^radidonalne arhivistike, tj. one §to je kompletnije uvijek imaKriieriju iz iraaiôiui ^ skladu sprednost nad dijelo p' xQg^g^ke tehnicke prirode zapisa na elektro-arhivskim interesima. PretposiavKe lenuiv. k r-

63

îdanaKos

nickim rnediilm •Wljivos^l^ 23 buduca vremena sacuvati njihovuzaîto ill Disapi nastao u proslosti naako su se postivali svi P""' ^

' • mjerenim uvjvlada7rJ?'''®^«-DaTi7e'lZ®? ®vremenom postati necltak IH c^_Promiene ''hlvsko nran^ aluzba danas dovoljno sprem'ieSavanieff dverskoi kom ' ââlo na novim medijima-PotrebTiT®"ia navML°r°"®"'' ' nosloclma zapisa otez^vP®®^naa&®lektrons^^^^^^ Jos uvljek se ozblljno raznia^;„

Kad is °S' ^Jivo, cuva i 1?®' ' i' ôve citljlvosti kada j''®'i «P"®"!" ProJr '.°®'9°^®fajuca oprema. . ,â

n P^dopuni^k®'!^^ buduci da se radi o/®P'tpoyPg odrây-P ?®nidiavanie wlo dugo, njlhovo cuvanje P ^jjoniiy^ 'zaiefliiS'/aJovito Statistlckom uredu, ' .|<ort

ma

seSat*<s^Sa»'•"""dati L„S"®®''- Da li ie ,rhi.fL®.y^!' ®nom postati i

na1n '®®ak|J 'PstgodK °bavlja se u vreme"SK g,P'Prov''' "''ania nar'' ®°®'oojma se vrsi njlhovo neprekid j^jiri

>''® ufunS ffP'®®' zakljucak je da se ovaKn?'*a da so ^yânje, ne L Loglcno je dakie alr6 '®'.P°v| siujh "ôguca nl upotreba.%a!'' ®P'®'I«)!i starn"° ' imaoclma t

P9 zav(®kidno

r' Posti' ®ob|je'7yi®.Piedusobn7 ' "ôfiste. Na temelju ' "gke' ''a->« 'r""i"kn saiYio "^^sa a K- '®dnoa ac! . ' Podaci sve vise d^'r ^dP'Vorto-'?®înu i°'®' ovimr ' ® ®'u2bp^^ takve okolnosti to9^ta-' liskn''' PanstI'®'®dlrart^®P''euzim imaoclma. Ko jst" ^

WK??< ,£«, ko&N.r ocektoti do «aka si' PiHa o ®arhh,, ®'' svoio ? najvrjednije baze p°Vs '<>i slujK ''®^® Podataka

ka?se

^Pow®' novi ^ka sinû "'oguca ni upotreoa.

'''"kakva''' ®Pisi kop ""Pjesto star^"°®' P''®' ^ imaoclma P^^^J'otrai' ^Se U Drirr^w_ j' Su knn«:_. ^*^^93 termina roniQtratura.

sluzbu vazna je .Se n ^ '' arria ^*^^9 âvnn cemo to na P ^gzu

9dje se n.Ho.= . tomoeraturi. r

. irivrlse on spadaju u

sîto t ®P)a s '® ^^titn'k '® stainn inzistirati napC®«0rioL®- 2bo^ .ôpija ne .^."^ ' ora nad euvanje^^-^j.

Registrature i arhivi

slucaju bio bi usmjerenje na iskljucivo pasivni dio, sto znaci die koji nijekoristen u duzem vremenskom razdoblju.

Arhivska sluzba se mora nakon preuzimanja suociti i sa tehnickimproblemima koji nisu vezani samo za hardversku komponenti^ vec zaprogramsku ioperativnu spremnost za rukovanje tim podacima.

Sazetak

U ovom clanku raspravija se o vjecnoj temi, vrlo bitnoj za arhivskudjelatnost, odnosa teorije i prakse i svi problemi koji^su vezani za iste.Promisljanja o urednoj ineurednoj registraturi. Faktor covjek injegov od-nos prema radu u registraturi, te strucnom nadzoru arhivske sluzbe.Pocetak 20 stoljeca i iskustva rada u registraturama koje se praksommoderniziraju Sedamdesetih godina 20. stoljeca imamo pojavu elektro-nickih zapisa. dakie novi mediji. Pojam registrature utradicionalnom smi-siu rijeci nestaje i sada imamo novi pojam - bazu podataka. Sada jepristup odnosa imaiaca i pohrane u arhivima vezan uz problem opremena koioi ie nastao elektronicki zapis. Tamo gdje su baze podataka ustai-noj upotrebi, problem cuvanja rjesava se upravo na taj nacin sto se prim-jeniuiu sve novije i novije tehnologije elektronickih medija. Dolaskom uarhiv problem nastaje kako se nositi sa programskom i operativomkomponentom, te rukovanje podacima na elektronickim zapisima.

Napomene

1navor EriiSnik Priiedlozi za unapredenje zaStlte arhivske Iregistraturne grade iz-varr arhla,Zi4kl'"snI'God. 29/1986 sv. 29, ^r^SZ-^2Ivan Meden, Arhiv Zagrebaike Zupahiie, Arhivski vjesnik II, 1959 sir. 471.4833 Daz 1953. br. povS i br.3454Zakon ozaStIti arhivske grade Iarhivima NN 25/19785Stjepah BaCie, Razvitak moderne registrature, Zagreb, 1971.

rcharls M. Dollar, Arhlvistlka iIinformaciiske lehnQlogije (utjeoaj informacljsketehnologije na arhivsku teoriju ipraksu, Zagreb, 1999. i o- a-8Davor ErZiShIk, Prepostavke za valorlzaolju zapisa na elektronskim medi]ima, ar-

hlvski vjesnik, God. 41/1998., str. 37-44

Summary

in this article the eternal topic very important for archival activityin tnis anicie theory and practice and the problemsespecially correlat^ns t^^^^^^^^ Wcoricerned with the P âd organised one. The role of ar-matically organised r g ^ xjjpg^joning of registry as well as archival

gow/anaKbs

'9'ly in registry has work in archval institutions espeielrtronic records arp '"^proved in twentieth century. In seve"y institutions comDaniPc' ^ present in every day work ot f P^^sent and' arc^r^ banks, economy, etc. Newsolutions for its protectin service must be ready to find ^besg^^J'.^^ 'onaj re Data Base step by step is ^recorrilT Weak nni' ? hardware is very important an . j^gjtain 's verv rh system of keeping newwhenthl ' *^? and Experience with data bese .^gcorded on ^^nstantnc' 'tf' ênks etc. gives positive .g,re-, systems they are sistematically are re

Archival in t*

®oftlS,'"pro°"^°'aSwSair situation and /ViJ?®•P^°9ran,meandS"9e how to solve problems of aded96of information on new media-

68

Zarko STRUMBL*

REGISTRATURNA GRADJA U REGISTRATURAMAREPUBLIKE SLOVENIJE

Zasto mora biti registraturna gradauopce sredena

L) Repubiici Sioveniji registraturna grada se arhivira u giavnoj kan-ceiarlji, najprlje u tekucoj, a kasnlje ustainoj zbirci.

Ako arhivska grada jos nije sredena, nema pravog znafiaja ni zaonoga koii ga ie ostvario, ni za nadiezan arhiv. Zbog toga svaka gradjaill utekucoj ill ustainoj zbirci mora biti sredena, take da je uvijek moguceusvakom vremenu pronadi biio koji dokument, kojeg treba autor.

i za niega je sramota, ako nema sredene reglstraturne grade. Po-sijedice mogu bit veiike: npr. u preduzedima gubijenje posia, razna do-kazivanja, a u svakom siudaju poyedanje troskova zbog trosenjavremena za nadomjestnu dokumentaoiju itd.

Liiep primjer je gradevinska dokumentaoija, koju je potrebno na-praviti riovom u ojeiini, ukijucujudi sa svim sagiasnostima. Siican primjerje trajanje radnoga staza iostaii podaoi za obracun penzije.

To su kiasicni primjeri siaboga posiovanja u giavnim kanoelarijamau Repubiici Sioveniji.

Problem ie ios puno vedi, posto je gubijenje lii unistenje arhivskedokumentacije unidtavanje spomenika ku^re. Zbog toga je^^^^ nasvim nivoima uticati na razildne nacine: da )e ouvanje viastite dokumen-tacije najpotrebnija stvar svake registrature.

USioveniii same stanje na tom podrucju postepeno Ide naboije.Los odnos do registraturna grade vidi se ved u odnosu: u kaiwim pro-storijama se ista vodi, a iz prakse znamo, da su uvijek za te sw^spoiaganju najsiabiji prostori, bez prave opreme i premionih poiioa .skoro uvi ek upodrumu, gdje se ved po praviiu naiazi vlaga.

Osnovu za dokumentarnu i arhivsku gradu u Sioveniji rjedava Za-kon oarhlvskoj gradi (ZAGA)\ koji opredjeijuje idefinira javno . privatnoarhivsko qradivo kao spomenik kuiture. Zbog toga |e potrebna posebnapaznja ved kod nastanka grade ikod samog osiguranja dokumentacije.Arhivska grada je spomenik kuiture, posto le osnovni izvor za

StrumbI, vi§l struCni savjetnik, Arhiv Republike Slovenlje, Ljubljana, Republl-ka Slovenija.

67

Zaiko §tiumbl

"09 stanjajstovremenn najvjerovatniji izvor za pokazivanje re^_kovoga liJnoga Ing-j. . *'®k3 grada je osnova za dokazivanje cRegistrJul!Pôpisa: "Uredba 0 "Republici Sloveniji jos sljedeca dva

9ana do dokumentarnon^"'® ' ° duznostima .t.g°J'"«Nskorn P0& 9^^diva' i "Uputslvo za sprovodjenje uredbj"' ''oggradiva"^ ' ° duznostima upravnih organa do do

IUredba i11

' ®''° "PravnlhjSS'on«f"'' "®^® Institucije, odhivske P''°P'sa preciJi organa ijavnih preduze

nf°" ' sifikaSjSa dokumentacione^^.g®'l®iomogu&®°R)eosnovlasnrt "^®^®' 1rokcw® gnta-

Rokr^ •V ^^ 'onalno no . ' arhiviranje same dokka regisw' su posamezne institucije.0' '®ku6u UfT' ®°^9®ni2iratM^® ®f®den arhlv. zbog ^°^L,v0-

' kku u LI Poslovanje na nacin 3^"vania, ' ''' 'OQaprenollJf^^ôi ^birci grada se naiazi od^ URennu.. ^^^\r\u zbirku za koju je pre<^%ija ' ' lici sioy

problem! sa pomanjkanje^.^^1-'urar»i^® ' rhjvR '"^ProstorayLt' ' ^^ ' '' ' 'okalnih jnstituci)a'k'clia\®.?'Pislu •p''"'?''k6 SIqwo .. "^ricu ill za stainu zbirku. -jstr '

ia'' ' ®P® saÎii""'' ® 0strus® '°9a suraduje sa s 'rTi r iris|'j"' ®arhit ,ûmenSL"°' radnika avno-pravJ%,ni'

®9^Pd6 A& 9^^dom"^ iTravilnika o P^P

^®9istriPiora. '""^ 'Inici®''® Sraae P^®dvici,ê['®P>6niR, ^

s'b^^®'P*® udok* '"^® ^svakom drz-^znacajno

P06e,k„ osnovnu

P°slovanju.

/lapd';avnorri o^^^rhi '

Registratuma gradja u registraturama Republike Slovenije

2. Sadrzaj uputstva odnosno pravilnika^Tu se specificira sta je dokumentarna i sta arhivska grada, sta je

tekuca i sta stalna zbirka dokumentarne grade, sta je registratumagrada.

Precizirani su nacini primanja i nacini posredavanja dokumentarnegrade tu stoje i standardi materijaine sigurnosti grade. URepublici Sloveniji opredjeljuje to poseban Pravilnik o materijalnoj sigurnosti dokumentarne i arhivske grade.

Najbolje je, postaviti odgovornu osobu viseg ranga (generaini se-kretar, pomocnik direktora, nacelnik upravne jedinice,...).

3. Sistem uredjenja registraturne gradjeOvai dio mora jasno precizirati nacin uredjenja registraturne grade,

take da je istu moguce pronaci. Opet su tu vrio znacajni rokovi cuvanja,da ne bi doslo ido ogromnih kolicina neke dokumentacije sto bi stvaralovece troskove i druge probleme.

Rokovi cuvanja registraturne gradeRokovi cuvanja precizirani su na sljedeci nacin :- sa zakonom ili propisom. kod npr. Zakona o racunovodstvu, Za-

kona o porezu na dodatnu vrijednost. Uredba o kancelarijskom poslo-vanju, (...),

za ostalu dokumentaciju rokove precizira svaka registratura u po-vezanosti sa nadleznim arhivom ito na osnovi valjanih propisa ikonkret-nih potreba poslovanja.

Propis o kancelarijskom poslovanju precizira kao arhivsku gradusiiedece*

zvanicne evidencije-registre, kadrovsku ipersonainu gradu, upisnekniloe avidenciie registraturne grade, verificirane zapisnike siednica,Stifine grade ostanju uupravnim resonma, statisticku dokumentaciju sLrttekane publikacije, investicijske, idejne, gradene 1instalaci)skenacrte maticne knjige odobivanju strucne spreme, dokumentaciju odi-sciplinskim prekrsajima, (..•)• , . . . , ...

Grada kola nema znacaj arhivske grade, isto take mora imati pred-videne rSve Lvanja. Iz toga podrucja uSlovenij, ima vrlo malo propi-la Zbog toga su ti rokovi od registrature do registrature razlicti

Posebna paznja mora bit! posvecena rokoyima cuvanja, da sezbog PeveTke kolifiine dokumentacije ne bi smanjivali. USloveniji ima-69

ârfro Strumbl

primjof cis

**3 iprivatizacije drustevenp zbog denacionalizacijskih postupa' 3^lezni arhiv

(perennî' ^ fokove cuvanja (2510 ill 20 godina) iRclt strjfni ispiti -oznaka T) iar-

9faaa nennaviiesvoje"pog| vrljeme, po kome dokumentakzbirkama"^ (afhivsku nrart, °' ' °sno upotrebne vrijednosti-lôni irokom X°''® na tehnT ' "®'® Posebno obiljeziti vec usami

Uli? Dobri ito sa klislfikacijskim z"®bokurnenta ° ®''biv vodi na racunaru. ,

''®bni rokovi gj°Pti6kim dokumentarna 9' ^ticko 2' ntagnetnim diskovima. Itu su P"

''®'®i'diskovfm ''°'i na mikrofUm ilj jPosto'i^ Zakonu qq, '® ' onistiti, ako to dozvq^®âiednteYk^l,âpis, kJ^gg'!^ Postupku (ZUP)^ predvidenoje d'bia dokaS le '®Ptavlo drzavn organ Hi otg^%-ie.o Holie j3 ®ttagu kao ijavna 1druga dokumen

Jj bac'5' 'J dokumentarne grade uvijek po^jjl"rgan^^ b'''tiant ^bvanja-' "'kacijskl nacrt odreduje za

i trajnu 1arhlvsku 9^,*beS';,^âdeku ^âma;--'' 'bsHikacijski nacrt je osnova uP

•2>(bredbg '' P°têbnajeposebnapa^

kj Poslova f°tografije, poblikf' âVela .âke ri* ' trebai' P''ave P'epubilci Sloveniji, tJP^.fiKaC"

'°Va >6 se' f, ' radu vlastitih klasifiKJ ta^70 koji. âokruzuie izrada novog^

Registraturna gradja u registraturama Republike Slovenije

USloveniji nemamo propisa koji bi ekzaktno uspostavili razliku iz-medu trajne 1arhivske grade, tj. grade, koju treba cuvati trajno i gradekoju preuzima nadlezni arhiv kao arhivsku gradu. Istina je da se u viseprimjera trajna iarhivska grada prekriva.

Rokovi cuvanja dokumentacije po raznim zakonimaZakon o racunovodstvu® opredeljuje kao trajnu gradu godisnje

racuncvodstvane iskaza (bilance), obracune placa 1platnih lista.Sa rokom cuvanja od 10 godina pravi glavnu knjigu; sa rokom od

5godina pomocne knjige iknjigovodstvene listove; sa rokom od 3 godi-ne knjigovodstvene listove platnog prometa isa rokom od 2godine pro-dajnu dokumentaciju, kontrolne blokove ipomocne obracune.

Godine 1993 21 aprila, u Sloveniji su stupili na snagu "Slovenskiracunovodstveni standardi", koji su bili napravljeni po medunarodnimevropskim standardima. Rokovi cuvanja gradje ostali su isti.

Zakon o gradi objekata® odreduje da investitor mora trajno cuvatigradevinsku tehnicku dokumentaciju upravnoga organa koji je izdaogradevinsku dozvolu 10 godina od izdavanja te dozvole. Upraksi investi-tori uglavnom nemaju dokumentacije.

Zakon 0osiguranju licnih podataka^® predvida, da se licni podacicuvaju onoliko dugo, dok su potrebni za odredenu namjenu zbog kojesu ibili obradivani. Poslije toga se brisu iz zbirke licnih podataka.

Napomene

1"Ur. list RS". br. 20/97, popravak br. 32/97.2. "Ur.list RS", br. 72/94, popravak br. 82/94.3. "Ur.list RS", br. 41/95.

t Dr'Peter^Pa^^ Dugan Verbifi, Dokumentarna iarhivska grada usamou-pravnlm lokalnim zajednicama, Maribor, 1999.

6. "Ur. list RS", br. 59-2811/99-7. "Ur. list RS", br. 80/99.8. "Ur, list RS". br. 23/99.9. "Ur, list RS", br. 34/84. s izmjenama idopunama10. "Ur. list RS", br. 59/99.

Summary

+hG h;^qic orinciples of current records arran-The deals with the basic pr n pgement, which depends on wrinen insuu

^*oStom6/

' 6nt TGCOrds arrann

classification srh!"®"'''®®"- ' ®'enlion schedules in connection

in main arrangement of ^jra-caccess to the requirgfl^^ ^condition for ensuring swift an j^g

tion Q mananem optimal arrangement of c jgja-to be based on the Slovene

iTianaapriin assn by state administrative bo ^gjjintructiong^^^[®"t ""ecords archives, are a condition ^^.^gpstem (clasp'f conno ?^^^bor defines the caracteristics gy^^stipieof scheme^^ ''ctention schedules and t th®^®^^ntion schedules are presented

construction records.

wittiPeter Pavel KLASINC*

PROBLEMI VAROVANJA REGISTRATURNEGA INARHIVSKEGA GRADIVA VSLOVENIJ11990 - 2000

Na 12 posvetovanju o strokovnih In tehnlcnih vpraSanjih v arhivihSodobni artiivl 90 sem v uvodnem referatu z naslovom Na pragu vellklhspramamb spragovoril o aktualnosti takratnaga stanja vSlovaniji.

Takrat smo bill prica valikim spramambam, ki so sa lata 1990zacale in so sa kazala v vsasplosnam spraminjanju nacina naSagazivlienia, organlziranja nasega vsakdana. Pri tern so sa intenzlvnaja uva-iala nova informaciiske tehnologija, ki sosa odrazala tudi vspramambahtar poslovanju institucij novo nastalaga druzbanaga sistama.

Naivec novosti ie bilo dokaj hitro zasladiti pravzaprav v gospodar-stvu kakor tudi pri delovanju in aktivnostih posamaznikov. Price smo billpojavliania novlh do sadaj nam neznanih ustvarjalcav arhivskega in ragi-stratu neoa aradlva mad katarimi moramo na prvam mastu posabejomaniti nastanak novlh politicnih strank. Ob njih pa smo lahko spramljâllnastalanie in obllkovania novlh forumov in razlionih orpanizaci), ki so da-lovale na polltlcnam all pa tudi na napolltlcnam podroqu. Nastale so tudinov^navladne organizaclje kot so Rotary, Karitas, Lions, Zavod za od-prto druzbo Soros (081), ipd.

Te vellka spramamba so sa odrazala tudi v po)avl|an)u roiavaqu)vallkih koîn gradiva vnovlh katagorijah registraturnaga ,n tako savadatudi arhivskega gradiva. • , ^

StroS™anSSnMS,'. ~ " "f»* P-Kazaia arugacno ^ y ^pojav privatnega arhivskega in

Saturnâga gradiva. Dolgo nismo vadeli, kaj naj znjim pocnamo.Nastanak nova drzava In vedstrankarski politicni sis am |a pov-

zroail da rza6e"a dalovati cala vrsta tako imenovanih privatnih ustanovzrocil, aa je zaceid uc orhivskeqa in registraturnega gradiva, s ka-- institucij, toraj' ustv I strokovni odnos, toraj nakaksno mad-tarimi bl arhivisti v ^ nja mad profasionalnlmi arhivsklmi zavodi Insabojno strokovno sp 1 savada ustvarjala In bodo tudi vnovimi ustanovami, ki so vsa po vioubodoca ustvarjala arhivsko in ragistraturno gradivo.

\ii;i7doc dr. peter Pavel Klasinc.znanstveni in arhivski svetnik, Pokrajinski arhivMaribor, Republika Slovenija

73

spreminjala funkcija obcin in spreminjalo in se j''epubliskih in podobnih nma drzave all republike in drugih^ preteklih letih o ' ânizacij, zavodov ipd.

em sprefTien^bam smo ^sem tem spremembam. Vsem. ^PreteS °^9anizacij, zavodovTpdem spremembam smoarhiul^ prica vsem tem spremembam. Vsem

vih nrnhi^ '' '' evidentirati tp?' poskusali slediti, jihblemov resevati, ® poskusali se pred pojavom n

spremembe v veliki mengajalo, poseho' ^dobi ir^ ^.""hivskega in registraturnega 9^^stvarjaica all ^ ko so tn ® gradivom lahko --gJ^âa .êtnlka/usodg^^^^^ odIozHi varhivsko skladisênosti in arhivsL^h

P/edvsem^ na vora^-^^^ spremembe pomenileWlva in ta[^Q skrbi, kako vzn^rf?^ ohranjanja takega g j

®"'amega qrg..f®)3nskimi lastniid » '''okovni odnos z ustva iterih a^hivskega in dokavefefVhn ®P°' smben°d'f'® P°dietja vmesani lasti,^"®®'"inskihVS PîstoKeqg drzava. Nas varhivih J®

morals te nove oo»"„asc. gradiva in skrb jn na splosno prevêti2 ki Sbodo registraturneg®5 "^Posohii!! 'P^®Ppis, 2®9otovili:' 'PPîernaa'a^^loveka

r^^ 'adisca.

_ VODSTVO

organ!

r'Sssl'facijski

Preclpisi

5o*'eir

^Kizbaprimerni pi^

Problemi varovanja registraturnega in arhivskega gradiva v Sloveniji 1990 • 2000

Ce danes pogledam na cas pretekllh let, lahko pravzaprav le samedeino zadovoljivo odgovcrimo na vprasanje, kako so nas novl lastniki arhivskega in dokumentarnega gradiva sprejeii in kako skrbijo za svojegradivo v privatni iasti.

Vzadnjih letih je na tem podrocju moc opaziti novost, kajti pridobi-vajo se ISO standardi za podjetja in ustanove. Ti standardi pa le vskromnih obiikah in dolociilh predpisujejo tudi neko vrsto skrbi za pravii-no posiovanje in hrambo arhivskega in registraturnega gradiva. Ugoto-viti moram da so doiociia v ISO standardih dokaj siroko zastavljena in lev redkih primerih je pri ustvarjalcih zaradi teh zaslediti povecano skrb inzeljo za praviino posiovanje in hranjenje arhivskega in registraturnegagradiva ânje se izboljsujel Pricakujemo lahko tudi, da bomo ob stainihstikih z ocen evaici dejanske kvaiitete predpisane v ISO standardih, terna osnovi njihovih ugotovitev dosegli, da bodo ustvarjaici s svojirn arhiv-skim in registraturnim gradivom poslovali dobro ker pm bodo ti lahko vnasprotnem primeru znizali opredeljeno kakovost po ISO standardih,

Druoabno stanie je prI tako Imenovanlh javnih zavodih In pa javnihinstltucijah, pri katerlh je bllo vcasu vellkih sprememb mozno smteeinouposteJatI nekalere zakone Iz stare zakonodaje. Na arhivskem podrocjusmo Vveclnl primerov vRepubllkl Sloveniji uveljavljal, Zakon o naravni inkuiturni dediscini iz leta 1981.

Ce anaiiziramo pregled pretekia deseta leta, nam te ne kazejo naugotoStev dfso omenjene velike spremembe pripeljale vneugodno si-tuacijo tudi mnogo arhivskega in registraturnega gradiva. Ne razpola-gam sicer s tocniti podatki, vendar sem preprican, da vso arhivsko inregTstratu no gradivo na prelomu iz prejsnjega sistema vnovi sistem, nibilo Vzldovoyivi meri âvarovano oz. nl nasio svoje^ logicnega mestaVarhivskih skladiscih profesionalnih arh ^

Vzelii da bi cimprej in elm bolje reslli vprasanja vzvezi z arhivskimin reqSrnlm Udivorti prI ustvarjalcih vnovi drzavi, so se profesio-registraturnini yia -.îpirtu clmoresnie priprave in izdaje noveganalni arhiv hitro posvetili projektu i ^ ^ | aZakona oarhivskem gradivu ®/h'V'MZAGA^ k,.997 ,„dldobNi,T.,.|oe,ihjn«^P^^,P^^^^^^^îzsei leta 1966, ^ jî âGA vprvem clenu precizno doioca, dalahko ocenimo z L Jgaa qradiva, pogoje za uporabo arhivske-ta zakon ureja varstvo arhivskega 9^°" ' ^ ^ Jga gradiva ter pristojnosti in naloge • +• ^y yictuivdîei H j arhivskeqa gradiva je prezentirana v dru-

Spiosno ^ L^lno citacijo ... magnetno. opticno ali kakogem clenu s posebno navedeno, da je arhivsko gradivo kuiturnidrugace zapisano. Pose j registraturno gradivo. Doioceno je, daspomenik in POêbe] def lokainih samoupravnih skupnosti terorgani drzavne obiasti m 9 . . ^ qradivo. ki je javna iastnina. Pre-pravnih oseb ustvarjajo javno arhivs g

PavelKlasinc

kot tako

pripravo^tovrstnp^ ' ^ Predpisano materiaino varovanje in napoti'°Krabx ^ predpisa. -uq

Posebej je dotoJ^kafS ?®"®®„°Pfavljajo javno af^°n®kai r®:gionalnl arhivl nnrimk ? Republlke Slovenije (ARS) Afpivi°Pravliajo Vokvh? fka] delajo pa je opredelieno v11 •6len^-zadovoljnikerjenrSf naslednje dejavnosti. Zdefmic'io ^gip.I® preohlapno reseno vprasanje pristojnosti enih m

gradlva pri javnopravR']^ °tro-^ tega zakona, izvaianggrni-Pgradivom; "sposabl|anje delavcev, ki delajo zdokumen

"'oekof izdekl 'anTl"ôPjavljanie^ "Porabo vodnikov mdr^S ^1)®^!^1arhivskih vlrou iw 9® Qfadiva in njihovo

'•''snjenje in '^bdetije evident ^^fovanje arhlvskega gradlva.

ki je VJ®.!ovanje vodnr"®®®^^sebnega arhlvskega gra graj'.9®gradra!"®®banala^na^["9'' pripomockov oa''P' ®^jevad'®. ...^^®Produ& ?l°venljo in Slovence, dopold'

arhivRU-ono nroHiv/a nravni^^®®ab; ®'''®"«ranje - =ya gradlva;

®^®tov>®lovaniePia k* arhlvskega gradi^ '^^Piidokl ' ivskea!

* PokdT'"® ' P°''3bo, izdajanje pf®Pne in *®Praviian®"'® ' blturnih dokumentov; d' " ho ''

Vzvezi z arhivskinn 9! ' ^®iarij;n®'®^®nihz ?u."®'09 na podrocju arhlvistiK •

X?Wdeno ..hivsKdJ>'>»l;

^®2a5," '®t6rri.. ^"^6nce laypripomockov . g|<t®'9r5v^C^vrat6. simboiov (podzakonsK'. SSS -^^-0 arhlvskega g<Xisk, ekt .'J®^vo pripomockov za upo^^

tudi

Problemi varovanja registratumega inarhlvskega gradivav Sloveniji 1990- 2000

Arhlve ustanovi Vlada Republike Siovenije kot regionalne arhive. Tiso javni zavodi za opravijanj© arhivsk© d©javnosti tako, da j© pokrito ob-mocj© c©lotn© drzav©.

Arhiv© lahko ustanovi tudi lokalna samoupravna skupnost zato, davaruje svoje javno arhivsko gradivo.

V©c lokalnih samoupravnih skupnosti lahko ustanovi skupni arhiv.

Pogoji za ustanovitav arhiva so:

• potr©bni in primarni prostori t©r oprama,® usposobljani strokovni dalavci,• zagotovljana sradstva za opravijanj© arhivsk© dajavnosti.Minlstrstvo oz. minister ima doloceno celo vrsto strokovnih opravil,

kar se danes razume kot to dela Arhiv Republike Sloven,kontrolira, podeljuje nazive, ipd., t.). odnos in relac |a do regi^^^ arhhvov niso dobro opredeljene in povzroca|o danes stains tezave, nam bo vbodoc© s© slabs©.

Navodiia iz ZAGA so:

• dostopnost do arhivskaga gradiva j© mozna z©notnim informa-cijskim sistemom, .... u- • j-

• dolocanje je nabin, kako arhivl pridobivajo arhivsko gradivo,J»«,..=h/flrialcev javnega arhivskega gradiva v odnosu• obveznosti ustvarjêv ja a gg,

do kralevno mLtsr L odiocboter toVzS za'Sko^Sadivo (slaba oprsdelitev ugotovljena leta

fllmsko arhivsko gradivo (beri Filmski arhiv pri ARS) je posebno

arhivsko gradivo verskih skupnosti je zasebno gradivo,g oradiva -rok 30 let (oz. 40 let) od nastanka,

s. tahtoTrSsti 10 wV"

» USt.»|al=. od 500 do 2000 DEM k.dni (,

"""op,.d«|oni» pod««n.Ki lid I. Oil. P«p...i« «onomtu od sprejetja zakona (nastali so l©ta

77

êr Pavel Klasinr

fTiu novega zaK0NM7a^ prizadevanja po cimprejsnjem spreje-arhivov. (^2A) ni bilo najbolje reseno vprasanje privatniH

^ îveli in se zivimo zdeistvoj^.STd°danes privatnih podjetjih. Privf^?predzmf ?" VpolS ° ^'•®2nih organizacijah, nevlad

Zak âzglasanâ' ' Potrebno bi bilo vzakon zPa^pretiznei' '' .arhivih (ZAGA) je take vSlovsnije, oLrt°I°°'' PPstojnosti^m^^P°stavil je arhivskovsjsem casu '® ®® mnoao arhivov in Arhiva Repu _2akonomojaun^.°'®*'liamo neusklai^^ vprasanj, ki se PO)a 'i®l,°-gm z°l®^nihzavodihip®^®kla)enost z drugimi zakoni predvsem

Zag/^ '

^r ' rôjihletaTg^^^^ za izdelavo podzakonsKifîn Dhin 0unorpu. • ^Paketu. Med njimi sO-

, . ^J' l®tai999 UH za izdelavo podzaKo-î in Dhin 0unorpu.. ^paketu. Med njimi sO-

oseb k' ® 'dencah arhivskega gra®'' ®C.la,=e. |»no P'>'

Vs^/f)'P Za km®® 'dika' v ki dokjx ' javnega arhivskega Q^ûirah'' 'strani) ®' ®9a se'*,P^®sljiva je ikriterije'• da inla ^1°^ oz- seznam registrarJ^di'Pov2e,g| P' aviloma znacaj arhivskega 9

srriQ 2

,«vs2,

S"o\ispffip- '"

Problem! varovanja registraturnega inarhivskega gradiva v Sloveniji 1990 - 2000

zakonodaji z registraturnim in arhivsklm gradivom se vedno posluje karpo domace, da se se vedno registraturno in arhivsko gradivo izgublja.da se nepraviino skartira, odbira in unicuje. Posebej smo lahko zgrozeni.ko ugotovimo, da ob uvajanju posameznih stecajev ali ukinitvah podjetij,pri raznih selitvah ali reorganizacijah in podobnih situacijah navadno iz-ginja kar velika kolicina registraturnega in arhivskega gradiva. To gradivokar stihijsko unicujejo in le v redkih prlmerih o tern obvescajo pristojnearhive. To ti izvedo potem, ko je ze prepozno.

Zacudeni smo tudi takrat, ko izvemo, da je doloceno gradivo izgini-lo ali da so celo posamezno isto gradivo pojavlja v razlicnih vsebinsklhvariantah.

Na koncu naj navedemo, da se odnos do arhivskega in registratur-nega gradiva na osnovi nove zakonodaje le spreminja na bolje. Prihod-nost bo pokazala ali so posamezni cleni v zakonu in podzakonskihpredpisih pravilno in v zadostni meri strokovno pripravljeni, da bodo vnjih uporabniki nasli odgovor na postavljena vprasanja, ki se pojavijajoV vsakodnevni arhivski teohji in praksi.

Vsekakor se moramo zavedati, da se urejena arhivska sluzba vvsaki drzavi zacenja pri ustvarjalcih kjer dejansko registraturno in arhivsko gradivo kot spomin naroda tudi nastaja ali ce hocete rojeva. Kdor nebo poskrbel za svojo pisno dediscino, bo pozabljen.

Conclusion

In the conclusion of a review of the Slovenian archival legislation,we can ascert that we are generally pleased with it^There are organisedlegal conditions for proper working with archive and registry office material as well as law regulations by which the way and acts guaranteeingqualitative formulation of all basic pnncples of contemporary archivaltheory and practice are being thoroughly stipulated.

Being every day in the field, unfortunately we have to say that the

slalion reglSSr'offices and archive material are being handled as theylailun, regibi y umu irreaularly rejected, chosen and de-

st'roJJd SaTe especially horrified when we realise that during the Intro-oyeo. we are es^P » j proceedings or closing down ofduction of . or reorganisation and similar situations, bigenterprises, various material are missing. Such material isquantities of register a cases competent archivesbeing elemental destroyed and oniy m lai3rG bGino informad whan it is too la a. . . , .

^ whpn we find out that a certain material isWe are also surprise • yanous substantial variants,

missing or the whole material appears in van

^^ÎKIasinc

'7yet Changing toward archive and register^^"fhowwhethe?indSd£f®:''®®®^ on the new legislation. The fuW ®Professtonaf' e law and law acts are prope'J

archival <50 ®'"'y. we hauo t u^PP®®'' '' everyday archival« ^chv?'=® in every s,el® ° lhat tPe organisation of ^people" Thif starts n holders of authentic^"'bôrgotten"® S'°Vll°' "^P® ®rgotten. not take care about his written inheritan

27i\r\i,.i..2akljucai(

moip^^ 'lLJcujuci

££f'*°nsk£u'S' sniim®^°9 arhlvskog zako' ôûre^-Postuni?' ' ' Pa i P''3vilno ^Qlavnom zadovoljni.s s arhivskom i/^ficin '

MPnncipa garanl '' Podnobnije odredjuj gyiticieiok '®zs6i se ®''®'Pene arh kvalitetnu postavljeno®

infc® î'£cii l®^°Pnevno J ?® '®°Pie iprakse' ,, ja i®'' °9 zakn' ''®' ® obi° '® Ptugacil ' ®' ' moramo, nazalost, ''® gcgrP"PostuoA°'kJclav,^h -iavljenim n dana u dan se naime su® ^ d®'

kpl^^nih J|® kod uu°P®hlra juniE'® '' tna iarhivska k^flkoiigi; eiidbi 'i ll°dienia po '\a, Posebno se zgrazavajzecj;to£p ^ S^âturnlSanlzaoîl'®^^^ stecaja ill ukidanja pgjd A'? Ppfil' hivsk'e ifi'®.nih situacija, obicno ne^).îlid, Wd! ''P'ie ba °toSlh'''®- Tu gradju stihijsk. un^^g k®)'

î£wlfuj| ^ da je odredjena 9!.^^^- j.lisu°'®9 od'l sadrzajnim vanjah^^gj

P°stai]je' ' iep 8°!®' '®' clano®^®^® ipa£ ' ® arhivskoj iregistrar p!!' Pi, u6no UZaJP^k mijenja na bolje. Buducnd uno i?^®*'l Po^^® mora' °i®Se h®P 'i®ni, da d,'.P?P2akonskinn aktinn® f^goy^ ^K:?^® "tJspn'Pi® kort'P® biti P°l®^ljuiu ,, - njihovi korisnici nas|' dji' I^^Kî®st/oj(^ JPsria stvrajg îssni da ^®kodnevnoj arhivskoj j ®^dj '

P'®anu b®>",£ 9Pje jel^;;®Pienost arhivske sld^P^ g^®Phitc ®'®i6ili akn' "® registraturna iafh' êP^'PâboraJj^^êlite.radjase.Kone

Izet SABOTIC *

STRUCNI PROFILI RADNIKA NA POSLOVIMAKANCELARIJSKOGA I ARHIVSKOGA POSLOVANJA

Opce napomene

Uspiesnost arhivske djelatnosti, pored ostalih faktora, u velikcjmjeh zavlsl od strucno ospcsobljenlh arhlvsklh kadrova kojl cine jedanod osnovnih garanata za uspjesnu zastitu registraturne gradje, kako onepohranjene u arhivima tako i one registraturne gradje koja se naiazi uposiedu imaiaca. Medjutim, u dosadasnjoj praksi skoiovanja arhivskihkadrova u Bosni 1Hercegovini nlje se poklanjaia potrebna paznja ovomepitanju kako na srednjoskoiskome nivou tako 1na visokoskoiskome.Jer os'im sto ie u kracem vremenskome periodu u Sarajevo egzistiraiousmjerenje za arhivske tehnicare i manipulante, redovno skoiovanje 1obrazovanie za profil arhivske stroke uBiH nije postojaio. Ovo je ostavi-io traga na stanje kadrova oarhivskoj djelatnosti ocjeiini, a narocito ka-da je upitanjo Lgment registratora.^ Strocno skoiovanje iobrazovanjearhivskoga kadra danas se smatra jednim od osnovnih zadataka kojistoje pred arhivskom siozbom Bosne iHercegovine.

. .. p.i.o. —. .. pliort !i I orFiI*e prea arnivsKuni

Osim strucnih kadrova bitan faktor uobavijanjo arhivske djelatnostiso i valiani zakonski propisi iz ove obiasti. UBosni i Hercegovini souqiavnom na Lazi prijeratni arhivski propisi (Zakon oarhivskoj djelatnosti BiH° Pravniik ooiiovima irokovima cuvanja arhivske gradje, kao iolb^niâr^vLe qrS® iz registratorskog materijaia^ idr.), koji ne?ate r^noqe tScijsTe promjene iprocese koji so utoko vise od desetK'ci « mnoge udnîuij k v . ntezava i vahano odvijanje procesagodina unasoj zef 'J'; nosiovanja u registraturama. Medjutim, ianceiarijskoga ' ®thiv 9 arhivskih propisa, njima so, ipak, ot-

pored brojnih nedostatka aWoammvrdjene odredjene obos zastitom registrator-kojima je date ozadatak ^krajnjem svodi da je interes iobave-ne gradje uregistraturam^ zastitom registraturne gradje pocinje kodza , arhiva i imaiaca kasno pa cak i nakon preuziman-samih imaiaca, a ne ond reaistraturne gradje uposjedu imaiaca u)a gradje uarhiv. ^fgfgfmih irâlca spra'm sopstvene gradje, avelikoj mjeri zavisi od odno strucne osposobljenosti arhivara.samim tim i od broja kadro ^ ^ qradjom uregistraturama jedanKako je sistem rukovanja registraturnom grauj

•izet Sabotii, arhivista, Historljski arhiv Tuzia

Izet iabolic

'®jegistraturnegradie an ., '"î®'°' upnoga sistema uspjesnezaobavijanje istih zaht ew nT sloênoscu ovih poslova, uspjesnoafhivara. Medjutim osposobljenost i strucno znanj

)® ustanovljeno u neposradnijse na?' ^®°ma malo oaznio m problemu arhivskih kadrneriiet^® koja ne moau 7h arhivara nalazila su se 1)S n drugim radnim zadacima, îe Sos an UpTvo T7 ^ sa samo zavrsenjmbljavania na zarin Historijski arhiv Tuzia ljstem strunn ' eposrpH^° rijesio pitanje osp°sposob|jenosr °®P°sobljavania registraturnom

Staf "®PieCd, Predstavija sticanje strucrP^n sisfe^fine oaposoh ' i arhivi.'P^dlertii se u^l!it-n®9'®ti'aturne i® odraza na cjefon t"'® raznih r i usIofnL'®: agresijom na nasu zem)°"akoiog i Prazloga ostao hi "acin da je veliki broj

regist ®^hivara, sto je dodatno utical®^®"i®kadrovaOp «

agresije,

âcirov^,' ®diutim s ti'm ;^ i zbrinjavanjiJPôvedena zaduzenih z° '' obavn°^ ^^rarie a Posln\' 9os\u morale se pod $0

govom ^^^zultati istrazivanjaneujednacenom î6itûtvrn:. ' . ' ^fâturama no n+..Ho imarno i

jelo' P.

regi-

.jaoitO<^

jkren'

Stfucni profili radnika na poslovima kancelarijskoga i arhivskoga poslovanja

oblasti pravosudja od ukupno 46 registratura u 24 ili 52,17% postoji po-sebno zaduzeno lice, dok u 21 reglstraturi ili 45,65% ove poslove oba-vljaju lica UZ druge radne zadatke. Uregistraturama iz oblasti pravosudjanema registratura bez zaduzenoga lica za rukovanje registraturnomgradjom Kada je rijec o arhivskom kadru u oblasti drustvenih djelalnosti,stanje je sljedece; od ukupno 440 registratura iz ove oblasti, posebnozaduzeno lice ima svega 31 registratura ili 7,04%, uz druge radne zadatke ovi se poslovi obavljaju u 203 registrature ili 46,13%, dok cak 216 registratura ili 49,09% nema zaduzeno lice.

U oblasti privrede od ukupno 464 registrature njih 129 ili 27,80%ima posebno zaduzeno lice, u 160 registratura ill 34,48% ovi se posloviobavljaju uz druge radne zadatke, a u 169 registratura ill 36,42% nemazaduzenoq lica za rukovanje registraturnom gradjom. Uprivatnom sekto-ru od 120 reqistratura samo u 6 registratura postoji posebno zaduzenolice ili 5% u 31 registraturi ili 25,48% ovi se poslovi obavljaju uz drugeradne zadatke, a u 83 registrature ili 69,16% ne postoji zaduzeno lice zarukovanje registraturnom gradjom.

Naznaceni podaci jasno govore da se ovom problemu uregistraturama ne poklanja dovoljna paznja. Nesto bolje stanje je uoblasti upraveipravosudja, dok je nezadovoljavajuce s anje uoblasti drustvenih djelat-nosti iprivrede, a posebno privatnoga sektora.

Kad3 in oak riiec 0 strucnoj spremi arhivara u registraturama, naosnovu ?aspolSlh podataka (vidi prilog br. 2), stanje je sljedece. unhioo! 07 noctebno zaduzenih lica za rukovanje registratur-Otesti uprave od f Pf ; ga VSS, 3lica (5,88%) su sa VS, 13(25 49'n sa'ssf'4 (7 48%) su KV radnici i2lica (3,92%) sa zavrsenom[ 0,49/0) sa SSS, 4 ('> J radne zadatke uoblasti uprave od ukupno

|pT,?|STi7%iTIe •• »S. 6(11,76%) »V5 i10 (19,60%) «u,,,. ^061381) Pr370sud)a 0d u7upn^24 posebnoVSS, 6(13,04%) su sa VS, 26^^ je sljedece: od 31 posebno

oblasti drustvenih cêla^n ^ (4,54%) sazaduzeno lice 1 je sa vSb m450/0) su sa osnovnom skolom. UzSSS, 5 (1,13%) su KV i-adnicM 2 (0 4b^^^^drugs radne zadatke 21 Hce (4,^/°) ^(28,63%) sa SSS 130 (6,81 o) s spreme arhivara je sljedece: od

Uoblast privrede stenje s^rucn ^^p ^129 posebno zaduzenih l)ea. J ^ radnici 17(1,5%) su sa osnov-S3 (20,04%) sa SSS, 23 (4,95/o) , | ukupno 160 lica njih 14horn skolom, Uz druge radne z|am 25 no%) sa SSS, 8 (1,72%) su3,01%) je sa VSS, 16 (3,43/o) .genom osnovnom skolom,

KV radnici 16(1,29%) su radnici sa zavrsen83

lâbotic

6po strucne spreme arhivara j?4lica (3,33%) iesaSSS'2i-^

(Sgo/i ®(3.33%) 4 ''sdne zadatke od ukupno 31 I"' ggj?^^KVradnici VS (3,33%), 16 lica (13,33%) je(58?rc , 4 SM c ^ zadatke od ukupno 31 nu» - .7

Anali

° arhivskih kadrova uobavljajuiip '' 9'straturn registraturi zaduzeno P

da u svakoj trecoj te â-zarukovanje reniot"^®' oô 2/5 registratura

ie S„'® Pfenju' ;;9' ' aturnom gradjom. ,,^.3, nfo^^"°ni spfem ®SSS spreme angaziranih i

doL?'® drufiD uglavnom om Q[<aZ^^«,. Îjnu Kr:^ 9® Tadnp y^rir^tly-/-. I lr~irQ\/0 ovi P°.„„7. €- iatnoltiV^âran 0, spram sopstvene graâ. "

Hih uzL ^®Postavljanje ipodcjenjivaniUroj registratura, Koi®

^>>»«at °"" " „„ua iiClovod H djelokruga arhivsKoy-,i u-

problema koji su sa _

procesa kancelad^^lJ'za^jo

za oba»l|.ni»

' StuirSiû";utikr. PorBat obavii=^?®^3ia ovih poslova, s gaP

db - nBg: '®ânie '''® znaca : T^nosti za obavljanje - k ''va ' oqa v^ 'ania P' a kni? ''' ' ^ke gradje koju stvai ^0

iJtici %ri °bavliamposlova, il<"'CtS>„„ "'""=««vskoga isanagl«'^QpUrisi^ f^°®'ova usistemu kanc

?'eDa'''.^s, n®ovau,.

®hodno svojim

P''eko Knn seminare iz 1» 0 r500 ucesnika. Radi s®

Strucni profili radnika na poslovima kancelafijskoga i arhivskoga poslovanja

nim i dvodnevnim skupovima arhivara i arhivista na kojima su tratiranabrojna aktualna pitanja arhivske teorlje 1prakse.wji id ar\iuc*iiicv f-'jiwi ij*-4 —,

Sa ovom praksom ja nastavljano i u vrijems agrasija na Bosnu iHercegovinu (1992-1995). Pokrenut je citav niz konkretnih mjera, uostvarivanju stalnih i naposrednih kontakata sa arhivarima, kao idopun-sko obrazovanje arhivara, pri cemu su istima davana uputstva 1smjerni-ce za praviino sredjivanje i zastitu registraturne gradja. Program jedopunskoQ obrazovanja obuhvatao primjenu odredjanih oblikaj rnatodasistematskoga obnavljanja stecanoga znanja, kao Isistam prosirivanja 1produbljivanja znanja iz arhivske teorlje 1prakse. Programe dopunskogaobrazovanja donosio je Strucni kolegij Arhiva za svaku godinu Hi za duzivremenski period. Program! su se odnosili na sve registratura i pak, zaodredjene djelatnosti (uprava, skolstvo, pravosudje, privreda isi.).

Uratu faoresiii) Seminar! iSavjetovanja odnosili su se na proble-matiku zaî gradje u ratnim okplnostirrra. Radi senaicesce oUcinskir^ iregionalnim skupovima cdrzanim uvri]eme pri-mi fa nfskrovS miestima Posebno uspjesnim su se pokazala savjeto-vJnia uTuT" 1935. godine. Oba savjetovanja su bllana lemu "Znacaj izastita arhivske Sf{® "Pgd'Lif febirzadovor-okolnostima" Na njima su obradjene tri tem . 1 jvajuci sjram okolnosti iusiova ukojima su odrzana, aista su nagovije-stlla svoje pozitivne efekte.6

K . n^Qtaviien la proces permanentnog dopunskogNakon agresije n J ^ godine odrzavani su strucniusavrsavanja i obrazovanj ^ uglavnom obradjivala najaktual-seminari 1savjetovanja na kojima su se uynija pitanja iz savjetovanja odrzano pod pokrovi-

Posebno vrijednim s p qodine na jezeru Modrac. Sav-teljstvom Evropskoga savj , • * peglstraturne gradje u nastajanju".jetovanje je odrzano na . u- ju tema, ciji su predavaci bill eminen-Na istom je realizirano sest z J t^jya pBiH iHistorijskog arhiva Tuzla.tni arhivski radnici iz Arhiva bi . posjeceno; na istom je prisu-Ovo savjetovanja je bilo izuz g^Qâ 14 opcina Tuzlanskoga kan-stvovalo vise od 200 ucesnika s p^Qha. II rwinm nn<5lii ip oriipn+a-

.a sistematicnost u ovom poslu je orijenta-Od posebnoga znacaja j gadrzaj tradicionalnogacija da se savjetovanju ove vrsie . . .,993 godine kada je savje-rs/ij. .1 .B- T/-> tP nrV OUl u<-/n ijCija da se savjetovanju ove vrste .,998 godine kada je savje-edukativnoga skupa. To je prvi p gjlo je to, po misljenju sudio-tovanje dobilo svoje ime "ArhiysKd p savjetovanje. Odrzano jenika j aktera toga strucnog ,2. savjetovanje "Arhivskanika j aktera toga strucnog skupa> 12. savjetovanje "Arhivska•J Tuzli 25. i 26. maja 1998. 9°"'' ',999 godine u Zivinicama. Oba ovaPraksa" odrzano je 26. 127. raaja "g. i pg istim su realiziranePraksa" odrzano je 26. 127. maja gjQêna i na istim su realiziranesavjetovanja su blla izuzetno j' ^se Ono sto posebno treba istaciznacajne teme iz arhivske ' êtrucnim skupovima sve boija iz go-je cinjenica da je posjecenost ovifti

I/. •. ^ i;.-;

i> I \ »i'' * •'))•'

• . . . • .V« / I '

l2etSabotic

ne pristupa oko 1/3 nnuih edukativnom ciklusu svake godi-modelu dopunskoq obra7nv,i M' poseban znacaj ovakvomje Istrucni casopis "Arhivîka^^ 'i ovoga savjetovanja pokrenuanje stampan po jedan bmi da je za svako savjeto-tre irana prakticna iteoreS ^

l N ^^hivske djelatnosti, ciji su autonskoaanh ' i® clat znaf^n^w znanstvenika iz Slovenije, Ausj9 ^""^ôvanja arhivara. ôprinos realizaciji programa dopu

RelXrSi ^^hivara ogledaju se gtivno ucestvm 9''®' is uonim poslova na zastiti i .

to âdu naznal^.^îstraturama ciji su predstavnic Jarhivskoga ikan ? tî se dovao ®® '®tovanja i seminara.oosti zahtijevaiii ®djskoga posin\ ^^vidan nivo cjelokupan ^ .gf

3an°'°''®" PdsC3;tf ^rogistraturama. Mnoge d|e^^,Potrebno staino ®®vremene infn âdrova, umnogima I® P,govanja arhivara novim tehnologije itd. ^toS ^.g,di ur '''t' ske str °k " 'too doprin ' ®®drzajima dopunskog o ^'t' shjedece. ® u,o^ adekvatnom rjesavanju sloz®d^.?virti re uprav ^ddrednom periodu potrebnôk3dio®' °®''edno°ruk!f^"° pSidtf'®^®' ®tizaciji radnih Pii®ga%iciPotrebnoffozena za' ,®^îdjeti licl gradjom uregistrat^ôrn.

' ^clrdvp rnif strucnomza ®P°ôd opb^^nie SSS un^dje registraturnom 9praksa h '®®rnicar^ po+. P^^^ô-administrativne

vit' radp ®®dnic|®^® 'za rad!?' °ui®, Predvidjeti specij.a' ^^gg-I' Id struci^l, ' svakojg, arhivaf^ ,. ''hivima, Nedopustiva j g tj^n^da'st^vi kof^® ipravosudju,st°uL'®^"idk7l® ®tru^^ striktn P°slove, Ove poslove treba d®"°loska%®,^dkac|jfdozerii te poslo.^Jjd 'ôvrsnn P'io kanJ'radn 'Sduca ' "êdju ostalog,ve ipraP P''oc6sa a® ^diskoni P' arnico t° ^^hdjeva pracenj® Pgist^goaigurati Dnt!"u®Ptiran^Podlovania ®d°bro da poz' ^j-ost® a-^dfnicam °®dovni cr^ o)e n ' ^" 'aqar^f' P°o®v od primanja P ^pfban nivo ' l®ko? oP^®duslo'v faîlnoTi I' Uregistraturarb®' ®Posfava®®tite iprn ' arna n dPkcloni ^^tnom raspodjelom P pP3 stain;P^dpisnoT.°v,h °n ra^je ^ P Kak® tr

®Pisarnice^ ' eposrefcio Da bi se postig®° ' i86 ®Pio zaje^^PPtakata® tJrnom gradjom, pO niâr ,

' 'Pi radn ®''®d'Pi® izPP® ' nisarb'' PPoPd i povezanoscu P"®

Strucni profili radnika na poslovima kancelariiskoga i arhivskoga poslovanja

arhive postici ce se zeljeni cilj, tj. rijesit ce se valjano problem rukovanja iupravljanja registraturnom gradjom u oyim registraturama. Pisarnica jemjesto gdje zapocinje i zavrsava interni proces kancelarijskoga poslovanja, a arhiva je mjesto gdje se dokumenti odiazu nakon sto jezavrsena njihova obrada, te cuvaju i koriste prema jasno odredjenimpropisima. Poslovi koji se odvijaju upisarnici i arhivl cine jedinstvenu cje-linu ioni se ne mogu (1 ne smiju) tretirati 1posmatrati odvojeno. Sirihroni-ziranim radom pisarnice 1arhive rijesit cese jedan od osnovnih zadatakasistema upravljanja registraturnom gradjom 1osigurat ce se pouzdan ivaijan pristup potrebnim informacijama.

Uoblasti drustvenlh djelatnosti poslovima rukovanja 1zastite regi-straturne gradje ne daje se potreban znacaj. Sama cinjenica da u oko50% regist^-atura ove oblasti nema uopce zaduzeno lice za rukovanje registraturnom gradjom govori dovoljno. Uve kome broju registratura oveposlove obavLu lea uz druge radne zadatke, te uglavnom zbog drugihobaveza nisu u moQucnosti cdgovoriti postavljenim obavezama izadaci-ma poslovanja. Veoma cesto kod ovih ka-drova Tbog luzetno losih usiova rada, podcjen]ivackog tre mana, tenedoôSSga stimulansa za ®radjene poslove, pnsutna nerno-tiviranost i nezainteresiranosâ âzloga jedan bro]promjenom ovoga rab 9 1 â strucnim osposobljavanjem iarhivaja ne pokazuje mk ^ odredjenom broju reglstratu-usavrsavanjem, pa je ces p -Qy^^no, sto naravno ima negativanra ovi posIovi rade prek 1^^ registraturama. Da bi se stanjeodraz na cjelokupni sistem . . boiji status, tj. bolje vredno-Popravilo, potrebno je ^ U treba poci od slozenosti ovih

poslova z^koje^je potrebna najmanje SSS administrativnoga smjera, uz''''"c're'teSti arhivskoga ikancelari|skoga poslovanja uobia-sti privrede su: veoma los 1pogresno izgradjen odnos

-dugi niz godina prisutan j . gradje 1pogresno shvatanjesamih imalaca 1stvaralaca sp'' ' nastala u njihovom radu nema opci,i Ljvjerenje da registraturna grad]vec interni znacaj 1karakter;

K z. kwfllifikacione strukture arhivara, zato sto- nepostojanje se za obavljanje ovih poslova, pa

[^nogi nerado prihvacaju ine odl^^^)j® prisutna ifluktuacija ovih ka ' gteta privrednim kapacitetima,

- agresijom je nanesena gbpo registraturno] gradji. Nastaosmjestajnim prostorima i ^rivrednih subjekata nakon agresije,je veoma tezak materijalni .r arhlvom, tako da se ta opcasto negativno utice na k9fT^^ ' /^LinkuDno stanje registraturne gradjeneizvjesnost uveliko odrazava n J

imalaca;

/2ef Sabolic

oblast privrede niie uglavnom ,,3razloga postoji boiaznnct ^ status arhivske gradje, pa ' ,30vlasnistvo ill, pa[, Qg. n®zakonskim putem ona predje upn gPaK. ostane nezbrinuta ivan kontrole nadleznog arh.va.

Potrebno je dati jasne smjernice9vorilo svim postavlienim 12 oblasti privrede, kako bi se val)anoprofiia P°®'°vanja. Porg^. ^^^scima vodjenja artiivskoga i jtanjPma neonh kadrova nn® pitanja, potrebno I® ^ jura'kojsmoM "°'® PostoiaLT P°®®bnu paznju. Usvim reg'® ^jorP,

ovoaau,!!! "siPianie Sss' n/® ^.^ôvanje registraturnom Pkoje S°^"°ia PostS^ posebnu paz'nju. Usvim regi^^^n^,*'ari ovoga^jf |."®iPianie sgo' n registraturnom 9^^ g^pi-Patke, koii 0) ' ®®'°noq nrnfii praksa je pokazalaposlovanja 0°'® njima uspjesno rjesavati s\oz ^3

Popunskir>? "®''°cito kada o arhivskoga i Cancel gjgi-®avjetovanjai^ obrazovanjem f® isti dodatno J^rse^ '®°®oo kolicinp®' "^®'' - Kvalitpt ^^^^fsavanjem putem strucnih k

l®ri zavisit eg/®9'straturne ®i®9noga arhivara, pored o j^gcolCnsTp'''? P°®i®du]e imalac, u^gtaosposobljenosti, wodj®' ^

Dn't®' '®Pe Potln'"^® "nadle^ veoma lose 19^ p"ovo Pêbne i koce, pf ®rhiv. Naime, veomaîe reaL?neS,>esate otpor nekih imalacail"®elari ?'Prno^ "^Pfocena,ll'5':"e.d)u imalaca Iarhiya. fO^ |rP=elart7®turno;:':''|i Procenat I imalaca Iarhiva- - ^g ru; |.®9istratJra Posloua^- ' iom zaduzenih '' o> S,?fPp5nn'®'®®P0?edn^ ^°vlm registraturarha fg 'zaf 3

P°sebng°Po Posvetk ' poslovan a, ^ %orPP^ôvi n sngZ °P9ovarajucu paznju kfoz„ 'PPtokay ^ strucnih llca.

îca i ^

pfed'45o°l®^ gradje,i'kv°,l''' osposobljenosti pPo je. ^kon, 'i^Plegp ?i! °®Posoi^;f'' ®'Piiim sistemom %ivat^fpi^

iiad se '®âvanje ^^snja iusavrsavanjaproblems kojl stoja,?/, pd' /

Pêclu; '®Piom': "'agati; Popunion ^'®^''®turne gradje, =• ^gp; jiosposobVnosti p^VkPojej.^korn pP's^no r|g?sposQ.. Îitetnijim sistemom ^^pivat^

Paia,' se '®âvanje ^^snja iusavrsavanja ^rP d88 ^®Sn>0Pi6 pra''h Problema kojl stoj® Pt, pP ^r

' • Postigao zeljenl efag.ril^'nija i najefikasnij^ '

Strucni profili radnika na posiovima kancelariiskoga i arhivskoga poslovanja

ce biti u skladu sa stvarnim potrebama, kako registratura, arhivske stru-ke i drustva u cjelini. Ona se, po nasem misljenju, ogledaju u slije-decem:

1. Unovim propisima iz ove oblasti predvidjeti obavezu redovnogaskolovanja 1strucnoga obrazovanja, kako za radnike uarhivima take 1zaradnike koji neposredno rukuju registraturnom gradjom u registratura-ma;

2. Zakonskim odredbama obavezno predvidjeti polaganje strucnoga ispita za arhivare, uz mogucnost sticanja odredjenih zvanja,

3 Pored dosadasnje prakse dopunskoga obrazovanja arhivara pu-tem seminars isavjetovanja, potrebno je predvidjeti istrucno obrazovan-je arhivara putem visednevnih, odnosno miesecnih strucnih kurseva.Programi ovakvih kurseva trebali bi biti pri agodjeni potrebama odredjenih djelatnosti (privreda, uprava isi,), arealiziral, b, .h relevantn, domac, istrani strucnjaci iz oblasti arhivske teorije iprakse,

4 Obrazovanje arhivara, osim naznacenoga, treb| temeljiti na rele-vantnoj arh vskoj 11 eraturi iz razvijenih zemaija svijeta. Pored toga potrebno ifSe strucnoga kadra u registraturanna popraviti, kako ucuMo je ^ nnnledu skolske Istrucne spreme. Planom i

go«i?h'pS;S™.''oclBdi.r,ih 'SS*pril. s.,/a, poci od*r-fX.Tp-oi iPored -a strucnih savjetovanja i seminara,

sayanja arhivara Irnjesecne kurseve, nakon kojih trebatreba organizirati 1visednevne pa 1injvrsitl provjere stecenih znanja-

Rezime

o . u- i.=,Hrovi u reglstraturama su bitan preduslov zaStrucni arhivski .. .gdataka arhivskoga 1kancelarijskogauspjesno izvrsavanje osnovn . ôdjenje ovih poslova potrebni suposlovanja. Za praviino oâvij ^ uspjesno mogu odgovoritikreativni 1strucno osposooijer ^gdovnome obrazovnom sistemu upostavljenim zadacima. arhivsku struku, potrebno je provoditinasoj zemiji nema usmjerenja gQ^ljavanje 1usavrsavanje arhivaraPermanentno dopunsko strucn r^^^^gnja jseminara. Medjutim. da bikroz sadrzaje strucnih ad e u potpunosti rijesilo na adekvatanse stanje zastite registraturne g J ôji stoje pred arhivskomnacin, a time zadovoljili i :« kadrova vaijano rijesiti 1pitanje sta-strukom, potrebno je pored P'^'J Îcalo na promjenu odnosa ima-t,. . Ipr bi TO OILI n,./Wl. . .strukom, potrebno je pored uticalo na promjenu odnosa ima-tusa arhivske djelatnosti, jer pi J" Istrucno osposobljen kadar ulaoa prema sopstvenoj gradji. Obrazovan

•, •• . • ••• I'" . I-'. • V

IzetSabotic

struke. ^narjesavanje slozenih zadataka arhivske

Napomene

arhivara na podruejn Histoni-o ' ^ 'bor. 2000. str. 199-204.• ' 2beni list sr Rjun u

5-A.Ko2ar [.str. 199.200 ' ' "'99-204

'• Isto.

'• '•« '"'°""""•""""str. 199.204

®"fnmary

otlic, „e .„ in,port.3

3®'°" in ren f succesfuily. Since ther® ^n;ca^°' sn a^rch system inprotection ®ncss anri ' ' 'hrouqK " ' 'onal professional '' llgsion®

^®.®omS °f regfsf"^ the contents of the pt® f/>^©Sslrvn r.R ariH <• I... âtfSriî ' OVVGVPr in +n enlv© /ifid

^n9e';® > Sesipo--whioh are in tr^nt of the archi^tS®®®'°naliv!!'°t Of hou' activity to also solve propfVt®°'conip| ainedstaf, ®ts toward hk^ significantly î

''®®kso5jogistry o> own material. Educ^ giPrSS ®®®®ttially affect tn

Strucni profili radnika na poslovima kancelarijskoga i arhivskoga poslovanja

'zelSabotic

i t.

Seada HADZIMEHMEDAGIC

KVALIFIKACIONA STRUKTURA ARHIVARA UORGANIMA UPRAVE 1PRAVOSUDJA

Arhiv Federaciie Bosne iHercegovine (Sluzba za zastitu gradje vanAu- \ V. f ctanipm sredienosti i zastite registraturne gradjeArhiva) vrsi nadzor nad s anjem igtraturama iz nadleznosti Ar-Uregistraturama Federacije BiH, Kao i u thiva Bosne iHercegovine, dok se ne rije 19 ...

î..4Ko nnred ostalih, su I registrature organsPod nadzorom ' jpg organ! uprave Federacije Bosne 1vlasti I uprave Bosne i Hercegovine, y ^ p.j,Hercegovine pravosudni organi BiH iF ] ki +•^ Q+ruktura arhivara u svim ovim oblastimaKvalifikaciona i starosn |j j fîladji radnici sazavrsenimle dobra. Na êstima arhivara post (naicesoe gimnazija i birotehnickacetverogodisnjim srednjim sko^m ^gp^gignih arhivara naskola), Ito je dobro. ' e zadovcljava stvarne potrebe. Razlo-broj ovih registratura ni pnblizno ne zau ,ga za to ima vise. RnQnn i Hercegovine i Federaci-ga za to ima vise, registratura Bosne iHercegovine iFederaci-

Prvi iosnovni problem ^• | rgdni prostori. Institucije BiHje Bosne i Hercegovine su smj J ^ prepsjednistva BiHsmjestene su u tri objekta: na m i .^j'rgve Federacije BiH smjeste-Iuzgradi Direkcije zeijeznica Bim^ a ^ |y|ostaru, u zajednickoj zgradini su u Sarajevu, u desetak objekat ,institucija Federacije, radnoga ismjestajnoga prostora za ar-

Drugi raziog je nedostatak ' radnoga mjesta arhivara,hivu uz koju se vezuje i problem p h ^ ggim Parlamentar-Ovaj problem izrazeniji je kod arhivu iarhivara, u drugim or-ne Skupstine FBiH, koja ima P''°®7 ' rijama pisarnice ill po sluzbama iganima uprave arhiva ^ 'howiiaiu povremeno radnici iz pisarnice.sektorima, aposlove arhivara o J ^gôegovine uzgradi na Marijin

Preseljenjem institucija B^ne problemi. Odmah po pre-Dvoru poceli su se rjesavati ni'hov^.^j^g' a zajednicke poslove insti-seljenju u novu zgradu osnovaria je ^ organizaciji Sluzbetucija Bosne i Hercegovine. Pad ova sluzbe zapoceo je uformirana je zajednicka ' Ig Odiukom Pariamenta Skupstine1999, godlL, aujanuaru 200a god ne ôji oba-•^'inirana je zaeann;r\o nnHine OaiUKum •'999, godini, a u januaru 200a 9 igj^gptarne Skupstine BiH koji oba-îH uredjen je rad Sekretarija

_ I ar-,cna i HprrpnnvinpArniv Federacije Bosne 1Hercegovinei^âHadzimshmedagie-arNvskiinspeKto.

'L'ft . • •

. •»' I. V"''V

geatfaHadamg/imorf,^^:.-

miane sTdiifg poslove. Uokviru Sekretarijata for-^rhivar. Pored ove dvib ' zajednicke siuzbe ukojima je postavj

su mjesta arhivara i r® ^ rninistarstvima BiH (u upravi) •Ijj^jersu ranije radili unk^ koji ima iskustva na ovim g^Prave FBiH sistem kanrlf"-' ' uprave."* registraturama orgacelar-°t!^ ° Poslovanja normativno je ^^9^.medlif P°®'ovanja uor ' Upustvom o provodjenjunjirnT c' ^^PâveisI^ 'asta arhJ2^^ ° ^"ûtrasnjoj za smjestaj arhiv , _BiH jedan' ^w' ' se popunjaw^ ' ^ ' ' ''S^â uprave planirana su ^koliQna reJistJaf ' alog P°têbi. Kod o^gana

iPotreL gradie kn' uodnosu na bro org

- •«»»p" 'pS.?' arhivaiti itijeia c razlog su da se pn ^ jgarni'S°^® prijemal °'''®înio ratj L "''® formirala zajednicka P gJ°l" PisarnicM °'Pr6me postp ®f^ôm mjestu. Sluzba obavijar Ss f ^S za sve organe itijel ' (â

SfTier?! ' °^9vliai,' '~^®' ^®9ovini jedan arhivar. UorQ^ 'KauUsta ' ' ' Qn u arhivara. zbog

i7i.i,y PravoR,,.^. sudii Riu ..^. Ijudska prava i Uredu^'n.auuot. '^'^^'carj u arnivara, zbog XnibCiLJ

Kisku' ' '®ôsucin- Bju 'judska prava i Uredus^doi' 'P°trS r °^9®nirT,a H '' ''°^®kar je iarhivar. to' olifiinr®' ostab^®'/"'•aviinicimfQ ''® situacija je

^^^sipoH ' ®®'iiedieno 9jenj ri, „ ' 'Jtrasnjem uredjenju P ./jsn"P° 9vaarî,Jne novon^^lPosiovi pisamice 1arhive, apo>î upra,Jf gâdje tako da unekim sud"

ObavB °' ®''®bnig isni/®?''® P''°P' ^nriie

2S°' "'io ®hX'I"«A",'* propisana |eâril;®;"<lg ispfe Uredb^^-â uprave uFBiH- JJgang

ispita posebhO

Kvalifikaciona strvktura arhivara u organima uprave L.

Mediutlm, arhivarl zaposleni u institucijama Bosne i Hercegoyineza sada ne polazu strucne Ispite, dok se ne urede propisi iz ove oblastina nivou Drzave i na nivou ovih Instituclja.

_i_ _.. Jr-io+l+i i/îia rdlotiv/nr* mlaHoMea iMvuu urzave i iia invuu —>—

Na kraju treba konstatirati da su ove InstitLicije relativno mlade,osnovane su posiije Dejtonskoga sporazuma, e pored ostalih prob emakoie irâiu reobfrature na nivou BiH iFederaoije BiH, ne moramo biti ne-zadoloy'ni uTadSnt posbvima, jer se ocekuju iznatno bol„ rezultat, uskoroj buducnosti.

* * * * *

B,o|ne poBskoc, p,.l. »i « 2™na nivou Federacije BiH i drzavekancelarijsko posiovanje, P® mediutim njihova kvalifikaciona struk-voijan broj arhivara, Zadovoljava, meaiumi, njitura iuredjen sistem polaganja strucnih ispifa.

Napomene .. „

1. Pcdacl SluiOe za zaStitu gradje unastaianja Arhiva Federacie Bcsne, Hercego-, -SI novlnama FBiH", br. 20/98, aUpustvo u"SI. novi-

2. 3, Uredba jeobjavljena u si. nuvnnama FBIH", br. 30/98. , ^^pQiu" hr. 13/98.

4. 5. Zakon je objavljen u"SI. pgj'piii or 24/98.6. 7. uredba ie obj^vljena u-SI. novio^^^ ^8. 9. Program jeobjavljen u bi. nov

'I. ' kI,t'. ., > r<'., • ,, )-..V ykV' • . ' t •;•.••• q:•' • ••••.;,• .'• ••;• 't;'-

•• „• \ :.• •hi'-'!- ; I

Niiaz BRBUTOVIC'

^ 'oRufÊNlM^n ARHIVARA UVtNlM DJELATNOSTIMA

''elikoj 'malaca prema uwom strulnfnf ^ pored ostalih fakto^.nIsu °'P°®°bljenosti arhivara, koji rukuju sa

prob,™. Koli pr.»P°®'ignui6 rezufe?'" °vs profes«^°N^. arhivskih radnika veNl^'; ""âucnos a sân ®' PîP^da zasluga za do ^ .OQdruS^'f izmedu potreba overa ?' ' iêau ^"acaia ®d °d kljucnih probiema )est^^ ggturam'a ko ' kroz Do<;f u registraturam -â-biti ori' ^°di hrir, ^®duiuje ti 1,°'®^^ kvalifikacionu struktur jgtra'da ^ °bavlja poslove arhivara urag;^,ratoku rt P^îeduie ^nacala '®9'straturnom gradorh.zt^°âtnom °5^®den& P?®!^ koji obavija Sve to 0oione St °9 svega. ' ®=ijorn ®' °'®ke spreme, kao °^"°do^s-'i®- Sari arhivP® '' 'oriiski ^spjesno obavljati ove p 0^-> "b> if"" bflno prati st.nf fA;'

f' ""agio h?® ^bPovoiit"' ' 'anje njihove dadP' jgtd®:^?'' ^stva ',. P'' veiH'?®t'eci, Postoiece arhivske sta

^su(3a 7' "logjo u.; <aciovniio njinove tii Postojece arhivske j

snp® ^^hivara ^"ôsu na h djeiS L struktura arhivara ^,5^^jedn-^^® îelatn°^ ''' segma' ^ no ' In-

5A?" b, 7

Posiov^^^snia ^nih koii ugla^^^d°9a 7° '°âriia da je ,®' bivska ^ ®P°®''®dno rukuju sa ' ^jo ,.,

po.?®°Ph Vn'potvrduje, aPdsto g,Jdna bg^ poslova arhivskog°^9noQa sprema a ' gpn'''

96 ' 'sta. Hi.. Profila arhivskoga

Kvalifikacija struktura arhivara u drustvenim djelatn.

Posto ovih profila nema u sistemu redovnoga srednjoskclskog obrazo-vanja, poduzimaju se razni oblici dopunskoga obrazoyanja arhivara.Ovom pitanju Arhiv Tuzia konstantno poklanja veliku paznju. Jedna odnjih su i nasi seminar] i savjetovanja za registrature.

Arhiv Tuzia je u kontinuitetu pokretao aktivnosti kako bi dodatnoosposobio radnike na arhivskim pcslovima u registraturama. Prije syega,snimijeno je stanje kadrova koji se bave ovim poslovima u 1120 registrature na podrucju Tuzianskoga kantona, od kojih )e 440 registratura izdrustvenih dielatnosti. Utvrdeno je dasu na mjestima arhivara u registraturama cesto rasporedivana nestrucna lica ito koja nisu mogla zadovol-jiti na drugim radnim zadacima. Cak se za arhivara postavijaju lica saosnovnom skolom. ima slucajeva gdje se za brigu o arhivi zaduzuju licaza dopunu radne norme. pa mu ova djelatnost dode kao ne samo do-datna isporedna nego ikao privremena obaveza. To je cest sluca] 1ra-zlog dL se povferena obaveza arhivara shvaji neozb,l)no kao nesto stoje paus'alna sS Ovo je najcesci oblik zaduzivanja l.ca za bngu oarh.v,u drustvenim djelatnostima. ,. . ^ u

. ^.,î /-.hiaQti da briciu 0 arhivi vode posebno za-^ Rijedak je slucaj u ° jg^jipg ustanove i organizacije kao stoduzena lica. Izdvojiti se P.j i/iinicko univerzitetski centar idr. Stou^fi^zysko invalidsko osigu J . u 14 domova zdravija na

se tice ostalih javnih zdravstv zdravstvo i Gradske apotekeTK-a, kao i Kantonalnog druge radne zadatke. Npr. uTuz a, poslove arhivara oâvIja] glôla kdiko ih ima na TK-a iskolstvu: od 95 l^vnih ustanoya arhivara obavljaju uglavnom35 srednjih skola, kao ' ^ nije zaduzeno lice za arhi-"ea uz druge radne zadatke. .lotalienoi praksi brigu o arhivi uyu, kao ni na Masinskom " yn(je sekretari, ukoliko nije drugacijeskolama 1na fakultetima ug ay' P'J , nekom radniku nedostaju sati zaodredeno, a to je obicno oolitickinn partijama 1strankamaPunu normu. U udruzenjima 9' ®°^ -;'sôqa poslovanja je najslabije rl-Rroblem vodenja kancelarijskoga ' ®'' sa duzim periodom posto-!®S6n, 1to iz vise razloga, Uaruzenja y ^ poslovima 1toisnja 1rada imaju zaduzeno lice veclnom novonastalih udruzen-jskljuclvo uz druge radne stanje jeste neman-1® istranaka nije slucaj, Jedan odraziuy udruzenja gradana Iie evidencija, niti saznanja o tavnicl Arhlva ne mogu pronaciskanaka, take da Ih iz toga razloga pre prestanu sa radom,' oblcl. Postojl vellkl broj udruzenja is gt^jebih nemaju zaposle-Prije nego se usplje doci do njih^NeK® ^ pos oy,_dog tehnldkog osobija, tako da mnem culi zaâ. Ceste su pojave da predstavn oi uor strankama 1par-^hlv Iarhlvsku djelatnost. Najteze je, ipa djelatnost. One do ko-biama. Veclna od njih nema razumU® kancelarijsko 1arhivskoi'h se doslo cak i zazlru ob^^vid ^ organizacijama.Poslovanja. Nesto je boija situa J

NijazBrbutovic

turama dovodi ido rfl7ii^ru obavezama i poslovima u [usvim aspektima svona po uzim oblastima rada registrat

Podrobniinm ^ planu stanja sa arhivarima.1997. godine utvrdeno' °Tt prikupljenih 1991. idopunjen^jJJdjelatnosti,akojesemo7p arhivskih kadrova u oblasti drustveni

-od 440 reQkt .

DoshI° ' vrseno ispitivanje, poaeP' ^êili49 09o/ u203 registrat ' ^^^^^^-ttratura' ®^/°' erTia2aduzerio i^^^^^^ ' registrat

obrazovanja)le sljedeece; Ifôstirma. na osnovu naznacenih istraz

taclnili'i 2iii 04? sa'v^^ 2o^ .P°sebno zaduzeno lice je: 1sa VSS^-J H' ^ sa osno^n'"' 4.54 %su sa SSS, 5ilH .13 %

sa Vs, 126 iiô® zadati. skolom; . . aODaljnio' 5SS \qVT %je sa VSS, 26 Hi 5.

^®trnaesto ro noHL+ ' ^ radnici. -l<oj| °^gradorTi,da[^^ '' ^^^2erSn^ se konstatirati da jerukof' ^ ' ®' dok ' ruqoj fice za rukovanje reg gj-

»r.'ss-s-^szateSffce® gP'i^na SSS, zatim KV

pro.«u

drual^^snja q®i^[etara fa drugim poslovimaPoii?Pîvrede ?®inadoJ^9aa,^ fakulteta, politickihPosing® iôji nem P ' atnon ' iîtJ se , ^®hnicklh sekretaraP°siovanje; "aâiu rdnSnH ®®ôra a'® âziiku od npr. regis^ raf;

2a obavljanje ovih po^

Kvalifikadja struktura arhivara u drustvenim djelaln.

strane zaduzenih lica, kao 1nedovoijno poznavanje propisa koji regulira-ju ovu materiju itd.

Imajuci uvidu takvo stanje Arhiv Tuzia je, shodno svojim obavezama i moqucnostima, poduzimao 1reaiizirao raznovrsne oblike dopunskeedukacije arhivara za predstavnike registratura sa podrucja Tuzlanskogkantona, odnosno ranije sa podrucja tuzlanske regije. Dopunsko obra-zovanje arhivara realizira se kroz savjetovanja i seminare na kojima setretiraju aktualna pitanja arhlvske teorije iprakse. Sa ovom praksom senastavija Pokrenut je citav niz konkretnih mjera uostvarivanju stalnih ineposrednih kontakata sa arhivarima i registraturama. prije svega preko

S imrercntTarad'STk'oz?^ P"*®""zlozenia i uouta. ^ .i

u ,no;ôio 7a ovu vrstu poslova je orijentacija da ova^ nostanu tradicionalna. To omogucavanasa savjetovanja sa arhivari P ^lôga bavljenja svim teoretskimuvodenje vise rada, neke sto daje, koliko se to do' prakticnim pitanjima iz arhivske djeiasada moze pratiti, dobre rezultate.

*****

4 i^^na i uDornoga dopunskog obrazovanjaJedan od rezultata stalnoga h zadovoljavajuci obim ierhivara koje sprovodi Arhiv Iezi« gredenosti registraturne grade ukvalitet obavljenih poslova na ucestvuju u radu ovoga 1onim recistraturama. ciji preestavnio Hovolino da bi se sistemkvalitet obavljenih poslova na ucestvuju u radu ovoga Ionim registraturama, ciji Aye to nije dovoijno da bi se sistemarugih savjetovanja i seminars, no ^ ^ ^ggistraturama doveo na zavi-erhivskoga ikanceiarijskoga pos ovd i prjgtup uedukaciji kadro-dan nivo. Arhivska djeiatnost ^ ninogim registraturamava. izmedu ostaiog i zbog I'liske tehnologije. Kada se uz toPoodmakia primjena savrerrene imorr i j po5etnici uovom2na da svake godine imamo veliki oroj ^ obiicima iL°®[V,Postaje1asnoda^^HOSIU, postaje jasno aa je '"^^^^'-iHuciranja.sadrzajima njihovoga dopunskog

Literatura:

.,0 nhrazovanje arhivara na podruCju HIstorij-

•=« p.."- »p'.

.f,. .Ts,—"• .-—— -5 ^ 3. Marija Diveid. Uzajamna pove<Tuzia, 1999, str. 26-28. ui.torilskog arhlvaTuzla.

4. Evidenclje vanjske sluzbe99

îjszBrbutovic

Summary

of archivists constant and persistent additionalsatisfying scope and by Tuzla Archive is a relahve^stematisation of ren?QtD Performed work on the protectionsentatives particioatp ant; those registries, whosesod seminars. Ho\wever aif tk-"^ ^bis and other conferenand office w/ork in reaistrip! 1enough for the system of reg ^t Va activity requires amonn +u^ ''ought up to the enviable leveh ^

In f®''°' <ûetothefactthat special approach to . q.that P^^Sfessed in modern information te ^work r ®®gêat nurnbe ^ên one also bears in ^3sue new becomes If^ê beginners nW,and content-! nr '® necessary to constantly P

®Of their addditional education.

Ismet SEMIC*

TRENDOVI USAVREMENOJ ARHIVISTICI

Govoriti o savremenoj arhivistici neizostavno je povezano s infer-matikom, odnosno s erom racunara-kompju era.

ôv/ramonnrn da niie klasicno, znaci da nosi u se-Govoriti o necem sa humaniieqa i vremenu prikiadnogabi komponentu produktivnijega, hum 19nacina formiranja ivodenja registratura - ' . nnwnnti n

^ .. «:rYi ronicttraturama - arhivama znaci govoriti oGovoriti o omoqucavaju realiziranje savreme-hardware. software i poeplware koji omoguucv jnoga koncepta. ^43^33 na raspolaganju za primjenu sa-

Hardware {oprema koji j dokumenata nudi nekolikovremenoga koncepta odiaganjatehnologija, take imamo:

-opremu za anaiogno arhiviranje,-opremu za digitaino arhiviranje,-opremu za magnetno -opticko arhiviranje,-opremu zakonverzijusmedijanamedi.

, , .yoie podrucje primjene gdje postizeSvaka od ovih oprema ima s i 30,3 i da je izbaoena iz

najbolje rezultate i ne moze se tec ' ^ jednom prolazu papirno-tjpotrebe. Danas je u upotrebi 1opr , mikrofiim (analogni zapis) i9a dokumenta kroz masinu pravi izi ^ Dakle, dva ra-formira zapis na Compact Dis ,V^,ênta.zlicita medija koji nose istu sliku ônunjuju i predstavljaju jednu od

Ove se opreme medusobno naa p , savremenogahtjera izrade sigurnosnih kopija uproi da kopije drzi naarhivskoga sistema, gdje isavremeni svj

razlicita savremena medija. nmoaucava transfer arhiva s jed-Na trzistu postoji i s,artu primjene savrernenoga arhi-nog na drugi medij, take da 1ako se u konverzija,

'ranja odiucimo za jedan od m«n^„.„*idrugi.. ^„ *Ismet Sarnie, direktor sektora za orgSarajevo.

Semic

'sti se moze podijeiiti kod svih navedenih opremausijedeceskupine:

' SOftwarp ..

arhivkanjfi

- qoth. -^--"^«sKupine:

"software bazom podataka ibazom dokumena|®'. koleg se pronalazi -dolazi do zeljenih dokU'

Software za n

' ^ 'ceritrahom^Da^^ ' komuniciranje s udaljenim.. Moze se knnct ^ Podataka ibazom dokumenata.

"oviieg .a,a«r. »;-l'Si »<;•"». Jwi) I. '« ""'I'tnom

izmedu ova tri nabrojana-; ^^• '•eceproces-treba ^ klasicnoga na savremeno,

fêne teh'' ^ '' âlje unT "^^ôcle itehnike rada.' ^snuehi dostignuti nivo primjene

Dakie - 'zradom softwarea, vjas

55's«a'S <"""' ' i,* """ WNsau aavramanin 18""°'°'

"'I. i'PPSanu, ° '""""a.

sailka'i°iSa^g^"°Sarije° ""aljenih'i® """umena " °°°°onatrsn,,;^J°kacija, postaju dostuP^^Prau® "lazi gioh=N.^® Prostora25:

,:/«», s»e post* Ssl''

Trendovi u savremenoj arhivistici

uopce i kojoi vrsti dokumenata moze pristupiti ista moze ciniti s doku-mentom (gledanje, kopija na papir, ispravka). Ovo se veoma lahkorjesava, aplicira jer su metode za realizaciju gore pomenutoga vac uko-ristenju, nista iz ova oblasti nije novo.

Bosanskohercegovackome covjeku nmouTtam fiteocuzasto to ne ide; zasto ne moze ikod nas? Odgovor prepustam citaocuovih redaka. , .

Dakle, trendovi usavremenoj noslovne^reqi-procesi koji, takode, imaju dokumentacija stavi na raspo-straturske grade dovedu na ] Ovdie cu navesti jedan primjerteganje usto kracem -1'®®'"°'!^ . ,odatak bio da se uroku dvije sekun-Robne kuoe uSvajcarskoj, 9^1 1 .. g ^ kupljenoj robi ulancude mora na raspolaganje ivrijeme je iznosilo jednurobnih kuca uSvajcarskoj. Zadatak j^ ostavljeni zadatak. Evo, ovdje sesekundu, dakle brze nego sto j P j^vrsioca ujednome savreme-vidi kolika je uloga covjeka kao kreatora izvnom arhivskome sistemu ?jjg Ipipijotekarstvo, iovdje su veliki

Kada je upitanju ®toda, tehnika itehnologija.Pomaci uusvajanju savrem -pigziti knjiga se oita ipreko racunar-

Ubiblioteku se vise ne mora oo ^ (^ngngteci ima ida li mogu ijaskog ekrana. Nije vise bitno koliKO k jydoci do nje. savremenih komunikacionih tehno-

Primjenom savremenih me I . gg ne mora odiaziti. Narav-logija i tehnika, u arhivske nsjanov® i nâterija koja neno treba se najaviti i reel sta ^ odaovarajucih lozinki (pasword) utreba biti svima dostupna, nz po^°^ «ngj kome je to dozvoljeno. Toskladiste dokumenata pristupit ®®^gne policijske bibiioteke podata-yidimo i na filmovima gdje npr^ i,niima je to dozvoljeno.ka, slika ltd, pristupaju samo on informaticka oprema u koju spa-

2a sve to zasluzna je savremenioprema za savremeno arhi

.. trpndova -znanja ivjestlneImperativ savremenih ^^.gênih oruda za rad, koji na-Udanasnjem trenutku prim^ne^.^^âda, pa intijen^nje radnih n^

n?ecu i izmjenu dosadasnje o^gan informatike lii doba racunarafika, odavno se koristi term^ôrnpiutera r\ y^^mienjuje radom racunara, iz

•anas se covjekov aunpotrebu^stavljaju pem^^reda se izbacuju klasicne p govori i o P obrazovanienaini racunari (PC); n® ni°^ jgygju st®dnie, vise . .ggva _mtor-kako za one ko i upravo zavrsc i . g,, gôraju prmvlakoj za one koji su isto davno okonnâticka oruda za rad.

/smej Semic

®P°ha mehanickih strojeva, P°P':^l 'zaposlenog, kako uadmink rl ie govoriti oinfo -pismenosti svakoga, Na raspolaaaniii ^ ^ '"^dustriji idrugim oblastima.

tekstualnlh 1brojin?f' ®'°l' *®hnika koja sluzi za obradu podata-ma Srupu snaT; obradu dokumenata. . ,,papirne dot®" spadaiu^fh "f'' bonarj s pripadajucim po/'IfgLWerrienoaa OyJ i. bnike za analogno idigitalno apbiy.' gg.

Sredstv' ' ^ ' P''snia koja danas cini sastavni dio ®isredstva za obradu dokuni^J

P ' iu podl L'""' Pdkljucena su na radunôdredista. Ta odredisWI,-, ôdataif arhi\/o 3^ ' ^^ ' dista dokumenata (n? Ponovo dokum iarhive dokumenata.

doia7p°' 99nje Podar^^ arhiva nesmetano mozdokumenti s vise strana. s vis® ^ ,

^°' 9®nies,a:t ,«Pretra'z&^^^^ svoja rajesta. Iz arhiv^fja-odr^v dob,;: ""yanje Pnrt^«'• amiva nesmeiaii^-- .ô'

spot kriterii," ®^blve , ,3!::' bokumenti s vise strana, s vis ^^°'®9®nies,a:Û zapre,,3'..fo^^^^^ svoja mjesta. Iz arhivastraf ®'®niem °^Pna dokumo 'odredenom podatku), ^°Literij'dot,"-i £ ovih savre ôja zadovoljava ta) knt® ' .

koH ®PraL-^*^ ^ administracij'''""asecjoku vlaznim .ier P'' a(0^^°'0sH ' ®'"®bo or ®"^®oiia Pohra;" '"^ stanjima dokumenata 1P^®npeh f'®td d° °:9®nizira,3P°P^nju,e.

JlJ®data dta'!° '®teci 5!"®*®. koje Pg®'bliene Registrature i AtP' ' ijgnj 'P''®2aodt ' ®' no i^°osko odaljenih sluzbi, od) ^^kd'

isdn ^®9istrafc'®' ®nje,;eoma makIf^Pomesn? °'*'sti miu ^ Vfsi prenos na saS,^!®aP0s&^Ski,3HII,_ ..

sf,> snior P°®lova, 3®f^na dokumentacija, dokumkaspt sv/oi' ^'^Pe Dn. oclrefl^ ^^seti nalazifedzt? ®film^° ®nL^°®'ova, sj®?ona dokumentacija, dokdrd

a kada se

®iorijeT ®® raoi „• ®ko se f^.^bvija se uokviru regfjbentf'Pjooes rp'° 'dsrporir ^âlogno memonra' )®ili magnetno -

^^ja mogu se preda

Trendovi u savremenoj aihivistici

Registrature imaiu mogucnost da primaju izyana (eksterna) doku-mente na savremenim medijima. Takode, registrature mogu da pre^juu Arhive dokumentaciju na savremenim ,f''predaie ootrebno se oridrzavati uputstva o kontroli sadrzaja medija, aa'o sTra'di omTkrotmskim medijima onda ik^nosti. Ova materija je nesto sire opisana u P^®^f® nltanovejem/predaja i kontrola medija, koji se preda)u u Arhivske ustanove,

I i / Ur-^fn-irail rnm^jem/predaja i kontroia meaija, r\uji ^Semic Ismet, (semic is hotmail.com)

Izrada softwaTa za odrzayanje aM ôdiozene î Mo ' mnogo detaija, moguce je obavljatilazi, na kojem mediju J eoftwarskcg rjesenja. Naravno ovoS°,„;*SS,fdr»a« iI' o !• '"i P"-..mo uriorlSnl.gesenje odstupat ce od registrature 9stoji univerzaino rjesenja koje bi zadov j nrihuataiuci i uvodeci

«nim 7h vaniima, te prihvatajuci i uvoaecistoji univerzaino rjesenja koje ^ p.hvatajuci i uvodeci

Iduci ukorak sa savremeni registrature prerastaju u INfor-savremenu tehnologiju, moze se r pQ^^^Qntre). Dakle, uspostavljan-maciono - DOKumentacicne centr ( odiozena dokumentacijaje jednoga novog osnova rada. u Koj jna dohvat ruke ureainom vremenu- raaistrature treba se prenijeti nana dohvat ruke urealnom . registrature treba se prenijeti na

Ranije odiozena Logic adekvatno upravljati. Sto sesavremene medije. da ^ primijeniti princip:tice papirne dokumentacija, tu treca p-naonukojasemoracuvatiiupapirnomobhku,

- onu koja se ne mora , y^s,a dokumentacije veomaPoznato je, recimo, da je ouie pg ^vid itd.,

•..1. poslo., idok.m..t.=il. .P» »l ^- dokumentacija u pravosua ,- u gruntovnici- u katastru;

- dokumentacija uorganima up- u opcinama;- dokumentacija uprivredi,- tehnoloska, tehnicka,- poslovna; ««i/tnru-

- dokumentacija u djelatnostima.- dokumentacija udrustven ^ nekom INDOK centruGo.o,i.i okonkr..nomo WJ r.po.loni „kl..icno o,-

Woma |a toiko, all jo iada" sigP'PP•4 r\r-

Ismet§emic

3° savrernenoPr '' ' ' ' svoj sadrzaj rada iusonaIneminovna je odSnP,®' ce^tru. Za postojeci per.kaionrf "° '' ®redstavararia' ' t°'!" ' ®' °' riosno obuka za pnn^)®"P obradu dokumenata"' oprema za obradu podaSal da sMahr'' za odiaganje papirniP do-jariia, odnnPP (riarniernnn°i- '"^® ''®' ' ®9° a® obezbjeduje i n)

koia ip° ^°^^z>niania unistenja; u ^ên-'zvrsioca rada laht aktivnosti na osnovu -""-P putu r.'°d^®deni n;e.rr° kod kojeg se referoMp-.

Govn V odlaaaP^f "dokument ili dokumentacija, na )guceje arl ®®vremenn n ' ® ''®®Poga predmeta uregistraW2asto9 "® govori ' °P''®mljenoj registratiî

arhiv ='0 savr ®®wemno organiziranom, opremljerPosto' ' Ps' na^pai? ' ®9'®'ratu're^ a'!" dokumente urpati dL'' °9"enost? rt' P°du2ima p^r® izuzima, posmatra n | a.Dai1?kunientll;®' da se 00 ="!^ ®kkvnosti koie treba da poddf.,z,-rPati dnJ'°9dcnosti L P°du2ima pJ izuzima, posmcpaniri .^^fêntaciin- ^ oqrani^-• treba da

ie Ob ""

-.To so-sSr?5ie odn^ô usvakonâsp h°i' ^ odreden .

omon' .j^ koja se oriia- najvise kori

, U*"'Ci"« "is sls,,mu vo®"i»I" I-

& Soi se S*®"'® kadrova: kojih proJâP iîsSn?°kug®ze izna'° konstatirati da jeiuS; iz sav?p°®'®^ki iodrzavati. Inforfi,p<'sisterriê|obrade, arhiviranj ^j \<o

ft ^ 'Tôguce je

idigitalnim nos;oc^%^f^,lOe ^îa +pP°^6nuti inforrrtatica''-'J'- ' ôlogije rada. koja se

Trendovi u savremenoj arhivistici

Svi zaposleni u uredima i INDOK centru treba da posjeduju ili akone posjeduju da produ odgovarajucu edukaciju iz oblasti osnovne info-pismenosti i savremenih arhivskih sistema

arro^^"-^'.rpoiSo^»TfSoi«

alata za organiiranje iprimjenu savremenih rezultata poslovania.Ovo ocemu se govori uovom tekstu nii®.^^pya ^ filmo-

va, ovo je stvarnost koja se desava unasem bliskom okruzenju,^«T*^Qnr» nn^tavlieni INDOK centar, koja seInvesticija u âse isplati za period od 24 mjeseca.

moze realizirati s cca 30,000 KM, moze da se isplKada se kaze isplatiti misli " . •ji: Qgnovni efekt je;

Medutim, one sto se pojavljuje kao spore- brzl 1kvalitetnj rad 33 ,3,3.- postizanje zadovoljsWa i koo p

mentacija treba . .g pg uvid u realnome vreme-- mogucnost stavljan]a dokumentaci|e

, „rnPtora 1pretvaranje istoga u druge nam-- smanjenje arhivskoga prost'®"®' nip rnamiernog ill nenamjernog),- obezbjedenje od gubijer^j ( registratura -arhiva

- povecana mobilnost uslue jprenosi, da se skloni,

- stvaranje poslovnog ugieda (ima- Imnogi drugi. konstatirati da je svi-

vec odavno prihvatio savi^n,^..- g3^g3ljg , „ 5,^

"ênu odiaganja deponovanja ôk i^gmo zasto ovo kod nas veoma"astavljaju. Ovdje je mjesto 1 ® sebefornnira'nl®'l®' l®•®Poro ulazi upraksu. Neka svako za se

T"""; a...«=« '•»«"»iri^®dijima Tezi se uspostaviti kan9lobi.o: zadati ci, ^ "

IsmelSemic

papira na savremeneîTwHrkoji upucuju na prenosanja iunistenja sto nri' 'w^ fôgu manifestirati kao zastit^/stupavecemb l sto namjernog; zatim omogucavan)'' ®'°9astvaranja'kopSvf° °dokumentu koji je unikat, aMotivi su razliriti dokumenata usvrhu bezbjednosti.

vri] S'nos'r,? '' oposiovnoj dokumentaa)iSn""^ tendenolje da se ona ubrzano preno='

cSdatavS''°'®'"°f^^ se mijenja. Mjenjaju se iP°'pÔno arhivlrar| ®''°^®*' ôje je ukljuceno uPJehnika"^ a.on^srh^gta i®s'e se prikljucak s®' sicnih discinr ' ' ovdip novih znanja. tehn gj

m!? u ^digrati veliku ulogu, da®ntacijom stip,^ svoirf P''oces i nove discipline, dnakoia Q za upucena na .'° ' ®PrenoseLt?/"nje i nepapirnatih medija

' ®ratura Ôfmiraju dokumenti.

3.'ko:io, 13^ ,5 • • IX (izdanje za 1,11, III IIV'' °Pskih •. "'"=®nekihbS'';*ihhfcrma.iekihfira.l^"' mary; "°'®ka iArhiva

Mode °'9' On the is "t dtt^®'' °' 'iPua| syste^g^) ®'®nentt^ i? archiv systemsoa '9 i ®du^cj®quire";. hardware, software' and pofP, sP^

p'p" "Sn'S";;*Off Svl> '' ation efficiency. QfOpaper document is

55 'irusSs'""

^ ®Peci35°'' °

Miroslav NOVAK*

PROBLEMIZAGOTAVLJANJAAVTE NTICNOS^SODOBNIH OBLIK ARHIVSKEGA GRADIVA

Uvod

Vartnlvski teoriji in praksi se^pritov srecujemo s prostorslomi • • definirajo posamezne pojavnedimenzijami, ki so mad sabo soodjisne^^ ^ intenziteto, pa tudiobhke dokumentov. Vse so obr j^pg Niihov pomen za doje-njihova tezisca niso vedno ^ je bil znan ze v pretekiostimanje zaokrozenih celot ^.^ ' fp^ûjl^sebej izpostavljen. saj zato veli-obravnavanja dokumentacije a ni ° P pj^âciie in spoznavnost ter pre-kokrat ni bllo posebnega dokumentacije so bila pravilomaslikava realnosti skozi klasicne oblik gbsoiutno prostorsko in vse-fslativno casovno omejene, hkrati p

. „|„haineaa preloka informaclj postajajoS stalisca globalizaci)e 'i^ 9'° jf' | vgre® in s tenn tudi avtenticrio-

zgornje dimenzije relativne, P^°° ®„J,7,,sDesnega sodobnega komunici-sti posameznih dokumentov pa tern j dimenzijo komunikacijskihranja neglede râ oas^ _ _anja neglede na casovno dnkanalov ali drugih vektorjev komu ^ dosedanje^rakse

Pomembna elementa originaliteta^ in av-komuniciranja s pomocjo dokumentov pretenticnost dckumenta . i7k!iucuieta saj pri klasicnih arhiv-

Ti dve kategoriji se med sabo ne iz j berljivih dokumentihskih dokumentih dopolnjujeta ena drugo,^R^^^ problema. Na nôju ra-Pa predstavljata le dva razlicna xn . g^fokovnih diskusi] ju pogostozlifinih nestrokovnih in t^di nekatenh str^®nacimo, kar pa s stalisca pojnnovno zmedo.saj s tern povzrocamo doloceno spi"^ ja^na vera ni absolutna

Vizhodiscu je zato potmbno ikov, prugi strani pa sta av-kategori fin je odiisna od mnogiP dejav^ kategoriji, zato je lahkotentiinoit in 'origmalnost doku^v abs^ 3, dece,âzmerje med javno vero, avtenticnosij dokumentov,

*javna vera temeiji na avtenticno pa tern ni pomembna.

venlja

javna vera temeiji na avtenticno pa tern ni pomembna,Mavnaveratemeljinaavtent,cnosti,ong, ,„,3,ec,Pokrail.sklarhivMarlbor,RepublikaSlo-

Dr. Miroslav Novak, arhivski sve

Miroslav Novak

'^vtenticnosUnvkljucuje elemente avtenticnosti,onginaliteta nista bistvena elementa javne vere.

Ssta'Sa!r^njem^sTr- ê^PosSpredstavija javna vera \e^.' ^3ktne Znano po arhivskem gradi^

do 1.1 ne mnrl' pojavna oblik^^ziskovania r P'''hajaio ra?- ugotovitev, skiepo^

•«««?« 1~i° i,rsS"-'vero klasicnih dokument|' '

J^®9a gradiva lahl^^ ^casu in nr^ +' "^Porabijeni za generiranj^^^l^,nP/®fTiinjaii in se 1 Na podlagi ohranjenega . .^5^P'osnega ^Porahn^ javne vere s

nj-J® ^^teriaini^ ^®re dok, dokumentacije. 2^-Podatu^°s'ovanja^ri)®' 9terjain^^ pogojno razdeli^^dob'• ^posameznih sistemi^' fênti' ^ P'"aviinl ^

Pom' ' seh?^^ ' 9' no-v<iQk J^vne vere v obliki =past^-snins dirv, He 7pri "^ske narave^^ Vendar v .^vn ,9rad&^ in speS^nziio pricakovane absolutn^g.n

, p,„«a pp3lo«a.,

l>>le, "^°Pne velifiine pa so pravil^"^!?Pol>oSo se oo^^:bi ob v? ^^êticno velikokratrazvrfe'® bokumo ' 'baciiRN® ' ' arnent ' ' sicne dokurnent ^lad Ki-âaa "i® in ra.> na ^ ®istem "If P^ naj bi distribuirali ^' ib anai°P' ®*'liani'° ''i®nie b' ''' 'hi' "^^bnll-Nania ^®'a vnf' "' entov P°eriostavili pa ^| do ^xfanosti Se' bia mforl^ Psarnaf^"'°v, scimer bi prihraniH wfopra! ' ^

' ^°rej®'13kib ;^>b te^, p/na podlag Jf^10 ' "®akovarf'°9'l v pisarnisko P°%|aSi''drasticnega prehoda '

PfOblemi zagotavlianja avlenticnosti sodobnih oblik arhivskega gradiva

na elektronske medije, saj heterogenost Informacijske tehnologije kikijub uvajanju mnogih standardov, povzroca stevilne problenie pn preto-ku dokumentov od enega do drugega komunikaci)skep partnerja in totako po casovni, kakor tudi po prostorski variabli. Pn tem pa ugotavlja-mo tendance da se bo pretok infornnacij znotraj informacijskih sistemovracionaliziral s pomocjo informacijske tehnologije. kar pa na podatkov-nem ntju zl arhTske delavce ne pomenisaj se ti posegi v najvecji meri ne nanasajomentarno gradivo, oziroma na muitipiikate arhi 9 9 •

Pri klasicnih

dSno Steviiko ltd, na papirju. Nata ail odgovorne osebe °®'?^°°"„„„tavlianie javne vere le pogoj-elektronskih medijih iahko partnerje znotraj enake casovneno, to je omejeno na ''® .nLa aii drugih sistemov kriptiran-vanabie, s pomocjo elektronskega P P a | potrebne kljuce12.ia, kjer morata oba konnunikacijska p J dckumenti pokaze na

, Primerjava mad klas.cn.m, n®l®^;,adaljnjega razvoja arhiv-vsaj dve bistveni znaciinosti, ki Mnoqostranski in vecdimen-ske teorije in prakse temeljnega P .: ^ dematerializaoijo informacijzionaini informacijski pomen v ' je raziik med obematipomapredstavija izhodisce za giobaino raz ppodukt iogicnih povezav fi-bokumentov. Virtuaini dokument je P' ^ ^Plrk za natancno doiocenzicnih podatkov iz ene aii êc podatK jj^jûmenta predsta-namen vdoloceni casovni enoti. koi p j ^ pju ohranjanju strojnovlja arhivski strokovni problem ne sam ^pânjanja Iogicnih povezavzapisanih podatkov, ampak tudi vseg" sinteticnih informacij o•ôd sestavnimi deli dokumentovhjihovi vsebini.

Razmerje med avtenticnostjo do udlseminacijo knjiznicnim aii dokumen-

^ . Kijub evidentnim raziikam "1®®'. p|b,iotekarji, informatiki in doku-âiisticnim nradiuom. 03 imajo arhi • ,,„|,,p„a|nega komuniciranja - toâiisticnim gradivom, pa imajo arbîs i. ^^.^g|.2a|nega komuniciranja -tobêntalisti skupen problem pn f®®''ff^!elatkov, ko ti potujejo Po komuni-1® problem zagotavijanja javne ^®'® P (orjema. Principi in podatki ki jihkacijskih kanaiih med dvema k®"?""' „iciranja so vpodobnem ah celoaenerirajo vsisteme globainega komun Pbibiiotekarjih ar-®nakem odnosu do uporabnikov, f ndar ima i 30 tud,hivistih aii dokumentalistih brugacn® "1®;;,, zaka, mmogo' bodisca njenega generiranja. To paj enakih standardov"^Porabitl za vse pojavna oblike sistemov.®Pakih metod izgradnje informaci|skih

' I • '•v i,. •, .,r'-r t• yr>,vv^' '»l-d

zliko nied informalik^ in^fopazamo pon'iernbnovzpostavljanju komunika •• P""' obravnavanju prenosov P^^® "ûig.pri prenosu podaS" 'nformatiki ukvarjajo zmnozico prpP'"ahajatavenakicasovniH^ fried dvema komunikatorjema, setghnî'® ^Qfripatibiinost mnn uporabljata kompatibiino îrnif noloskimi doseci zrLlicnimi bolj ali manj zna^Jnahafar®" ' P^^nosov od informatikov ukvaD^^neenakfh komunikatorjema, ^raziicne in dirrieriziiih dimenzijah14 ter v (,|jajotualne knm' ^ P^ 'Pilne tPh i ^°munikacjjo praviloma upo p,''>a ii °3^»ilnosti 0 Postopki za'vzpostavljanie, " '• !•

proêm ^ ' hajajo na podlag'podron^ reali7n' -^^^ arhivskim strokovnim de[êîniranja ohiiiJ^ Penujajo so frjlhove diseminacije.

zaradi nezmoznosti vnapre° pa je ' fîkakor pa np ^ informacij nujno delne,

osSS" g'obalne resitve poU2a piî^^P°^tavitvfm âoriji in praksi tren gtruk''ektronsko Podatkn komunikacijske m p&Panai^^ 'j^ê. ' ^•ûmento arhivskem gradi^/ ^ygp t 'Jsanio: ' 'fPa doston h njihovo prezentacijo- pjrr2icneg*a' ' ' do °dokumentov vec vidikov, ûporabn®Posredni dokumentov je°?°9S '®hko ra2°®t°P do^ qTawt"^ ' jihove citalnice in naf^hivskeqa Onoriainai^' ^ "^ff-fgimi besedami PIlk® nacin itd f ®' ' ivskih in?® ®'okumente, ali pa '®L,|jcira^®foDS' ' sga n P°®tavlian® ' ® vera |I !°'' ativnih pomagal,P^^cenn in ornJn- nivoju omejena '%rn®^0n *Dru Primarnega in sekunj'pa

••a5>>»prir's» oS'f'f* ,).Ss '> nSVi&2;psi® o'o'i "ticnn^? 'fô drf 4^® 'tuciip od arhivskega p ^c^r ,& S! ^ do gradiva, cO^

''•°kovnI?"^ bokf,®® gradiva , ^°tokopi] ali mikrofi P' jgkioo-' Tre, V ^®iavce?®"l°v eVZagotavija^ni ^*<Sieoi?;-. ""'I'P'toih izwiujno na '"= "• r° »PwSÎJ'npa do arhivskega

^ elektronski obliki, jiP '

Problemi zagotavljanja avlerHicnosti sodobnih oblik arhivskega gradiva

enostavno prireditl za potrebe njihove diseminacije po INTERNET u.Znano je, da je INTERNET lahko uspesno sredstvo za premagovanje ra-zlicnih ovir mad uporabniki in arhivskim gradiyom. Drugi vidik uporabeinformacijske tehnologiie varhivih je kontrola in nadzor nad ohranjenimarhivskim gradivom vokviru posameznih arhivskihloma realizirano vbolj ali manj kompleksnih %stemih Zaqotavljanie avtenticnost take predstavijenih podatkov jeizkljucno na stranl arhivskih delavcev, avtenticnost tovrstnih dokumentovpa je zagotovljena le pogojno. ..,-•*

V .. . ._.,-_Tu o.vniwoHh infnrmaciiskih sistemov in sH<d e zagotovljena le pogo iiu. .. ,-u • *

Sama reaiizacija kompleksnih arhivskih informa^tern tudi zagotavljanje delavcev, ki morajo imeti za-n^lll®?i! ®??TnI lokaine oa tudi giobalne racunalniske inodvisna predvsem od . . .-g pg tudi giobalne racunalniske ingotovljen dostop do poyebne rnorajo arhivisti vedno za-komunikacijske ' frastrukture poleg^^Qotavljati aktivno strokovno „ ohranjajo dati vustrezni obliki nano informacije, ki jih arhivi dolgorocr^^ pripraviti in predstaviti, darazpoiago sirsi zainteresirani yne postopke tako znotraj insti-facionaiizirajc arhivske strokovne in up . . ^g„a gradiva -pristojni ar-tncije. kakor tudi v odnosu: ustvarjaiec arhivskega gr hhlV.

- Tanotaviianja avtenticnost! generiranihKot eno od oblik in nacinov ^ 9 . dokumentov. Primer radi-pokumentov lahko definiramo dostop podatkov predstavijakalne in splosne dostopnosti do ce ^Qp^jsppstl tiska iz ieta 1760. Tasvedska resitev, kitemelji nazekonu u predstavitve v pisani ali2akon omogoca, da se vsi ^®P'®'' îxg brati ali posiusati oziroma ra-âkrsnlkoil posiikavi in vse. kar . ^ûgih tehnicnih pomagal inznmeti. cetudi s pomocjo racu"®'"',°Lii urada. definirajo kot javni do-

bill izdeiani ali sprejeti od kater g^•^nienti. . , druzbe ASTRA pa^nmenti. f^rmacevtske druzbe ASTRA pa, ^ Drugi prakticni primer svedske la ^ informacijskekaze smeri impiementacije teh . , ^^drzuje posiovne dokumente? nologii, piaia, .hrerj.,oiiieii MI iuicin«5"j- in VZUiûj^ r a t.

tehnologije protevaja, ohranja, P®^®, "q kjerkoii vsisterriu Potrebnoêlekirolski obliki in jih lahko uporaîa) zagotavîajo n]|ho-"înimaino kvaiiteto inforniaci) in nj hov 9^^ Ustvar)alci take zagota-

ustvarjaici, ne pa informaciiski sis ôrap biti dokumentirani.^rliajo tiste popoine opise enot ^ odatkov, da 5°.^ sistemu samo-enote moraio vsebovati dovoij i^®*® P gfajo biti arhivirane venolicni®tojne°?nrma'cijev%odatkovnihzb^^^^

bel^rSl°sov vtnd^î AScTkodi s®|®*p°staJêna iz tekstuainih ali^lienimi standardi. Vzdrzevanje zbirk|. 1^^ zagotavljanje popolne^pê-

ârnosl vsistemu in s tern avtenticno4 4^

1;'

• • 1* •» » ». • •'' ... I •

...

Miroslav Novak

kaoijami, razen vDrimp?ih ''' 1 ''® P ' Prta s standardnimi arhivskimi aplinepatentiranih doseS fvisoke zaupnosti kot je to nazunanji posegi vsistem "pozarnim zidovom" pa so m

ko "stavliati in ugotavljajo, da je po'''®' "°„re-ko arhivske aplikacjje a\\ 9l®9e all so ti izvedeni PH Datoteke snol a^hivski server. , naPofzvpH° shranjene na CD-R0MJP_teTunp?®"'® in opisovan?p^°l'®'so ^se informicije, ki so potrebnestonnjp s 'iîo. da je krintirp^-® ' ^Ptuzene v podatkovni zPk •z'oba'v ' K^Pnosti, Nekol'?nioznost za doseganje viso^K _uporabiti i^s^^sfrofaino oporaba kljucev kriptiranja P® ^po7 ^ 'P'i^snidokume ® je potrebno podatke pon^datkov 'si^ko povzamp migracijo dekriptita9otavljati 'javno®®'iskih sistemov^k-®®®' '® univerzalne disernmacUpermanent^" /ero na n^rkp Podatkovne strukture "noraJ gâ9osto presek m -"0 vzdrzeup ' ®^®oticnosti dokunnentov pp-ârnosti delovi^"° '®® °''3ani7ap-' Patametrov javns vere. i-® ' gnanj®

selotnega ^®hnlcnih iktivnosti za doseg^' •-v-iuinega aKiivnubii -

avtenrr^ ^^'criosti n •ali svetu dokumentih ^j"

2"'' ''Sm is?®'®" ter f J° ®'''°ko pojavija pojem "navidezb^^g.®^®netosan^®'®®no Povezan P°^®zan Pojem "navideznega^lggijo,siPH- ' ®îdeznn , ®°' vicjiko,, .®°®'°' no informacijsko tehnin n od of P'"®slika\/ vsebine.niaS? ^seb&nlne êalnega sveta vdrugo dimenzig^ p.jK®' p-Tan?-'®npkov k®^n®ga izrnp-i' ®''®^®ni obliki itd. Vpraf gtjfikd®''yobliki fiim '''®^nost'rjJ " npvideznd ^ôsno povezano z id® pos' gj

obtk"'- ^Sh®'® SVO& opravljajo razlicn®2an ®'n®tnosti 'i 'i'vih silk ^ ânalognem okolju, s gip pntontov 9?®%nie ! ''• ®®kai man^ri glasbi ah drd9

Jobn®

terv^ ' ^ katJ '"Qnskft ^ L j® resitev teqa proble'^nal"? i® pid ®is4a'z?'T®ntno za^gol^vljajo gpisova •' ®'ovania^® 'ohko P ' ^njanje strojnofehod?-'.® iP oria' ôrneQj^yljati gg °b''anjajo vceloti kont ^liK^b g-klasg®"i>acK 'Pforril'frezne informacije ârhiv ®Podat^kega sistema ter'14 '® leorije I stalisce pa je kontr^^st ^

^ Prakse, kjsr je razpozn® ''

Pfoblemi zagolavljanja avtenticnosti sodobnih oblik arhivskega gradiva

vallje in/ali javna vera dokumenta opredeljena ravno s prvotno all ipornopojavno obliko. Digitaino ohranjanje temeljnega arhivskega podatkovne-ga potenciala v strojni obliki temelji tako prvenstveno na kopiranju po-datkov, ne pa na chranjanju fizicnih medijev.

Razumevanje fenomena navideznosti je mogoce irnplementirati tu-di Vsvet dokumentacije. Pri tern pridemo do zanimivega logionega na-sprotja kier z navideznim dokumentom all skupino dokumentovnamJravamo zagotavijati natancno doloceno sliko rea negatuainem okoiju moramo tore] ugotavijati Inekoliko iazie

uravnati na umetnostnem podrocju, ^jer je _-,,^rimn kot o kateaorliin«d„„os,i, 0 ,e.lno.,i . t.m prW.r^^'civiiaii na umeinosTnerii puui^^^ju, >- knt n katenoriil

O„.lnos.i . •"SrXa.SS.«?S";brez vecje teze, all pa ne predstavlja ve j gotenciainega problema. popolnoma drugacno stan-. Pri arhivskem gradivu pa ^9^® | gaa qradiva temelji na naceini]©• Obstojeca shema funkcioniranja ah 9 upravnega postopkapredpostavki, da se je reaino - g lôrnponente ter okoljeodrazaio vreainem dokumentu, Pnsotnost 'fflcny^Vkaterem je tak dokument nastal all . |jg|' jzhodisca javne vere, kivrstnih pojavnih oblik omogoca raziicnih dvomovtudi preveri-

jo uporabniki lahko sprejeli all v prim

i," 1rrpqnicile futuristicne ideje o presnema-Ob predpostavki, da bi se ur [.^Qfqanov na eksterne - npr.^^nju zbranih podatkov iz ^loveskih m ^cloveske niozga-""^cunainiske medije - in obratno iz . spoznanjem cloyeka. Ta

clobimo popoino kontrolo nad J gioveskega znanja in spoz-Siti !•=»«:; ^.y i: .. iH V neg^C/iJ^ nfl trpnutek

clobimo popoino kontrolo nad J gioveskega znanja in spoz-s' uacija pa nas vodi vabsurd in vnesaci]nanja, s staiisca arhivske teonje in pra^s dojemanja normal-

—ua I lao wui V — K\rakc5e DUoioii*-' r-cj-- . ,

nanja, s staiisca arhivske taonje in praKs dojemanja normal-°bravnavanja sedanjega casa m P da se dojemanje sedanjegan®ga cioveskega razuma. To pa P Jg gstaiisca Pteahkave realno-®asa, pa tudi dojemanja preteklosh, ) ^^g^no dojemati ajôz prizm

tojiko bolj problematicno, L ^gsovne in prostorske dimenzijei .locene refieksije dogodkov do pi-ostoru.

civilizacijski problem sodobnega'T^pleksno in interdisciplinai'no- «ntnvv heterogenih

Problem avtenticnosti dokum2^^ m D-'nformacijskih sistemm Hnkumente na razlicnih me-

,,, 0,g.„iz,cii, i„ posan.»"«;f5ftS«g.. »' ™'J'h In fnrmoiih \/ cnHobni pisarni ni rn'h tormatih. V sodobni

'"'i.- t"',

•,k'\ J-i, •»!

• ''li w'* •'

Miroslav Novak

ske posts ali datotek Tst ° P^P'n^. deloma vobliki elektron-"ihzbirkahitd. vtehnololt ^ besedil, vrazpredelnicah, podatkov-Pimenh upcrabijajo strojno berljivo gradivo vteP^NiarelacijspS^^^ povezave ali povLovanja in vsW;lahko^lT*' P' vilcma Posamezni elektrons^mnonp ne zaoisani n ninozice razlicnih formatov, kitehnoln$i[^ P""'vzpostavi^^ medijih. Vpraksi naletimosodobne znotrai teh Ti, '' ° ' ®'ovanju bistvenih _

n Eden od najvecjih izzivo'!• a°'»° »° sr»d». J • ' ornogocap vpoqied v celotne i

°Ct nv '?ke tecrR'®^,P°kumentov. Eden od najvecjihy j ' ornogocajo vpogled vcelotne ^

ianjatôv^h tehn°i T?so toqfe ®'-i. hibridnimi sist^^sistemih P''ocesnv Posledica izpopolnjevanja a .^

ypraksi turii ®^rani ^ ' ' '' 'skega poslovanja se po^[®siti 2definjra„. P ' nas, se dnn P''®dstavlja veliko problemov_®' Tako se dnn^^ ®P®ga samo skusajo ustvarjaici ta pf^ -logi'sa Qaja, da nekateri medija oziroma tehn .°kumentj prenaftiskaio rf'dokumente na P^P'gpirni

^keniranih :^®P9saio v na oanir ot; np se P^P':;^- d^ na papj^pîa Sote^° ' ®l®inskn ' ikrofilm) ali pa se g ,^3Cnil°^9anizacTa H°' "ko (npr. skeniranje, klas^J^

^^Pisov na""' °P®)' Znani so tudi prirneh P^^,^°"^ho ugotau1iJ '' ^°f'l'Ti (COM sistem) all P .^0-

vodiie if''® 9okumem ^® ''°nih razk!""' ®® popolne podrejen -gg,ia pa ia ?°tnjam no ^ bile v preteklosti negV' ' odlsoo Pogostn ' ® ' 'h deinw' i? originalov so P' °''sio bi/i® P^®dstavi ' °' ®P'dna in' Procesov, njihova ihiP' ^grnPh"nizacgJ'' nvsrtTranf ^Sotovite^^ffk^nsistentna Drugo po<, n®

ali Tak°^"^°' a takn P®' 3'®ri dokumenti prePObliki se ah , P^mer je predstavija logichMnor? P' ®kvaten^ '°tografj|g hipertekstualnih p° jjgitalP5® pdloct" ®PbstS^f, Pacrti, zemljevidi itd-

vii ' i-' °®êrtira ^•''® ®l®ktrn ^ PP''avno n y P''3ksi pa se je P®*hiihovo f®'Pokuino P®kih dokum postopkih niso dP ,|teg '

fi-MS' iavn ' ®îalca ifp Postane podatkov. CPa ^jgg

i.„ êro nj' ' ^Sistem,,^°P°'doma ^ ,rTi®P'%® '®9ove vseu,P '®mci za kvaliteto dokd ^ôCl

Manipulacije na tern P®

Problemi zaqotavljanja avtenticnosti sodobnih oblik arhivskega gradiva

lahko pripeljejo na tem podrocju do rusitve sistema javne vere institucij,ki skrbijo za arhivsko gradivo.

Stemi in podobnimi vprasanji se je vpreteklosti arhivske teorije inPrakse ukvarjalc ze kar nekaj raziskovalcev,vejso iniciativo, ki jo poznamo pod imenom projekt INTERPARES16.

Sklep

Prenasanje splosnih teoreticnih in P^^ktidnih spoznanjinformatike vahivsko teorijo in prakso ter °:fJ^^lenPivu kot o kompleksnem komunikaci)skem fmod posamezniki ali skupinami P^®'® goskrbeti predvsem arhivisti vmi Vprihodnosti, za katerega P.® f zakonitosti komuniciranjasedanjosti, odpira nove P'menzi|e raz^c I ^g^jgôvanja dejanskoVokviru arhivske teorije in prakse. Rez =jp,jllranje zrazlicnimi za-Predstavljajo potrebno P°P®'®'®P°f!^^qotavlja njihova minimalna javnaPisanimi podatki na ta nacin, da se ^ 9 I g. zapisani in za-vora, irn to neodvisno od tega, kda] ^ na kakse® nac'®

cesa so nastali vdolocenem je pomemben atributZagotavljanje javne vere zaradi doseganja zgoraj

•^nranjanja in varovanja ai'h'vskega g jpfei-nâcijeorrienjene relevantnosti infornnacij, saj r :u | o so originalni doku-^ 'kati. To pa pride do 'zraza posebno P strojno berlji-^®nti ohranjeni edino na strojno Zvidika arhivske teorijeyem substitutu originalnega arhivskeg g . . informacije uporabna

prakse ugotavljamo, da je ta resi e .^j^po tezko pa jo je zagota-®Po horizontaini casovni komporie • .jj^glpj casovni komponenti.'jati po preteku dclocenega casa -p notavliamo, da sedanje oblike

s stalisca arhivske teorije in P''®^®® "gkih dokumentov omogocajo®!ementov zagotavljanje ja^ne veregW nacinov koP^mm® ^g

prakticno implementacijo pr problem P®*.®uoniooiiePîh sistemih ali vzaprtih 'oa razvoja infofmacijske tehnologiiP.® moramo opozoriti, da zaradi P^fopstojecih resitev vneki drugi prohi mogoce univerzaino impiementirati oo

* ''ski all casovni enoti.

Literatura ,1^3 dokumentov vpod-' .hoic, Bostjan, Iztok Lajovic, M®'°'j'°'|ovinske informatike, Portoroz 1997, stri^lu, Zbor'nik posvetovanja Dnev, slovV integnteta k ,,_,nraho in di-

,a sporociia, elektronskinonovno uporabo in di-Str.211 -223.

'ch30|j LgsK Prpc°"/^®seivation anÂccp« """schnology, AReport to the Commissionoollections/europe.htm| ' ° ^^^2, http://www.uidaho,edu/special-

* Erlandsson PipALiterature Review, obja-

or' SeMrnn- ' ®"'' archives'anri^^^th®® ' mport, Philosophy and175-189 Brussels tTon P''°' eedings of the DLM-F* u • '°*20 December 1996, Luxemburg 199/'

Jerman-Biazic, Bork*Novak'SIpvenska agencija za ovedab^®' "

skena Tini knm • ' Ljubljana 1998, str. V-1 do

1ggg'S' Jb'dy, Huskam„ ^ 225 -236.*P'7ka, Mar a ^

Atlanti, (Mariborfv'2® Problems developihg eclectic arcb' ®''• no. 1 (2000), str. 29-35.

Pociobne.'i5'?7neobii|,aao|, "^^Pomene"aT''®"are''ea' ""Sanja^^^^ Casovne dim_enzi^^b&Pi'sminjajo °Liike h i, lî jih u^h • dokumenti, ki J' u^j,

n^h ''. so o?H Pêntov nian k'tajska ali arabska civiiizac'l p{t)^stoi^ka^^ 'i PrS ' ' '''anja mpn^^^^ga nivo?p^L. ' ° ' ^^sovno dimenzijo sk^^P'stoj in^®' "^9 So ôkuml ^°®3nieznitlv ?'?ûniciranja znotraj civiliz^^c;gsO

^^raziii^ i H9a6ni kot h^!°^ ^nagnn?' ' "' ^cijskimi skupinami razli^ 2 ali 1.

"®ôloe> Clemen,dok "^îdezni dokumenti, ki so g

'ajo ?""'ni££«staviia: P^âmezni dokumenti ohranjajo z^ _

Prenespr, i' ^nje mpH ' enta r^ fealnega poslovnega

118 ' ° obliko komunikacijs^r® °^°9ovoS"'tom, ki temeiji na matenal' 'i

^ Stevllu Izvodov.

Problemi zaqotavljanja avtenticnosti sodobnih oblik arhivskega gradiva

7. AvtentiCnost dokumenta predstavija kategorijo, .!i|'sprejemnika in se ugotavija na podlagi originalltete in drugih elementov javne vere.

8. To so npr.: uporabljeni nosiici informacii (papir, papirus, pergament,...), peia ,vodnl znakl itd

9. To so npr •pisava, oblikovne znaeilnosti dokumenta kot iniciaike, nabin pisanja

'" "T™°o' "5;;,S,°"SrSSjSS!:[lega raziskovanja omogofiajo relevantno J . , in nematerialnlh oblik javneno razumevanje zgoraj predstavijenih vsebinskih, materiaininêre posameznih dokumentov. i^Hotirania- simetriCni in asimetrieni, Si-

12. Danes sta vglavnem znana dva .P g^gj^ Asimetribna kripto-nnetricna kriptografija uporabija za Sifnranje drugega za deSifriranje. Ker jeQrafija uporabija kijude v parih, ^nega ^ sgbo poznajo.Postopek glfriranja reverzibilen, ni nujno, da se Casovno dimenzijo omejeno na

13. ObiCajno je to sedanji Cas, ki ga predstavija bistvenega odklona vâsovno enoto dogajanja vprostoru opazovaica in ne pPreteklost In/ali prihodnost. nreteklosti, sedanj Cas - skrbi-

- jetopretekllCas- —Srad^lanes in v doloCenem s

14. ObiCajno je to pretekll Cas -^ranimo 9 prihodnji Cas -ohranjamo gradivo iz•Tio za vso gradivo danes in VdoloSenem smislu tuai prPiateklosti in sedaniosti zaprihodnost. ...minn beriiivega gradiva za pritiodnost

15. Problemi zagotavijanja fazPO=^"®'Il°^ske opreme aktuaini ne same vprofesio-

®nis, (mednarodna razlskava zagotavija jîerriih).

Summary , conclusions from theConveying general and

, of computer science \within ® igj^ communicationabout archival material as the " fns d

blished amongst individuals or g P^ pgp new dim nracticew».„, h..a»<« as.^riSSoSraarch of legalities in communica represent a sti

je results of such research essen ^^V ^^.^^^ri data ^ridrantp®® '7ianiP'7l® '"9 h'i> faith and had been writtenCr21, u. . '7®'!' minimal pubhc f ilnibmate procedure.. ®dibility independent of the 1' j jn adefinite leg „ian|ficant at-

®hd the reason why they app information is above,ri, Guaranting the public | „archival ' e unique items ac-^bte of preserving and gtion, since .pressed especially5®nt,oned relevance of th® info^ticn, Th'® 'JPÎd only on ame-ip°^îng to the rules of archiva jnf°Jare being pr®®®^

irarnples when original doc ^ g

înslavNovak

chanically readable h'ginal archival matehTprT °/u® nêchanicaily readable supstitute of ori-we conclude that such snh^ ! archival theory and practice,if 1 ' ' ontal time comDnnif) ^tchival information is necessary onyafter acertain time in avertT ir ' " '® relatively difficult to guarantee

From the point *'"^6 component.docume' t®^®' * '°rms of e?ô' theory and practice, we cofcloc^n® enable its ° 9uaranting public faith in electro^dnriir>,J lurms of ana praciicy, wc w---

oryptinn'i enable its practir-pi • °i' S' aranting public faith in electroso Imoort" °' ®" aystems or h '"^P'aoteritation through various ways

Hav^"g d problem IS no'aolufio°n un^vp"^®''®" 'echnolo^nw that due to the fast de^®|°ng®'aally in sq^ SV' " is not possible to implement exis

°'her space or time unit

Walter BRUNNER*

AKTUALNI TRENDOVI UAUSTRIJSKIM ARHIVSKIMINSTITUCIJAMA

_Jedan od najznacajnijih zabataka a^hiwsta^jesfe soclrzavanje arhivskih dokumenata, tako da noviie doba iemogli zaStititi i kasnije istrazivati. Us'®d"]ern vi^ku •ucovjek bio svjestan znacaja ^ gigia i rariteti. Ovakva svijestle bila sigurno zasticena kao i nmie'nic I grhiviranja pisanihfârn nedostaje visestruko kada posmatr stolieca. Poznati suciokumenata javnih ili privatnih hezrazlozno unistavana ili jef^nogi slucajevi u kojima je arhivska gr Hgg p^j tome radilo oProdavana kao makulaturni nia^srijal, sy j arhiva povodom^fhivima zatvorenih samostana ili o cisce j 9' gradnje novih zgrada opcina. ^ zemaljskih idrzavnih in-

Ovakva briga o sigurnom jg ppr. Arhiv stajerskih zbirki®|itucija uAustriji nije uvijek ' .^ôrima ill uvlaznim podrumima

smjesten u ucionicama sa velikim p ggjj ^ galu biblio-^pasnje Zemaljske - realne skole; univerzitetu. Uovakvim

odnosno u salu za predavanja topii iviazni, stvarala seêpoima, koji su uIjetnome iarhivi su ipak bili sryijesteni upo-

aalna podloga za razvoj gljivica, N odjeljenje kucnoga, opcin!°linim starim zgradama, kao 'o .1®zad'uge u Beou. Da I, su®^,°9 ill Drzavnoa arhiva kao i Arhiv ope n ^ prepun)en a-^°linim starim zgradama, kao .i® uBecu. Da li suf °g ili Drzavnog arhiva kao iArhiv oP® pm su prepuniem a-®rhivi bill dobro ili lose smje§teni: u^ '" ,^311 prcvizorije sa losim skla-

9a je arhivska direkcija cesto morale uzim^'snim iicinv/irr>Q . tok Dosliie Drugoga9'snim usiovima. . ^tuciia je tek poslije Drugoga, . Uvecinl saveznih 1 S as'u^' is'akog rata doslo do promjene avuas'rda se obezbiiede ,velika'hiva za zajednicu povecavala se ,spremno arhivskih zgrada SaJbansijska sredstva za nredivanie 3,^1,3 20^

B /^ ''anjem novoga S'ajerskog godine sve a^^n^ckog gradskog iZemaljskog arhivska in®"' '®'',^ladih ina njimacik-u j® imaju namjenski nrpdstavljeno pet n JcJk '"' ' skih zdanja ovdje ce P arhivskim institu ]^-itiobLSnlenitrindo-iua-lsB-.^Sb,en, Tsnam,.„wubi..'-'

Dr. Walter Brunner, direktor Arhiva Staj

<• j'

! '.Ivy'

Qodine 1990 ip harhiva za sva odjelienia' Anc['- °dluka za izgradnju novoga centralnogoblasti grada Beca- iqri drzavnog arhiva u 3. opcinsko]zavrsena selidba'Arhiva izgradnjom; 1987. je bilaarLv°n°®® sva odipi ^ zgradu. P";

zadruge i finsn ' 'f- opcinski idrzavni arhiv, kaoOko 2nnn' °^®i'® novoqa Dr/'' starome mjestspratom ovomp i® usiijedilo 1988. godme-spratova i ' ®'''3snjosti od tn jednu ogromnu dimenziju saispod nivoa zemije. Od dev®'^® ProstorL "a'aze u arhiva. Depoi, do kojih ne dop"'i® Predviflp kao ihndn! dijelu zgrade ioko njih se n''"®rima ivent'i 1"^-® riredaj, neon'' '• povezuju. Za depo arP°® °d po 35' ®'°riina.2 Ov'ai s'stem sa odgovarajragala je konni "^®'ara inekoiikp ' ®®P°'a2e sa ukupno 65 r/slikjd {'°® P'''dodaje ini!®"® oko 25n nnn depoa. Ukupna oprernljeo;;'®®oko 5oonn°^^-°°° pSn R° ®^hivske grade. Ktome J^"•o® je doniiein '°'Pova. Ostakii â biblioteke drzavnog |re? '°P"h gSn®®, ®°bom, zS P°vr§ina dijela direk®'o i do ^3°b®. ve ikplP^®'®''k°g zagrijavanja prostorijanc? '® '• Po df koje su P^°bleme sa sobnim tej,'°'®rancije4 S^je su terpnpr hodnika i z' ^stgrtnjôdin® iggg ^ ®'vlaznost cesto prelazis?i5?9sSKr^:',?a,hi»bwstarih qrart ®dosta ' ®®®vim jg raJf® Âustriji. Na osnovu ovog7enu ' Jol '•' kotiraio da se pri adaptacU ^Ffc' °l®ki da se° i svrsi adaptk^g^-

grad? ®rhiv za^pH^®"® i® ^ 9° r^tekoP'®a1!^"° Zefnaljskom biP^^pi'j,. " ®' bivom dobio potpuno novu.^"o'irolski

i^9radSja'''"®l992iSSê ®iââdnji r.ove zgrade .ff;

L ®Cfe' Pir6k2i' ®^°i gra^ "°®®"^°^ 1995- 9°^ ''® S fse'd'-® '°®'oe Za®' ®'Pisstin' ' '''O'- Uvp^-'' i® adaptirana us gujaied?° ®''biva uV®®<aurapT® P''ostoriir,^®' .b'ielu prizemija ^firaP;sm; Podzem '®P^ se n ' ®PPrizpr,^!® ' '' rofilmovanje, ^°^°9 pal^ ,

Potk®'®^® beS 2' '®®"°9a krila zgra^®°®'or,,6 '06 ,z 1987' °' D6Po 1sa tri nadzermna sP^ torme dijelu su

^®nata imanipulacijLi

Aktuelni trendovi u austriiskim arhivskim institucijama

Novosagradeni centralni arhivski depo 2ima pet spratova, od togasu dva podzemna. Depo 3 ima dva podzemna sprata; depo 4sadrzi uprvome podzemnom spratu prostorije za korisnike sa ®drugome podzemnom spratu biblioteku, kao '0^1®'!®"®^®^®^ve. Prostor za korisnike kao icitaonica su n®tkr,ven, s^klen mpiramâma, cije se kupole pri upotrebi mogu elektronski otvara^^^r^spolaze sa 32 radna miesta, ukljucujuci 1 . nriiavu nadzor,je. Prostor za korisnike sadrzi uobicajene P/® J konlranje sluzbusavjetovanje, repertorne knjige, dostavljanje ip p2a izdavanje, katalog biblioteke 1tri biroa. nraktlcno

Podzemni spratovi su protiv na-nastaje "visokogradnja urupi". Kao 9®^® 9^ udubljenje, ana najdu-9[anja podzemnih voda 'zbetoniranoje p igpumpavanje. Krovovib'lem mjestu je ugradena automatska P P dijeiom nakrivljeni

3 14 ne samo da su dobro dihtova^^ ^ 3,.tako da voda ispod tanke naslage h^musa mcze dahiva su podzemno dostupni raznim ho ni _ koncipirane, da nije bilo

Zidine novoga centralnoga x+q je postlgnuto 50 cm de-Potrebno potpuno klimatiziranje

zidom koji je sagraden od ''';'P' f| t^nj sistem se ostvaruje putemstavjjena 18 cm debela cigla. •gg ventilnim otvorima koji su

P' êrija, otvori za luftiranje su P^^.^^ff^^dno klimatskim usioyima oNa-Postavijeni iznad nivoa zemije ikoji s pôpustljivost zraka 'Izatvaraju. Da bi se po^tigla j^âti osobinu P/oPf^ ' ^Îter 1zidna farba su = klimatske vrijednosti iako j ptrû ^ clepoima se dnevno ocitav )Pno onda se uredaji mogu mehan

Zemaljski arhiv u Kerntenu smjesten u Ze-

Zemaijski arhiv uKerntenu i® 9° vêoma ma'omkn vljecnlcl Klagenfurta 1 9 institucija nisu .g donese-5° 9a veb godinama od o9re9enjh 'n®^lj^koga parlam®nta ^2':^^®nti. Ldine 1992. je °9,®^®;®,5a'. PriPiW|i^z?kako raznimqisH 9a se za Arhiv izgradi n gjgvj, da b®9 OvakvaPns,^®"° j® 9® se Zemaljski tak®^ Urojnim kc^risn0®' ®®ijama Zemaljske vlade t®ko ' mn ^ situiraju«JM. 6„. p,J „„d. d. 3d

. _„i=tna zqrada Arniva

komurtka?°"'® ' '' ' 3. ciruqi ig ukojem se nalaze depoizlolbenn"^ P''°atorijama itro,? salom za predavanja imedijalni

Padajucu fnr ®P® ''j°na, koii ip ^ ^®''Psa sa salom Zemaljske P'®!° 'Principu "kratk'' izolacionim staklom koji i

P°^SieL°5 Sva tri gradevinska dijela su, pre^'®kojesetr=' uredaii nL, " "^ûglm. Upodzemnome dijeiu PArh. kao oslava.""f^p'KorSif arhlvsko-naucne literature

Na ^^rrne fun! ' ' program. U. ''ka moderne 1® bilo iradni tokovi, kao iqra^f? ' ' fo i^n ' funkcinnî ' ° ' izjednacenje iz

dijela Jasno ; zahtjeva arhivskih ' tri^-nkcionalna podjela ,

citaJ;.Qb'astze ,l. .. Polukorisni^ka oblôhi^«x a Pia 'i^'iu. jacn/^ . ô'lijyva arnivbrvin tn

/^âposiene®^ °blastima za knûnkcionalna 'fiitaonJ'°'"®®lzako- "ôrisnike, polukorisnifika of'®

"Sf Kao c.n«lni pra^g' aje ikp° '"û Pav^T âvie ot!, Reader-stampac Iza®a Pirekcijiynikaciona 2®' 'tao isaiu ^®Pertoriju, salu Zerriay .ô-

3 p, ^' sekretar^^® Papoijn l. P''.®Pavanja. Ovome sePastavii tikorisni"! ' ®o i adrninlstrativnl dio u p., ... . -

0 r. "sekret^,rl-^âpolii, r Ovome sanastavijag°'' korisr)j^j^ • so iadrninistrativni dio uP

'Vski dg°' 'Psf ^ pocinje vec sa direkdi"'skoder P° "•tojim f ' ^®^viden= za naucnu sluzbu.®® Za restaP®^®' ttostL?®'?^® dva 1^3' °' '®' '' ® ®aclrzl cetverospra^îgsti

st 'p5ap'®' °sitdr''' ^^^ mo^k^feaZ °1,zna4aS °®taviiar® Poveljama dokumenti^

zern^T2?® '®&,^ ® • a & Planiranja arhlva je bWoôO®sisava ®®®h. Ng ®®^hiva^®' 'tjrtu, ®e odiucilo za rjesenje-ûPr6to?'®lta J®yernoj str®'®''°tâ MOn h''°9 PineV® ' -

?''®'r nah??®®Pizr=i '' ®u N Se i,7 '!'®hen, Augsburg, SPfJâjiÎPznomô®ta depn ' rozg:. °t>liku iijey,)"®'"! spratova nalaze ur ^gp^"'®Pi® zgrart PtJterp urazL^®' P^tem kojih uarhivs j,5fii n:,Cena^® za ST' °'S5 mdo 2ni, J134 " '"1 doba /f®ada ztaka koji anj®/pi

^ 'bcaiu preveliko zagnj^.; jPotrebe moze se koris

Aktueinitrendoviu auslrijskim arhivskiminslitucijama

poprecno-ventliacloni sistain. Praduslovi za funkcioniranja ovoga jedno-stavnog sistema jeste izgradnja zida, koji se sastoji od 50 cm cigle, 10cm izolacije, 5 cm zracnoga prostora 13 cm kamene fasade sa otvcre-nim fugama.

_ A -Lx.!. Ai 1 + l

nim fugama.

Dosadasnja klimatska mjerenja udepou ovog Arhiva su konstatira-la jedno povoljno rjesenje pitanja klime, lako se za smanienje vlaznost,zraka upotrebljavaju uredaji. Vrijednosti utri donja ®Ptf® ®lativnom vlaznoscu zraka od oko 50%dnu- ia r«i^*: ..i.Ai X c-7 wr^ Rn®/, ij dva aornia sprata, u prvo vrije

zraka upotrebljavaju uredaji. Vrijednosti u in uu.ijc - . - - —lativnom vlaznoscu zraka od oko 50%Pok je relativna vlaznost od 57 do 60% udva gorn)a sprata, u prvo vrijeine useljenja uzgradu, dostigia gornju granicu toleranciie.

.Ûpravo upovezanosti sa '.z9r®P'?i°^nu visestruko se diskutlralo o pitanju klimeJ P ),, ,gi^jp usiova. Do-sa osnovnim principom i®k°t®®Sriesen^^ koje se moze primijeniti i^szalo se da ne postoji neko patent rjese , i pouzdan

s.,.., v.,s.,,xw.u,w,.w ~ r • „,irnr!n h K imaTSKIIl UiJiuva.

•snovnim principom koje se moze primijeniti u. ilo se da ne postoji neko patent rjase j , J . postoje pouzdani

îm situacijama. Uslucaju zemaljskog ar . ^ = pp diskusijamaP°Paci oklimi 12 1997. 11998. 90^;®®' , CretpostaX^ da se pri pri-na raspoiaganju.^ Sa "Kelnskim putem odgovarajucih

klimatizaciji same ekstremna ' gpou postignute su reiatiy-r\}^l? ôgu minlmirati, uovome î^xiypo jake inverzentne pozicijedobre klimatske vrijednosti. I [Imbinacije "Kelnskog modela^^genfurta, ovo je bilo moguce P' ^®^.^_°sTema. tako da su se oko de-^.."P^hanickim sistemom ventilacionog -jgdnosti u arhivskim depoi-I po rnjoopni mnniR ostvariti optimaln [ n *« en se upotrebom

v..^-'MVX, la, ,JVU e Uliu I. cktpma, laK^ .

^.."P^hanickim sistemom ventilacionog -jgdnosti u arhivskim depoi-' po mjeseci mogle ostvariti °P^"3l3 "redinom Ijeta, su se upotrebom

za ostali mjesec 1po. prija ®)'®^nctvarivale vrijednosti unutar gram-odaja za reguliranje vlaznosti zraka os uredaja POtolerancije% slJcaju potrebe sedam do osam sat,

spratu depoa i stavlja|U se u p 60%. Godme 1.998. ™®ô se vrijednosti vlaznosti odrzavaju P .^ g^ maju inoyem.^reaali ^ L.: f.n mala do novembra M r 9 posadasniimTake T 7ijedrsti v I os odrzavaju ^ od toga urnaju inoyem-^[®«®ji su SfuTunUi od zJ®, prema dosadasn.mish po dva dana. Najveca vlazno Kratkorocna prek apania^®fevima, javija se od jula do oblasti tempfature,rief vrijednosti odrazavaju se P®®® .. Kerntena moz®[}f®®nto pitanja klime uZemaljskom arhjvu^k „„,3.u,u, ooravrt^.. ^^Ôvoliavaliinlm KaO StO to izrned

riasl .' vrijednosti odrazavaju Kerntena oprav-rpa T'5 pitanja klime uZernaljskom . ' i^^î^^nnvoa centralnogS;® ZadovoljaUjucim. Kao sto to doga^Jjg iz"t®du n°vog centr gdZ® I®, u Innsbrucku realizirana, kom^ prostorije, kojVefP® ' adaptirane starcgradnie za . jg^jcirna.®'®de sa prostorijama namijenjenih korisn

2emaljski arhiv donje Austrije ..ôrena nova zgtada ar-hivari®°®'ine 1997., svecanoje Itav^J^zajedno sa Ze^ s°mjestenateko5°'?j® Austrije. Ova] Arhiv predst^^ felPzgradu utri fun-

povezujuci clan j.gpj koncep^ J ânje arhivskedilel.. ^t'SSs a"*. °•'Qlne grupe: 1. ocuvanje arh ^25.ocuvanje arhivske y

• X'M.

ya/tefSfunner

vertikalne slojeve ali °blasti su podijeljene krozseze do krova dijeli cetiri = ' ''' onicno spojene. Velika sala, koja dmagacinom, Sintiza od sestospratnog dijela sa"Pielom. Jedino su se vpI a^hitekture i funkcije moze se sma jqia ^ prevelikog zagrijavanjacmdehA? "^^Pfakticnim. Da bi se p ^^rhivski depo je sagraden od 5^Pokretnim°P SvPsnra^t' •' Pf^svucen sa slojem pjfTistorzaokn ol Ni racinn opremljeni su sa mod

i« P'iie P"»ko -r^!-Jek pri'dfc,®^t° bile prostorge sâ<te l9 PÔaniu KarmaiidJ ,o

A'hiv^^ndarS"® bio vojna bolnica azatim sluî,,i. Nekadalj ' ' ^S' '

koji je bio na

®^\Pn arhiieS°®"°.sti, kaofo 'r.^®batama; takoder je

& «5rr'™"''"""""""•« Inadap^âorri, u'n 'J^ 'ljenje jednn"® 'P'" P'Pitekata dipl. u^"idavarijg iVl'°®'ojec6 dvorist^^ novog centralnog b®Pf°lj6cap '!®Qniou Mp?''®besamntt^ ' ®kadasnjeg sarnostad •

clrSo' nkana i' fkadasn®' .^^^^^ biroe, radionice, sa ®^ «j ' 'zucav? SDrati h ! ' ®''oanska crkva ie otri n-l?n^® Sale 2^1® g^^de- ^êduploce podijeljena ^^jeto^^ftiie ^^®Pavan^ P^®os?ala ' ^taonice, s'ala za ®Jd

crk:° âvên ®daptirana udeP®prvi J' ivlarii' ie nk' ^Sa diioi^ '®bruan ' Foyera uprizem gpira ' iti

kapf®' ' Pi-osL' ° '®ine ^ depoa sa 215,211 m57.000 m

Aktueini trendovi u austrijskim arhivskim institudjama

b) Izgradnja prostorija za obradivanje, radionice isporedne presto-nje u generalno-saniranoj staroj zgradi ^

Neto korisnicki prostor ustaroj zgradi iznosi 2.805 m^ 11.412m

Izgradeni prostor

Troskovi gradnje druge fazeokljucujuci i porez na promet. Zbog statickih raz g ' . |.dijelu slare cl^<ve bilo moguce smjestiti ^novi centraini depo citav opremljen Compactu p . • m:

Sedam spratova novoga uredajitna jama uredajima 1podijeljeni su u 34 P''° ' P ^^wgyanl sa vatrogasnomânja dima.^^ Javljaci dima depou prvoga dijela izgradn^sluzbom grada Graca. Trenutno je -J?: ^redaj sa Haion gasom;(nekadasnji crkveni dio) smjesten : jg jgr prema najnovijim pro-

uredaj trenutno se demontira i L samo uiznimnimP;sima Od 2003. godine ce ovakvi uredaji biti dopust'ocajevima."'' -tpne na 17°C 147% relativne

, Klimatske vrijednosti depoa su odstupanjima. Ne samo kli-âznosti zraka, koje se odrzavaju sa mahm centrainom depoumatske vrijednosti i klima-uredaj, ^^^g . - qredaja. Izvan radnoga vre-^Qntroiira idokumentira preko ^jpoi privatnoj sluzbi za cbezb-êna se sve vanredne situacije J® ^Jedene sigurnosne nnjere.

koja, shodno tome se uovome slucaju p^^^^ ''ma-uredaj, odnosno kima-kondicioni anp^ ^tnnfbl°' ^Prakticnim. jer centraini depo isponi ^g^tjiaciju.fake da ie neorakticno oostavljati prozor "Kelnskom modeluP°®tavijaU pSSa mgul^t uslucaju Zemaliskog arhiva Kem en bjo vlaznost,un podrucja grada „ | oje nemaju ^ pred-'"Wrasnjim prostorijama iprostonj®^® jo) na klima-wedaj, pre^_vifl ai'hivima stare izgradnje, k°i' (jgî tnehanicki ^5®no je da uove prostorije budu , ovinn depoima se

irist^ke mogu preuzeti prostorom prostorom, nudiDa A ' raspolazu sa rezervn P g^pjirn ogfo i-orisnike arhiva, za-rnia^baptirana zgrada samostana, mjesta ^gstauraciju, uve-tiri ®'°zadvii0citaonicesaoko 60 r . radionics z sto arhiv nema

tu ibiroi za 60 radnika ar^'td. Iz razloS®®bie knjiga, reprografske radove

Vîtter Bninner Aktuelni trendovi uaustrijskim arhivskim institucijama

sa PriUrlim ud^ru1enj!ma^L°"'' ® pokrenuta su dva odvojena projeWa Prhome s^moVa^Vnati u'vidu dâ se kodliistorijTkTh'zda^^ vanjski izgledf obama; uokvirtora idusevno poremeoen ^ sm samrmal koncept koji je ra-sanaciii .?nnnn nalazi se ifirtna nmrxo ic u-nia radi na samo malim mjerama p Hnhm nodieu navede-

sa privatnim P°^^''enuta su dva odvojenaosobama; uokviru tona n tjeiesno i dusevno poremecenisanaciji 30.000 arhivaL sa 15 osoba koja radi nod 5Ijudi radi na restaurao^-^ ostecene na uvezima; sljedeca grupJ'. ^^t 'vskih dokumenata ^ petero na digitalizaciji .j,vati samo na ekranu ' dokumenti kasnije nriogu p

va, vrsilo se ciscenje adijvar ' •"^dovima, do samog zavrsetka

*'."1 prosiornn n®'9urno ori sljedece: ideaino dijs â-cigle'^mbirnP°'' vladinih ' g|otTipbezbjea^j onTt '" Pdjatne klim t koji zahvaljujuci d

estetskf! ""®^ °vog £ Adaptacija ovog Arn, ietona istakig Ijepse bni'tj zdanja koje kako iznutr gjnego neka moderna zgfâP'

, i' gradnia^""®' P°kazala se kombinacia''JJikcionainih Dro^t centralnoga depoa.®k^disne usiove ^!!' omooi ' ' ' program, svrssch^H IntGm funkcionalne tokove ' jrijUuBai I'e izgradn- ' '""®'' '' standardlma za iz9 p,jni-arhiv ' snia âferent g^°9a dijela atestirao jei-akte'r '' ^nizu?r'® da ovdje ® izgradnje Drzavnog® gian

kao^ L®®'®j® i®dan moderan i° a°svrstati ' za pian-^^°'"^ konceptom klime, PînteS ' ^nja izgradnje Arhiva uGra^^

grada Qr arhivsko-tehnickih razkiv uq[|® ®®ko%Q g ^

^°°°. ie otvoren

Sa iuS®"". n£J!®. gocline iko|a |e ^Sne-fi.Ijivn dirv, ip datira iz 1771-9° art:!£iamV kao skola, g, ja^

^"•ekciie 5 Pri acja°,, mcluzine i 14 mf\' ' ^vanje Lh 'k stare zgraê

' ' h' ske grade, kao i

arhivske grade, tesko je i povezano za raznim Koa,p,u,m=n, ,,u^.Pri tome se mora imati uJidu da se kod h,stori]skih zdania vanjsta ârnije usamo malim mjerama promijenik. P' ® J. . nnSelu navede-zraden za gradski arhiv, ipak je omogucio klimom Drostorija.nih funkcionalnih oblasti iizradu depoa sa potre koii se

Korlsnicka povrsina obuhvata srnieltena na trecemôze koristiti 1za izlozbe. Citava Lsta Usvrhe depoa nafPratu. kao 1korlsnicka prostorija sa 14 radn.h ê^ta.raspolaganju stoje po tri velike prostorije P . uqrade pokretni re-' avedene dimenzije su omogucile da se ^ P. gg ppogli ugraditi re-9a i. Radi maksimalnog iskoristavanja P''° ,,nradeni regali iz kojih se9^li standardne visine od 2.20 m, nego ^ penjanje. Ijestve9rac3a mora uzimati uz pomoc nekog o nokretnim regalima iznosigÛkûpna povrsina depoa koja je jspunjena po^kretn

^^ •Kapacltet svih depoa iznosi ok • se na dobro-Sigurnost radnika arhiva i ie opremljena modernim

J '}/ou opremljenosti. Citava zgrada qradskom vatrogasnomg. î®rn za javljanje pozara i jyL sa zemljom, su

uzbom. Prozori, koji se nalaze u opremljeni ,' ®POi. radne prostorije i . ,pg EDV-mreze,Sve elektro-instalacije. osim ,grade iskljucuju sa elek-

f ' unikativnih uredaja. se prilikom napustanja ymreze

Gradski i Zemaljski arhiv u gee dobi

io nov Posljednja austrijska i koH^^^^srtiu- zgradu za svoj arhiv. Bee y |g^posti drzi .gpfna. Go-'sposTa®" " ®"ra^dTu krajnje nepo^°'S izgradnje arhiv-dlno 1 ciuze vremena radi Qîuku o rionesena jeskih ^^^7. Opcinsko je vijece donu ^g,^Q|jko srnjesten uje-

novi Zemaljski arhiy c simmering,ân 'nteresantna varijanta. n ko^ ispunjavanje pro-Ovai ^ ugasena gazometra u optima'h jjâtivnom po-storn-u je nudio povoljne P""® -„+jtativnom tako i uBecu9 Potreba arhiva. kako u ^ arhiva. Pre-je uGracu jedan adaptaci^J^^ 'Jâe se uunu-hia I" ' ' strijski spomenik dobija Qgtaje ist'. ® ^g zgrade arhiva{?® Planu spdljasn? izgled ga^°^®'fk£ i^S^ 'Toienrputam jedn°gaU0=1°® ' izgraditi nova zgrada. j^^ji gu razd ' i^gmlju se nal®^ni^â^ôntetru predvida sest spratova. gprata. UP Arhiva su

®® ^^°miesteni stanovi- gportnog kamiosaroi !' ®iznad arhiva su smjestem transp^®Pol gdje postoji mogucnost

Walter Brunner

istov3r rob© u•{fjza predavanja, sala' za^binû' prodavnica nalaze se citaonice isalaBecki Lhiv t H •

nosM2.000 môcetaVb^rif^^ 100% rezervom. Neto povrsina iz;ieri^n°^^ ocekivati pocp?kA ^ ^zavrsetak rase\lT' ' P^^tava Uporedo sa izgradnjomJkoristiti od sest do rf se pakuje za selidbu.''hiv najkasnije nijeseci, tako da ce korisnici mJ Pocetkom2002.godine.^^

pregied

pSn^Sav®/® *^®ndove'®uKu^®®®* 9odina izgradnje arhiva,su se lf'Donia A?®,zemija Kernten) '

sko-naucnoi f ? P°'Puno noff austrijskoga drzavnog(Savezn ' "°j ''teraturi odgovaraju!?®nje iii vg^g Staierska^ ,'nnsbrucku (Savezna ag liZ

)'h ne dopire rin^ P'3cije, prii ) ' su se postojece , 'f<o-kâ®'® Potrebna"® ikoii a ^ '•hiyske svrhe. Uarhivima gioirnaju pm,- .^9''sdnja kiimJ ^^îjesteni uunutrasnjosti P | odSp5na lP^°dno£a"rfdok se kod onih zgraf^>

^Sâd© • ®d© li § . novoj^ .,i adapta^Jplb'iia. a 1- iasnn ^°iel se n"J? se nekoliko os' °dostava osl^^^vajapig I . ^"îe kratko objasniti: i^^k

razvrstavanje oblasti, ,°blaslia,"gO>r tokovi ; ^^îvska tehnika itd. z '

oblasii' ®'t)i'nost , "' '' kanju Sm°9redivanju prostod) ^4 . "'ogucno I

storiiai f,^?',' Pniei, Pêskivania u svakoi fun. ' "logucnf; 9®"'zacije , ,ali

®*°Pja ifun'kj®"!® uozbir usvakoj funkd®?"• felh'"' '*°'' P'fKo" odrsOi"*"'" '

ft P' °siren °â Pruzai,®' isnicima arhiua Pozicije " u''°Sost?p,"^r5lol?'CS reg\si' }fJP']

' zadataka agfi ''i'130 ("kucrafg,J®'nih eblasti. cijele gf^

Afdueini trendovi uauatrijskim arbivskim institucijama

7. posebnu poziciju zauzima odgovornost a naivazniiedisnje ocuvanje kulturnih dobara tzv. "Substand, ^ .^,3.zadatke arhiviste stoga spada zastita arhivske grazecih fizicko-hemijskih, bioloskih ili mehanickih ostecenja

....-__ Amnniicava da se trazenezecih fizicko-hemiiskih, bioloskih ili menaniuMii uo.^v..,

8. moderna arhivska skladisna tehnika zbirkearhivaiije brzo 1sigurno nadu 1ponovo prostor umaga-^stanu ocuvane 1da se optimaino i ekonomminima . . ..v.

edu znaci,

manje zra-9- optimiranje usiova skladistenja ukvantitativn P9^nstaliranje regala (Kompaktus-sistem), ka° '

srhivlra, kako u regalima tako 1uarhivs i

Napomene: gradevinama. -u: Scrinium.1Uporedi Lorenz MIKOLETZKY, IsKus^^ |g2 _268. „ .^^sopis Udruzenja austrijskih arhivista. svezak 46 isyz _ gâvni arhiv

3^ .2Uporedi Lcrerrz MIKOLETZKY Cascpis^rinium. CasoDis udruzenja austrijskih a raripvinama - u: Scnnium, P

-r-.w uuiuzen a ausiri sKiii oinivioiw. — i Pvrooa - —

^ 2Upojedl Lorenz MIKOLETZKY Austrg 1995. 45M55.^rinium. Casopis udruzenja austrijskih a ^ i,'m aradevinama -u: Scnnium,

Urtr - ^Lorenz MIKOLETZKY, Iskustva sa arhivs I rasoois^^^^zenja austrijskih arhivista. svezak 46,1992, arhiva -u: Scnnium, Casop.sUdn - PEBALL, Novoizgradnja austnjskog .,43 _' 20nja austrijskih arhivista, svezak 34,1986, • gradevina u

' r,.^Ki«rYTiflriaDtiranjasia III a . -144.152.

Urtr, - ^ PEBALL. Novoizgradnja aua^- = 135-143. ^' 20nja austrijskih arhivista, svezak 34,1986, • gradevina uScriniu' Problemi * 1986. s.-14-1^'' lurn. Casopis udruzenja austrijskih . u: Scrinium, Casopisau^tr- ? NOSSING, Juznotirolski ze^^gi NovI zemaljski ar-iskih arhivista, svezak 34, 1986 ^âu^tri- P.Josef NOSSING, Juznotirolski zem j movIzemaljskiar-'iskih arhivista, svezak 34, 1986, str. ^poredi: Alfred XlX, 1997, str.hiv u ^kl vezi sa zemaljskim arhivom ksi" y^.fiivi U''jJ°^®JIJjaciia Gradevinsko-teh-51-56 -arhitektura itunkcije -u. Sod .dokument 1 1996,niCka' a^hiv uKerntenu -izvjeSta ° tvararju nove zgraa

•

/•- vveuuHiiy I LJieiiiio, -^lonp "keinsis'-'u nimatlzaCNa mpy°^"...

Arhivi ,® Wolfgang Hans STEIN, Pitani® Pp'SaMPER. ^"^"nrirodnoi kiimatizacyi izgratAhv' ' 5, I992^sp. 410-424; HugoSTEH^ 3WaupriroM 1996,8411^niPîsta 26/3, 1972, Sp. 45-462. uKoinu -u. Arhi ^gâijskom arhivu9®dina rajnsko-vestfaiijskog privrednog vrijednostima u0 j,ajgrsKogA zemal

Ksrni, ®Aifrec, OGRIS, iskustva sa klimatskim vn, Odiavi„vahJiskn ®• u: Zapis Gerhard Pferschy za 70. .crwOTTEL "Arhivsko plani-9arhiva, svezak 26, 2000, str ^SZ-ZAT. ^^^^g,.na RUMSC dokumenta pr, Ze^tatije Hporedi uvezi stim Pi®daY^^^ otvaranja pênjima Zema|sOlarsi^Jd'ernacionainoj okoiini" POVod°T "g;, .^^,3,0 uSaop _Stair ^thivu uGrLu 26. februara 19BA warmeliesnskott.^fASe,®lt6, broj 37, 1987, str. 49-56. „nekadaSajftt.^® âijskog arhwa S )izvjej,J'' Jorg MAYR, "Zebnaliski . j; Saopb®"! Saopbenjabroi r,y i° okupnom pianu i1. dijelu izg pokumenta -J 1907 73 nova OL-

i2vjeg._ ^P-- Jorg MAYR, "ZeniaJSî « ' ^=g. u: Saopu^ j Saop6enjabroi r,y i° ukupnom pianu i1. dijelu izg pokumenta -

^^^•1987, str. 41-47. -p odieljenja2emaiiJ2 Gerhard PFRSCHY, str. 39-43-

jskog arhiva Stajerske. broj 38,1 ' 131

• .M'v'r-rS-''-'.?.!:.

^ÎterBnjnner

WernerPFPiiPR ...

St ®PfeeavanTrIT,T®' ®'=' ° svrsishodnog kiima uredaja uma-jerske, bra, 34,1934, a. 41 43 Sljivica -u: Saopdenja Zemaljskog arhiva Sia

"strijskih arhivara, Svezak 46^1990 °? uarhivima -u: Scrinium, Casopis save15 Walter BRUIvpr m 273-277.

^•'P'va itaierslT' h '*"''i®'P' 3jnirane inapravljene uStajerskoj

».« 11•«..Ti;KSSsBeikog OPLL NowJ Stajerske. broj 37, 1987, str, 55.

'""'la up.: r '"hitolskfrsionlf^^9 Up'' KarmeliCanskog samostan^Ps^spektive^;,^®^ânn RUMsru^^ str. 22-25. wie

52-267, • cînium, Casopis ' 'skustva, tend^Lidruzenja austrijskih arhivara, svezak 46, 1992.

Prljevod; Darnif Hu

frM RuckbiirM. ^"®®'""ienfassunaA,ohi«.„ ,„ sieler^r; g?

tsn? T'®''''®ichisch' ® ' ®'esland Nr Klagenfurt (Bundeslan ^gpn^û> der tTStaatsSS wurde -abgg^-wurdB '®"adesbna '®®enschaftr®T 9®"^ êues ArchivgebaadSt ^T^°0, Gra, ,R^^ Fachliteratur errichtet îad"®n spet^® ®daptiert mej"'!®®'®"®' Steiermark) und f,t-Wahrend K"®fWies^^^- ' ^sgeba. t • ®'' " ' der umfangreich .ggg-'aprechen d'®"®a Arch®^ ^®'' Einbai,' ' ^®9eslichtlosen, ib^^jêrid'9'' 'iniatisiRr, _®" ortiicho ' !,Peichern d,.®'.."®'' Klimaanlage als no gp-

Steiermarkjundesland ^

chl r Fachliteratur errichtet-"®n speth® ®''®Wert mej^d®®'®"®" Steiermark) und in^^Wahrend K"®fwies^^^- ' ^sgeba. t • ®' minder umfangreich .ggg-'aprechen d'®®®a Arch®^ ®'®'' Einbai,' ' ^®9eslichtlosen, io^^jêrid'9'' limatisier, °PlichpnT' ®'®hern Hi ®..' ®' Kiimaaniage als g^, eP'^®ncl noch?9 ^®.'bur)do ' ®9eqeho ®T!^®'' AuBenfenster vs' ' RdicP®cF'®' KlaQen?'®'''6rbare u. siner vn" ®' ®' mit einer na .^jêP'' âktiongS®'! zeigt o ''mawerte g^r hinterlufteten A^g,-?®9lijcktd T'®rweist .;°ôhl hinsi.u?,'.®' ' werden konnen. Wie .''®lspeichT°' binatio."'®b das 816^'®" Standortes als au- gipe.®®' ®^ 2entT®' ên od^®hen efT'"^3''kische Landesarchiv ajs ^gp-®' ®P'iert6rhis ®P.®'®her [f'ven Archivh' ®®®"' 'unktlonsgerecht pfi

Ob es^ ' ' her den n^®^®i=hung in adaptierte'' g iPR®® besteho '®h am sir, ^^^stapz „°P®rativen ArchivbereichoPy'?®®^®S hanT®n, ursn ®" "euen 7, Klosters, ,.g a''

S ' ®C s?'L®h®nit r®' di® Adaptiog^Ga-sgebiidet, die ;p® 9run3s£ aus"'d®g^ ^ Archivzwecke erric^^gt^taF' ârz ^®®^lich6 u®® Archivbauerfahrung der ' ra^132 ®®®' m6ngJg^^Terzichtbare TendenzaF

werden sollen:

Akluelni trendovi uaustrijskim arhivskim institucijama

1. klare Abgrenzung und bestrriogliche Zuordnu^ dersbereiche. Aniieterung, Vorordnung, Aufbewahrung, Verwaltung. Offentiichkelt und Archivtechnlk. . , . Har

2. Berucksichtigung der Funktionsablaufe bei Or-Rsume in einem zusammengehdrGnden Bereic

^ Funktion-

^ 3. Flexibilitat und Erweiterungsmogtichkeiten in jedem Funktionsbereich. Ppr^nnalstand der Archive

. 4. Rucksichtnahme auf den pjnheiten.der Zuordnung der Raume und Funkti yvichtiqsten Registra-

5. Bedeutung der Nahe des wpâltung) und bequeme Er-ûrbildnern (Dienststellen der offentlichen Randlaqen bieten

5. Bedeutung der Nahe des wprwaltung) und bequeme Er-|urbildnern (Dienststellen der offentlichen j^^^gp Randlagen bieten®"chbarkeit fur Archivbenutzer. ^^ ' ^^^-iiprynqsmogiichkeiten.

9ute Parkbedingungen und bessere Erw Erfullung der. 6. Eine wirtschaftliche. schnelle un ûsammenfassung aller

Archiv Iihprtrflnpnftn Aufoaben personals in ei-. 6. Eine wirtschaftliche. schnelle un ûsammenfassung aller

Archiv Libertragenen Aufgaben Personals in ei-^^nktionsbereiche. aller Bestande und êsam

Gebaurip nn-hA/pnHin. f'Ein-Haus ifbewahrungunktionsbereiche, aller Bestande un .^ Gebaude notwendig. ("Ein-Haus- ianqzeitûfbewahrung

er ih Verantwortung des ^[^J ' ^g^Sunstanderhaltung^^m^hp ^nvertrauten Kulturguter, also j^^^3are^ Forderungeng®.besondere Stellung ein. Zu den unverz hpl bio-

,an ein Archivgebaude g^hort des ^ |.^^^^^_gl,gm,schen.I hivalien vor von auBen kommend P'°9ischen Oder mechanischen Schadigungen , die

8. Mcderne Archiewische "l^d'e geS

-F?s»fcrjssss„nn.S'cht °P 'n 'erung der

9 viel Luft zu archivieren.

... .i»b ' ' • - • .1' ; . i I

Nermina HADZimuhamedovic*

posToIXju °kancelarijskoMNA primJEP RACUNARA URADU•WJER OPCINE GRADACAC

^rojne nedn' °^^° ''' funkcioniranja uzi^^ nedourniceirjesavj,^^^ izazivljavanjk upraks'ga poslou!"^° to istn •^ problema utoku rada.^Prave i Uredboirf' vrsenja kancelanjsPBiH" bo kancelarijskome po'slovanju''"j® "0gan m' ' UP^tstvom ®f i'-' ' Hercegovine C'SI.

""'SSo„,a„„ »,s,n|a «<

P®''iod od iQcn ' ^caian n« • 9®* 'ne. . -.qkancelarijskoga poslovab)^

nJ 1957 n a"°dnosu na pg,,ju

knjigu'''" P"' ie ST'" ut«n irneni^rij ôtadasnjega.

'•aclibr2eg||' [®lovodriik, ' ibrojcani registar a®V'd6nciie: reg|{f'Jôvanja°g°s^^^^^ knjige evidencije pred^g^^kPij;

Pi2aiija7„ Ursdbe ot ''®korT,e . „diP®''®* SRBiH-P®elarijs|,oP°®^ nastupio je ^97^•Jo<0 '

.^1.. '""" ""'"'"I"

_Primjena novih propisa okancelariiskom poslovanju ikorislenje racunara uradu na pnmjeru opcine

Osnovna evjdencija o predmetima irepublickih organa uprave, prema ovom .. . ( jfji,3pjonjh oznakanickoj pisarnici po sistemu kartoteke ijedinstvenih klasifikacionin oznaKdsa tri decimale. „,„ „h»a7no su klasificira-•"<-r\uj pisarnici po sistemu Kariuier\o i

tri decimal©. . ^ , nocifirira-Svi predmeti ukancelarijskome P°.®' 'gJJstan?u deset glavnih

ni po materiji koja je po Pecimalnom sistem^ rasclanjivanje grupa9rupa. Po decimalnome sistemu vrseno 1® 'J •^naci), s obzirom na

grupe (dvocifreni znaci) i na nbuhvacenih glavnim gru-

Pama°^^ pojedinih dijelova ill poslova obuhvacenOvakav nacin rada ikoristenje kartica nêgove obra-

avno pracenje gdje se predmet, odnosn .j^j ^ kojem roku ina ko|ido arhiviranja iiodatke iz kojih se proj 1)]e rijesen predmet uupravnom pos P . ^jypo iednostavan nacin.

Sacinjavanje izvjestaja vrsilo je ukupan broj predP^sljednji broj na brojcaniku svake kartice jâlendarskoj godini.

nastalih na toj kiasificiranoj oznaci u ) .^ se uvrstavalo u obrasce izvjestaja. noslovanje u organima

Nacin na koji se danas vrsi kanc^ organa upra-^Pi-ave regullran je Uredbom okancelari skom ^..g, novine FBiH®Isluzbi za upravu uFederaciji Kancelarijskoga pos ovan^^

orJ Uputstvom o nacinu vrs J ^^gâciji Bosne i gmaSanima uprave 1sluzbama za .ôrn o izmjenatna i Pi S•novine FBiH" broj 30/98) iUP'i ' ^^ôslovanja u oSneonacinu vrsenja kancelar,)skoga P° ^^^gggovine (SI. novin

z. up,a.i uFederac, Bosnab'o, 49/96). „„„a dpraa. !• " >PBIH" h ' la vracanje na

' '°vodnika za povjerijivu 1stroô povFi'l jadinstv®--p,o-o^nai, evidencije . .^rstanim ^ hip tj. podgrupa zaisvim razradenlm po materiji' j^^jje klasifik^ v'. gâ za upravup5,^ epr®^® ' nia iar^viranja pr^P'ako i akte prepusteno \e org » rukovan]iPa im je ?o potrebno rad, laks ^

Hklasificirao!.h °f"dviie kiasifikad-Zriggi ®am prelazak na "pqOO.' godina) k®" g|aibi isi. °a| eis; gj° 0jednom periodu (1®^. ' îg akata, '®^L{aie predm®'®riJ sreinove-jerjezazdruzivanje^ novonaslal®Prinii ®!are klasificirane oznake,

J f^jivati nova oznake.

!:^2^Hadzimuhamf^.„>A

brzo ostvarivanie poslovanie organa uprave idjelovodnika i nurnerirko u ' ^f^celarijsko poslovanje po sistem^tvuima izvjesnih*^^^^^^ prema pomenutoj Uredbi iUput-nf° ^l®'° ' odnika iupisnika u radu pisarnice,9edno za pracenie kretaiv' '' ' otezava rad i nedovoljno

Ovakva svidPnL- Predmeta,raeta n! kontrol'iifraH^ izradu izvjestaja niti brz^ pravnorn postupku ^ Pracenje rjesavanja po vrstama p

PniPjenfuTss'®'"^®"^ kancelarijskoga P°®'°^®agacnata grij! ®Pn°9''®n^ska ao^ °Pcinskih sluzbi OpcineOvfa li °°'=^Nova vodenje ipohranjivanje dokum®

zahtjeva gadSya7=!."®' °cevom Pa visp n!^![l.°®'®Piskoga poslovanja. AP„,em®--")«va. Vidi„j''=pu, prezitnen " Pêtrazivanje predtna^^ êtuH N^ta np ^ 3) • podnosiica ili po

"' 'jestaj 0 P''®Pmeta do nDrii " ' vjeJtai lesavani^ ' 9®Pizacionim jedinicarna,09 br. 4) ostanju rjesavJ®' ' °®tepenih upravnih predme9® Poslov' ®")® Predm ' '' Sostepenih upr. predtne

k.*, „,.„cu KancliajK?' '"'Pialnoga'° kasnije °laksava trazenje arti^\

k;; zahtievi r'^Qnceiori^ KOja se u rauu ;'jstyvv

va k' '®®PP iDm • ' ^Pa ip? °9a Pop? 2000. godine p'°^9a a 'i to^-^^Poq^ koristeêm knjig^ traj•apprave, kancelarijskog poslov^

'36 ^ ' jsdnostavno ostvaf'^

Pfimjena novih propisao kancelarijskom poslovanju ;koristenje racunara uradu na primienj opcine Gradacac

Summary

Presented programme application, April 2000 rep-nûnicipality services of the Gradacac ^ni 3book of fi-resents an answer and an addition require fast, correct.'®s, since the inquires of citizens and .j g^gpt of rights at admi-^nd tested inforrrâtion; quick and simple achievement rignistrative organs. PrilpgtDr.1

^7^

Xo.,o()»9S

Nikplic .-

III' 'iv ;." • ': •' •• • , •

•; -• -- :L.

Prilog br. 1

'Mm

Razlicite knjjge ., j.- oIspod

mapa. Ove niaoe hijerarhijskoj listi nalazi se jos pet razlicitihPredstavljaju ekvivalent Of knjigama razlicite boje, Tri knjigenici, to su: Djelovodnik ®videncije koje se koriste u Pisat-' Upisnik drugostepenih n h Upisnik prvostepenih predme aP°syednjih 15 zahtjeval p. Preostale dvije knjige (Novl zahtjevMse koriste uvodenju kancf!!""'? ekvivalenta u knjigama evidencije koje

U' jelovodniku n h 9 poslovanja.P°l)e tip zahtjeva (vidiS®'® ' nalaze se svi zahtjevi kod koj^^PJ®^®°^shtjevu) odrU^pSk P°'®9inih poija na formi za unos podata-. ddpisniku prvostpn -u ^ ' Ptavni postupak".

P°l|e tip zahtjeva naiaze se svi zahtjevi kod kojiPisp^^ . P® tôvi zahtjevi oh P'' °stepeni predmet".rsktni^"°a^-°'® Podatair' l®^® P°'i® 'P

"nose Tamo' organizoian take da so^^°joj ce DrpH ^ klasifiu podaci o zahtjevu (âtaka na "^Pucen) oznake iorganizacione je 'j 'sarnici 2art, VP''admet nala7if unosa neopho' ' ' ^j® Predmeta u ^^htjevi. Osoba .gn-P''®clmete kod °''99nizacin oznake predmeta i. . ovoj .api da nac

^°joj ce DrpJ' ^ klasifiu° •podaci o zahtjevu tâtaka na sait!!^^ "^Pucen) oznake 1organizacione je 'j 'sarnici 2art, VP''admet naia7if oakon unosa neopbodn'j® predmeta u ° ''6divanip'tlî ^^htjevi. OsobaP''®Cniete kod °''99nizacin oznake predmeta i, Map pP°treb 0 ôvoj mapi da naC

dovim mapama sve doka'edajte jog 'm za mapu Posljednjih 15 zahtj®

•^nacenjepQ.g .

-Mapa ""°® Podataka ozahtje^"

Primiena nn.H ooslovaniu iKoristenje racun^^ Primjeru opane Gradacac

„ . Prllogbr. 3Jednostavno trazenje

Jednostavno pretrazivanje omogucuje trazenje /^j^qjmenu, ocevom imenu, prezimenu bi ste pokrenuli pre-e podnosilac pravno lice) ill se diialog kao na slid.^ragu kliknite na alat Trazi. nakon toga pojavit

Nije poôrici ispun^^^ o®^.]edno ispunjeno polje. Unosom vi^ îti prikazano na listi p

'1^ se veca preciznost (manje ce p®^®nih zahtjeva). ^ slova, dakleNapomena: Pretrazivanje ne ta^Tuitati ge biti isti.

unesete Mehdin, mehdin ill MEHUi ^g Dozvoijena je upotreba dzoker podneseni od osoba cije^ê6 ivie*^ dobicete sve zahtjeve ^ (nece'e do 11 lôjj9 cinje sa Me -Mehdin, Meho, ' Îvanja {pr°n®<^®"'Lmeta. Naj-ZaT"® od Name iErne). Rezultati pre , |.gani na lisk P 200,postavljene kriterije) j iisti ^kriterije vecita,®' broj pred,{ieta ko imogu bi 'pTS P°''"Od ° 9a ako je broj predmeta koji°9 aoo neki predmeii ce biti izostavljeni sa

ôgledajte jos zahtjevu~Napredno pretrazivanje podataka~Znacenje pojedinih poIja ria

Nemina Haclzimjh;>r7,^f.^^^

Grupa Izvjestaji Prilogbr.4

pregledati na ekrarû statisticke izvjestaje koje je mogucesnije manipulisanie nnnf^ formatu koji je pogodan za ka-da 'zvjestaj mozete objaviti na ^ formatu tako

.. ' '' ^srnetu.

1^ 2 . :m.-'is

••

Primiena novih propisa o ikoristenje racunara uradu na primjeru opcine Gradadac

Prilog br. 5Mapa Arhiva

Mapa Arhiva sadrzi hronoloski pregjed , .. g.nivirane do'Podijeljenih po godinama i nrijesecima. Mozete pr 9' urnente prema njihovom datumu arhiviranja ili kfâlezenje zeljenih predmeta.

WM-

W:::k

^ ippiislpjliii:b# 11

I :

::::iilpi;ifi i•^,y:::;:s::iiip j

• , v^nnipno, bude ispunjenu

p.,, 0. bi s= Z.h,ie. po|a.io u ™<""•"" °""""Period arhiviranja na formi za unos k

' ogledajte jos• Arhiviranja zahtjeva"Stavljanje predmeta uRokovni ^nhtievu~ klanjanje predmeta iz Rokovnika o-^nacenje pojedinih poija na form-dednostavno trazenje zahtjeva~' apredno trazenje zahtjeva

Marijana GALUSIC*

ARHIVIRANJE u bankama

Funkcioniranje banaka"°vcanfh"5^® koja obavija poslove primani^'®' Prestanak urede'nt 2ak^®^°' '® osnivanje, organizacija poslova"'

"2akon 0racunovodsM,'?" zakonima ito:••'akonofinansiki,^•Zakon 0deviznom

0vrijednosn'' Prometu

skon''®P^°PisiinaA""°' "°sima9PmmjeJ^nkarstvo, propisima uoblasti

"^jetitna po'!"® koje nastain ' ' Pôcesnim zakonima. ^®®Pka se ^ prilagodavanja trz^® ^

P°slovanje svoj|, ®"^®nim iefikag-. ina funkcioniranje Pa .(,na fk ' '®knickotp or' "®Pata, pp ®'stemom pracenja prati"®nsijskop, trzis ?®' ' acijoai 00^-°''*'' ®'"°^ ' kvalitetnom ka pe

' ,.p<»lo«an|a karakteriaiw

^Posln' ® °'P°9ucen ' karskog n®*^P P°Pacima za gkf^'°^ne transakpii °|e Pâcsnll°®'°^®nia. Zahvaljujuci teh' ez obziS ''°' kentima putem trenutnoS

' ^fijana Gaiu§j(A ^j^cJiste komitenta.142 Tuz„_..

^ cJ.d. Tuzia

Arhiviranje u bankBma

Dokumentacija bankarskoga poslovanjaUpostupku servisiranja potreba svojih

' ''oj dokumenata koji nastaje uokviru strucnih siPrometu izmedu razlicitih subjekata uzemiji iinozemst .

Predmetna dokumentacija se odnosi 'I® ^Îj5jtjh korisnika,bankarskih usiuga 1podatke otransakcijama izmedu razlicitin^ pojavljuje se 1cuva uvise razlicitih cblika ito.

1. klasicni oblik - dokumentacija u2. dokumentacija koja nastaje icuv .| ôfilr^ski oblik cuvanja3. klasicna dokumentacija prenesen

okumentacije,, , 1- Pored svih dostignuca realnost P°® °g^pojavljuje uklasicnome

''0)9 finansijske 1druge dokumentacije, J ^ | |-editima, garancijamaPffP' nom obliku. To su raziicite vrste ^9° podaci iz sudskih re-L 'fosijske, carinske, cinidbene id''-)' ®.. /jdejni, j®"nirka9®tara, projektno-tehnicka dokumenta j ' ^jg^j^ske objekte, P'° .., na za elektronsku obradu pod®^®*^® . ®Igvlasnistvu, dokumenJdkga sa pratecom dokumentacijom, f'®/ piggti radnih odn°®®'f"®'.dPostupku pred sudom, dokumen acija iz i^^îentacija oradu^®. Planovi razvoja. izvjestaji oposlovanju, te a

®Banke idruga. . g originalu iii pmnep, Obaveza cuvanja ovakve dokume"'®^^ regjîsana )e ^neki od medija eliktronske il'nn'krogf®k knjigovodsWan ^3'°nom i internim aktima Banke (na pn^ggjm matenjalnim propfpônskim propisima oracunovodstvu te y

®^nim aktima -lista kategorija). ^radu sa koni^napo- ' ' '•ogi vid dokumentacije k^®,ransakcijama na ''i^ppgovodstvena3^®'l®ka dokumentacija oizvrsenim tg vod, k^g° P.gênaSI'dT"'. ®®vremenim softverskim 96®®"! knigo^ndsWeneaiekt P° racunima korisnika ^ pp,om re jtgnata - pn-®viri ' nnskom obradom podataka. no osnovu stednje,

0 finansijskim transakcijam® P.iSkih If po °®"îro it drustava 1drugih pravnih • stanovnistv Janos ima' ^®kucih racuna 1drugih posiova sa .ansakcija

znacai p,i oP.vlXSI!'" ,,Horn °nska posta koja se uokvir nsakcijama na o j^ Poclataka putem S.W.i.F.T-a. yskim t^®"® psijskog polo^,®'®Pacjp "^^^mjena dokumentacije o pog'®P gpstupakProuzrokuje trenutne l^° 't^procedura,j P^sakoi)® nphovihku'p^°9 Pojedinog komitenta, Stroga^Pj^ ^.^gpaijskih

^^^cije izmedu banaka a P°

Marijana Galuiir

êntacijom u' poqied"acin postupanja sa navedenom do^_Banke, arhiviranja sto je regulisano posebnim aktofi

''rani, azurnosti itacnog'ti^^^^^^^ bankarskih usiuga koji se ogleda"^ Ucilju poiednnf«+ .. j® na najvisi nivo.

fS'h korisnickih usiuga te osJ ;stanov'fr ednoob . ''l^karskog poslovanja koje se ka akt®Criatr' '' nka ûv.?;' ' ®nsakcija po osnovu poslovîkansakcije â oval tehniku lovnestednje zlrn f! ^ gotovinc:l obuhvacene su sve

PoJd n lacuna ' ' i^piate poPrakticnij 'I' v^ mikrofilmovanjem se®''°|'°micnosrM^°^"'ie kako za koju se ocijeni da ',<,3Poslova -cJq. .^^vedeno se odn koriscenja tako i ..ovsK''

'""''"mSS" "'M" Usmislu zakonsKiti j'Jwii2mn !s f"'"' akto3®nje banke. za svaki organ'J<3U i! "'nekom °h'®Po od toT= h° n'ni arhlvsku 9 0,Tuzi.^®^®deni o^°^®lektroqsup® "se nalazi u papirnomknr ®' ®ku bank ' ''=1 nastank ^ ' ®dija.stemar^f/egulige' rliP 'a u^pot7®k'® ^°kumentaclie odnosa -gpa' ' '''' anja4;®d banakaP°®' ^^^^ pracenja zakonskih P^JIi ai'

Ookazna nastoji osavreni®^

cij?®'P P'®ispi£qj °bavij'SjJ baJ®kih sredstava koja se na^^>

noy°i konSlf5 doû^P procesnimi& sto znK,. .. ° .1 P'

P^stoji slanja i razmjei^® '^Qucnost zloupotret)®

Ashiviranje u bankama

Zbog toga se na prakticno pitanje

;""rs2r:rkzak«n,k^p..K^^^^^«:.tLX3 rzS^ss^^êntacije tek kombinovanjem istih mozefoclostojnost svakog pojedinog dokumen a.

Savremeno arhiviranje11 - _ . I

-J vûidoi poaataKa tenaenup u.^niiuania arhivsKy .

sjelokupan proces nastanka i pohranjivan|a' si Putem eiektronske obrade podataka. tehnologije 1kompin;

Na osnovu dostignutog razvoja intorma^^j skih podrzanih komunikacija usvije . | ama treba da' Psrspektlva arhlviranja dokumentaci]e ubanK

pravcu, ,„.ala banaka uzemlji nerealno • ' pdutim, na osnovu ekonomskog arhiviranja^dok^n^le ocekivati da se i kod nas u^gdi arhivske , arhivskegntacije. Jer prije svega ustrucnoj ^Qrart primijeniti medunarodne ggg ekonomsk g . yg9;adei 2uvazavajuci sve specificnosti nâ^seg, kompiutervoJ^®. na osnovu takvog siste ^-nipn sistem

arhiva ubankama. . . . n deflnis^^ '.1'ekonomskeVo(3p ^9ko danas ne postoji j^^lave P°ti' mo na osnovuPorin^l? arhiva ubankama na,nivou oblast bankar-dokJ^ ^^ôsti, moguce je zakljucit g^jb zain doveo do& osmis ene isinhronizovane ag ® sistem bankama.

institucijaPJ^snijeg isveobuhvatnog vodenj

***** • ovimtriisnirnuvjeti-Pia n' '•nstvene promjene iP°' ®?a®5'na°Skasno bjanjka P°®'°yanja znacajno se odraza ' g pos'oâ"'®' .gjqpu podacPruj/ snstina savremenog i jednosta^n ^âsv^ bankarskih usiuga Ibrzom nruzaju mogbcnos^

^kog bankarskog korisnika. infornnaciJ® P ^jrnom Q""® ,g^lPribiig^^ê tehnologije i nja 'i rukovanj^ jemima koji sesavremenoga arhiv.anf ' 3,skim s-s

nianifestiraju u savremenim

^srijana Galusic

gucnost zamjene kfasilnrvfobradi podataka, cime se stvara mp-sayremsnih nacina arhivi?= arhiviranja. Medutim, primjena novihl°zaia banaka kao ioSl' ri zavisi od ekonomskog P9°ve oblasti. Osim toga kod ^klapanja u medunarodne stanarde "Pnsutne brojne dileme unonTx ^strucnjaka \z ove oblasti jos uvijek suradno? 7ahl^ ^°9ucnosti novih tehnologija da o

Ojnost dokumenata kada je u pitanju autenticnost ivj

vS doncstroke isvih bankarskih 'bankama ' sveobuhvatn 'zgraditi valjan sistem koji b'anKama. oouhvatnog vodenja registraturnog poslovanja

' spomene:t-Zakonobankam

2/95 i14/97 ' °^ ° f novinama Federacije BiH" broj3. Zakon n ^"Sluzbenim novinama Federacije Bi

: r? r*°"

Bi„. J "W" 0b|.*„ B-siulBgnm novB.-°roj 39/98. 'J®^nosnim nan- • .riie

8/2000. ' 0pranju no °îavl]en u"Sluzbenim novinama fedef^roj 23/99^®^°" oprlvrednimciru^.^ ®' 2benim novinama Federacije BiHP'''' jeritj?&°°' "igacion- u"Sluzbenim novinama Federacije

... ...m Kojil^P'''' jeritj?&°°' "igacion- u"Sluzbenim novinama Federacij®r?? ..»=,H b,.«,

l|| ?êne Zakon ' ''°j 1/94^ Ustava Federacije Bosne

asus-" 'KssHxSBIH" K^"ârdi nnor Pi'opisuir''® 'Jpravni nX' ® ^ vezi sa Zakonom ^ . je --47/98J L °^9nja bariaJ^^?'®^fiost Aapn°- za bankarstvo do .în

:2::°V>,br"«® b.Sl°,"»"hSl""""•'S',"™"0™|. za b.k..«l.0 F.a»""l""

-Odiukao . ''®"«arcli^,^®"^ljanjekapi,alombanke,-Oaiuka 0 Stan. ^

ba "O^Fka" Zu/"®"''®"!® koncentracijom rizika ba^®bankama, ®"linimamt, "'®^«inia za likvidnosti ban^«®nbardimr rizikom banaK® .^,,0

146 ^P' ^vijanje sistemom Interne

Arhiviranje u bankama

-Odiuka ominimalnim standardima interne ieksterne revizije ' 1 g, -Odiuka ominimalnim standardima za poslovanje banaka sa licma povezan.mDankom •^ i/a

- Odiuka 0 minimalnim standardimaza kre-

ditnim ri °i^vjeStavanju onesolidnim komitentima koji se smatraju spec.jaln.m-Odiuka oformi izvjeStaja koje banka ^"^^lasli' grada^

r,.^ , ^ svom radu banke primjenjuju zakoriske P^P' .jjgpe knjige) privrede (vanjsko-tm • Pravni odnosi, promet nspo^ 'no , nostupak, upravni spor), te' oyinsko poslovanje, platni promet, carine) postapak).

cesne zakone (parniini postupak, izvrSni postup , ngnirni oblik) vodi se knjigo-11. Naprlmier: Na osnovu ugovora okrediw (oriâ ;pap .^ra-

®®) na osn^û Snîspîn^bokumenata za , abana ja cd strar.12^ opda medunarodna norma za opis arhivskê^ . Kolancvib,

Hrvat t,- v ' (prijevod sa engleskogtski drzavni arhiv Zagreb.

Summary niarket condi-

tin Social changes and the need for ^ efficient functionning obant significantly reflecte . j g acitivity is the spefc: ^he essence of modern b«fWith banking services, and quick an

^sry bank's beneficiary. information give Îj New technologies and gpd handling withrial y'. application of modern hanking system, mo ^ ^^g^jtytionare manifested in modern banW pUibil-ty f.. ®ctronin H^+o thus creating ^^^.iâton of

Ij New technologies and new bea handling with 9rial modern hanking system. m° substitutionmanifested in modern banW pUibil-ty fthe processing, thus ^gr, application banksWavQ system of archiving. ^gpt on ârds in this area,as wrm ''Chiving depends to a gre .g^pational dilemmas in

obligation to fitt mt . pgve num jfjg mquF

;;^^^^lassicars;s^tem of archiving- on economic^^^^^^^âs wrm ''Chiving depends to a gm international dilemmas inêsiri obligation to f'ff still have num pgcific inqut-

of in this answer some ^P,^s.rieg ^ °f possibilities of new techno 9 g^jbllity of ^ ûld^hen it comes to the authencity and cr system j^3,ksprovnl' ®''®fo''o. it is necessary fo P^gj care for and financingmore successful and univers^ g,, banking'hsti^ efforts of the archival professiontions in the country.

Walter BRUNNER'

HlSTORtlu^ STAJERSKE^HIJU JUGOISTOCNE EVROPE

J^skih Austriia hin i„

•—"JUGOISTOCNE EVROPE

™P'u=<i od,ea.n .eo odAw'ilu. oV?2,' »iF™«cp Mine -IdfiiW ina drâ • ' ^°"iisiie zemar i zemlje odrzavale ^

;3dr2avn,nizasiielnt"I1^k°g sabora. a(i su takoder zajedn^

1564. godine Gjjj;'°l*'ocla Stajerskp®^® ®"bclr2ave ko Unutrasnje Austrije i9

ih dijeiova, kao i iKrain ki^ naj'znacajnijem sastoj |.ladarom dvorom ' ^1®' takor ° ' 'j®l°vima Gore, Friaul. (jtinn2fJ6l9- sarôstalna drzava sa v^,°ê Sodine viad. i® °ficiili n i® opstala same pola

^®foS''fôrsuS''Vnutra -austrljskadanciiad Grazu ®®' ostalna ^ Unutrasnja Austrija i"''1®' Pravosudf' ' d®kim jedinica sa can ^ ,i-germansa' naroclto uoPia®

d^rla®® WPad^R Austria nalazlla se na®inienice'®;3dia:l^f1® Oko pola podrdjf^®Poa doif rrientiraiii i Mn ^ polovica pPPzL'Ove historliske i P°'%ad

Pisanje hSL"-' rial?' '' idgoisfo^^ oblasti Stajefs ê-^°dta it=,v'. °die. Arh; • 'l®de arh- Evrooe sto ce ovdje,,'; .ô<° 'dcujuce na' ®l°9a xlg' °ôme real 1® nei2°®'®qkog

Nakon ® dm^ i slova '°?P izmedu Gornjostajersk^ oS®SSf.'liil'Sf.'B^>»erS^^ Ue «P"

arhivaStajer^kezajgoriju^^

iz toga vremena skupljene 9°^®'!®' ®^ ''^ladara uglavnom se odnose na oblasti Staj izvjestangranlcama, all 1na ostale Unutrasnje austrijske zeml)e,dacin vazi iza arhlve vojvoda Kerntena iKrain. "Pejzazni ar-,. ,, .Slionu strukturu pokazuju 1arhivid®^® ^stariji Zemaljski

Stajerske je 1868. sjedinjen sa do®®®®®.? , ggdrfi vrijedne izvore o®[hiv oblasti Stajerske. On usvom stanjem di|el feformaciji iproture-lajerskim spoljnim vezama, u '•®''3'i.®. !? ?,.„ Miiitaria o predfrontovskoj

nnu®®''' ®®'i®'°) Unutrasnjoj Austri|i. ZPi . f^^vatskoj vojnoj granici°dbrani protiv Turaka na vjetrenoj (Windiscb ) ^ .Rercegovine®°voj oblasti veoma vazna, a time je

°d veiikog znacaja. ,blrka "Miiitaria" je u

oh • danasnje podrucje Bosne i su se naiaziii voj®'' ^kviru arhiva uGrazu, od veiike vaznosti. finansirati voj®,® ^ P '®dsijski centar trupa, jer nisu se T°/. i|yanie iodrzavanje vojnih ggo se takoder moraio preduzeti . | qranici, koja je P''° materi-

DoH koje su se naiaziie na ovoj j , gnadbjevene ratn g|ggP°^ûqe Bosne iHercegovine, morale su PJ®® '3, Sve ovo se naiaz,ihranom, morale su se siati nove vo]ne ^

"^kumentirano uzbirci "Miiitaria". | êmije uopceno 1aeI, .j„i.,,mant 0 odbrani ^ ' . g se po •

, • MiaiiurTi, moraiy 0"=

ôkumentirano uzbirci "Miiitaria". -êfîlje uopceno 1aetalin ^ "' 'Iftarii" se nalaze i^°^^^^®I]gJriiat®'i®' ' !®' ^^^menti^se.duli ' izvjestaji oopasnostima P giygdeci doku j^j ' atimodn protiv toga injihov vremens pa ov^ 9na pojedinacne i na hrvatsko-' ^Sar zernlje, kao Iu^^^ g^jga_ ncnih

pogranicnih gradova unu a kornisioniranj® 9 l^gsn,.teritoriji, nabavijanje or ^giuzbenika Na ak-

je rij- ^J^^ôvoda pa sve do najobi | knezevsk q j^gntiranje, nata ôjoi zadaci preuzeti o regrutirarij „^j|j^gpa" obuhvata1 ^"'taria- se ogranicava uglavnom ^ 2birka MH'tqI^q kasarne, snabdijevanje 1 arhiva Stajer-

000 kartona.^ . ^.ade Zemaljak 9 ^^gga pamje-ske najvaznija QruP^ arh'vs zerTialjskim arhiv^^^nirJ ^djeljenje "Drzavni arhiv , J sa starijirn ^ mjnutrasnj2S°9 arhila 1925. godine dj®striigj®ki viadin arhiv. Najvrjednij -^ygpi akti ^ jnutrasn|0 ® |ig|qiride't° ^^^vnog arhiva" su dob^° f ocuvaigi.®«' ''J^ce ovihVia'(;j '?°9obrojni specijaino d?d ^lê. ?'nnqa bt^®'%ni i1605-ZbQ 1^®° imnogobrojne specijain® rodenosa leol^MCiofcctje bi trebaio ukazati na sj^^g,nastaie^z 'fSr®'"''9dC®'®d®hiia. Ove topogr |® 'Iske iK^^qstrijafriaul'Vscj^® Iobuhvataju veliki dio S^] Goricom. .gke.ied '? diielom priobainog podrucja a® j^s,, Hrvaveiiki dio hrvat^ke obaie do unu 149

Walter Brunner

Stajerske odnosno Austrfc' '-^^ danas, akoji se odnose na granice izvan.Klagenfurt, koji je dana5 nt® Unutrasnjo-austrijskog glavnog sudaiespomenuti 1raziS ^ Glavnoga Lda Graz. Vri]ednokao Irazlicite arhive rudn^ka^®"'°"®^® ''''®' ® finansijskih institucija.

do sredine lTXe6aTpf=.' °'' '' êresira za vrijeme od sredlnetajerske jpriobalnoqa Dnri ° P°drucje sjeverne granice danas )vida arhivsku gradu Flume (Rljeka), ne smije da izg

Dreha"" '®^"°'ddiokoilssnH^ ^dacajni su dijelovl ovoga igP^sbaceni uBee; same Lh^ unutrasnjo-austrljsko ratno viiece.dvoinl^ 'dre namleanir, ^dvo' -9-trature )e PonovrvraTe;na 1925.) je pobnjc^ ^

car-" -teo? ?rrss?naucnp hiKi:_a .

poslij© ijeste;

^ - '-'Jiiia uu '

' drtUlu^be?! '- '=°vu jugo°stoe ^®' d'iskog arhiva Stajerske |glna i"lanSdn,"' ^Pdvatna zbjrka ^9arhivu Stajerske 8®°®'® ')'' Mad^rik ®*°rljl Ikulturl jugoistocne i^gratikcS^koj, Rurnunljl, cuva se u

^/az mo2e da ' ' ''oteku tpof ' ' 'blioteku Ferdinandar'"® j®dan Od '?°ôve na du®f-^^ntom ostavio Arhivu. Uvezi ^ jgdGraz se od igf? ®'dvenskoqa istrazlvacku tradiciju^ ît®;' Soistocne g 2, predaje slavietx.°'°"®'' °9® pokreta i na gê 'i avistiku, uvezi vec du? Historljsko istrazlvanje isnes u®®®' kao Fra dioze uk ^djeme, prije oformljena KatOd n^^ ' i'de Uhiirz' ^ ' 'kloiscb jan^n*' deka veoma pozna ^fo-su im^®96nih nisu I iFerdfn Mathlas Murko, Fra ^gi®"^d°godo; n^^-ô koristS^"^ Hauptamnn IJosef Matk

^®zvoju ol5^®liski arhiv oblasti Stajerske.^dPomene svojih djela.^

'*80 reziden^^ 'ooie san •

°d komisifeuporediti ijv ' bnutraSnja Austrija, --

150 Red. 8. SUTTEa (=d°a''"

Znacaj 7amaliskoq arhiva Slaierska za hislorija |ugolstocna Ev,opa

5Ukupni inventar Zemaljskog arhiva Stajerske, Graz, 1959, ..... _6UnutraSnjo austrijske centralne ^qqS^ 1988, str. 18-30.malla do sredirê lk stoljek

IRMH ^ POPELKA, Snimcl zemlje UnutraSnje Austrije^_^^^^ ^snimclma zemlje. -u;1601-1605, Graz, 1924. Izvje§taj o .,gg.203,Oglasi akademija nauka uBefiu, phil.-hist. Kl.. Jg. 1 • • Stajerske 3,1953,

8F.W.KOSCH, Lucuva biblioteka. -u: Dopisi zemaliskogstr. 73-78. ctaiprskoi. Mosto-str. 73-78. firazu. -u: Stajerskoj. Mosto-

9 F. HAUPTMANN, Istrazlvanje jugoisto^"® .P .,986, str. 423-426.' utvrde. Katalog zemaljske izlozbe dvorac Herbertstein I9»b,

Zusammenfassung sarchivs kannOhne den Archivalien des Innerrsterreichdie Forschungsarbeiten Furopa gar nicht durchfhreri.

auch auf den ganzen Raum von Sdos CQ^schungsarbeiten smd fold's wichtigsten Archivdokumenten fr diese ,^^9 und P®rsnlicheQ^nde Sammlungen: Militaria. Lutz'

Qmmlung von Ferdinand Hauptnnanri. gosnien und Herzeg.ân auch viele Daten ber dem Gebiet von'bden

^ • W-^'

So^d^t' (Wat n™®'•(niAT, Orjentaina zbirka. dok. d •

ISilSwa

Davorin ERZISNIK*

PRETPOSTAVKE ZA VALORIZACIJU ZAPISA NAELEKTRONSKIM MEDIJIMA

930.25,681.3 strudni 6lanak001.8.930,25

/ainri7aciiu Z8pis3 na eiek-Uclanku se raspravija o za tu valorizaciju, jer da

Idnskim medijima. Oni su ujedno ipre P istrazivanje se bazira na' °na uopce provodila, moraju postojati i Mg„,-gn/P dokumenata imi-

fporedbi izmedju tih zapisa sjedne stranej gtra-'ofUmskih zapisa, s druge. Zakijucuje s prednosti ikvalitete.

^lektronski zapisi moraju imati if ^Protivnorn, ni ta valorizacija ne bi imala

^vod ... gpisa na elektron-

skim ° Hi sê olaztozimaUnajkracim crtam^ re jgi ionakostra pod tim pretpostavkama- U J . jpjoj yniji -syi Hvalorizaciju na tim medijima, jer se -^kre^vnije, ^bog cega

otisnuti kao klasicni dokumenti. Jeabpustati usve to? , ._iji ,adi, o-^da more

' '•enna tome, ako se otakvoj v® ^ (ê kvalitete u ,.,1 ^=®9a i koje su to prednosti gdnosti ne bi bilo.

So® ^°kumente. Naime, ukoliko takvih P ,•"' scija ne bi imala smisla. .âtraiu sve one s uteh-tri uI.P''®*P°®*®vkama se dak e toga nije d'"n'ii lôiima se ta prednost iostvaruF^ Koo _ ^P0ni°' smisiu - jer arhivi nisu , ggdrzaj tih z®P gg -rtiora im^°Skfstruke ida osim ^"9interesima arhi ^râvni arniv> Zagreb,

E«»,

l%rmal'JÎ®9anje sgodiSnjeg 8' °" jc Reco'd® a^d ^ (1998). stf' 'Eleiflr ®'!dku tehnologiju MAV-a, °dfz3" /(Electronic " pii<u, god .zapisi i inorrnatizaciiaarê t ivgKomvie

ap^°êna izdavaPa: Clanak je objaviien ^.2. od t ' 55desen je odobrenjem HDA nr.br. bw

Davorin Eriisnik

Xwi te'?merese'gom pianu. \j prak^^^ biti znacajna, ali samo udru;odrzavanja, a zatim k'omnatiM pitanja tehnicke ispravnosti iSluzbe prema tim zapisirna i odnosa arhivske

Nakon toqa u tro'Pitanje njihove pravne vriiedn' ' +' ^-^ takodjer znacajno, nalazi se iPravne strane ne Postoje sv1 ins mm '

skladu s time i ri • ^ î^Qovo rjesavanje.

zaoisa ° pretpostavla^^ valorizacije, udrugom se ra-Ub-f autrecem opravnoj vrijednosti tih

odnosu na f' ^ârakterS^^ koracima uvalorizaciju naP°ceti na ' '°nalnu vaiorizari- 0° Pdstup to su razlike

Posred ôracj ^®âkom slucaju trebalht^ska'l7u?ba°n''®°) Prikazuje Irazvoj informatiza;Piî takvi zanisi h"? ss o podrucju suocavala

ôPna banka fu 'Pzbi. Njakon t ' ^ s popisom staPaglog procJora inf^ ^zatim irr°^^ ®'ijedile su centralne banke -

informatizacije usva osamdesetih godina dolazi do1-Sadrz.- '''®®f®^®Javnogzivota.

ne samo najvaznije, nie ta oi n'" prl®® °l°9ici, da ukoliko ne postoj' iP*®Pa klaS:^!.®^®"^ taka^ il' ® ' ® dolaze uobzir Kod ^9^^

Analizom dn ° ®' ®nte iyopntuacija, ^°aadasnje p ' °^"°au na otisnuti tekst. , ..^ Piogu se izdvojiti tri grupe takvid

valori2aclje®'"®diivanje kao n. ' P'i je doiam r< P''®tPostavka za prosirenje

>zatim upitna je""' *"»

156 ®' °"al<° kako je to zapisano aP'°^

iednost ikao trece, ono sto je najvaznije. cini se da to 1nema prave vezes valorizacijom, . znacajna, jer

Sto se tice ovog posljednjeg, '.. : n„im slucajevima kadasu klasicni dokumenti ogranicavali situacijama zbog toga,®^postojali jasnl artiivski interest. _u "ubicno se pribjegavalo raznim polovioni I materijali jedno-

Npr. u slucajevima popisa kolicina tog materijalastavno nisu mogli cuvati. UP°sli®' ®iHmfsDorts'ku dvoranu. Osim toga,bila je toiika, da je smjesten ucitavu j omanizirati ni njitiova obna izvornim se dokumentima nije m°9j® ^P^ je prijenos nate medije bio nuzan iyhornim materijaiima, po-

Sli6„e, i,ko ne SB. bile se i«V.ifS9otovo radi ratnlh dogadjaja, Isto lak posiovania.

centralne banke. gdje se sumira^ ® gdje postoje mPoreznu upravu. Ukratko, u svim onPcdaci igdje se oni obradjuju. rjesavani po PI"^!r|P. su

Udosadasnjoj praksi, ti su P""® - ygni samo oni ^ daljef ntativnog uzorki -to znaci da su bez nnogucnost. za^^ ..) _.PQdali u taj uzorak. Svi ostali li ^nanstveni intere . ydovolji-

Uprkos tome pokazalo seja^â ôglo'I Poatole, „ da ae zbog m.gucn""• nrimlera vidi, ...nkciji obrade. pa

Qui' ®T Ifvo smanjivanje je o ygôsom omo-9b]cuje kompletno cuvanje. gsa. Osim 'dju podataka prak-postoje ni posebni troskovi P;'i®^°' binacije izrîedju p

3^cuju se 1daija istrazivanja, jer rnikrofilm.•^c beskonacne. . razlika niti o funkciji

q., Sdruge strane, utome se nalaz ,ynkci]i jepino sto lel^ e.postoji smanjivanje, all ono ,„stasi' fîvanja. Provodi se jedino rad -aiyvani ina mikroW-îgurno, to su veliki troskovi. su biti^s^® ^ne za cuvame.

Na primjer, statlsticki gnimanje pr| j

>K masovne podatke za koje P odoos•^9 troskova nisu mogli cuva ^^hrnôoznatom jîafrg *^00 pak. sto kod s© ® \e paz'i'vc '^ji Qnientarnosti 1kompletnosti. st 1 kolikcpred' '' ® arhivistike, P''®^,fâ[<av uzora^- P»ost nad dijelovirria ^

izabran, ne moze zamj

Davorin ErziSnik

sacuvan fragmentarna^p^rp^ ""snijih razdobija vise ne postoji Hi j®koju dosadasnje nisu imaip ,generacije imaju sansuducnost. Imaju sansu da sve to sacuvaju za bu-

upitna U ^^pisa, ona usvinn slucaje\/i-ne dovodi upitanje, niti se mni! )' navedeni. te podatke nitkoIpak sve to ne znari h u- ° njihovoj pravnoj vrijednosti.

zSnina snanlLlip' ^-vati sve, jer bi.takavsto ie ult\ !?®®' ®' zenja. usvakn' vodio do informacijskogi skladu sarhivskim intereskl^â^ trebalo samo ono

^•2. pretrazivanie ksr*^ "stih podataka '' ^Postavka za visestruku upotrebu

Sa, karakteristika vazna za valo;P9 onda omoau6t^°^^-' se r,r ' Po^rebe jednih te istib Ptake nesto obicno^ ' UDotr!fh° 'i^ ^ Auieteoriji skupova innn pretmî •" pak koja omogu^ 1Unastavku prikazui!^^ a ' ^^^niatickt zasniva se

se 0 koristi za razlicite evidencje-vodjenje urudzbpn ''edsko Poznata primjera.

urudzbeni zapisn;|f®P'®nika preâ'"!?"'® °clnosno konkretnije, ^

se iz ururi^K ®® ikazai ' ''® ° ®Pisima, ali uz njeSse od P°Pasi morf "°9 zapisnfj Pretpostavija se, da

iS pretrazivanja. Kao°spisima, kazii "P°'i-ebe, Dot, e '

Druglmjg pfeS'°P^sdi teklako. Naime-.^fb'!sredstvo zastite Mi Dr? ^^P' nika !° ' 9° 'snju obavezu " .^3,

DrunT ®^hive o^ °staju bez kazala,Je^jU?"»i i's?" ""natib „, "•»«<•• n.

.«=a=l|. ak.<!prestaii s îeînirp ' "^®lac, olntf ' Buduci daje s

®videnciii n°^ Pobiva^, ®t^®2ivanie ° evidencija morale'•aocirna ipo L" 'i'azi pretra?? ' ^ 'deLT stvaraocima dP°"âoc,niar ' ^ ' anja, aktuelnih imalaca.

158 stvarno dvije - i to po

o„.„.a,adka za valorizaclju zapiaa;gsgis;l!t^^

Kao sto se iz oba primjera vidi, isti îS:dencije. Sve ovisi o njihovu pretrazivanju 11 - j j^nstati, npr. i9a postoji, Eventuaini prigovori, da se ave to ipak mozOrudzbeni 7ani5nini i ka7ala. ne mogU se OZ j 4„ moHiia9a postoji, Eventuaini prigovori, da se jl ^ obg,-,^rudzbeni zapisnici i kazala, ne mogu se ,e medije,

Ne mogu zbog toga, jer m jg zakonodavac predvi-Bsvakom slucaju bilo bi to bolje od o g _ pruzaju vise, |erP'o. ali ipak nije isto, Radi se otome, da ti "1 ' ,333,^18, datumu upisaPretrazivati se moze ipo ostalim kriterijima P' ^j^jje, nego uisto

obzira na klase ltd, Znaci da uPj^ ^gndja.^ 'leme ina bazi istih podataka, tri lii vise vrsta

1.3, Ba» pod«,k. k.o pre.P»>'""istrazlvanja . .... g gto se ne moze

^ ,Ipak, ono najvrednije sto omogucuju t, me^P' 3P°P^rtih"eie®P°sticj na klasicnim dokumentima, o ^jôsa izmedju 'P'. ^jg j^.°/®laoijama, ato znaci oospostavl]arû kombinirame®I njihovih atributa, Ovisno o intere .gnggno, .

®9iu tih podataka prakticno moze -tanovnistva Horatsk®'I Na primjer, ako se kao ^ntitet^dzm^^g sprerria. vjero'spov^J^^ynaci-Hercegovine, akao atributi spol, rodjenja. djeoa •• postaju

I Pie, broj clanova domacinstva, m ^jy njiP. PLipgcnih, nio90Ll' ^^®ki Od njih, a josy. konacne, Kod toga treba opozo .g.|ane grupe ("P . gpgiom 1

®Poredjivati iatributi kao dvodane li ^.^^g yyspo e ^..ggig.®' °'ska sprema, vjeroispovi)est ^^gj Nad . yjiteta, aon-'0 bmedfd H,«.tskd iBo.n»' » 3 z. ]•«" "«"

da mijenjati io^P .gîh popisa- êma kon-®iednim ill vise prethodno p pazama P° ygian, apostojiZistp se iz primjera vidi, us | ^gptan Hi P° . iâce karakteng^Ptnog sadrzaja, Jednostavno on ^..^gnja, sto F5.|.no kao rezultat kombiniranja i,^ggo kao

3... mddii,, .^ koncipB" ?;;3, onsisto sadrzaja nema. je ^^loga 'suma podataka itime kao ^.^^gresu. otisnu^.

kao rezultat istrazivan)a, Naime.ne ? % pak tice tih ôn'da clobiva^ ' frezultatanjim' ^ ' trebalo cuva jg^j^ pa g5ni. ^z5™ogdd,.i|.n|..i«3d3Prakt- rijecima, mti j® .159"^ho je neogranicen.

Oarorin Erzisnik

2. Tehnicke pretpostavke

tim P'tanja, koje je razmatrano uvezi sa ^citljivost. Pitanie ie InÎw T buduca vremena sacuvati njinih promjena na harH ^ posebno aktualno. s jedne strane -q\-sa. asdrJge na nosiocima zapiHPusti unovo Dodmnio^^ ' • nespremnost arhivske ujednom vremenu ozbi inn navedenih raz 9^^^.njihove citljivosti cuva i .' ^ ' atrala i mogucnost da se uz zapis .

Razvoi ie moH -itlii-vosti, rijesen takorecrsa^ sasvim drugim pravcem, a P ' ' ^jsirnanJI r® stafnih nadnm buduci da se radi oz Pxpo-urpJ ' cesto ^ôîste vrlo dugo, njihovoK- njihova Tako se na primjer uStat.st ^^,prilan!llr ' trl ipet godina presnimavanjel^ljucL aktuelnp nep g.drukl''® ^psloce. I2 toga pak proizilazi 'treba. ° Provodiio' u edn^ upotrebe. Radi se ^po-' ' ^bno cuvanje, ne bi bila moguanatii Pêblsm t-K ^

koji sD'i ^0" '?"9otrajnu' UMtrifh' ''° diskusije, odnosi s®sluzbuvazna?' !^?"' tako da ^ i®

UDl"''"'®ni®ada s!f, ®stalnoj upotrebi. Z®•^sprekidnn^ moan 0 P''9vilu radi o najvrednijim zap uP 'mjer slucam°!' ®î i prak^cn^^^^ ' ' ®' âjevi kad se zapis" P.[!•' tiaku 1^ nikada ne zastarijevaju. Bio êrat^SaH° ^ gdje se podLci o ®fn®PX'diusobni 0^temeiju niih neprekidno unose, neg

i izradh,""^ i^racunavaiu se prosjeci,Dr=Z'°Pni Odn^.'®®ieliu nifh ®®P''®kidno unose, ii-» istra^' ei izrali?r^ ' racunavaju se prosjeci,

Sdr„„ nêteoroloske karte Sto J®

'sT: takvet? d°bivaju na vrijednosti. Na";;;;'":::;;;Tk opolagani® S^'cdlfpoloz.laznaS rada ? F®dzimPnL ®t'®? imaocima. Kod toga b^K® i ®okazno sredstvo, ali je vjerodostoj ^^3 ,atim jg ,okolnostddrzo dstano,®®' ® is na nr' ocigledno, nego i® , ôd® i dok ' ' ' ' a temelju tog zapism . ®*''®' Firaiuce mjesto-nova kojs imah odekivati da ce neke od ^^k®, joka^no sredstvo. Za izdavanj® tak^ adS"" ioze """kdem

samr? Sd Sta+^ ' ' e. PoJ ' ®j ''ecinije baze podataka. ^ pisnik uredno zaveden io vierodostoin® jpostupak.; 6ki tJ ne moze ocekiva ^ pa^ Kao sto se vidi, ono St°J® fôstoji uwrjan' PgHer da arh ' nepre^L °^®^®oroloski zavod, c] stvo. ali to nije isto. Izmedj 2bog su P^^tvo. Te-slu^L^^â Di.n.^^^"\/ska î..> aktualnfi ^ ^Jerodostoinost provjerava. P .ggno . .gzpo sred

" sir sulîs- anajvredn ;;;ze podat^k '; od

' "djer da ark ' neprekin zavod,sluzblPuno?''«ka sIuJk ^l^^yalne. .,e d® 'pi

sto' 0^° ''"sent®' PQsiove râstitne^ stvari njihove kopije- d"

' sto' 0^° ''"sent®' PQslove to samo zastitne VrdS[-.Fspadaju unjert 4®j;;2ir"oijarna i opravdanlm, biio Qgipi

' nadzoru nad cuvanjed.

p,^>pn<;tflvke za valoMzaciju/.iPktTonskim medijima

Preuzimanje zastitnih kopija ne bi im Naime, zbog mo-côyrsenosti. kao sljedeceg go jrealno pitarije kada taQucnosti stalnog nadopunjavanja, post 1 slucaju bjlo bi

baze smatrati dovrsenim. °Vnari na dio koji nije koristen uosmjerenie na iskliucivo pasivni die, sduzem vremenskom razdoblju. ciii7ba mora suociti i s

Inace i nakon Kod toga ne radi seo^°stalinn tehnickim problemima sto je ^ programskoj i opH^^koj komponenti, nego uprvom redu P^prernnosti za rukovanje tim podacinn• Z.cl [UKUVctllJC III" f

3. Pravna vrijednost . ^ âksi predimen-

. ,Osnovni je dojam da se '®^ ;aVcSno. Kod to^nira ida oko njega problem ®i®^b®eksnost upucujedl^FP'®i atavljaju uisti P® °z®). T^? P ta ista komp ek "Jnira idrokciê" arnnogo toga nj® ras-^= sjedne

zapisi stavljaju uisti P°l°z®l' 7druge ta ista kompleksn^biva na svojo] kompleksnosti, a j^y^gjtj sistematiz J ..^jg

^Qkljucak da bi unutar njega tr pj^^pom, bila j^Ppjâpjem)5 . takva sistematizacija k°)f fivota gi^jm programomf ' ljene dokumente iz javnog ' kompiuterskim Pj 'zôrne baze podataka. nast . kojima se

J® se kao takve jedino imogu gpjmljeni =gpodacima izodr Pdmjer, sigurno je stavljati uisj" Pq ^lika izmedju njihgi prava 1obaveze, _roioskog nra dok drugi to nef ^tistickog ureda ill Hidrometeo olosK y 3pora.

se u tome, sto jedni mog prav-Hu. .:„..ndnosisenasamP^[v, ' l^-»lllc, J— csarn puj»i" r- .

.Nakon toga, sljedeca takva P°;'SaS|

dSn® --Skomisl'" ^ro'sfto iradi ko^Je ta i«paje

âpisnlk uredno zaveden i , ,3,odostojno , postupak, u rv-).-'sra, sto se vidi, ono St°J® fôstoji a^jjâ obaviti.

biF isto. izm®di® se zPoS t®^ ,3 su P®df;3;$o fe-^lerodostojnost provjera _ jasnoj, dokazno srPop t^reneseno na eiektron stanj® | postatrPieiio vjerodostojni, all da |pai< tn 9 .|g.|®'l®ni odredjene procedure, on"

'• '.^r,

;; 'V'' • •' ' f,.

• ••••t'.j

Davolin EtiiSnik

stoje- to ne ' Poslovnog iivota - bar kako sada stvari

nju vazna vierodostninnrt° sluzbu, to je zakljucak da je za

krajnjoj liniji stvar pravosudn?h organ^ "zvedena vrijednost. ipakzastrte vjerodostoinosti''°FE^?^°?^ pridodati i poznata storija odvamacki arhivist J. Panrit? 11 literature, a opisuje je narocito nj

Prvi je model t? uPitanju su bill klasicni dokumenti.ske zemlje, gdje jedino^tf' n '' cuvara, karakteristican za angiosaksondn+- ' njih - vjerodostojnost. Ukoliko'cnih dokumenata oni nnot '-"û vijeme - netko bio u P°^L

Drugi se model' k t ' nîshed, sto znaci nevjerodostoj •Sstalih^H^," ^°nteksta °stale evropske zemlje, za^ng* dokumenata uskt vjerodostojnost jamci IkontegvoljrioT^P knjiga^ Naime, ukoliko je®i^jegovu vjerodostojnost^ ' mjestu, bilo bi

ûmmaryônditiorjg fQji

trnn- article th electronic recordsd® reasons for evaluation[:®ôrds on one^ ^®search is conditions forEiectronjc recorrir documD comparison between el

Otherwise this p? have snr!!^ rnicrofilm. on the oiitie^"ReqarH wc'ih advantages andthe contend, u ^ ' tless. . .po-

eênd the evXatio^f®' "'ded?n th every cvaiuat'onîe \oclassic Hrv ^c the ro three grouos Firstiv it is po -litv

the exns'?^3tion is infnn T®^® census). Besides,The and th^" ^cconqiw ot data processing. '-C- .exhai conno ' djy therp. ' C^C's possibility of manif*^ reth^êxhaustible, d^bas®'' ' ênded pLsibility for ^ ih'As tot"®'' *he cont Possibilties for searching;r£«?ifrS and lundical donîdStwo n=!?®'hing iuriH®J'®n keening. ? '•soords are characterized b tpei

^ 'Tn iunction o:^g'hem and cn^ '''°se 03^*° ^tjthentir^ oomplex concept ooh aj^riectstbe® ®. 'here jg ? fhe second to v j pa

" 'hatthesal®" obligatory procedure thareP^'''

Translated by Tomisls^

Esefa BEGOVIC *

ARHIVSKI VJESNIK god 42/1999,Zagreb 1999, str. 1-400

. V arhiva 1999. Qodine izasao je izU izdanju Hrvatskoga 42/1999. Posvecen je 100-go-

stampe casopis Arhivski vjesnik, g .. . kraljevskoga hrvatsko-sla-disnjici objavljivanja prvoga broja .. prethodnika danasnjegvoniko-dalmatinskog Zemaliskog arkiva, pArhivskoga vjesnika. nekoliko tematskih grupa: Ra-

Sadrzajno, radovi su vJi„,j[.a2isprave iclanci, Izvjesca iRecenz j P posvecena 100-go-URASPRAVAMA 1 ^^p'j^^Viestnika kraljevskoga hrvatsko-sla-

disnjici objavljivanja prvoga br jvonskc-daimatinsko Zemaljskog iyiajenia Viestnika Kr. hrv. slav.Uclanku "Povodom 100^ (9-15), Miljenko Pandzic ^ pn-

dalm. Zemaljskog arkiva Jgiievirie Hrvatske, Slavoniie 'kazao polozaj Zemaljskog arhiva ) vremena, all 1njegovocije kao sredisnje arhivske ustanove^sv^g^^znacenje za hrvatsku kulturu i liyje+jka kroz sto godina Arhivskoga

Mellna Lucic usvome radu ^ , proteklim godinamavjesnika" (str. 17-28) istice da itreca serija od 195a do daizlazio utri serije (1899-^f stranica. Osnovan kao hi-nas) sa ukuono 66 svezaka na o posrednik izmedju arkiyara.storldkl casopis" koji je tâo i® sta'inostzemaljskih cinovnika te . soijâ, pri afirmisuPis sa izrazito arhivistickim sadrza]imarhivske nauke iarhivske profesije^ 33 med)unarod-

Ostali dianci iz ove tematske grup „^^tonomija arhiva .Uuvodno)noga SSovan auDubrovr^ku na "rileoi U,e®i5». s. "tJCT. op.(studenog) 1999. ^jecem. Odborom za ®vropsk' P y ^ jugrozenosti ar y^y^^savjetovanje na je od ' "' ®[.^^3°b?vsega komunistickogva uratnim sukob.ma^Tern^ ^zemijama u tranziciji, a Pog |ggstrukim nadzorouredjenja gdje su arhivi bill pod

. . Ti 17I3. . _ uistorijskiarhivTuzIa

' ESefa Begovi6. arhivista,

Esefa Beaovifi

sluzbe pise Josip Kolanovic u^®znija pitanja te problematf^^.^®" Autor istice da su râ)nomija uprave; arhivistika ih f .^" ' stvena 1strucna autonomija; auto

cianka "Arh- t itinansijska autonomija-"isS -Anketa opolozaju arhiva uAi.. polozaia (str. 43-5P^ ipQtP iikP7ati na «

uprave; arhivist:; :^ "znanstvena 1strucna autonomija: au-^vrha cianka "Arh- t °9''®îia itinansijska autonomija."

isS Jo5San?f o t'reb'uCianak Ip^ P ' zaja javnih arh' l.-u ' ' j®ste ukazati na P° ârhlvskih na osnow!, f ustanova u evropskim itonomiie istiAo VP'J' 'ka oautonomiji 45 drzavnih arh'fucnog osob!' ' "stanova pokazuju visok po ' ^^lerrie

^°'inojasna 'jrasnnri uprave uz pds^tne pr ô-Vrtov . âspodjele odgovornostl koja cesto mio

'sriji vrednovan"^^®®®" i^rad via^f® naceiima ivrednovanjo a,_' Pozorava na J '-' ^°'®®ionalnl : Zumera "Politika akvizici) f

Ppliti^ aspekti" (str. 53-77)'"i®no Preuz^m '® ®'lj osiai.r/' ® ' ' '''terije vrednovanja io

• . arhiv °®uvanja arhlvske kulturne b®hosIm 3drliinis?° demni! ' ?vedska) odostupnostidostun dokf ''® 79-9?^ transparentnosti i^P' osti origi ênata i najvaznija obiljezj^ . j^sti i

c: r'"' "' ...1BrnJu°^ j^^ne un arhivQi?^ Financing of ^di^

' ®^herlanH ^ drzava n u Nizozemskoj. 9nalne° ;^°^slinia orn '' archival network

servi'"'®9rationv' ®s in thp r ^ Manfreda KehriS • '129-5'! °'RusL^-ll3.i38f archival servioap^âr^J

P®''' ®av6zne ' ®\'i ®® Pok,'" struct îadimira Tiuneyeva jtio®'°ravanti u vlasti ®i®m Save, ^he executive auth9'®latoinfta ' slian ®tate ar\° ^®liianskf®'' ivske sluzbe Rusf gigliol^^ Theo Th "^®'®tiont^®a stru T arhivima

166 ^""hivske struke i arhiv'

A/hivski viesnik. god.4211999.

ISSN 0570-9008

aehivskiVJESNIK

O medusobnoj povezanosti izavisnosti arhivistike i historiografi- udk 930.25(497.5)je bavi se Joza Zontar (Ljubljana,Slovenija) u radu pod"Historiografija i arhivistika ( • -^-•-T-rTTf^TT'T169-176), nagiasavajuci da SU ^ ARHIVSKIstorija i arhivistika dvije raz -rTT-nOXTTXTnauke ali obostrano korisne. y J !SJN liV

Daria Nalezjska) se u svome radu bavi .mom dostupnosti arhivske 9 '.'kao i uslovima pi-

nit povijTsnfmSie "Arhiva Makedonije" (stn ^ . worberg (Stockholm,0 istoj temi, dostupnoj j;%,t,osti P's^ '^^Lnd transparency"gradje, demokraci)i S arhivskih sluzbi (s obzi-Svedska) u referatu ûpijrna nacionalmh . . g Kecskemeti u(str, 1931208).rom na njihovu Îted archives for tnradu "Integration of sep sukobima, ra-memory" (str. 209-215). posveceno je nekoliko

Problemu umstav^lf .^^rie to Banac, "Silencing thezrjesenju pitanja sukce^l g^tora i n®®' ,' obstacles to archivalradova, Navest cemo imen archives and^^ 217- 222); Saima Sane,archival voiceithe Eastern EuroP®gl|.,j Herzegovina (stn 223-research in post-connmu in Bo®n jugoslavije ""Destruction of archival recor^ gradivo ^ Pa dz c,230); Jovan PoP°^": ' 0^0 koristenje (s^ j tegrate and preserve displahivskih sporova 1niego^° ârchives -t° mi a"The succession of .q\ . -g ratne state na pisanojced archives" (str, 243-249)^ Musnjak 255-287), bavi se indirekt-

bastlni nastale tijekom ^ . .jfî tokomnlm ro+nim ctptsma nas _i-.,irna. _ .;^Q\/flnie balkanske

bastine u neodgovaraju .-oobila^naOtomanski arhivi ®; "^êi^nku "Ottoman

proslosti. Erhan Erkan u

Bsefa fiei

odnosi na baikanske zemlje^^ f^T'liona dokumenata Otomanskog arhiva.. Rubrika IZVJESPa -pri^vod izlaganja Uga Covp prWoge: Drzavni arhiv uTrstu -

aosiL" A. K. SchmiHt n^ Arhiva uTrstu (prijevod: S. Ra*Hedihdn ^ Drzavn 9'. rat na prostoru bivse Jy-0arhivi ^ XXXIV mpri-^ srhiva uWashingtonu (prijevod: 2-

BuZStfn'okonferencija Okruglog stola321^^^^ arhivisS; 1999- U Ivanovic): 45.bastini fj pu ^°î®renstva za (1954-1999) (Z. Hedjbeli), str"'h i iokalnih 349-35n- n ' ratnih steta nanologije Trst isprave - arhivi naciona -

aZva%' ônose slijedede sadrzajeÂrhivi Cathie Opr Slovenije, 3 knj„ Ljubljana

Parizi986 Croatia, Engleska 1998.''uxelles 1993 A •Molnar)- Misrpii na primjeru Francus^ '

LeMans^Qo^ 'f R- Bucinl ffh ' °norem Caroli Kecske^;Selecting Rsseamh o'®' lôlnar) n pomagala i njlhovi kof'- (R- BuchnH e. °°"®®tions J- Horrell J. Merill-Oldna^g

Bu6in) Sh v£'9' ®'i2ation, Amsterdam 1998. 9o",ês services du dire-l! ®8 France, Annuaire 1999,dios"i' P®dro G'PuE': Archives de pLce sur TacJ"

S;IS"«S.Tg'irna ktra^- • ( • Lemir \. ii, ^3- fll/i n . '• R^sseqna, Qod. Lvli, ®

S" ''•dkture a?h^®'' rii'ciokum' ' archivnich P' ^Ruzic)'' '°^®nsk arhivln?''®kih fond^®"'! ° davanju licenci zaNe I, • XxxT^ - •" 894-1998, Rosarh^y L

gospodi Vesni i^°9® broja 6 ' ^ '^BMORIAM, po^^rJv-

^!?°9 Problema®tiif® 'PrTnosc, '' ' radniku D

na tem, °dr2an i^vnost , kako za arhivsk^ g" 5d ItS' If,

168 9''°2enost arhivskog

Sead SELIMOVIC*

ZBORNIK RADOVA FILOZOFSKOG FAKULTETAUTUZLI, BR. 1, Tuzla, 1999,189 str.

• doQQ nnHinP iz stampB js IzasBO Zbornik radova, ciji je iz-Krajem 1999. ,, nipmu ie obiavljeno 24 rada, strucne 1davac Filozofskijaku tet uTu ^ I pakulteta, aodnose senaucne naravi, ci i su autori proTabun iynravaiud. go,o.o „, naudd, oWî E.,op.

"Oblikovanje nove 9®°®^ " â, utlcaj na Bosnu 1Hercegovinu"kroz Pakt o stabilnosti i niegov m vanredni profesor Fllozof-naziv je rada ciji su 3^*°;.'J ibreijic vanredni profesor Ekoncmskogaskoga fakulteta u Tuzli i dr. Izet loreiji .fakulteta uTuzll. =,dasniega stanja iraspolozivih procjena

Uovome radu se na baî s^® ^^g^gnoga bosanskohercegc-o buduonosti raspravija o P''°°'®y;7,i„nstirna ukijucivanja ove zemlje uvaokog integrallzma kao i o ^ 9 analiziraju ocekivanja od Pak-evropske Integrativne loô^®'. ^ koii bi trebalo dugcrocno da pro-ta 0 stabilnosti u ingoi®|°®"°l „„:nu , juav region,mijeni ne samo Bosnu i Herceguv , f-kuiteta u Osijeku, autor je

Dr. Ivan Baita, decent Pedagosk°g® ^rada pod nazivom "Srednjoviekovna Bos ^ radu sena i katoiicke crkve u Smiciklasa, Marka Kostrencica iistice da Dipiomaticki zbornik ' ^g ^"krstjanima" Crkve bosanske,Emiiija Laszowskog sadrzi broin P ^g^gtjcima, bognrnilirna; P®*^®""koji se nazivaju i drugim imemma ^g takoder, isticemi, krivovjeriima idrugim. n®*;j^^sesnaest qvezaka Diplomatickog -ug sto znaci da je ovaj dua ivaToTe plu'o Sanlmaycrkva bosansticki vjerski pogied bio 1®^" , Humu, ail isusiednim zemijamarazvljenoga srednjeg vijekaHrvatsko], Slavoniji 1Dalmaciji- . :ôyne bosanske

"Nastavna interpretacija sredn]^ inozofskoga 'fie rada dr. Saliha sr®dnio^êko^ f^^g^êdno vaznutor, eminentan strucnjak za p p^.|.| g ^njoj, is g^gjovjekovne Bo-a narocito za „Jriski bogumili u gseban i specifican•^logu koju su odigrali .^ndalizmu dali Psne.-0„i .3 bosansKon.

oblik i Obiljszjg nn ndrzavamasapreteinirnTatî-,®® ^zlikovati od feudalizma u susjednim

Jalimam ,1, ''' Pâvoslavnim zivljem."stoji odnos srednjovieknll®D°''™ zeli prosiriti osnova na kojo)Poslosti Bosrte iHpri Bosna i nastava kroz t0m6 iz

Sir tima 'nn ' ®ba napraviti svojevrsnjJl^vanju pojedinih diipmn' " bogumila, ciji je dopnn

I Hercpnnw;^^ ; ^ ' "asiava, Kroz teme 'r

rasvipti' ^ 'storijskih tema nn napraviti svojev ^l^vanju pojedinih diipma' " bogumila, ciji je dopnn

HiQtn - ie svniQ • dragocjen.njovjekovn^^D^^^^j® Sarajevo^^^ nasao irad dr. Ahmeda Hadzirovica^

Auto ' h'storjografi° "Nekoliko naznaka osr!X#*__ . ^ SVnmr. • I '

njoviekorn^ ' ^zeja SaralGvo . Ahmeda Haoziruv.^^

Autor°' ^ '®ôriografij° "Nekoliko naznaka os'nteres'irna^!|®[?^ zernalja o i netacno P'S ' jfciMfeci

historHu Rn® zemalfa ^srednjem vijeku. SIP'sanje NaJp ki P®'" ' ^zetak n '.?^! '''cari cesto tendenciozn''Pskih 1hrvatî^k^ obara'm° 'sljenju autora, je casno i J âtiP

2®niaiia bistorlcara koi?°^^ netacne tvrdnje iz PDrT ^spekta drzavne politike sv J

DOri ^°f^ls|av . JU istoriju Sarajevo, napisao j®^j.

no™ >9°S;' ^k.o -„d pa«W«a .ejln;-:

"ôSratsPi, pjersKi,

"k'Pfli su s, interesi: P«»5tor. ' '' senjini •• zive f °®^^®iônski. "Bosna iH^rc 9

.n, obzira na cijenu. odo^ ^ ,U'»*> •pi.p.o p P"""'

u'Tue|?'r'i' ^r. Azem^ 'stlcedi BoQn- u radu ukazuje

^t'ce na o^^ ' ôljng uodn '•' '~'®'*^®govini, te na ju osnowJ^^fenje j drzave nT°"°' ^®zovnom^ 'turna Qve :,^...?^b|jenift • ._ ®^Îturno-hk+nriiQknm naa')

^ iîice Ha kn.-vJ'='Ja u Roo«- ' ^ 'aau uKazuj^^tice na uodn '•' '~'®'*^®govini, te na j

u osnowJ^^fenje j drzave nT°"°' ^®zovnom ^l!^ ' •Jrnadobrp^^® êm^jp ionak u

Autnr "^îîse uii- ' ' i^nih n° P' '''cno oskudne kultLJ"^ s*'*"10 uticati r®*''a da kf®'*® u P°sebno BosnjaKa înd;

koSr ^*'alit4 'r^no.his° ''9^®sije "a Bosnu iHercag°vinTf'II®' iâsljede moze direKt^

Pa don'® °**'oren®Pp®tavnin?"^^® procesa, ukolik® ,^fu9, "*®ae o„|°9. gradan.;r '*"^°®*'"i3 iz hiat°' l'|jerc®îje'70 "°baaan?r^9 dûstva uBosnH C)®' i nastavne inte^P'

proslosti od ideotoskih i drugihokova i stremljenja, i da, vodecikonkretnu 1znatno vecu brigu ostanju kulturno-historijskog na-sljeda, omoguci njegovo pfavil-no upoznavanje i interpretaciju.Autor navodi da ce se time, iz-medu ostaloga, uticati 1na kva-litet odgojno-obrazovnogaprocesa skole,

Zbomik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli

Osim historije u Zbornikusu objavljeni i radovi iz druginnaucnih oblasti. Dr. Nail Kurt'C,autor je rada pod nazivom Do-gadaj kao izvor i predmet infor-macije", dr. Nedzad Pasicnaplsao je rad ciji je naziy"Najcesce greske pri upotrebipromjenljivih i nepromjenljivinvrsta rijeci", dok je dr. IbranimOsmic autor rada pod naziyo"Komunikacijsko - interakcijsKaspekti nastavnog cwotunkciji aktivnog ucenja.trojica autora su docenti 'zofskoga fakulteta uTuzli.zofskoga fakulteta uTuzli. nrofesori PMF u Sarajevu,

D,, N.n.d r»ss':i.NZ™ i:?SeSS- i*«s»""""""napisao je olanak pod nazi diferentnih shemama (MNU)". ,â§|i ir '-^ggg Duvnjakovioa, viseg

I irhac oni' p%blem" autOT Ene^ 1maînstya' • .. ov/niP miesto napn. DuvnjaKovica, vi^wyUZborniku su svo . autora ^ ^ Qtepnike 1masinstva

za singularno faKultetu i ttkopa'' autora dr. Hruste-asistenta na uz ponnoc ^ • Tuzli iSmaje Su-uTuzli;''Eksperimentiiz P^Î_jlQôfsKome f^^ je autor Steven S.ma Smailhodzica, <^°f®^!,savremena R„Ludin Hadzihalilovic, van-lejmanovica, ss'®^®"^^êskoga preveo dr. â pedosljedneZumdahl (rad je sa angles 9 ^êta uTuzli). . Colica, docentaredni profesor Filozofskog jâ" autora mjerilo ener-

^..i^^ncu-ih miernih jeoi^ Hieovanja koiip ^ j .redni profesor Filozofskog .j^jea" autora dr^ mjerilo ener-primjene zakonskih mjerni^J djelovanj^ profesora viseRudarskoga fakulteta ^ autora mr. S .g^g^lon of Bosnia andgetske racionalnosti pro pôi^girls in .êqa profesora na Medi-skole; "Menarche age t vanrednoga pHerzegovina" autora dr, H

SeadSelimovic

Dzemaiia Ferhatovtea rin ''' ^°<^s na odrzivi razvoj" autora dFjateskih metala utlu innw® ""''oôfskoga fakulteta uTuzli; "Istrapyan-yiseg asistenta Filozofskl=^^T'°' ® ®Lu

°kvici u industriiskim nnn uTuzli; "Sadrzaj teskih metaDzemaila FerhatoJlcrVah ^r. Sefketa Goletica J d;3Utora Hr valorizaciiâ sko"

asistenta Filozof^knX 7 . mr. Sefketa ^0*=ôkvici u industriiskim nnn ^ Tuzli; "Sadrzaj teskih metaDzemaila FerhatoJlcrVah '''"^®" ^r. Sefketa Goletica J d;taI?T "^r No'zlnovira ' ''® treninga ukosarkaskoi sktnrp I "dticaj visinskih n•' ^®' ''®dnog profesora Filozofskog fak

mS h sposobnost sportista"lesn?''®!' P®®iialiste "p^ Filozofskog fakulteta uTuzli iAI®docenta°p?°'® ®®enlka osnnf® ' ®^®' ' indlvldualizacijeSe ir''°'°'®koga ,aSr®.' °'® dr. Zumrete Nozinovic^laSelrriann?- ®'"^® ûkovlc^^H ' "Turistlcke vrljednosti 0)'®^°' fni-®'"^®"owca, viseg aSenfa' 'i®k® Bukovice" autora mr. CadnPeoine bvn o' °S® 'akulteta^f/ r Zumrete NolaSelrrianm-® ®Bukovlcp ih ?• ' "Turistlcke vrljednosti Dje'vica, viseg asistenta n ' ''®' ® Bukovice" autora mi

Filozofskome fakultetu u TuzN-.... UZborni^..^. *****

^ IdrSUIltJLU U I -

Padovfseôd ' Tuzli objavljenal°zofskome ,a?®fna9otovo sv^n Pôf®sorl i saradnici°^®ieka, ali svn- ' ornik oblasti koje se izucavajupublike. ^^^^rzajem 70^1^ jôhstiti prije svega studentim

^ssiuzuje paznju strucne i sire cita'

\

• i'»'

mi

\ V , 1. -... , '/V• » > I I.-, ' I «•:v.'u,

Esefa BEGOVIC*

- Ac cavJETOVANJE ARHIVSKIH RADNIKAERCEGOVINE Blhac,

24. i25. 6.1999- godine

- r, arhivskih radnika BiH, odrzanoUBihaou je, u j?hlvskih radnika Bosne 1Hercegovine.

Trece poslijeratno savjetoyanje . | q -sanskog kantona Bihac.Domacin Savjetovanja je bio Ar prigodnih referata ikorefera-

Na Savjetovanju su obradene, pta. dvije teme i to;

Tema I ..aduiv^KA GRA0A UARHIVIMAUobradi prve teme sa^wania NAKON 1945, GODINP

BIH 0 PROMJENAMA ^LASN CK savjetnik uArhuvodni referat je Ptezentiraia Mn ^ ' g | ugesnici Savjetovanj .deracije. Koreferate su prezen ^ Federacije, "Komisija za na-

cionalizacyrpr? Iz^snom vijecu BiH , ^promjenama vlasnistva ufondoviniiThllraTrSgovine"; "Grada opromjenama vla'sn^wruTonâ History .asni.tva ufon-

4. Reska Mehdin, arhivist, .Katastar ikar-dovlma Arhiva USK-a"; Katastarske uprave B .

5. Mustafa B^SjP'j^qocl^ne"; qaraievo "Uredenje imo-tografija BiH nakon f histoniu Sarajev^.

6. Dr. Budimir osnovama BiHvinsklh odnosa na socijatisticKne".

.PROFIL KANTONALNf ARHÛokviru druge teme Arhiva USK-a, P

Podnio Osman Atlic, arhivist, oisljedeca saopstenja:

. HislorijskiarhivTuzIa*ESefa Begovi6, arhivista, ^

EsefsSeqow'e

Medunarodnoq' instit?L^t^^^^ Klasinc, arhivski naucni savjetnik. direktorfântonainog arhiva": znanosti Maribor, "Klasicna orpema-akog arhiva Maribor naucni savjetnik, direktor Pokrajin

3. Doc. dr. Azar^ I ^ tehnologija Akantonalne arhive":'va Tuzia, "Arhivski kadrovi"-' ' savjetnik, direktor Historijskog ar

kantonalnog arhiva-' Historijski arhiv Tuzia, "Vanjska siuzbag I3 ^ • '

direktor Sektora za 0^9® 'Sarajevo, "Preuzirânje uarhive

kon "^^na Po^ arhivskih 'zdnika BosneiZakiin®^® j® vo(3e.^^^^®seno i, ^ godine

mS®'® d1sku^°9® ®- r®ferata ikoreferî gu®^®ianju ^jelatnn toga, .

arhiv S Posebn? je arhivskih radnika BiH '^Û' enju idrjn!®' ®^® sa t^^ ' ®stira djelatnosti yg-paprostora °blicima® a koja ."jogucnost preuzimaP)®^^riid'

bita?®?"^d da >®ian af ' l°2ena stalnom P^°P&o-bosa°'® H[ade usijed nedostatka arb^176 80,000 metara duznibj^îv-^°âcke proslosti. Zadatak je ^

„.„,ovanie a,hivsKih radnâBognglHe^sa;^^1999. godine

I rece savietuvanio o......

ske djelatnosti u vezi sa tim da konkretno(za kantonalne arhive i ovom trenutnku najaku^postavi jer je stanje grade na terenu uiza drzavu iza struku. ^ statusnoj regulatlvi

Naglasavamo da su ucinjeni Pgj^jypQgt nastaviti (donosen-kantonalnih arhiva, nadamo se da Hjelatnost dovesti unovi status,jem zakona i drugih propisa) sto c mjesta u

2. Pitanja vaiorizacije ^rhwske g . propisima na nivourjesenjima buduceg Zakona . (jgcj jz arhivskih fondova biii pravnDrzave, entiteta, kantona, kako bi P u vezi sa cstvarivanjemvalidni u odgovarajucem upravnom posiupPrava gradana iinstitucija eve vrste. saopcenjima na Sayjeto-

3. Podatke ovlasnickim odnos^ma date ^vanju treba dopuniti podacima oknjiznim uredima isudovima. . propisa o arhivskorii

4. Kod donoser^ja Xatltdle°n'e ar'hive (pri,e svega Ar-Poslovanju obavezno treba kobî . ngi-cegovine.hiv BiH) odriosno arhlvsku sluzbu „Hukaciie arhivskoga osobija u

6Ucru.««°?SS?"*^srhivima i registraturama -gya polaganja arhivske aso-Posebnih obNka seminara, if | iz tnedunarodne amvBiH isl„ koristeci se kadroyima treba dacijacije (ICA-e), sve u skladu sa p tPhnoloaiiebteûnarocâ i "aiinstituciia.a

Sffa^vnogal meX' JarS BiH i J^^g^Tkantona'zLTe^ 7. Zaduzuju se Predsjedn^.,^^ R®P ' 'L' Lki S rad arhivske sluibe

' leznih organa Drzave,^ . | j^ P''®lP irania Arhiva BiH i Arhivapa stvaranju zakonskih i^ statusa i na donosenju Zakona 1' arhivskih institucija P't®" f.^pje postupaka nasrednje Bosne Travnik. az blaaovremeno izvrsi

" Predsgg-SSa^naîetovanfa''a?h?vskih radnika ^giH Azem K°za[ | vial^®°posebnoUsvojstvu ,preds,|dn,ka^D^^^^ g°!riaê iodnose sa dijaspo-

Arhiva Bihac ,

j-'uvanaarnivbwii i"-- .p biM Vnanima vlasti, pubBî'"

Usvojstvu preds)|dhika^DAH gostima. organrmnost svim ucesnicima Sa j Arhiva Bihac.Pokrovitelju - Ministarstvu za .âtoru, koleW radpika iz ar-rom USK-a idomacinu - ôvaio oko 3° îje. Arhiv Hercego-

Inace, Savjetovanju ]e p;=;;ifBiH, Arhiv gostiju bili suhiva sa norrrnftia Federaclje ( , ,îv uSK-a)- ..hiua Hrvatske, Arhiva

rom USK-a idomacinu -®':'° °. pstvovaio o!<°ppde acije, Arhiv Hercego-Inace, Savjetovanju ]e pnsustViH^rhiv gostiju bili suhiva sa podrucja Federacij ( ' ^cmske Arhiva Hrvatske, Arhi

'ine. Historijski arhiv Tuf"^ Republike Srpske.Prisutni predstavnici Arh va rSlovenije, Arhiva Maribor I -lyy

t 'if

Azem K02AR*

"HISTORIOGRAFIJÊRCEGOVINI (1980-1998)", Sarajevo, 4-a- novembarl999. godine— ÛUIIIC

'®'? nakon Drugoaa^qu^,' ',®'"' ' i® relativno mlada.Sq? '• svih siLn'?^°9 rata. Razvijala se odredienom

u '' i® Pratile kao odraz u^ge-ekonomqk^ politicks, vojne i'kif P°stepeno ®P®^tveno:nienih ' ' ^"o^no-obra7r, Pfobiematike 1na druga drusantohl" ® ' entni ideofnt"® i Pôo®®®- l®ko '%o-®ka (jjeia ^®®9ovacka historinn' ®i®tenia u kojem je nasta] . (orij-aoiela, "'storiografija je iznjedrila 1respektabilna h'®'

'a2govoTa'®3^®66, 1°98a f°9| g®®9ovacke historiografije raspravljîJeiedno' OH ' ocjena n ° P^va dva skupa biiô I |e

"«"N*" SfioS

skupa "Historg^Jo/k®l®vo iHrvitski ANU BIH A- i5. novembra 199 f|,absvs^ '"stitutzan^^'^'strik br 7) bill su institut za '^0 god n îiolu skun^ 2®9^®b • . uP°-"^^ktuainog^Postojanjai' g® je prigodno saopcab)® ^tra'^ H, , ' za istoriju uSarajevu

,.„ . ...to:

' '"^clnorT) di- istoriju uSarajev1 u. Skupa OOH ^®^®begovica, , .

c'®b? 0zem?ii'°3''®'ska iHp '® ukupno 19 saopcenja i®'®ievu^ 0dsj6k°®kanstva®J^^^^^ Bosni kojaj^^ltet ÔS PeL '®'°dogralr'°oiu); Kurtovic, Fiiozofsk: fa

i HercgovlnlOS history ®^°sografqc °^°fski fakniw kraja 1a. stoljeca {dr. c - tod)'vljena^S '''®âtura , ^ ' Sarajevu -Odsjek za"®®Odisavjetnv® ^ 'ie cleH®° 'be u19°^"' ' H®rcegovini koj^.le),0ofijeJ®®®nije uzemiii' li^û (do 1878. go^j A '

17« '""Sstajevu);''"'"^^•îrektoiHistoryskogarhivaTrr^l^

Mediunarodnl naucni a.up "HistonografiiaoBosni IHe,cagovim (1960-1996): Sarajavo. 4,1 5. novea,bar 1999.

4. Historiografska lit®fs'ota oBosni | ^®g®®9ovjni koj^na period austrougarske uprave u BosniZijad Sehic, visi asistent Filozofskoga fakuitestoriiu^;

, 5. Historiografska llteratura objavjjenaûz^^^^(%l1-194S (Sforr T— iSk, n'aucni savje.nik uinsfitutu za iston-iu Sarajevo); w,„iipna uzemiji i inostranstvu kojaju Sarajevo); nhiaviiena uzemiji i inostranstvu koja

6. Historiografska literatura obj J . naucni savjet-se odnosi na period 1941-1945- 9° istrazivac-saradnik u Insti-nik u mirovini i mr Seka Brkljacatutu za istoriju Sarajevo); (akademik Enver Redzic,tutu za istoriju Sarajevo); (akademik Enver Redzic,

7. Historiografije o"muslimanskoj naci)i (aANU BiH Sarajevo); . Hercegoyini, objavljena uANU BiH Sarajevo): . =Hercegovini. objavljena u

8. Historiografska '' ®''®^ ' ®^Hnosi na socijalisticki period (1945-^®rnl]i i inostranstvu, a paucni savjetnik u Institutu za is -1992), (reterenti: dr. Budimir MiHc ®. ^ za istori|u Sara)evo),j"^. mr. Sena Milisic, istrazivac- sara Hercegovine (dr. Azem

! t,!c+nrioarafiia oosny ' ^..XrWnV

•wwc_y, Cici Cl III. .-.roHn k U inbdiuiu t

i'u, mr. Sena Miiisic, istrazivac- sara , ^g|.j,ggovin0 (dr. Azem9. Historijski izvori i 1°^^? L. odsjek za tiistoriju);

Kozar, decent, Filozotski takuitet u ^ izucavanju tiistorije^ to. Uloga institrâ 5® ifUutza etnicke studye uôsne iHercegovine (dr. Vera K . . u- rI iiiUi: • Lrtifl Ifi Ob avi 6-"ysne I Hercegovine ûi. • •

Mbbljani, Siovenija); : jHercegovini koja je objavje-11 Historiografska literatura o [^j^jgenu. SAD);

ba uSAD (dr. Robert Donia, Univerzi Hercegovini 80-titi i90-tih godi-12. Ceska historiografija o o Ceska);ba 20. stoijeca (prof. dr. Ladisiav Ha ,Hercegovini (19804998) (dr.13. Madjarskatiistoriog^^

^^nstian Prosa, Univerzitet Lajos o Bosni i Herceg14. Manipulacije srpskejs^.^ l^gîtotu za istor^^^^^

I'luhidin Peiesic, istrazivac-sar , Hercegovini 199215. Srpska istoriogrfya Becgrad);

Ittilikovic, institut za savrem |g (Rataela) ' .ôi..^ 16. Historija bosanskih Javr® ®la) (prof. dr. Muhamed Nezirovic^n Museta-Asceric,

17. Historijska iatioafanas j. Dobravko Lo-fakuitet uSarajel/u -Odsjek za J''° ppistoriogratya ^„ ia,2.blu6..wn«w3^^^^^ (m, S*.^renovic, Filozofski fakultet invenskosrpsl<°l^ 19. Bosnjaci upostjugosloven°9nd2ovic. Novi Pazar).^zovic, Novi pazar).

I-";,' •. ^

Azem Kozar

skohercLovaMfo tretirana sva relevantna rpnii©-Pored nizaoncQh !f nastaia u minule gotovo dvije . ^q,sti nastalih razdoblja karakteristicnih. -g^jahistoriografske litprot ' ^^knuta su i neka zajednicka

pSZ ? ' razdoblju. .tranzicije bosan^knh nit provlaci se ocjena da su°bifp ikarakter historionS°^^^ drustva imali bitnog odraprosla ikroz period anr obzirom na karakter tranzicije. .g,'2 Politicke ivoinf Qodine, dominirale^rernena Drugoga sviPtcL pojacan je interes za zb | ini

ntagonizmima koii su "posebno o nacionalnim i sinteresa Prostoru BiH, potom,l®tskog rata itd. ' ' panjem izvorne gradje iz vremena D

i^traiiva ' °nkretne "dn '-t realizacija "Drustvenog cilj^jgâobim i na licni pm podrske, sto jeganizirana v!®' Produkcije ® i® ^ krajnjem bitno jg|a of'storijskih • 'storijske n °['°9^®^skih djela. Posebnoo5! istrazivanja i da I®Wstorijskih I na kvart J' " 'aze van zemlje. Utis ^gjsW _i®% pubiiciti"!®^®' Ma bez n nastalih historijskih djela'jna gbifinhronizirana "^9° naucna' 'iT ' ' '' historijskih izvora Liucui^Sl,

Posia iiedn°^®^®nost histnr ' ^ ' ' ®' ovome planu I® ^ podiJedanl '' naSa' f^hivistike, kako bi praviln^^,

' '•negovini ®^°Pcenia nn vaijano obaviti svoje za gpin 5tek?' ' nTeSr°''° historiografska djela îr ;Kofi® ^kojoj |g Pasebno ji "®i®sace unjenom susjedst ^s°'® Sosnu i H"®®tala bro n= na dekadencuuh ®Politike tetfdjela sumnjivog ^ êlilj' |.r ®Politike,^ ''9°vinu t ph/a djela sumnjivoy - i

htto i"°9 vremefaT. ^^^hu itavova vladajucaiucp^ ' j® se n • manjeg obinna ' ''fkoja' Ih vide ka° f, .la^^

gcvacSgr/itiyna pog!;"?- odredjenom raztranzicije bosanjosl g,

'®ko Su i ' 9lko!r« Posehn ^ ® '"9riih historicara zanavesti djela

L' .^^n/aciio^^ "ôniacim ' '®ôricar!f^^^ Prevedena i na

naravi, •'rezveno pozitivnim doi^^hoH '• ' ' dnokrvno bez naboja pa®

,i iHercegovini (1980-1998)". Sarajevo. 4. i5. novembar 1999.Medjunarodni naucni skup "Historiografija o Bosni

Mm itffvrf-

V'V-»- I

s. ...p. -"SS"'? '«

Posebne ocjene h^^®^°'ji^®dûstvenih obla^^ncara za obradom odredjenih dr Posanskoherc 9^^ konkretneb odredjenim vremenskim P djelima posanskoher-psim toga o pojedinim otvorena ce se ova naukakriticke ocjene, cime su, cijenim, ^mjer Mim dinamika kojacegovacke historiografi]e,Ovo^^^ baiijere ctklonjene, josneminovno kretati ubuduce. IÎ^q su ne . gledaju na otse utome moze ocekivati. J® >Ppigtoricara ko i svakako proces,^îjek preovladjuje misô ' J i ideo'°9 l-^P2iteta i £Ppr historiografije nasrtajinn P j ^ygga _ rnoraju biti mladi'ja dinamika ikarakter zavise pru^.^^. pg^nmovno m

bib drustvenih promjena. a i i7razaia udiskusijama.êntivni naucni kadrovi. +^Hcara dosla je ^ najvise iskazani,, Zrelost ovoga ®kupa his^J' ' i^lorlografskir.dpravo su kriticki stavovi p meni®.. ^^jgiava lp®ka ( ^bdiskusijiama historicara k^puti diskb^°o nepreciznos^nâ kodtome cilji posebno treba sporn Peje Coskov na -iv.ii^ninniie. re-bdiskusijiama historicara KOF — diskus^^ nepreciznosnma ...tome cilji posebno treba sporn Coskov na posnjani inoj hrvatskoj poiitici boS^^ nistorijske terminologue.bpotrebe po mova bosanski k^. korigtene hist ''°®®iSoqa an-da ZIotica (o nekonvencionalno n,anskom P^sajima mitologizdbkcionistikom stavu ^fj^hia isnik-BbWn (o P®Qovacke, proslosti ltd.), Ve . K^jla uloge Bosnjaka uhistoriji 181

Koiar

* * * * *

sanskohercegovacku hi<!tnr;iii! ^ historicara ima veliki znacaj za bo-znacaja da se na ovu temn bûku, Prije svega od ogromnoga jemalja Evrope isvijeta, uTnrr,^ dvadesetak autora iz BiH ivise ze-stvovah I(ill) ucestvovali u znacajno da su skupu prisa-

Takodje je od korkti historlcari Iz Srbije, Crne Goreb°i '•adnoj atmosferi cinjenica da je skup odrzari

oroQi spremnost da sp n'=. aegativnoga naboja bilo koje vrst _£naokl' historlcari tennatpk "- bosanskohercegovackeevu fl! ^°nâcin skupa dr ih J ' okupijaju, pa makar to, kakosiuzenlfw ?°^°''' ®e historiiskfKarabegovic, bilo ponovo uSaraarhivis ika istini. Torpe cilin^ smjeru bespristrasn ^' îdrugesrodnenaucne discljj^lng' '®*®''' ^ dopnnese

Mina KUJOVIC*

SAVJETOVANJE HRVATSKOGA ARHIVISTICKOGDRUSTVA

(Porec-Pazin, 2.- 4. decembar 1999.)V i Drravni arhiv Pazin organizirali su 36.

Hrvatsko arhivisticko drusWo " , porecu od 2. do 4. de-strucno arhivsko savjetovanje, koje j ^ hrvatskih arhivskih radnika,cembra 1999. godine. Savjetovanju su italije iKanade.Prisustvovali igosti iz: Slovenije, Bo ^loga

Teme na savjetovanju , nuivsKE ZNANOSTi, TRENDOVI USTRUCNiH CASOPiSA U PROGRAM! UARHIVISTICi.SUVREMENOJ ARHiViSTiCi IiSTRAZIV - .pisa urazvoju arfiivske

Prva tema savjetovanja,_"Uloga sru^^^ qodisnjice prvoga strucnog ar-znanosti", posvecena je ohiljezavanju yjigsnika. Kroz uredjivacku politi-hivskog dasopisa uH^vatskoj, Arhiyskoga viiesni . . |gggpjg .azvojuku i pregled nekoiiko vodeciti srucnj^fhivistike u Hrvatskoj, dat je .. .njsusljedecireferati.Pfioriteta. Uokviru ova teme prez ..Arhivskog vjesnika" (M.Pandzic)

1. Uz stotu godisnjicu vjesnika" -mijene uured-2. Arhivistika kroz 1^00 go ^

jivackoj koncepciji isadrzaju ( • «pgzln (JJelincic)3. Povijest Vjesnika istars o9 /^yanric)4. "Artiivum" -strucni radnika BiH" injegova u5. "Glasnik arhiva ' ."^^.^fÂ^Sehovic) xocnike orqanizl-

^napredjenju struke (S. ' ' pig domacini su ^^gnske ibizan-, Nakon ovoga dijeia savjetova^^^ ' .^, , a

[9 Iobilazak Eufrazijeve baz^k® ^ svjetske b .^gp^ne teme*ske umjetnosti, koja je uvrsten je. da"®®, nqama idjelatno-

Druga tema savjetovanj ®''°' "'I!Ivanie Ova problematika^nutar arhivistike injezin odn°^[gdjsko) poslovanie.

3. Trendovi u suvremeno] .êrcegovine-b Arhiv FederaciF

*Mina Kujovie, arhivski savjetni , 183

Mina Kujovic

4. Arhivi, korisnici, literatura (Z. Hedjbeli)

va uprilicen"ie°prifem^ko^^ savjetovanja za goste idirektore hrvatskih arhi-Trer, Sradonacelnika Poreca.struci Prezenkraliluûglavnom ^ programi iprojekti uarhivskoj

elektronickom okruJenû'lL^DufanP)" '"' ' dokumenata u

Poslijepodne dmsustav HAD (Z. Brnetic, J. Ivanovic)Sa'd?!- UREDSKO rezervirano je

£S?S

upoznan 'starski arhi/^ Nakon izleta, gosti iz je-sa uspjesirria I' gdje ih je direktor JakovPrablemima arhivske sluzbe u Istri.

Samija SARIC*

DVADESETDRUGO SAVJETOVANJEARHIVI 2000(Radenci, 12. 14. p

i= "qnnOBNI ARHIVI 2000" odrzano jeDvadesetdrugo savjetovanje b ^ padencima kod Ma-od 12. do 14. aprila 2000. godine ^ ^ ,3 pod pokroviteljstvomribora uorganizaciji Arhivskog drustva MaPokrajinskog arhiva Maribor. i orqanizira u cilju dopun-

Savjetovanje se svake 9°^l"®^gntaristike,skcg obrazovanja s.P.°druqa doku ^ ' Ca^kladl?a izacije. Na ovogodisnjem opremi zatradicionalnim temama o ^^bnicK J ^pQ^rucjasmjestaj arhivske gradje „ vrednotenje, uvajanje " . ^nodavsto, s posebnim osvrtom arî-'nformacij in usposobljanje de zaduzeni za posi )matikov". kao 1svih onih kojyade il.skom 1dokumentarnom gradiom. referata. Autori râta, p

Savjetovanje je"êd dcmaclna iz Slovenije (2 )> Qore (3). +Qmii7iriran-sne iHercegovine (3), Hrvatske (2)' istamih peter

Nakon pozd foTnTrffSnoJa mladih umjetnika na ^° ^ Qapizacionog ?-[,HDni projekt Savjeto-Pavel Klasinc, preêntaju^'Slove-naslovom "Sodobni arhifvi 2 ' gyvodu, d® ' , -njm arhlvskim kakovatija. Akcenat Savjetovanja sa stranimaacke arhivske praks® *®. J^gtvima. 7akonsku regulati-Praktlcnim tako Iteorijskim ®Fuioteke uarhivlma, kao

Poseban akcenat stev^nj^d^g ^l^gîSSfu arhivske gradje.edukaciju uposlenih i ûrnije^ ' j' ' igû te nakon plodne di

^feznog izvora i pornoci ^ . ^sjio se na ovu ' j^jrati posebno sav-Dosta referata iz Slovenije odji trebalo 9 iarhivskihpkusije zakljuceno je da bt j^g^yj odnosajetovanje, da bi se usaglas izqradnje arhivskog

Hercegovine: ^ Azema Kozara,Referatl iz Bosne u .^^grcegovme

zakonodavstva drzave BOS Federacije Bosne IHer-^ , .,,amienikdirektora.Arn'V

"Samija Sarie, arhivski savjetm .^®9ovine, ^

Samija Saric

•pr"-]j ; 1i popunsko obrazovanje arhivara na pO'

i^cSr i Historijskog arhiva Tuzia" autor® a• T I i Kozara i Izeta Sabotica, teIj j i .Posljedice ratnih razaranja uarhivu BosneIII ' ""Srcegovine" autorice Mine KujoviCj v

' ' dobro prlmljeni isa paznjom saslusaPored zapazenih referata renornira

vvtf Q- [1 ' hivista iz Sloveniie posebno doC-Pavela Klasinci iz Italije dr. PierP®;

''PRASANjiHv^fjî^^ 'CNiH °a Dorsia: iz Hrvatske mr. iârtinadrusana: iz Anctni= ...f Hr. Waiter®

2000

drusana; iz Austrije prof. dr. W®'*^Brunera, Gernota Fonrniera i drugiP. ^. vrljeme ucestvuju u radu o .

XXII savjetovanja trebaerate arhivskih radnika iz Crne

j svcjim referatima "Pregled j.zbirki Istorijskog arhiva Kotor ikaz na CD-Romu: "Jedan pregled dig^,Kotf»' ^s^tougarskog katastra u oPS: ' "°'9'' lna zastita arhivska :b:P| ,Kof „9' ®dje iz crkvenih fondova P gadoqti visok stepen . K 'tor 9nuca rada u Istorijskome af^ '

•i2®»r«'Cr inlO'-a""™"15"" a^.soplau -sodo^ni®dmniary., ar.' i® stampan za ucesnii<®

®ngieskom jeziku, na kraju

Azem K02AR*

PETNAESTA KONFERENCIJA MEDJUNARODNOGINSTITUTA ARHIVSKIH ZNANOSTI

(Trst, 27.-31. mart 2000.)

Uprostorijama Drzavnog erhiva (STMTSARCWV)û ^r^^gviru 9. medjunarodnog dana gngg jpstituta arhivskih zna-odrzana Petnaesta konferencija Medjunaro Instituta, dariostl sa sjedlstem u Mariboru. Ovo P Sloveniie. ArhivTrsta ivla-se konferencija odrzi izvan granica Bp tj. podrsku u radusti ove reqiie htieli su time pruziti k instituciii kao kotektivnom

^ nani ihike OlUVfeflllJc. T'l..

se konferencija odrzi izvan granica Bp tj. podrsku u radusti ove regije htjeli su time P'"^ ' ' ^^mdnoi instituciji kao kolektiynom?voj jedinstvenoj 1znacajnoj med] (International Condi of Archi-clanu Medjunarodne arhivska asocijacije unrves).

Na konferenciji su tretirane dvije tern1. Arhivisticki softver sistem za manje arhive i2. Arhivske biblioteke saopcenja (priloga) ito:u okviru prve feme podnijeto je l\/laribor, S

m./L-a /Pokra inski «_ûinmi ra-.Uokviru prve feme podni|e o l\/laribor, Sieve-

|fa. Ekonomsko poslovna fakulteta Man®lektronskih istgrazivaca, g|girek1ion der Staatiohen

2. Karl-Ernst Luppnan . a Qîme, Kompjuter 1Verns Mnchen. Deutschland )Mid I lsrae|. K

- . , /I iîworqittsarcniVi i nesenja,

2. Karl-Ernst Luppnan ^ QpHne, Kompjuter 1Verns Mnchen. Deutschland )Mid jel aviv, lsrae|. ^^ 3. Benjamin )n^ntacione linije'breza unovijim arhivima ieentn^® P^sland, Ogeni ,

4. Michail V. Larin software '' ^ 'Surgh, Scot-Projektovanje iprimjenu arhwsk g^^tland, Edino

iohK«i Darnc fMatlonal mreza, . arhivskih5. ishbel Barns arhivska mreza.^'®nd, United Kingdom), Skotsk Itaii®)',i^®vanoer kartografijom.. , 6. Paoio Stolfo (Provineie automat z^^g^bokumenata i povezivanje mrez iz Ar | jpaies Nantes,^ôjekat opcine'Trst za )ed®n ^ (ArcNv^în,;. 7. Annie Denizart, Vincent U dokum' ânce), Programi za ophodjenje

:i',r

Azem Kozar

Suradnia' SnpHî'ff+^^- Landesarchiv, Graz, sterreich),kljucavanju arhivalijj.^^^^^ P ' ocuvanju iza-malih arhiva, ' (Archive di State di Treste, Italia), Arhivski luksuz

Koristenje ll!ompju^°rtkod"in/ ' ^^®' ' Zagreb. Hrvatska),11. Gvrav R. retrivela iz inventara mikroteh,

Kompjuterizovana podrLa^J^^L Levltr. Budapest, Hunga '';cionalnom arhivu. ' okumente prije 1526. u madjarskorn n

ga ito: (Arhivske biblioteke) podnijeto je ukupno 12 piil°-

So!ek?ufhtim?''' (Steiermrkisohes Landesarchiv, Graz,_ 2. Pster Pavsi Wac- " ®1anja,

bi'bliotekarsWa znanosti, Maribo^l',' ®' ' Maribor, Medjunarodr^^^^3î-arhivima, Slovenija), Uloga, stanje 1perspeki'ii'a^hivir!fa '' ''' hives of Stockholm,

Roslne"^ 3ihivirâ '° Trieste, Italia), Biblioteke uit^"Cs A,chiv, d, Fr.ncd.f-

1I«), Vrljedne ( 'avensk nr ? ôdjeljenjima Francos, TGa a biblioteke u Slovak B^P

Bibliot'ekeTK'. S? Viini^®'

*•1. SioSi*? C"St'' "• *" ' Vd-„) c" W"™ «">iv zagrdd. Hn'»bibT* «a, (M.g.?n ^ Z'S"". Hung''Bavp R, ^^^j^rskoq Levltr, Budapest

Mnchen, (Gen arhiva,f'olskaf Rû^.^^^lena Staatlichen A)' ^"blioteka kan Archivi ^bajerskim arhivime'

'"""skupu ''Igwsaopj I"»ra dtzavnog arhiua ,afedo. na ouoa. .isoKd '"jS#'"^"'azeiTiallasviiela.P'"'

Pelnaesta konferencija Medjunarodnog instituta arhivskih znanosti

na je aktuelna arhivska 1®°i'i^ 'arhivskih sluzbi razvijenih îla novrerriena (nakori prezenta-ogledao se, narocito, udiskusiii kojaj P . ômente polemicna.cije grupe saopcenja), Pi°b'® ' P° odnosno konkretnog rjesenja,ArgumentI "za" i "protiv °' i®b)erê tez uglavnom uplenumu, ubili su okosnica u radu ovog , ^.3+0 di Trieste, uz dobru organi-veoma usiovnim prostorijama Arhiva ai oi êlu sa vellkimzaciju i kolegijainu atmosferu 1 ..-i^j-,rQrn_ 0 ugledu ovog Arhiva uQrhivskim znalcem - Ugom Kovom, âynje koju su ovom skupu po-Trstu 1itaiiji govori icinjenica ° P"!®^ . inredstavnici Generalne direk-syetili zupan Trsta, gospodin Ilia Ric

italijanskih arhiva iz Rima. ^naiacko vodienje i usmjera-Dignitetu ovog skupa Leopolda Auera, '9°®P_

vanje od strane predsjednika '1®^^ ârhiva Francuske i90sp_ Pele ®Chela Ducheina, generalnog '"fdoprinos utome (°rgan^®®^_Pavela Klaslnca, direktora Institute |g^ Novak, Zdenka SemSki Istrucni) dall su clanovi Instituta. MirBajh IMarjan Gerdelj. „ proju 10 casopisa Atlan^

Materijali sa Konferenclje s^San. Time su ova juNarna ko^^^' 1o udva sveska -za svaku 1®^. F, .j|j kvalitetu ' ^ria I |lenclja Iova] jubilarni broj ca®°P |,^ , Duchein, ignje arhivisticketome podrobno je govorio ^'^7 .33 ^g unapredjenje^Racaj deset objavljenih brojeva ^ nriiemtoorije Iprakse. p,gporukama aif^ ' MS'lene Marosz iz«puXsrss "»»«•«frhlva Krakova {Poljska) iAzema(Bosna IHercegovlna). ^preporuke:

Na kraju je Konferencija .,stema koji se1.lzvrsltlizborarhivistibkogSo««^^ norme

•"bkama j standardima ICA Softwer-sistema®^9ndardima iterminologiji; od strane ICA -, ,. 2. Izgraditi stepenasti pr^®z/^ggprijed odredjen

odgovara srrijernicama k J biblioteka, u sa-ôrriiteta za informativnu teh pitanjii^^^ ^L arhiva ibiblioteka,^ 3. Posebnu paznju P^Su protosicn 'f.fJ ,.,g,g sobzlrom^^cinjl Irazmjenl iskustava ^ ly biblioteka uar

4, Fleksibiino postoP' pjpiiotecke os'an° Izmedju ar 1^\/elike razlike ucdnosu n pi-oblef^®

„ 5.0b,a,itipajniun.del,n«'«"'I biblioteka.

AzemKofar

doioski korisnom dôaov?^^ pokazala veoma meto-200i.godineiodredieniDntPn za narednu 16. konferenciju

. Ostaje utisak da iP saopcenja.svoju zadacu usmjerivaca i arhivista krajnje profesionaino obaviovije tretirane arhivisticke tematske'têlin rjesenja iz oblasti

MmvAL samcf

~^^S000

Enver CENGIC*

MEDJUNARODNI SEMINARTILM UTELEViZiJSKIM ARHIVAMA"

(Sarajevo, 14.115. aprii 2000.)

Najveci stvaraoci iimaoci filmske arhivske gradje su filmske kuce i. • I.,Hr7avania arhivske filmske gradje

Problem! skiadistenja, cuvanja i skupovima FIAT/IFTAu teievizijskim arhivima su staiiia tem pM.y^g qe TELEVISION), na-(FEDERATION INTERNATIONALE DESravno uz druge aktualne feme televizijsK .pypoVIZUA) usvom ra-

Asocljaclja televlzljsklh stanica E celo Ko"^®'i®nije tretlrala aktlvnost I Branko Bubenik, rukovodilac

f.® °bbku kadrova flat-lfta nlje dosao °• upornim i 'g'INDOK-a Hrvatske radio televizije. On je sg moraju se

uspio tehnlckoj komlsljl EBU-UER naWi^ _ 3gdnose se naPfinarskim I druglm putem j!,...; tV arhlva. .Poslove (teoretske Ipraktlcne) iz ^pripreml uradili uSara|e-

11 j r-\r^cin\/e koj® sfTio jo F Trpninq saminar pod

prv%7r„r„"4&irsSp'JM-om -Fll,,, „..leviziisklm a,hi«

„ , T,e„i„g- samln.,• nblasti skiadistenja,' Hercegovlne. . ••praktlcan iz oP' zemalja

. Na serrilnar su pozvaril^vanja iodrzavanja arhivske 1i oblastigoistocne Evrope. najlstaknutOi '

j Predavacl na seminaru bi i' ^fope iAmerike, ito: Switzerland

-Jean-Jacgues Peters, E •-Antonio Riva, EBU, Switzer- Enver Cengic, RTV BIH" dr Branko Bubenik, nn ^^grce-

govine' 191

EnverCengic

- Ed Zinn, IPI, United States-Vladimir Opela, NFA, Czech Republic-Alain Enon. Kodak, France

-Morten Jacobsen.Dancan, Denmark-Kjeii Koistad, NRK, Norway-Adrian Williams, BBC, United Kingdom,Na ovome Seminaru obradjene su teme:

-Cuvanje. standarHi • aktivno degradira,"Proces pohran'i •'"Proces pohrarijivanâ arhiviranje uhiadnom skladis^ '

T™Tk°r «-l.rns konstrukcile,S^taSSg^^cwtnTeToS^ ."trening" seminaru bile sdprisutnih. P°®'iie svakoqa bin fiimske gradje u

Na semin

jedan arhivar, odnosnozainteresirani aii ka^^"® ^wopg 051 ' ®' !°' - ®d tu predstav yj

Ovai smii ° filanica PVD?nfsusjeda, ko|i,sdiz TV Arhiva '® êoma zna" nisu bill ni pozvani- ,,

rjog® za ovim trening semin^^9osim radnika iz zg ®,!"^®nsijer ssm "^®°ca arhivske fiimske 9'

I" ^ """"" TV®arhivske gradi^^ filmskih fondova izva^^nemaju slicne prilik®-

Sejdalija GUSIC* ,Mustafa DERVISEVIC**

INTERNACIONALNI KURS 0 RUKOVODENJUARHÂ IaSskSm DOKUMENTACUOM (KualaLumpur,1.9.-31.10.1999.)*"

Uvod , .• A-»i!i Qfl^toii se od dva dijcia oci-

. Malezija je zemija uJugoistocnoj K. g^Q jedan od njihÔjena Juzno-kineskim morem, ^li vo druqi Sarawan i Sabah

Peninsular (prijasnja Zapadna Ma ; Borneo. Peninsularbivsa Istocna Malezija) na sjevernome ay zemija.

J^ 'ezija granici se na sjeveru sa Taj an palminog ulja. Malajci ije najveci svjetski proizvodac P' ' • Kuala Lumpur, 1® ajêd-

^laezi cine najveci die stanovnistva. Glav Sarawana. Sabaha i^ I najveci grad Malezije. djedinje J^"^gapura. 1963. godineformiranaj ekonomija uJugoistocnoj. . Ekonomija Maiezije irrta jednu o derivata, kaucuka,'Ji- Zasniva se na proizvodnji pglmino ulje. Malezija. takoder.Jâga drveta 1kalaja. Tu je 1nezao I^Qmponenti.Pada 1medu poznate proizvodace Malezije, koja aspy

„ Kako la koaalitukaa drJa.ai •»" ®id„orn. ™~-°^d zemiiu odrzati na iednom visokome ^'"'a bi duga prica iprica sama z® najpoznatijih drzavnickih,j. Predsjednici njenih viada bill su J ciieniena i'' ôsti svijeta. Oni su to 1sada. popu

^ Medutim i kraij, odnosno su p|.j|j| y P' ' o5anstva.^2ena licnost ove zemlje, a |<raljevskog Sultanovo-

povodom rodendana Njegovoga odajama SuitaQ Takoder jedan dan smo prove i 17 566.982 sta-

^vora gdje smo bili na rucku. ^3 je imaiaj " ggy.ooo, a

••—•— hV

*Sejdalija GuSie, arhivista, arhivSarajevo program^** Mustafa DeiviSevia, arhivista .g^ljuje "Ma^îj IHerceg^^ ggj.

îu" konkursu koji svake go gramme; ^ jistorijskog '1^3 gvomjeseCno-Mustafa DeiviSevid, arhivisw, .ê . gosne i^].®^^cara|evo. Sej-

nju" (fy]*** konkursu koji svake go ânime -M istorijskog dvomjeseCno-Prvi laysian Technical Cooperation Prog arhivistM ,3, utisciaate godlne) odabrana dva kano 5,,^9^ kursfMaoSnog ' 193odrzanog uorganizaciji Nacioi 1

Sejdalija Gusic, Mustafa Dervisevic

21.523.000. Gustoca naseljenosti,

nrseoskim ^3% stanovnistva zivi50%^ne ^ ^ gradovima. Vecinu stanovnistva iHkoje cini 5% Domorodacko stanovnistvo.bahu. Glavne relfniiPîT/iî ' -f ' je najvise uSarawanu iSa-dizma, Konfucion^Jma ' Kineske religije -mjesavina Bustanovnistva a Kinpû-o ukupnoga brc^pripadnici Hindu reliqije 7°/^Ff 25% stanovnistva. Ostatak cimacih plemenskih reîgija ' 6% i5% pripadnici dozijaca usvaLdnevm j®. ûpotrebi kod Maiajaca ijezik, odnosno ispravniie rp^P i^zik zemlje.od 1.000 godina. Osim uiwiai koristi se u indoneziji

atakoder je jedan oH njime se govori ina Lgovore iMalajcj ujuznom ^ Singapuru. Ovim

200 miliona IjudUto na ^ sluLju njime govor.umalajsko-poiinpy'-'i^^"^ govornim jezikom usvijetu. }

'i' "â 250 razlicitih lokalnih' ^ - 9^^pu jezika. Medutim, samo uInKad su upitaniu Kino • jezika. =

SiSi'fgovorel "'"f ' najveci broj njihi ®' '•ocito koristi unn<!l ' °9' ®• bi bio naikr^r;- P°®'°wome zivotu.FormulM domacina zavrsnih igara Ze^g1,oktobra 1999^"®; 98a godine iorganizatora Svjetske ut^.Pnêdbe koje mogu prirediti samo bogate z^nn

uwSr' Malezije -razvo- • duzê' organlzacija arhivske sId

Si?sT '® 'ecembra 1957.Public Records nff^ u 'oijeioi °dgovoran za kontroiu gOdgovornos^"®" Taj odjel je tada nosjodrucju Malezije odioM^ ''hivsku siu^nf ®' bive). Sa porastom svoji q-

ije". Svoju a^ht 1®® ' 9' mijenâ^^ ' ®^bivsku gradu na cije PÎVhivskoj djeiatnosti (Nat " ' ' ^nost oh^ ' "NacionaimuTh ' " ^îadu sa Zakononi oarhivskoj sluzbi tako^ ' doqradK? '''® donesen 1966. g_ yflDonn^ ^lazi i Nr^^^P^Tehnoinaf ' ®' ' 'adno promjenama .|P°novno izdvojiia 1fo^J^f®ionalna bib|&' ® progresu. Godine 19 g.Unastojaniu Ha samostfi .'Malezije, da bi se 19^

^®"ilju osnivaju so°' 9aniziranorn „ â institucija. , -Ita-°djeli Nacionainn' ' °' djeiatnoscu po' Pj® gs/f^

194 ®'8°9 arhiva Malezije uskoro ^

Internacionalni kurs omkovodenju arhivima iarhivskom dokumenlacijom

drzavama Malezije. Take je 1972. g. osnovan °bie' uJohoreslovi i aktivnosti na osnivanju drugih odjela nast i j g |.^godina. take da je 1976. osnovan odjel j^Kgâhuôdjei u Terengganu/Pahangu osnovan je .|988 a po-1979. godine. Odjeli uPenangu iKelentanu osnovani su 1988., posljednji je osnovan uPeraku 1993. g°bine- ipodzakonskih

Preko ovih odjela, a uz pomoc r , . djelatnost i efikasno^kata, Nacionaini arhiv Malezije uj g[,g grade 1registratorskogavodi brigu o nadzoru, zastiti i upotrebi arhivsKe yi' aterijaia na cijelome podrucju .. sacuva 1zastiti ar-

Primarni cilj Nacionalnoga arhiv -j^PQSti^ a uisto vrijeme dah'vsku gradu od nacionalne 1 . =nrivatnim ustanovama, uskla-'adinim organizacijama idrugim jay P snnjernice i uputstva o

^LJ^sa Zakonom o arhivskoj djelatnost,nacinu vodenja, upotrebe 1zastite arh osnovnom djeiatnoscu.^^^rijaia kojeg posjeduju 1kojeg stvar ] Malezije ubraja slijedece

Usvoje strateske ciljeve Nacionainiaktivnosti: ,. nrade od nacionalnog in-

1. Rad uPronalazenju inab^teresa nastale uradu Vladinih ins .L'projekt ^ritanskom Cen-9unutar ivan Malezije. (U jig gkoja se na'a ' pezavi-grade relevantne za PO 'jest Ma^ i stoJe kolonije. sa

tralnom Arhivu u Londonu. Na me Qvjaceci se z of ost 1957. godine, Velika Britanu^ Pû vezanu za periof^ôrr^ odnijL 1svu vrijednu arh.vsku g' 'ezija biia britanska kolonija). grhivske grade, 2. Procjena aktivnosti na P''° jouania konkretnih

®' °g materijala Vladinih agenci)a. u ntLliom.. 3. Posjete iobilasci Viable^ 9 kom dokume ^^mistraciji 1

®5V]eta za rukovodenje arhivima i garhivsko) aamr_ 4. Trajna aktivnost na °buei ui,,qke grab®

enadzera za upravljanje arhiv • âstitu ar konzeryacij,. 5. strucna itehnicka naob^ kadra za rad 3^,^ ,,,,rpcf®^remene opreme i 9®P,„iMnarskim si®'® • mteresa za na®®1auraciji, mikrofilmovanju, racu proucavani® .. historijske î,„ ,6. s', 1,0 boliih' 'azivanja relevantna za pr°fS nnemon^lgih institucua-

IC^ Nacionaini arhiv Maiezr^^"JaunarodP°9gg'gtheasl ®Posebno je aktivan uradu ^ _g^pgi^gA I

na ii ogranak za Jugoif'°^cil on Archive®''branch International Council

Seidalija Gusic, Mustafa Dervisevic

ia IP nrirân=>. u julu 1968. godine, a osnivacka konferenci-nu od vodprih ni^^° ^ Lumpuru. Nacionaini arhiv Malezije ima jed-qodisniih saqtanaiF^ cganizaciji iuvise navrata je bio domaanrektor Naciona^non ' Predsjedavajuci SARBtCA je generalni di-reKtor Nac^nalnoga arhiva Malezije Dato Habibah Zon.okvirno izno^sl oko' 6 ^ ^Qf^de, ciji kapacitetprostor (depoi) citaonira^ ', ûhvata prostorije za osoblje, smjestajC\/ft \lrA4._ . .

1ci aonica 1sala za ic:tra-7i\/Qrâ rr^r^/-J,-sr•Kô L-inr\H\/nrana zaokvirno iznosi okn annn 1® ^ dvije zgrade, ciji kapaoiiprostor (depoi) citaonira^ ', ûhvata prostorije za osoblje, smjestajsve vrste projekciia i7in7h' istrazivace. moderna kinodvorana zskom opremom sa'urarS^-" ' Opremljeni su modernom racunar-skalicenca). ®denim softwareom za arhivsku djelatnost (englO'

Kuala Lumpuru. Cetiri ®P®^ memorijalnihozijskim kulturnim ihistorii<iL--' ^r-^ centra posvecena su istaknutimMalezije. nistoryskim licnostima apeti je posvecen narodima

uredajima Sobzim ' niobilnim metalnim arhivskih P®]jf^gsSp Puno vlaop nepovoljne klimatske usiopSorl' P®^®bno feposto4[, °^? 'icni su aparatim c zastiti od vlage. Svi d®Pnalnoq arh^?® '- dpravo iz kontrolu i odrzavanjeske grade Tif smjesteni ujednoj od dvije zgrade ^2arafu e: ''' 9 f®nda £ irestauraciju arcarhivima. ' Odjei za usavrsavanje iobuku kadroV

""fogra^mef^ u^MTr' Vlade Malezije iNadJ^,Program Nacionil •' ®'®2'iski prn (Maleysian Technical Co Ptehnicku saradnju.

rcmenaseieHn ®^®nje inh ? ^' ^cen je od 1984 godih® P.^qau'Jhivima,, Od g,.renrn ' °' ^nientaciin' ' ®' '°' alni kur<5 kurseva za malezijsk | .^®Pfografiju, i intern ',ûkovo^ '9dje SU op 1g kursevi za konzervMkorn Predl^Jrg '.Sodine, odrzani su laK"'' ^gvne'

"St25S SSrSdSuff1® 0 organizaciji arhivsk

Internacionaini kurs o rukovodenju arhivima iarhivskom dokumentacijom

kako teoretski tako i na osnovu iskustava razlicitih zemaija iz kojih dola-ze ucesnici Kursa.

Kurs je podijeljen u tri razlicita segmenta iprovodi se preko preda-^®nja, prakticnog rada, grupnih diskusija, posjeta raznlm institucijama, teprijemima i razgovorima sa rukovodiocima pojedinih arhiva ili odjeijenja.

Prvi segment Kursa obuhvatao je period od 1•do 12. 9. 1999- 9°-dine i obuhvatio je uvod u organizaciju Naoioiialnog ®. 'osnovne podatke o administrativnoj 1kuiturnojPrograma organizlran je ugiavnom kroz predavanja razgwoIj'rnskog materijala i organiziranim posjetama arkulturno-historijskim spomenlcima imuzejima.

Drug! segment Kursa obuhvatio je P®jj®ygpjL, ucesnika sa osnov-Qpdine. Taj dio Kursa bio je PC®^®®®". R° arhivima i arhivskom doku-

teoretkim saznanjima o rukovodenju arhivima i' ®ntac[jom. Vaznije obradene tame bile su.

^ ^ • orhi\/ima Iarhivskom dokumentacijom- Osnovni koncept rukovodenja arhivim- Arhivsko zakonodavstvo

"Arhivska administracija iupravljanje ar ivi"Automatizacija uarhivima istrazvackih institucija-Uloga arhiva, bibiioteka imuzej g|| og interesa-Postupak sa arhivskom 9^®' °' j^rskog materijaia-Kiasifikacija arhivske grade iregistratursK g~Nadzor nad registraturama-Osnivanje irad arhivskih .g^bjedenje depoa.-Arhivska spremista, opremanje i j27 9do 31-19-1®^®-

9od- MNadon3'd°"^ ®' ' ' nHûâ^hivimaPos^n®' ^ ' '•zavao je Piakticanj®^ praktikuju i ûsija ibrifin-IViaif .'® 'dkustava 1saznanja koja P ôm grupnih d .. gto-Jt®le2ije, To je ostvareno. uglavno-U ^®|°°nalnog K evemimhie n ' ' ovodiocima raziiticih °^(® jpgvna swdijska P ' âva | iîaiifeLP®P°du organizirana je i,fdmodn^li 3^,0 Arhive tih drzaPrilike drzavama, Tom PP''' °Qanjzacijom iradom- . ^jci Kur-bpoznati se sa njihovom °ig®""® ' anja, za sto su ucesrSa |H kraju Kursa izvrsena je iP^^l®

P'ii odgovarajuce certifikalc-

"^®caj konzervacije ireprogra 'J® Qgntralni ^ ' ' ^g^w^rajuje d= N.elen.lni,S?-^"

W fly, P^^rpoc ostalim arhivima ^ .Training ^• sluzbe ili Timovi za obuKu

Sejdaliia Guiic. r>^n-rn-if

Njegacinespedbilsti^bt^ postoji iuNacionalnom Arhivu Malezije.Trainin^n djelatnosti.ziie cine dvije grupTsoeciiai 'i®' '® poduku Nacionalnog Arhiva Male-

novog kadra iz ciiele zpmi' koja ima za cilj obuku nnla^®9Srupu, koja ima za ciii nnri,\^ ofQanizaciji irukovodenju Arhivom idrug

.. 0^° odjelieL L° .• pvrsi obuku irazmjenu iskustav'' °® Arhiva Malezije, takode, svake go ^Zasto kazem^r ®® radnicima iz drugih zemal|a.Zato ier na J,

takn°rt® P' °9âma za sa^raHn- °''9®' 'ziraju uokviru MaiezijskogArhL Ma!"!' ®^^îpSnSi'°'®^^ Arhiva iz drugih zemagStva u ®.' i®dno oni nJl Odredene oblasti NacionLj 12 svojih arhiva kursevima iznose 1razmjei^j^j^

lako sam ia -

^®.ll' ®?°nainoa Afh'' Qrupe za zaStit,. i ronmarafiju arhivsk®

--vv^jiii arni\/g •• •^'^'•acviiiid izriose I raziiii«="j'''

lakosamiaro^

î4enj^îli'°se®'"°9 Arhiva MaieziPe ' ® ' '•®P''°9''®''' ,%'i]enia'grade ne sam'o f,' ' ' °nkretno ^ ° cojem, razr^l^°mmonwea^^h °'°aainoq Arh' nacinom zastite gija

Kak! APzbekistana nego jos nekihda v=r° nam vriiema . ' ana i iraqa.

^°rnmonwo=i(i: "^lonahoa Ark- nacinom zabLii= - . g

Kak! APzbekistana nego jos nekih zem®')ciij ovoga Savjel^g^

dSatnosriu^^ medusobnu razmjenu is| ôsSiaip \°âgih ^®aiije nakon'® ^^^^nik kursa, pon®®s ' ' oristili o slijedile diskusije.nr^/" naA:„^ Arhiva za Dosipto naUm nHifilienji^

J^°'Oza\/rr "'ôvih orhiN/ 'prvi ^ oblasti zastite arh"^^Qment naseg kursa.

I- <.«.«, I„.a. i."'-""''

biblioteci 1

' ® '' 'ekcije, ril®°' ®*ska dovoj oblasd- ,198 ' ^"^®®kcije j^ P®'zlaganja iz konzervaci)

^^ratizacije.

Internacionalni kurs orukovodenju arhivima iarhivskom dokumeiHacijom

Kako je naglasak kompletnog kursa izQfafije bio na stc vecem prakticnom radu, na ovo ni g •

-Pocelo se s prakticnim upoznavanjem iradom sraznim priborima' rnaterijalom za popravku papira. .

- Koristeci se tradicionainim metodama popravke papirarestauraciju starijih dokumenata -umetanje" u stare- Rucno proizvedeni papir koristiii

oStecene dokumente. .gâgmskoj iaminaciji, pri- Nakon ovoga siijediie su °Pdke ,gl^ qgcemu smo koristiii vec poznate vrste m J

Postanu "hit" medu konzervatorima. i,,,ipxtaie osvoiim videnjtmaNa kraju ovoga segmenta sacinili sm

' opaskama.

3. Segment

Ovaj dio kursa bio je najintenzivniji- poznatim metodamaCiij je bio prakticno upoznavanje sa P

... vniinovezackim poduhvatirn®, da ,Cilj je bio prakticno upoznavanj-

^Qstite. .. ,_x|,jm poduhvatima, da bi, Pooelo se obukom uW^S^nSifm «•»»®na kraju prakticno uvjezbavali u IP ^

' ®o i njihovim ukoricavanjem. , ^gd za zavrsnu iziozo ,R>,=ui mnrao je puP''®,"? ,tmnsfere.

®na kraju prakticno uvjezbavali u ik ^' ®o i njihovim ukoricavanjem. ^gd za zavrsnu iziozo ,

Svaki od kursista morao i® PgKgijske atmosfere.>^0 da je stvorena neka vrsta " specififin^J^^fdggogodisnjimrj. Iniaii smo priliku osim upozn® knjigovezacfj® uMaieziji, vidjeti ikako to radi vrs'®^dstvom iz Sh Lanke, le konzervatorsko umijece kj Posebno interesiranje izazvao i„,mpnata u nasoj""^na iPakistana. starih knjig® ' d°STpTkazati.^ _j Posebno interesiranje izazva i„,mpnata u nasoj

^®na iPakistana. jgdh knjig® ' „°i sami prikazati.Svoja iskustva u fs^^^di®®' ugiyi nastojak s ;.ijjvijeg, a'i' 1®' ®"isa specijalizacija uAustrj ^gjigga, n®i?®,®xuona putovanja po

mg Nakon ovoga cini nam seIVia'®'i.®9 dijeia obuke, uslijedil® l^jgnia pripada] , ^rgiii obu-

kombinirana s radnim p ..xpjca kursa

'' ddernijom inajsavremennom grhjv M®l®z'ju 0^, kraju da kazemo da se pohv°^® obiast arhivske djelatnosti, in^® 199

, ^ 'Sr. f ^ : *

••.k -ilv'

godrne (Hotel "Konjlih")

mSekoVpra^ uprepunoj sail (oko 250UvoSno^Li™ ®'' ^fienictosnov^ "Zivinicama. Nikoliko nunierasjednik OrganizaciS® is Azem skole iz Tuzle.

vanja (nateme koje c°e Savjetovanfe^t^ ^rhiva uTuzli i Pêd-radnici iarhivska dielatnn . i na ozhii- ' i® ukazao na cilj Savjetonje vrijeme nesto krecp n (vidi nriinn^h°^^ trenutka u kojem se arhivsskom fakultetu uTuzli se Arh^v je da se uposlj© '

Na kraju je obiu• ^ ' ôriju) ozbiljno izucava na Fiiozokulturu i sDorf ' cesnlke o •

za kultul-n^ kantona ' ' ^®^^- ' '' 'stra za obrazovanje.sluzhm "Tuzli nr H^^Podina Mevliirr^^ ' Osmanovica i P

S'ovent Hajdarhodzica, dekana Fô-vackih arhiva. 'Austrije. te koPenS® Predstavnika arhivsk^Nakontogarijecsitt i ^ 'sginca iz bosanskoherceg7 ..'smetOsmano '

uvodni (i siede Stajerske i arhivsk®^^ârskOdioovogaskupa.

U naot-s,.i. II

radu DiSnakon aUPosTfn . ' KolSl^ podnljeli: SalihSeada Hadziiiieh °p"®vnorT, radu f ''®vafaSariip%'|i|®';"^^^^ su: Saban ZaPiro^^

s" ,,, 3^ '°"" »>WnBk.,eee,a uproffl-!"""na 0arhivstof 'g^®zi sa sa^d |aiim ®® ^dom u9

• su ziva diskusija^^^li200 "^^cajne sugestije na do

^Vv.

•i •>•

,, Na kr,u Savjetovanja upriliaeî^—^rS^^SShivska praksa". Promotor je bio gosp- ovog casopisa injego p

Itorn prilikom ukazao na ^nacaj' 2)iJnapredjenju arhivske teorlje iprakse (v P

*:* _o Azem Koâr iufunkciji pred--i»nikX«z?ssi=7r.«^^^»=*iuTi™":. Esr« '

ski Q- " ' ^zano je na potrebu imo savremenih medija,®'stem edukacija isi.) ^ savremenih tehnoiogi si--- • .W . /^QlitPte OUIC*A.V»—• -J

. -ukazano je na potrebu imo savremenih medija,®'sterr», edukacija isi.) . savremenih tehnologija . . j.âcionog si-

-istaknuta potreba popularizacij .^gfênog arhivskogstpm " je potreba izgradnj' 9 (AlS-a) na nivou Drzave, ita Oqranka. ^ 3) po jedanZazakljuckejezaddzen Sekretar sjog^ p,,l,g pr. 3), P

,. , Svi ucesnici Savjetovanja o ..g^jê. __.^,:ctan.

' 9 (AlS-a) na nivou Drzave, itO' Oqranka. ^ 3) po jedanZazakljuckejezaddzen Sekretar sjog^ p,,l,g pr. 3), PDritv,- yoesnici Savjetovanja 0 ^.jjg^lê. î^nristan.' jerak Casopisa iprlgodan mat ^ bio veoma

Nesporan je dojam da je ovaj s Q^ggnizatore,^ Zivinicama, 27. i28. maja 19 • QrAzem Kozar, sj.

Prilog br. i.

rektor Arhiva Vuzlai^p^redstSk praksa '99" (Azem Kozar, di-I anik Organizacionog odbora Savjelovatija)

' '®'°"iskog arh^^ âs u ime organizatora ovogavSe ^ ' ^^"^la'DrustvaarhivskihradnikaBiH-Ogra-

strSivno iSp*°?nadu'da^-®' ° koleginice ikolege -ar-tâba su° isutra raditi on^

Prisust!!' okupljanja, usta uopce inedobijrsve°ve6u d"®' '5'® "ad 'rala "®®'° vecem broju, je, n^]ovoga skupa ' P°îor'enje sirp za historijskom istinof '

Zeiim d ® ohrabrJie '® drustvene sredine, sto organizatoredovnih obaveza.'®Pdiatno osiecat. . . -ih re-' 3te, a da ostanete po mjeri vasib

Dame igospodo

davectef^^^^^Pastartui?Ian P°svUenon°"®'®°9®°s!a^^^^^ "Arhivska praksa '99". ®J;zanata: brizi o praviinlEf ®°®Povi arhivisticke ihistoriograneizh^ ^da. lako se ina sa pT^dtalnim pitanjima arhivisticl<09nai2b eznosusr6cenio"J'°^°'P. âoi kao predmeW^dSto djelatnostf! tema ODbp! Prethodnom 11. savjetovan)rustva, ipak jg azim,,! " ovome stariiP karaktera koie se ticu drustveneju P^hivisticke^tr®*'® PsiPieren''?" '®''® dosanskohercegovackogSreSno ^ dinamit'?° 'i®.i Praksg ,?HP®' "3dalnije pitanje bosansKOnosti. iz fnn®® kulturnu u rip- ethivske gradje un®®!®'ja,dpreqnu cufobavP7=*'®^®'Plie'all i 'P9a kijucnoga P' ^ .L.9a krucliain ®nage im 'tpke a idrza bkupan dignitet arhivske djekeza bi az?®nab^ ''® °= 'dcno Ibeskomprom;®^

Rp r °'® ne diPbf®'®' kako N iefikasnome rjesavanju 0^°ne isvfp?'' ® srhivsku nr .! bnastun —°d'® neophodne pretpostagfstran ®f®kulturne ba^^^^ju, kao nez!® ^ 21. stoljiecu. ,vlasnistvoTnadip-°'- îiS''® ®® ''' "®' "u"re-b'dme lafedn ' a^hiv -gfe ' 'bib dva f gdje ona nastaje -®tva, kao jniL ri 'd® Poslu iL?,"® ®tibcna hr?p „''®9istratura clje lezavisit ce krainii r Pâvnih nl su OfiraHt?" iobaveze oba oftagmentaran arhfJu-®'' da li cem^®' °d usdIpS^"^® arhlvskoga zakonoProslosti, a ioa'I'""d reaLlrj!'® "Pkon lo'®®dosti toga posia, razumrnajcesce iz subipL-n ' ' bdikarnn io ®. ili ga rip^ darhivu imati ei® , u®dbjektivnih razioga 'un'®®' broj 0'®®"!° bopoe imati. Nazalosb ^

ojelimicno sacuvani, o<^ ^

onih koji su kompletni. Ovo je slucaj cak isa gradjom iz sredine idruge polovine20. stoljeca. O tome detaljne podatke pruzaju vodici bosanskohercegovackiharhiva idruge strucne publikacije.

Uarhivskoj sluzbi Bosne i Hercegovine, niti u nasem Arhivu, nema dileme0 uzrocima takvog stanja. Osnovni i najvazniji uzrok je nemar, tj. neodgovoranodnos samih registratura koje, cak ikada imaju optimalne usiove cuvanja izasti-ts sopstvene gradje, ne izvrsavaju svoje civilizacijske i zakonske obaveze, stosOi razumljivo, odrazava na sigurnost gradje. Akada se jos dogodi neka van-''odna situacija, elementarna nepogoda ili rat, stanje gradje postaje katastrofal-00. Take smo, nazalost svjedoci cinjenice da je samo uminulom ratu (agresiji)09 Bihi stradalo oko 81.000 metara duznih arhivske gradje u nastajanju (oko??%), aostecene su samo neznatne koliclne gradje pohranjem â^hivima. Taoinjenica, sama za sebe, dovoljno jasno govori, uz respekt svih ^1"O'h zbivanja, ucemu su uzroci ikakve su razmjere stradanja arhivske gradje uoastajanju., Ako je to tako, ajeste, jer to nasa istrazivanja ianalize pokazuju, postavija®pitanje sta onda uraditi dase nesto promijeni rcHii.«inon«

oom, visegodisnjom intenzivnom aktivnoscu za prijem9®m,ura. Najviznijim se eini stvaranje mater,VOQ?^® ' ®32rele arhivske gradje iz svijeta, ukojem ce bitisistema, po ugledu nazemlj® ^ nastajanju (donosenju od-nn! 9^fotirana pitanja brige oarhivskoj 9tao| arhivskoj djelatno-st\ arhivistickih propisa isi.) i .\,sDjesno rljesi pitanja arhivskihJ"~.ri£,E,S=.T-;=9a se usmjeri razvoj arhivske djelatnosti B alternative. Medjutim,nivn „."®bli2aciji log opredjeljenja arhivska struK ^ na Savjetovanju, nijeuskiîf®'® b'snbtne osposobljenosti, a i° gponi akumulirale. Potrebnaje,^ _. J^du Sa St\/;5rnim

nntrphflma. kolesusevremenom Od togadakip I, stvarnim potrebama, koje su se vr sredine, tj. drzave. Od togaCe n ' ^ôkretna pomoc i razumijevanje odredjenome cilju.

Ponajvise zavisiti kojom dinamikom cemo i j . j^jrzava sinhronizira-00 1 j®' ' gospodo, " predlaze i realizira oajboijastrurn ®^®otno djeluju. Struka da izu ' ^yajnu klimu iuvjete za njiho-vu H nesenja, adrLva da stvara pravnu imaterijs'jednu realizaciju. . -roHini uspjeii da pronadjemo mo-dus V- ^®'*° ®®9a stvari stoje, mi smo uo^°J ®Lica da je °^°îona

'p nSu kbitbru 1sport Tu^®^°ga

2,' â'ov™ fL®niru"viadf TK, JMavludin Hajdarho ,ministra za kulturu, koje iskreno po ncestvuju gospoda.

Wa|tp ^^vjetovanju prisustvuju iuojegovom ,ôjjm ûze vju' P P KasW, arhivski idireô saradjujemo. zatim prof. znanosti Maribor, Slovenya,

?asiu?p ' ' junarodnoga instituta ^ komunikacija sa syije •9 ^ârkn 1^ za uspostavljanje nasih oormal • p^jpiike Siovenije, Lj jStrumbl, visi arhivski saradnik uArhivu Repu

203

savjetnik, iz Arhiva FederaciiP Saban Zahirovic, arhivsktHadzimehmedagic, inspektnr b a Saric, zamjenik direktori; SeadaOsman Altic, direktor idr. ' ' '"îva Unsko-sanskog kantona; gospodin

'"ôdnote sekretar uMinistarstvu za kulturu,Pozdravljamo. 'J^sporom uVladi Unsko-sanskog kantona, kogaopcineînice. ^ gospodin Veno Zepic uodsustvu nacelnika

Predavace, predstavnike radnih

Rijefi Mevludina Ha-n . ôbrazovanje, nau-

praksa", br. 2, Ziviniro âsopisa "Arhivska

Sovoriti o casopisu ArN^skaCasopis je kon ^ saradnji sa Drustvom

.™.,, B-5, . p„™. P,o|P .Bi»ShSr - t

.' ^^vanje casoniea a i.. ' ^sorijom i praksom same

'''°" ' |l2^Savleto5^ pomoglo je iMinistarstvo obra-Sadrzaj casopjsa obuh' ^ 'gg.. koje je istovremeno 1P1•Arhivistlka 1arhivûf' *ugihcastp'S^«^luzba•Pnkazi Iocjene

4- Izvjestaji

«• .'ifc 5 as?fe;Dûga cjelina: ^nver Cengic, Izet SabOI2 brugih casonko

jUbliK®

f W"^

r;"'! v-i

Treca cjelina:Prikazi i ocjene:Mensur Serdarevic, Izet Sabo-

''p; Nermana Hodzic 1Esefa Bego-vic

Cetvrta cjelina:Izvjestaji

.. Dr. Azem Kozar, Nijaz Brbuto-vic ISamija Saric

Casopis obiluje novinama koje Ibile manje poz-a^Hm I^j^^~^P|rspektiv0 razvoja kompjute-^ J Pl^zvoj arhiviranja IupravljanjaôKumentacijom u BIH primjenom^vremenih tehnika 1tehnologija,

aut' ' ^^matske promjene koje sugKûalne arhivskoj djelatnosti

SI I ulcga arhiva u proce-^rovadkvlasnistva, kao 1Du-

i drugi

zna^ •' ovoga prvoga dijela ^ku i osvrti na arhivisti- _. --srhivsku sluzbu. .. interesantnu temu iz, na-mp P' ' 93 oblast ovoga casopisa obradjuj

v^zne, edukativne tehnologije. . stav prema znacaj-nirt. Oblast obuhvata autorske interpretacije >krrtickiODiavljenim rukopisima. co zakliuccima, sa raznih ar-hivskih oblast sadrzi valitetne tokom 1998/99. godine, pre-te?n^ ®^y]etovanja iseminara, koji su se de0 odrzanih na medjunarodnome nivou.

' '®'ionje: . rP7ultatima savremene arhiyi-stikp -^^brzaj imetode rukopisa zasnovani su dostlgnuca iz pomenuteobhJ- ^ fonkciji su razumijevanja najnovijih naucninstii njihovoga daljega razvoja. oriientaciju arhivistike i arhivsketeoriip^^^^^î daje osnove za profesionainu orijenta j'JO ' prakse ucijelosti. , . ^rafiiama tabelama igrafikonirria,sto D SU popraceni 1obogaceni fologra ^ Hustrativni priiozi uskladje-m ozblljnost, all 1ijepotu ovoga casopis

§sadrzajem iprate ga ucjelini. 7astupi]enostima, asadrz jobradio ^.®0P's obiluje visestrukim g lekslka je jasna, asintaksistrtji,Jfb' prema lingvistickim 9^!|mp'radu. - • Arhivska

'Je odgovaraju naucno-istrazivackom Q.gporucujem casopts ArPrak. kraju ovoga sazetoga prikaza topic prepbr.2nacitanje.

ro

o -vl

lOrg

anlz

ator

i; His

tori

jski

arh

ivT

uzia

Oru

Stv

oarh

lvsh

ihra

dn

fka

Bo

sne

iHer

ceg

ov

ine

~O

gra

nak

Tu

zia

inS

TC

)R(.

»,N

KI,

\RH

IVC

M/C

iA

KM

Vd

-O

DH

JM

J

ru

/.i

A

rei.

us

(r5

.:.?

2-/

>2

()

SA

VJE

TO

VA

NJE

.A

mV

SKA

PUAK

SA'9

9

/mic

e(H

otel

"Koi

ijuti'l

21./

ma\n

fSSS

.

I'o

kro

vif

dj;

Min

isia

rsu

o/a

oh

ra/o

van

jc.

nauk

u.ku

ifui

iiis

ptun

Tuz

lans

koa

kan

ion

a

His

rorij

skf

arhi

VT

uda

Dn

iitv

oarh

tvsk

ihra

dn

ika

BiH

-O

gran

akTu

zIa

PR

OG

RA

M

SA

VJE

TO

l/A

NJE

AR

HIV

SK

A

PR

AK

SA

99

('cr\

rfjik

.I'

,ni

iij19

VS.(

otiV

Jfls

;ifi)

Uvo

dnn

izJa

gauj

oor

gani

zjjto

raSa

vjct

ovan

ja

«

Po/jJ

rJvi

gosl

iju,p

nkro

vife

ijaSa

vjct

osan

jaid

nigi

h

Do

tdr

Sd

lih

.lal

in\u

n.

FiU

iAils

E.i

laki

itU'i

Iu/l

j,A

rhiv

isti

ka

ih

ixtt

irin

gra

nja

Do

v.d

rI'

otcr

?a\c

lK

iasi

na.

arhi

sski

iru

ucii

isa

\ic

inik

.d

irck

uir

Mo

dii

m-i

rnd

iin

yii

isti

liii

.iar

hiv

skil

i/n

aini

Nii

Vla

riN

ir,

sU>

\ont

jn.

Per

spek

tiv

era

^v

oja

kii

mp

jiil

eriu

ctic

-i-

k-iii

cnti

I>

rV

iin

inn

c:.

ihic

kU

TS

uijc

i'^ki

H'

.irh

u.1

iii

ii.i»

u.M

og

iici

tost

iis

ko

risi

nv

anja

urh

ivsk

ihka

paci

ti'i

iiii

ap

riii

i}cr

iiS

(ajc

rsk

'>u

arh

isa

11(i

racit

iJiK

.d

r.K

ii/.

ir.

jfli

ivsk

iif

liii

k.

iiir

v-k\

nrIl

isli

inis

kn

pir

liis

j11

\ii/

liS

islc

msk

rp

nii

nic

nc

iarl

iiss

ka

(I'lc

iiil

nnst

Bo

snc

iH

ercc

jiri

sim

-

M.i

'1;1

I)i

'i.:

i.I

Î-

.i.-

niil

.

Ulu

ni-N

k:ar

hn

Sjr

iiii

I'/a

jun

ina

posf

/.ii

nosl

regi

vlra

liir

aia

rlin

u

Dis

kii

sijj

SaII

..ta

^h'lo

iun

hi/I

rhiv

sku

pruk

ii!

'9fi

.2.

1.im

iiii

IWS

go

i/in

c(s

ola

Rii

dnh'

koji

uri

iwrt

ilci

aT

iz/u

l

His

tori

iski

artii

vT

uda

Drv

itv

oai

hiv

skih

rad

nik

a

BiH

~O

gran

akT

uda

SA

VJE

TO

VA

NJE

AR

HIV

SKA

PR

AK

SA

99

I'ud

ijf

poiln

e(n

dsa

til

S.i

Kid

/.il

ur.

n10

..n

'i;1

1

/.i/

iiii

viik

diii

'lt.i

r.1

Ik..1

)1-i

Znac

a;tu

/i>ga

arlin

n11

pr<i

ct>\ii

Iriin

/irtj^

\ljsn

js(\

:

IaU

faci

K-

il<lI

Nd*

jpro

piî

11ka

nccl

arijs

kor

posl

iivan

jiinr

gana

itpra

scis

lu/.h

i/ii

iipr

j\n

nF

etli

-rac

iji

Bti

i

l-.lll

C!

Sv-tl

ilc.

dipi

.1><

.-C.1

11^.

Illlo

l.

i/\r

;i;i

dii

-.;k

i.'r

Ni;

kii

.f.i

/a\i

'I'.

Kl

.I^

IDil

K.

IllI

Ilar

k.)

1)1)

Sjr

.ijc

so.

R:t

/snj

ipr

rihi

cmi

arli

isir

anja

iiip

ra\l

jaii

j:i

duki

inic

iila

i-ij

oin

11B

illpt

'iiii]

L-n«

>iii

sa\r

s-ni

t.-ni

l)ti-

hnik

ai

Ichn

i.liin

ija

^.It

kii

'kui

llll

M.

\i?

!-I

t11.

'Ill

•.!!

I.It

lll\r

lii\

P.i-i\i!"'l

ik

c1

iiiitl

Opi

iiii

lici

iji'

saic

lin

ifk

ko

iii

tlok

iMii

rtii

acij

nm

rti»

iTI'

i-ni

;ic.

iiik

ii\

Mih

liL

prill

t..i

n.kI

-i|,

ik'H

'».-i

il.)i.

-(K

-R

lA'

Sti

r.ii

cto.

rnit

jran

isk

iarl

ns

1ik

imIi

i

nia

lih

tck

-vi/

ija

tiIk

iMii

iH

t-n'

fgii

Nii

ii

Oji

ikii

sija

/.ii

ji'i

liii

cka

xci

l'i'

iai»

<l

I')

saii

)

HM

MA

flH

lVm

AD

rustv

oaf

litvs

kih

radn

ika

Busri

niH

niceg

oviii

e-

Ugm

aklu

ila

12S

Al/

JET

OV

AW

JE

.AR

HIVS

KAPR

AKSA

'99

IVla

k.2X

.M

iajif

')')

.jo

rJV.

IKI

safj

)

Ism

^lSc

iiiK

'.di

p!,i

iiji,

luiii

f.I'l

.-clv

lor

.cki

iiM/a

AO

l'!S

IIN

D'o

K.H

I)Ba

nk.)

DDs.i

r.i|L

-v..,

Savr

cmcn

ilro

iiili>

vi11

iipnu

ijanj

iiilo

kitn

icni

acijn

ni

1/tf

tS

ahni

ic.

jrhi

vi\l

.H

iNin

riis

kia

rhiv

11t/i

.i.K

viile

ncija

rira

inri

mc

sira

dunj

ure

gisi

rati

irno

gra

de

napu

ilru

fju

Tnz

biis

ku):

kanl

nnH

Sii

a/M

rhn

li.v

ii:

arli

iviv

l.Il

ivin

rits

ki

arii

ivI

a/l

.i

Kck

nn

^ln

ikri

jji

sira

dal

ihfo

iuln

varo

siv

trai

iirn

ru

rjil

c11

<k

ii1

ain

a

l).i

s'dr

A/t

tnK

o/.

it,

.irlii

v.k

lv.

ivic

liii

kd

i'i-

l.ln

:Il

ivin

rii.

koL

M.i

ihiv

a1

n/k

i.(!

crrd

i'sci

pi-i

ginl

iiia

Arh

ivii

Tu/

la

Di^

kii

sija

Zak

iMi

11ar

iiiv

skci

jg

riid

i:p

<i|c

.ll->

yii.

'k-.

ial

DiN

kiis

iJa

(•IB

)\U

ICII

\('

Asn

l'is

k•

AK

IIIV

sK\

CK

-XK

.S.A

mikrocop- r'

i r r

docufnenti^naging

Kodak cdigital science \

ZASTUPNIK

digitaini -mikrografski h'h •nrM/,, "hibridni

kumentacijski

SkolovanjetriSkf ^

'''"otfaya ^

' 350182 Razvoj Iaplllf ' 'i 'Neven Horval

♦385 91 2023 027

PRIMAT d.0.0. SARAJEVOI^GREBACKA 57/B71000 SARAJEVOo I H

PRIMAT d.d. MARIBORINDUSTRIJSKA22

2000 MARIBORSLOVENIJA

PRIMAT d.d. MARIBOR je akcionarsko daiStvo kojeg osnovna delatnost je proizvodnja Iprodaja• ^ protiprovalne i protipozarne opreme, metalnog namestaja in skladisnih sislema." Proizvodna programska sklopa PRIMAT d.d. MARIBOR su:

, Qurnosna oprema ca 60%êtalni namestaj ca 30 %•skiadisna oprema ca10%

\ Sroj radnlka; 2959odini 1999 je ukupan promet druStva bio ca 23,0 mio DM, od toga je bilo izvoza 60 %.

geografekim podruejima:1 0 %

. Qu®'® ^fâve Evrope in USA 53,8 %®'°ên,ja 44 go/,

Preduzeca uinostranstvu- Sarajevo, Zagrebacka 57/b/direktor g. Ibrahim Zukic/mat GmbH, Leibnitz Austria

IMAT d.d. Marlbor ima mnogo referencnlh poslovnih saradnlka:. A^hivarjisiovenije. gibl.oteke Slovenije

- oprema za arhiviranje. ôsta Slovenije- Slovenije. 'SM Njemacka

webold USA

, - Sss-

- For^srh Schadenversicherer VdS - ZERT Kdin, NemcijaFrani^f Prufgmeinschaft, Geldschranke und Tresoranlangen Fup

, - Assemh?^ '"'.Iggtir^m^ pieniere des Sociates d'assurances A.P.S.A.D., Pariz, Francija

Koin^M*^ Schadenversicherer Laboratorien fur mechanische Sicerheit• In t (VdS)

Univg/JP' ®3iJstofe, Massivbau und Brandschutz an derlechnischem' Centrp Braunschweig, Nemcija (IBMB TU Braunschweig)

Police A prevention et de protection Paris, Francija (C.N.PP.)LQAI l Pspubliky, Usredna policia Kriminallstckyûstav Praha Ceska

• L ' ateria? ^^narai d'Assaig and Investigacions, Spanija^^fitroia : '•y ' 'igsamt (MPA- NW) Dortmund, Nemcija" Ude^bedjenjekvaliteta•"u 1996 godine dobijen je Certlfikat ISO 9001.

programa PRimat d.d. Maribor-

- Iârtotecni OrmariArhivski ormariOrmari za crteze

• °^;''erobnl ormari

'. :.ri *<i.'i

•p

.^j^^SSNAopgg^

:SSSS?^-S"^3.,• "'"êzorska vrata

-Sskl^pS;^^ '°vtvi(n;;j\^^cEN 1143-1CEN 1143 a ^ "loduini araHn- DOORppiVa

• "--ama

:W©5^S..®*^^^MN40PRgv|..

pi If-

i;5^fiMSittiJi

ZagrebIo1;fOT|A''AJEVoJlSaSÂRAJEvoIbrahim ZUKI6

.p:v V,:

•'•"•• ;"'.v 'V- , • ••' >

'/r, • •-., :;• : ^ . ,„. .

flUMMMllllfT"*

l^sajsÂaiBOB^"fyHERzoG

E-Mail-n ®"^25-12- 649E-Mail-n ®®"^25-i2- 64'NTERMpl'''r' ^@aniis.net

^^NET:http;//www.prirprimat.s!

HIBRIDNI SISTEMI za ARHIVIRANJE AGFA

AG2-BiH/TZ-06/2000

•*Xwiia*i4^:.. ^

Mikrofilm-scanner

mm:

" konverziju dokumenta s nosioca na nosiocarhive, daje potpun, fleksibilnost ucilju optimalizacije"âko su"^âvnoêSin 'J'i imaging ravnopravni segmenti sistema

no organizirani ufunkclonalnoj sredini.'®' °'-istite "ajbolje od analogne idigitalne tehnologije ukvalitetnoj

' uspjesnoj kombinaciji.

^£4r7ffe WienZa°' "/^^"tensysteme

tel. (01) 6126 942

Agfa-Partner za BiH ;Jale d.o.o., SarajevoZmaja od Bosne 90Tel. (071)230 388

tetofM.. oprema, metalna gaJantenja. sirojnaoDracJa,(0") -îS'<a.un..am,a,r9ovina

'elefax. (075)250-563, e-mail: [email protected]

Djelatnost firme'j^? °®"°vanoje 1990. Qodine sakapitalom uprivatnom vlasnistvu.

I" Projektirania izmri=. •fe"**

3- Proizvodnia onrom J va po vlastitim projektima izahtjevimaPrcizvcdnjauS" ^^"'a.erijala,

3- Strojna obrsHa ®' o'skoQ namios.^.-• Proizvodnia ureôg S 'a.erijala,

0- S'rojna obrada na vla« a ''°9 "amjestaia

2-ÊESmaiurhS

^ Mataina stalaza • •

7lL"?'"9 ''00"®°«'TuziaKoj5ino29

V'sece kartice, raznih dlmenzija.

S!

^ lel28 05 80 25 05 63^5) 25 05 63 [email protected] ba

' •^.v ' I

V.r:..v

.;>••. -•'• ' ;l ' • • . 'V ' ''•., '. V'-' ',

>1 i• •. • :i,,'11 t ','

0/^ d.o.o. tuzlQ

1

^00"

.'• yi

<o.s,.a«a3.

mMi

(♦t-387 /5

''*'"''51 2=05 ^3

m.

^ arhiv tuzlaTel. (07") 252-620°°25l070'Fax (075) 252-620Racun din.: 12200-603-112 qi,,^K

12. Sluzbazaplatnipromet Tuzla

uIZDANJU ARHIVA STAMPANE SU SI IIcnizA1. °eneralni strajk rudara IHii«' ^ PUBLIKAClJE:

1981. (11984.), sir. 410. 1920. (grupa autora), Tuzla

6 Tu2lfl 1, Tuzla 1995., str.6. Tuzla uosmansko doba (Dz^ , '

in r Praksa" br 1 Tu,-! ^^^ ' hmetovic), qXt. 120.10. Casopis "Arhivska praksa" b2^ 168.1. Casopis "Arhivska praksa".' br" 3Tu ^

mS^?»vania sa i„ ' ^°°°- ^T. 215

- Arhiv radi od 7,30 - 75 00.- ****mjesecu); ^vakim radnirr, dan

-Biblioteka Arhiva radi svakim rad • "•Arh/v vr./ ckup sm vrsra arh/va/Zf™'" satr

P 'l^mstranakaizahtievanu^ • /vr/Vow -LPohranjene arhivske grade Irf- ' lavanygm ic l^ma):Prijem stranaka uvezi sa arh' '''^^nimdan °°'°'' '"ia 'zregistraturskog materijalt,%%!i" P°'lo^snlerr, ®dan,ma pa prethodnom dogtlT' °P' od'a arhivske grade i

^^sti.aostaiimradnim

sko° ? i® Mlnistar-?5\9 kamona, "'""-li ®P°d Tuzlan-=vi SSISi'o" '

izirazumijevanju isaradnji.

^zdavaci

"eosn^/ ' dnika' Wercegowne -°9ranak Tuzla

9 771 5 1 2 549004

> .-ri'

'' '4

Documents

ARHIVSKA PRAKSA 3