Asertivnost

Željka Živković

Aristotelov izazov

Svatko se može naljutiti – to je lako. Ali

naljutiti se na pravu osobu, do ispravnoga

stupnja, u pravi trenutak, zbog ispravnoga

razloga i na ispravan način – to nije lako.

Aristotel: Nikomahova etika

Govor je izvor svih nesporazuma.

Antoine de Saint-Exupéry: Mali princ

Ponekad se nađemo u neugodnim situacijama

u odnosu na druge ljude i trebamo odlučiti

kako ćemo ih riješiti.

Primjer neugodne situacije:

U restoranu su Vam poslužili neukusnu ili staru

hranu.

U takvoj situaciji možete...

Stilovi ponašanja

potrebe drugih naše potrebe

pasivnost asertivnost agresivnost

PASIVNO ponašanje (submisivno): stavljamo tuđe potrebe ispred

naših

AGRESIVNO ponašanje: stavljamo vlastite potrebe ispred tuđih

ASERTIVNO ponašanje: uspostavljamo ravnotežu između vlastitih i

tuđih potreba

PASIVNO – AGRESIVNO ponašanje

u stručnoj psihološkoj literaturi relativno

nov termin

nema hrvatsku varijantu, a dolazi od

engleske riječi «to assert» što znači

tvrditi nešto, uporno braniti pravo

sposobnost izražavanja vlastitih

pozitivnih i negativnih misli i osjećaja,

na neagresivan način i bez kršenja

prava drugih osoba

Što je asertivnost?

U kojim situacijama se ispoljava

asertivno ponašanje?

traženje vlastitih

prava,

izražavanje interesa i

želja,

odbijanje

neopravdanih

zahtjeva,

suprotstavljanje

nepravdi

Ali i u ovim situacijama:

pohvaljivanje drugih,

davanje i primanje

komplimenata

Dakle, što je asertivnost?

Zarevski i Mamula (1998.) definiraju asertivnost kao oblik ponašanja koji određujemo kao borbu za svoja prava i izražavanje mišljenja na izravan način, te odbijanje nerazumnih zahtijeva, bez osjećaja straha i krivnje.

Ne smije ju se poistovjećivati s dominantnošću ili agresivnošću.

Najkraće rečeno - asertivnost znači otvoreno i pošteno iznošenje mišljenja.

Treninzi asertivnosti

Trening asertivnosti je jedan od najstarijih postupaka u okviru behavior terapije (uveden je 1949. godine) i koristi se za ublažavanje nedostatka društvenih vještina npr. kod depresije, paničnog poremećaja itd. U Americi se trening asertivnosti u početku najviše koristio za etničke manjine. Nastankom pokreta za ljudska prava 1960-ih u SAD-u tražio se način sučeljavanja etničkih manjina s agresijom, diskriminacijom i različitim načinima potlačivanja. Nov zamah populariziranju asertivnosti donose 1970-e kroz pokret za prava žena. Nakon toga, 1980-ih mnoge velike tvrtke koriste trening asertivnosti kako bi poboljšale radnu okolinu i uspješnost radnika, a konačno ključnu ulogu ima u smanjivanju stresa (Zarevski i Mamula, 1998.).

Razvoj asertivnosti kod djece

Reakcije drugih osoba mogu sputavati asertivno ponašanje djece ako se ono pogrešno proglašava nepoželjnim (agresivnim, sebičnim i sl.). Stoga, djeca mogu usvojiti različite oblike neasertivnog ponašanja (ne postavljanje pitanja, ne izražavanje vlastitog mišljenja i zahtijeva i sl.) koje odrasli smatraju poslušnim, dobro ga prihvaćaju i na taj ga način potkrepljuju. Pravovremeno usvajanje asertivnog ponašanja pozitivno utječe na razvoj djetetova samopoštovanja i na razvoj vještina suočavanja sa stresom.

Razvoj asertivnosti kod djece

Asertivna djeca lakše izražavaju emocije, rjeđe pate od depresije i drugih psihopatoloških problema, lakše se snalaze u situacijama kada im je potrebna pomoć i spretnije traže socijalnu podršku od drugih osoba kada im bliske osobe ne mogu pomoći.

Nastavnici smatraju da asertivna djeca imaju pozitivniju sliku o sebi i da znaju bolje se izboriti za svoja prava.

Asertivnija djeca postižu i bolji školski uspjeh.

Prema istraživanjima, asertivnija djeca zadovoljnija su svojim obiteljima, doživljavaju više prihvaćanja od strane majke i oca, a manje odbacivanja.

Spolne razlike

Dječaci se češće ponašaju asertivno nego djevojčice.

Asertivnost kod dječaka s dobi raste, a kod djevojčica opada, što se tumači posljedicom socijalizacijskih procesa.

Dok se asertivno, a ponekad i agresivno, ponašanje kod dječaka obično potkrepljuje, isto se ponašanje kod djevojčica najčešće sputava i oštro kritizira kao neprimjereno djevojčicama.

Prema nekim istraživanjima muškarci su asertivniji od žena, no prema drugima postoje razlike u aspektima asertivnosti. Muškarci su asertivniji u iznošenju mišljenja, a žene u izražavanju emocija i davanju komplimenata.

Škola Trening asertivnosti može se primijeniti u radu s učenicima, ali i u radu s učiteljima i roditeljima.

Asertivnost je kod nas relativno nov pojam pa sve sudionike odgojno-obrazovnog procesa treba educirati o načinima i tehnikama asertivnog ponašanja.

Trening asertivnosti može biti dio programa prevencije - prevencije nasilja u školi, ovisnosti, školskog neuspjeha, a pomaže i kod razvoja samopoštovanja, razvoja socijalnih vještina, rješavanja sukoba i dr.

Poticanje asertivnog ponašanja

djece poticanje djeteta da izrazi svoje mišljenje o nečemu kad god za to ima potrebu ohrabrivanje djeteta da iskaže osjećaje dopuštanje djetetu da izrazi ljutnju na konstruktivan način poticanje djeteta da jasno i glasno reagira na doživljenu nepravdu ("To nije u redu...”) razvijanjem socijalnih vještina i vještina govorenja pohvaljivanje djeteta kada se asertivno ponaša vlastito asertivno ponašanje kao model ponašanja djeci igranjem uloga, aktivnostima rješavanja problema ("Što bi ti učinio ako...?) čitanjem priča i radionicama uz priče o djeci koja su znala uspješno se nositi s neugodnim iskustvima (terapijsko poučavanje)

poučavanje komunikacije: - gledanje sugovornika u oči - kako uspravno i sigurno držati tijelo - kako biti opušten - kako ne činiti pokrete koji upućuju na nesigurnost (npr. stiskanje šake, trljanje ruku...) - uvježbavanje govorenja dubljim, dovoljno glasnim, razumljivim govorom

poučavanje kako izravno, jasno, bez manipuliranja i pristojno tražiti ono što žele: ("Želim...", "Hoću...", "Trebam...", "Mogu li dobiti..." ...)

poučavanje kada i kako jasno i bez previše tumačenja reći "ne” (npr. "Ne", “Ne, to ne smijem”, “Ne želim to učiniti.” , "Nemoj, to mi se ne sviđa", "Prestani, ne volim to", "Ne mogu ti sada dati"...)

poučavanje u primjeni tehnike pokvarene ploče (mirnog ponavljanja zahtjeva ponovo i ponovo, ne odgovarajući na primjedbe i argumente druge osobe)

Preporučena literatura: Zarevski ,P. i Mamula, M. (1998). Pobjedite sramežljivost , a djecu cijepite protiv nje. Jastrebarsko: Naklada "Slap",. Miljković, D. i Rijavec, M. (2002). Kako se zauzeti za sebe. Zagreb: IEP-D2, VERN Miljković, D. i Rijavec, M. (2002). Bolje biti vjetar nego list - psihologija dječjeg samopuzdanja. IEP-D2, VERN

Stilovi ponašanja

Dakle, postoje tri osnovna tipa ponašanja (i komunikacije):

pasivno, agresivno i asertivno.

U nekim je situacijama dobro ponašati se pasivno ili agresivno.

Ali, ako ste stalno pasivni, to će smanjiti vaše samopoštovanje,

a ako ste stalno agresivni, to će pogoršati vaše odnose s drugim

ljudima.

U većini situacija najpovoljniji ishod je ako se ponašamo asertivno.

Asertivni način komunikacije neće nam garantirati dogovor s

drugima, uvijek i svugdje, ali će pomoći da nas sugovornik sasluša i

razumije naše argumente. Osjećat ćemo se bolje jer smo izrazili

svoje mišljenje i svoje želje u pravo vrijeme na pravom mjestu.

Asertivnim načinom umanjujemo osjećaj da nismo dali sve od

sebe.

Agresivan stil

zahtjeva i naređuje (nema molim i hvala)

optužuje i krivi druge

ne priznaje svoje pogreške

usmjeren na osobu, a ne na ponašanje osobe

ne sluša i prekida

glasno govori

agresivna gestikulacija

zuri u sugovornika

Obilježja ponašanja: želje, potrebe i osjećaji izražavaju se na štetu drugih.

Namjera: dominirati ili poniziti druge; agresija može biti i posljedica frustracije.

Osjećaji: samozadovoljnost, ali kasnije i posramljenost.

Osjećaji drugih: poniženost, ogorčenost, povrijeđenost ili ljutnja i želja za osvetom.

Ishod: često dobiva ono što želi na tuđi račun, ali dugoročno je veća vjerojatnost i

vlastitog i tuđeg agresivnog ponašanja.

Uzroci agresivnog ponašanja. Samopouzdanje i samouvjerenost dolaze od

ponižavanja drugih, otvoreno ili koristeći sarkazam i podsmijeh. Mnogi misle da

moraju biti agresivni ako žele da ih se shvati ozbiljno. Osjećaj ljutnje daje im osjećaj

kontrole. Žele izgledati opasnije, nego što jesu. Ljutnja je često maska za druge

osjećaje kao što su strah i zabrinutost.

Pasivan stil

izbjegava raspravu

većinom šuti ili puno priča, a pri tome ne kaže svoje mišljenje

ne izražava svoje mišljenje, nego ponavlja tuđe

brzo priznaje svoju pogrešku i često se ispričava

govori tiho, ne podiže glas

većinu vremena ne gleda u oči

smiješi se i stalno kima glavom

Obilježja ponašanja: želje, potrebe i osjećaji se ne izražavaju.

Namjera: udovoljiti drugima.

Osjećaji: uznemirenost, nezadovoljstvo, kasnije lljutnja i zamjeranje drugima.

Osjećaji drugih: krivnja ili superiornost, a kasnije iritiranost, sažaljenje...

Ishod: ne dobiva ono što želi, a nema ni poštovanje drugih. Dugoročno ovaj stil

ponašanja dovodi do toga da osoba izbjegava situacije u kojima može doći do

sukoba.

Uzroci pasivnog ponašanja: Strah da ne razočaramo druge - bojimo se tražiti ono

što želimo ili odbiti ono što ne želimo jer bismo nekoga razočarali ili razljutili.

Strah od odbacivanja.

Nepotreban osjećaj odgovornosti za tuđe osjećaje.

Submisivnost

Submisivno ponašanje je češće nego što mislimo.

Mnogi ljudi neće pokušati izboriti se za svoja prava ili ostvariti svoje potrebe.

U jednom istraživanju promatrani su studenti koji su učili dok ih je jedna osoba ometala svirajući preglasno glazbu.

80% studenata je toleriralo ometanje i nije učinilo ništa

15% ih je zamolilo osobu da utiša glazbu, ali kada to ona nije učinila, nisu ponovili svoj zahtjev

samo 5% studenata je zamolilo dva puta i postiglo ono što im je trebalo - glazba je utišana

Koliko su ljudi poslušni?

Dvjesto i četrdeset studenata psihologije sjedilo je u učionici očekujući svog profesora. (...) Umjesto profesora kojeg su očekivali, stigao je novi.

- Ja ću danas zamijeniti vašeg profesora, objavi im. Za početak bih vas molio da svi ustanete. Dobro. A sada pljesnite rukama tri puta, a onda potapšite po ramenu osobu desno od sebe – pet puta. Skakućite deset sekundi. Dobro, sjednite sada, a svoje olovke i bilježnice stavite na pod. Svih dvjesto i četrdeset studenata poslušno je, bez ikakvih pitanja, slijedilo sve upute nepoznata im čovjeka.

Nakon toga u učionicu je ušao njihov stari profesor i na ploču napisao naziv predavanja koje će održati:

Poslušnost

Majda Rijavec i Dubravka Miljković: A što biste vi učinili? –

Psihologija protiv zdravog razuma

Pasivno–agresivan stil

iznosi sarkastične, ironične primjedbe

rijetko iznosi svoje mišljenje javno

“general poslije bitke”

uvijek je “žrtva” (Naravno, uvijek ja moram ...)

ne pokazuje prave osjećaje

optužuje druge za svoje frustracije

Asertivan stil

aktivno sluša, pri tome gleda u oči i pokazuje osjećaje

poštuje druge i to traži za sebe

jasno, konkretno i direktno govori – ne okoliša

glas prilagođava situaciji

iskazuje svoja očekivanja i osjećaje

pozitivo izriče prigovore (kritiku)

zna pohvaliti druge

preuzima odgovornost za svoje riječi i djela

spreman/na je ispričati se kad pogriješi

zna se kontrolirati (svoje negativne osjećaje)

Obilježja ponašanja: želje, potrebe i osjećaji se izražavaju bez okolišanja i na

prikladan način.

Namjera: komunicirati.

Osjećaji: samopouzdanost.

Osjećaji drugih: uvažavanje i osjećaj da su uvaženi.

Ishod: često dobiva ono što želi. Dugoročno ovaj stil ponašanja dovodi do osjećaja

da smo uvaženi, povećanog samopoštovanja i unaprjeđivanja odnosa s drugima.

Ne napadam druge.

(Ne koristim TI –

poruke.)

Opisujem pa ocjenjujem.

Zastupam sebe.

Predlažem rješenja.

Tehnike asertivnog komuniciranja

JA - poruke Jasno iznosim svoje stajalište i osjećaje.

“JA-poruke” i “TI-poruke”

JA - poruke su poruke u kojima govorimo o

vlastitom stanju. “Tužna sam (nesretna,

ljuta...) kada ti...”

TI - poruke govore o pogreškama drugih ili

njihovim osobinama i to često kao uopćavanje (Ti

nikada..., Vi uvijek...) ili poruke o

neadekvatnosti osobe (Ti si neodgovorna...).

Različite vrste asertivnih rečenica:

Jednostavna asertivna rečenica – kratka poruka koja sadrži stav, činjenicu ili opažanje u vezi s pravom koje nam se uskraćuje

• Smetaju mi česte upadice dok govorim. Cijenim to što pratite moje izlaganje, ali bih voljela da pitanja postavite na kraju izlaganja.

Emapatička asertivnost (empatija + asertivnost)

• Čini mi se da se ne slažete s onim što govorim, ali mi je važno da me saslušate do kraja pa ću potom ja saslušati Vas.

Asertivnost koja traži odgovor – poruka koja sadrži našu potrebu, želju i traži od sugovornika da jasno kaže svoje mišljenje, namjere, stav ili osjećaje

• Željela bih najprije reći neke činjenice redom, koji sam predvidjela. Možete li, molim Vas, zapisati pitanja i ideje i iznijeti ih na kraju izlaganja?

Asertivnost osjećaja – poruka sadrži:

- neutralan opis tuđeg ponašanja

- vlastiti osjećaj u vezi s ponašanjem u tom trenutku, situaciji

- konkretan učinak tog ponašanja na nas i/ili

- zahtjev (želja) upućen drugoj osobi (što želim da druga osoba učini)

- Kada me često prekidate, osjećam se neugodno jer se plašim da neću prenijeti sve što sam namjeravala. Htjela bih da to učinite kad dovršim izlaganje.

“Pokvarena ploča”

Vrlo je korisna tehnika kada je naš zahtjev

jasan i kratak.

Sastoji se u tome da kao “pokvarena ploča” ponavljamo zahtjev.

Najbolje je ponavljati 2. i 3. dio JA - poruke za one koji ne slušaju što govorimo; na taj način opiremo se manipulaciji i naglašavamo što nam je važno. (“Upadice me doista dekoncentriraju pa Vas molim da najprije kažem sve što sam zamislila.”)

Ja-poruke

opis ponašanja, bez prosuđivanja

Npr. Primijetila sam da ne razgovaraš sa mnom od srijede.

interpretacija i naše tumačenje

Npr. Čini mi se da me izbjegavaš.

izražavanje osjećaja

Npr. Zbunjena sam jer ne znam što se događa.

izricanje želja i potreba

Npr. Želim da porazgovaramo.

buduće akcije

Npr. Doći ću sutra do tebe.

Kako asertivno reći NE dajte sebi vremena ako niste sigurni da možete

udovoljiti zahtjevu – tražite dodatne informacije,

npr. koliko će vam vremena trebati da ispunite

zahtjev

ne dopustite da vas prinude da na brzinu

kažete “da”

jasno recite NE i kratko razlog (nemojte govoriti

To će biti teško. ili Imam malo vremena.)

nemojte previše tumačiti, ispričavati se

ponudite drugo rješenje, ako postoji

ne prebacujte odgovornost na druge (npr. Moj

muž se ne slaže da kasnije dolazim kući.)

NE!

NEMA

problema.

Kako izreći prigovor bez

vrijeđanja

usmjerite prigovor na PONAŠANJE

budite SPECIFIČNI (navedite koje ponašanje vam

smeta)

recite što želite, a ne što ne želite (JA - rečenice)

izrecite ga NEPOSREDNO NAKON ponašanja

pazite na svoje NEVERBALNO ponašanje

radite to U ČETIRI OKA (pohvalite pred drugima,

pokudite nasamo)

Kako primiti prigovor

nemojte se odmah braniti, opravdavati

pažljivo saslušajte do kraja

pitajte na što se točno odnosi

utvrdite što je:

točno,

djelomično točno,

netočno.

Kako pohvaliti drugoga

1. gledajte u osobu, nasmješite se

2. budite kratki i jasni

3. govorite u prvom licu i kažite ime osobe

(Kolegice Miro, cijenim to što ste... Ivice, sviđa mi se što ... )

4. budite određeni – na što se odnosi pohvala

Kako primiti pohvalu

nemojte biti lažno skromni (nije to ništa)

gledajte osobu u oči, nasmješite se

recite njezino ime i zahvalite se

(Hvala, kolegice Nevenka...)

prihvatite pohvalu, ako se slažete

(Hvala, i ja sam zadovoljna...)

ako se ne slažete, zahvalite i recite zašto

(Hvala, ali to nije samo moja zasluga...)

Kako postati (i ostati) asertivan?

otkrijte u kojim ste situacijama neasertivni

(pasivni ili agresivni)

vježbajte u mašti (situacija / osoba)

vježbajte s prijateljima

pokušajte u stvarnoj životnoj situaciji (počevši od

manje važnih)

nemojte odustati kod prvog neuspjeha

napravite akcijski plan

Što bi vas moglo omesti, spriječiti da postanete

asertivni?

Opet ste bili neasertivni? Ako vam se to dogodilo, prihvatite to kao nešto normalno i nastavite dalje.

Ponašali ste se asertivno, ali nije bilo uspjeha

Ako ne pokušamo, ne možemo uspjeti. Ako pokušamo, možemo uspjeti, ali i izgubiti. Računajte s time.

Negativne reakcije drugih ljudi

Ponekad drugi mogu reagirati negativno na naše asertivno ponašanja. Ne treba se upuštati u svađu, držite se svojih argumenata i nastavite asertivno. Pazite na ton.

Reakcije bliskih ljudi

To su najčešće članovi obitelji, prijatelji ili suradnici na poslu. Oni su navikli da se godinama ponašamo neasertivno. Promjena ponašanja će ih iznenaditi i možda im se neće svidjeti. Pokažite da ih razumijete, ali nemojte odustati.

Jeste li doista bili asertivni?

Agresivnost i asertivnost se mogu lako zamijeniti.To se događa neasertivnim osobama koje pokušavaju biti asertivne pa postaju agresivne. Ne zaboravite, biti asertivan znači zauzeti se za svoja prava ne ugrožavajući tuđa.

Nakon treninga asertivnosti

Nedjelja, 8. ožujka

Stara je otišla na neki ženski seminar o asertivnosti. Muškarcima je tamo pristup zabranjen. Pitao sam staroga što je to asertivnost. Odgovorio mi je: "Bog bi ga znao, ali što god da je, ne sluti na dobro."

Gledali smo neki film na televiziji, a onda je došla stara i počela nam komandirati. Govorila je: "Nema više labavo" i "Odsad ću ja drukčije s vama" i slične bljezgarije. Onda je otišla u kuhinju i napravila neku tablicu prema kojoj je sve kućne poslove podijelila natroje. Upozorio sam ju da ja već raznosim novine, da vodim brigu o jednom starom penzioneru, da hranim psa i da učim za školu, ali me nije uopće slušala, samo je izvjesila tablicu na zid i rekla: "Ovo vrijedi od sutra.“

Sue Townsend: Tajni dnevnik Adriana Mola

Kviz – Asertivno, agresivno ili pasivno ponašanje

Jesmo li naučili razlikovati stilove ponašanja? Napišite na papiru brojeve

od 1 do 12. Za svaku situaciju procijenite je li odgovor agresivan, pasivan

ili asertivan i upišite to uz odgovarajući broj.

1. Ravnatelj Vas je upravo izvijestio da Vas je odredio za člana skupine

zadužene za rad na razvijanju projekta u kojem škola sudjeluje.

Odgovarate:

Oh, to me je stvarno iznenadilo. Pogledat ću svoje obveze za ovaj mjesec

i razmisliti o Vašem prijedlogu.

2. Prijatelj vas moli da mu posudite 200 kn, a zadnja dva puta kada ste mu

posudili nije vam vratio novce. Kažete:

Čuj, moj Ivica (moja Marica) bi poludio (poludjela) da to uradim, stalno

prigovara da su mi drugi dužni i da ne vraćaju novac.

3. Kolegica želi da joj vratite dragu knjigu koju Vam je davno posudila.

Kažete:

Naravno da ću ti je vratiti, ali mogla si sačekati da sama kažem da mi više

ne treba.

Kviz – Asertivno, agresivno ili pasivno ponašanje

Jesmo li naučili razlikovati stilove ponašanja? Napišite na papiru brojeve

od 1 do 12. Za svaku situaciju procijenite je li odgovor agresivan, pasivan

ili asertivan i upišite to uz odgovarajući broj.

4. Jedina ste žena u radnoj skupini i traže od Vas da vodite zapisnik. Kažete:

Voljna sam to ovaj put učiniti. No, rado bih da drugi put podijelimo

zaduženja.

5. Autobus je pun učenika koji galame. Želite izaći, no nitko ne obraća

pažnju na Vaš pokušaj da se probijete do vrata. Napokon kažete:

Što je s vama, klinci? Bezobzirni ste prema ostalim putnicima. Ja moram

van na idućoj stanici!

6. Ravnatelj je zbog velikih telefonskih računa sazvao sastanak zaposlenika i

traži da se privatni razgovori ubuduće najavljuju u tajništvu. Jedan od

zaposlenika na početku sastanka kaže:

Ovo je stvarno uvredljivo!

Kviz – Asertivno, agresivno ili pasivno ponašanje

Jesmo li naučili razlikovati stilove ponašanja? Napišite na papiru brojeve od 1

do 12. Za svaku situaciju procijenite je li odgovor agresivan, pasivan ili

asertivan i upišite to uz odgovarajući broj.

7. (Pre)glasna glazba iz susjednog stana vas nervira. Nazivate susjeda i kažete:

Halo, ovdje Vaša susjeda. Jako mi smeta Vaša preglasna glazba. Biste li ju

stišali?

8. Vaš suprug očekuje da je ručak na stolu kad se on vrati s posla i ljut je kad to

nije tako. Smirujete ga:

Žao mi je, znam da si umoran i gladan... Ja sam kriva. Očajno se sad

osjećam.

9. Želite vratiti neispravan aparat u trgovinu. Trgovac Vam kaže da je na zidu

obavijest kupcima da aparate te vrste trebaju isprobati u trgovini. Kažete:

Vaš prigovor je djelomično točan. Doista, ovdje postoji natpis, ali nije baš

uočljiv. Mislim da biste kupce trebali upozoriti na to ili staviti uočljiviji

natpis. S obzirom na to, možete li, molim Vas, provjeriti pogrešku na

aparatu?

Kviz – Asertivno, agresivno ili pasivno ponašanje

Jesmo li naučili razlikovati stilove ponašanja? Napišite na papiru brojeve

od 1 do 12. Za svaku situaciju procijenite je li odgovor agresivan, pasivan

ili asertivan i upišite to uz odgovarajući broj.

10.Majka razgovara telefonom sa svojom udatom kćeri i rado bi da ju ona

posjeti. Kćer to pristojno odbija, na što majka veli:

Nikad nisi slobodna kad te trebam. Misliš samo na sebe!

11.Roditelj je ljut jer školski pedagog nije učinio ništa da razriješi konflikt

koji je njegov sin imao s jednim od učitelja. Kaže:

Molio sam da istražite taj slučaj u razredu i brine me što još ništa nije

učinjeno. Inzistiram da se time pozabavite.

12.Stojite u redu u banci, pošti, trgovini ili sl. i netko dođe i stane upravo

ispred vas.

Otpuhujete, mrmljate i gledate poprijeko tu osobu. Nastojite joj ostaviti

što manje mjesta očekujući da shvati da je pogriješila.

Odgovori

1. A

2. P

3. Ag

4. A

5. Ag

6. Ag

7. A

8. P

9. A

10.Ag

11.A

12.P (PA)

Literatura • Mihaljević, S. (2005). Asertivnost u Živković, Ž., Mihaljević, S., Rački, Ž. i

Babić, A. Prevencija nasilja u školi. Osijek: Centar za profesionalnu

rehabilitaciju.

• Miljković, D. i Rijavec, M. (1996). Razgovor sa zrcalom: Psihologija

samopouzdanja. Zagreb: I.E.P.

• Miljković, D. i Rijavec, M. (1997). A što biste vi učinili? – Psihologija protiv

zdravog razuma. Zagreb: I.E.P.

• Sremec – Tebić, T. (2006). ASERTIVNOST: Što je to i kako nam može

pomoći? URL: free-ri.htnet.hr/knjiznica-

vijece/moj%20web/zupanijsko%20strucno%20vijece/ASERTIVNOST.ppt

• Vlajo, R. (2005). Govor za suradnju – Vještine aserivnog komuniciranja,

URL: www.fer.hr/_download/repository/Asertivnost%20i%20sukob.ppt

• Zarevski, P. i Mamula, M. (1998.). Pobijedite sramežljivost, a djecu cijepite

protiv nje. Zagreb: Naklada Slap.

• Živković, Ž. (2005). Susreti s roditeljima II. Đakovo: Tempo