As.admakroek

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA

Ekonomski fakultetMostar

OSVRT NA PRETHODNO!!!ZAŠTO NAM JE VAŽAN GDP?

“GDP ne uzima u obzir zdravlje naše djece, kvalitet njihovog obrazovanja, ili radost njihove igre. On ne uključuje ljepotu naše poezije, ne mjeri našu hrabrost, ni našu mudrost, niti našu odanost svojoj zemlji...

On mjeri sve, kratko rečeno, osim onoga zbog čega vrijedi živjeti...”

(R. Kennedy, američki senator, 1968.)

...važan je za mjerenje ekonomskog rasta.

Stopa ekonomskog rasta = (Promjena realnog GDP/Realni GDP prethodne godine) * 100

MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI, PRVI KVARTAL2015.GOD. U BIH

Stagnacija fizičkog obima proizvodnje u 2014. nakon rasta u prvom kvartalu 4,5%,

Drugi kvartal pad rasta (uzrok poplave u F BiH-stagnacija, u RS-rast od 0,7%), Do kraja godine stagnacija;

Broj zaposlenih 707,6 hiljade, što je za 2,7% više u odnosu na isti mjesec 2013. Broj nezaposlenih 547,1 hiljada, što je za 1,1 % manje za isti period 2013. Administrativna (statistička) stopa nezaposlenosti 43,6%;

U 2014. godini izvoz iznosio 8,6 milijardi km, (što je za 3,6% manje nego u istom periodu 2013. godine) , Uvoz iznosio 16,199 milijardi km, što je za 6,8% više u odnosu na isti period prethodne god.

Povećan vanjsko-trgovinski deficit od 10,7% u odnosu na predhodnu godinu, tako ja na kraju 2014. godine pokrivenost uvoza izvozom iznosila 53,6%, što predstavlja smanjenje od 1,6% u odnosu na prehodnu godinu;

Strana direktna ulaganja (treći kvartal) 132,82 miliona km, ukupno ulaganja u tri kvartala 2014. 208,46 miliona km, što je više za 7,9% nego u istom periodu prethodne godine (prva tri kvartala 2013.).

PRIVREDNE FLUKTUACIJE Ekonomska aktivnost varira iz godine u godinu.

U toku posljednjih 50 godina američka privrerda je rasla po stopi od oko 3% godišnje.

Međutim, ima godina kada nije bilo rasta, što je utjecalo na pojavu recesije.

Recesijom se naziva period opadajućih realnih dohodaka i rastuće nezaposlenosti

Depresijom se naziva oštra i dugotrajna recesija.

PRIVREDNE FLUKTUACIJE U SAD

Milijarde1996 Dolara

Real GDP

(a) Realni GDP

$10,000

9,000

8,000

7,000

6,000

5,000

4,000

3,000

2,0001965 1970 1975 1980 1985 1990 1995 2000

Copyright © 2004 South-Western


Milijarde 1996 Dolara

(b) Investiciona potrošnja

$1,800

1,600

1,400

1,200

1,000

800

600

400

2001965 1970 1975 1980 1985 1990 1995 2000

Investment spending



Procenat radne snage

(c) Stopa nezaposlenosti

0

2

4

6

8

10

12

1965 1970 1975 1980 1985 1990 1995 2000

Unemployment rate


OBJAŠNJENJE KRATKOROČNIH VS. DUGOROČNIH PRIVREDNIH FLUKTUACIJA

U čemu se razlikuje kratak rok od dugog roka.

Većina ekonomista vjeruje da klasična teorija dobro opisuje kretanje privrede na dugi rok, ali ne i na kratki.

Promjene ponude novca utječu na nominalne varijable kratkoročno, ali ne i na dugi rok.

Ova pretpostavka o neutralnosti novca nije odgovarajuća kada se posmatraju promjene na godišnjem nivou.

OSNOVNI MODEL EKONOMSKIH FLUKTUACIJA

Dvije osnovne varijable se koriste da bi se razvio model namijenjen analizi kratkoročnih fluktuacija. Ukupna proizvodnja roba i usluga, mjerena

realnim GDP. Opšti nivo cijena mjeren CPI, ili GDP

deflatorom.

OSNOVNI MODEL EKONOMSKIH FLUKTUACIJA

Osnovni model agregatne tražnje i agregatne ponude koristi se za objašnjenje kratkoročnih fluktuacija oko dugoročnog trenda

Kriva agregatne ponude pokazuje ukupnu (agregatnu) količinu roba i usluga koju preduzeća nude po raznim cijenama.

Kriva agregatne tražnje pokazuje ukupnu (agregatnu) količinu roba i usluga koje domaćinstva i preduzeća su spremni da kupe pri datom općem nivou cijena (ceteris paribus)

U pitanju je nivo realne tražnje (potrošnje) svih sektora privrede. Zbog toga se agregatna tražnja (AD) definiše kao zbir njezinih komponenti.

DETERMINANTE AGREGATNE TRAŽNJE Četiri komponente GDP (Y) čine agregatnu

tražjnu za robama i uslugama

Y = C + I + G + NX

C = lična potrošnjaI = investiciona potrošnjaG = javna potrošnjaNX = neto izvoz (razlika vrijednosti izvoza i uvoza, koja je određena

domaćim i inostranim dohotkom, cijenama i deviznim kursevima)

AGREGATNA TRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA - KRIVA

količina Outputa

nivocijena

0

AS

AD

Ravnotežni output

Ravnotežninivo cijena


KRIVA AGREGATNE TRAŽNJE

Količina Outputa

Nivocijena

0

Agregatnatražnja

P

Y Y2

P2

1. Pad nivoa cijena

2. . . .povećava količinu traženih roba i usluga


ZAŠTO KRIVA AD IMA NEGATIVAN NAGIB?

Nivo cijena i potrošnja – C, tzv: “Efekat bogatstva”

Nivo cijena i investicija – I, tzv: “Efekat na kamatne stope”

Nivo cijena i neto izvoz – NX, tzv: “Efekat na realni devizni kurs”

ZAŠTO KRIVA AD IMA NEGATIVAN NAGIB? Nivo cijena i potrošnja: Efekat bogatstva: Smanjenje opšteg nivoa

cijena čini da se potrošači osjećaju bogatijim, što ih još više podstiče na potrošnju. To povećanje kupovne moći znači i porast tražnje.

Nivo cijena i investicije: Efekat na kamatne stope. Niže cijene smanjuju nivo kamtne stope, što podstiče veće rashode na investiciona dobra. To povećanje investicija povećava ukupnu tražnju.

Nivo cijena i neto-izvoz: Efekat na realni devizni kurs . Kada smanjeni nivo domaćih cijena izazove pad kamatnih stopa, realni kurs depresira, što podstiče domaći izvoz. Porast neto izvoza izaziva povećanje tražnje za robama i uslugama.

Opadajuća kriva agregatne tražnje pokazuje da pad cijena povećava ukupnu traženu količinu roba i usluga. Mnogi drugi faktori, međutim utiču na količinu dobara i usluga koji se traži pri bilo kom nivou cijene.

Kada se jedan od tih faktora promijeni, mijenja se položaj celokupne krive.

Ti faktori su: Potrošnja, Investicije, Državna potrošnja,Neto izvoz.

POMJERANJE KRIVE AD

Količina Outputa

NivoCijena

0

Agregatna tražnja, D1

P1

Y1

D2

Y2

AGREGATNA PONUDA Agregatnu ponudu (AS) čini veličina prozvodnje

(ukupnst domačih roba i usluga uvećani za uvoz) u nacionalnoj privredi koji je nacionalni poslovni sektor voljan proizvesti i ponuditi pri datom nivou cijena u određenom razdoblju.

Funkciju agregatne ponude pokazuje međuzavisnost između ukupne proizvodnje i nivoa cijena.

Agregatna ponuda zavisi od:- potencijalne proizvodnje- nivoa troškova.

KRIVA AS – KRATKI ROK

KoličinaOutputa

Nivo cijena

0

Kratkoročna AS

1. Pad nivoa cijena

2. . . . Redukuje količineponuđenih roba i usluga u kratkom roku.

Y

P

Y2

P2


KRIVA AS – KRATKI ROK Zašto kriva agregatne ponude ima uzlazni tok na

kratak rok? Na kratak rok povećanje opšteg nivoa cijena teži da poveća

količinu roba i usluga koje se nude na tržištima. A pad opšteg nivoa cijena teži da smanji ponuđene količine na

tržištima roba i usluga.

1. Teorija o pogrešnim percepcijama:Promjene opšteg nivoa cijena privremeno mogu zbuniti ponuđače

o tome šta se zbiva na tržištima na kojima oni prodaju:Niži nivo cijena stvara pogrešene predstave o relativnim

cijenama (odnosima cijena). Takve pogrešne predstave utječu na ponuđače da smanje ponudu roba i usluga.

2. Teorija o rigidnim nadnicama: Nominalne najamnine se sporo prilagođavaju, tj. rigidne su u kratkom

roku: Najamine se ne prilagođavaju promptno na pad cijena. Niže cijene utječu da je zaposlenost i proizvodnja manje isplativa. To utječe na preduzeća da smanje ponudu svojih proizvoda.

3. Teorija o rigidnim cijenama: Cijene nakih roba i usluga se slabo prilagođavaju na promjenjene

uslove na tržištu : Neočekivani pad nivoa cijena čini da neka preduzeća ostanu sa

cijenama višim nego što bi trebalo da budu. To smanjuje prodaje, što pak utiče na preduzeća da redukuju

ponudu, tj. da smanje proizvodnju.

DVA UZROKA EKONOMSKIH FLUKTUACIJA1. Promjene agregatne tražnje Na kratak rok, pomjeranja AD izazivaju fluktuacije u nivou

proizvodnje roba i usluga u privredi. Na dugi rok, pomjeranja AD utiču na opšti nivo cijena, ali ne i

na output (nivo proizvodnje). 2. Smanjenje agregatne ponude

Smanjenje jedne od determinanti agregatne ponude pomjera krivu u lijevo:

- Output pada ispod nivoa prirodnog nivoa, tj. outputa pri punoj zaposlenosti.

- Nezaposlenost raste preko nivoa prirodne stope. - Nivo cijena raste.

KRIVA AS NA DUGI ROK Kriva agregatne ponude na dugi rok je vertikalna, na nivou

prirodnog nivoa proizvodnje. Ovaj nivo proizvodnje se smatra potencijalnim nivoom proizvodnje pri punoj zaposlenosti.

Zašto se kriva AS pomjera? Bilo koja promjena u privredi koja pomjera prirodni nivo

proizvodnje pomjera i dugoročnu krivu ponude. Te promjene se mogu grupisati prema različitim faktorima koji u klasičnom modelu određuju nivo proizvodnje.

Promjene nasaju zbog promjena u radu,kapitalu, prirodnim resursima i tehnologiji .

DUGOROČNI RAST I INFLACIJA

Količina Outputa

Y1980

AD1980

AD1990

AD2000

Nivocijena

0

Dugoročna AS

LRAS1980

Y1990

LRAS1990

Y2000

LRAS2000

P1980

1.Na dugi rok tehnološki progres pomjera dugoročnu krivu ponude . . .

. . . Ali I do rasta cijena .

3. . . .što dovodi do rastaoutputa . . .

P1990

P2000

.. .kao i rastponude novca pomjera AD. . .


DUGOROČNA RAVNOTEŽA

Prirodni nivooutputa

Količina Outputa

NivoCijena

0

Kratkoročna agregatna

ponuda

Dugororčna Agregatna

ponuda

Agregatna tražnja

ARavnotežnacijena


EFEKTI SMANJENJA AS Stagflacija Smanjenje agregatne ponude izaziva stagflaciju period

recesije i inflacije. Output pada a cijene rastu Oni koji utiču na agregatnu tražnju ne mogu istovremeno

poništiti ove nepovoljne efekte.

ZAKLJUČAK Sve privrede povremeno osjete kratkoročne fluktuacije,

oko dugoročnih trendova. Te fluktuacije su iregularne i vrlo nepredvidive. Kada se dogodi recesija, realni GDP, kao i drugi

pokazatelji nivoa dohotka, potrošnje i proizvodnje opadaju, a nezaposlenost raste.

Ekonomisti analiziraju kratkoročne ekonomske fluktuacije uz pomoć modela agregatne tražnje i agregatne ponude.

Prema tom modelu, proizvodnja roba i usluga, kao i opšti nivo cijena, prilagođavaju se, da bi se izjednačile agregatna tražnja i agregatna ponuda.

ZAKLJUČAK Kriva agregatne tražnje je opadajuća iz tri razloga: efekta

bogatstva, efekta kamatnih stopa i efekta deviznih kurseva. Svaki događaj, ili bilo kakva mjera ekonomske politike, koja

dovodi do promjene u nivou potrošnje, investicija, državnih nabavki, ili neto izvoza, pri određenom nivou cijena, pomjeriće krivu agregatne tražnje.

Na dugi rok kriva agregatne ponude je vertikalna. Kratkoročna kriva agregatne ponude je uzlazna. Postoje tri teorije koje objašnjavaju njen uzlazni tok. Jedan od mogućih uzroka ekonomskih fluktuacija je

pomjeranje agregatne tražnje. Drugi razlog je pomjerajne agregatne ponude. Stagflacija je period smanjene proizvodnje i rasta cijena.

Ovo je posljednji slajd!

Hvala na pažnji!

Documents

As.admakroek