Razvoj

kreativnosti

Ţeljka Ţivković

Što je

kreativnost?

Što je kreativnost?

• Kreativnost je mentalni proces kojim osoba stvara nove ideje ili produkte, ili kombinira postojeće ideje ili produkte na naĉin koji je za nju nov.

• Rijeĉ je latinskog porijekla – “creare” znaĉi stvarati, raĊati.

• Za ono što je kreativno kaţemo najĉešće da je – originalno, novo, neuobiĉajeno, spontano, primjereno itd. A za kreativne osobe kaţemo da imaju osobine kao što su – otvorenost, produktivnost, fleksibilnost, sposobnost pronalaštva itd. Ĉesto se kao sinonimi za kreativnost koriste rijeĉi – genijalnost i originalnost.

Jesu li svi

ljudi

kreativni ili

je to osobina

nekih

pojedinaca?

Tko je kreativan?

Humanistiĉka psihologija polazi od toga da je

kreativnost opća i osnovna potreba ĉovjeka –

kreativnost je bitan izraz razvoja ĉovjeka.

Tradicionalna i suvremena shvaćanja

kreativnosti Tradicionalna (mitska) Suvremena

Kreativni su ekstra nadareni i rijetki

pojedinci

Kreativna je većina ljudi s tim da su neki

to samo potencijalno

Vlada dihotomija: ima - nema

kreativnosti

Kreativnost je meĊu ljudima

raspodjeljena po Gausovoj krivulji*

Zagovaraju se samo vrhunski dometi,

trajna i epohalna otkrića

Zagovara se sve, i ono što je efemerno i

trenutno, što pada u zaborav i djeluje

heretiĉno. Moderni znanstvenici danas

su najĉešće tragaĉi za sitnim

inovacijama, a ne heroji vremena

Getoizacija i suţavanje kreativnosti na

uţa podruĉja (umjetnost, znanost)

Demokratizacija i širenje kreativnosti na

sva podruĉja ljudskog djelovanja

Tendencija mitoizaciji i mistifikaciji Demitoizacija i demistifikacija

Stvaralaštvo samo u funkciji kumulacije

elitne kulturne baštine

Više i šire od toga, i kao terapijsko

sredstvo.

Preteţno pragmatiĉna svrha i

pragmatiĉni ciljevi

Pored toga još i takozvani viši ciljevi:

samoostvarenje pojedinca

Prednost se daje " aristokraciji duha"

zasnovanoj na elitnoj kulturi

Demokratizacija stvaralaštva - elitno je

samo vrh pojave i sastavni dio jedne

veće cjeline

* - Je li kreativnost distribuirana po normalnoj krivulji? Uzme li se u obzir kreativnost

produkta, kreativnost pokazuje pozitivno asimetriĉnu distribuciju.

MeĊutim, neki od mitovi koji su najštetniji u

shvaćanju kreativnosti su ovi:

• Kreativnost se odvija bez pravila

• Kreativnost zahtjeva malo napora

• Kreativnost se javlja iznenada

• Kreativnost je ograniĉena na mali broj jako

nadarenih pojedinaca

• Kreativnost je ograniĉena na tek nekoliko

domena (umjetnost, znanost, ali ne i emocije,

kuhastvo...)

Mjerenje

kreativnosti

Mjerenje kreativnosti

• Testovi liĉnosti

• Skale procjene

• Upitnici stavova i interesa

• Procjene uzoraka rada

• Procjene od strane vršnjaka, uĉitelja...

• Testovi kreativnosti - mjere baziĉne procese mišljenja

koji dovode do kreativne produkcije - Guilfordovi

testovi divergentnog mišljenja, Toranceovi testovi

kreativnog mišljenja (TTCT)

Jesu li djeca

kreativna?

Jesu li djeca kreativna?

• MlaĊa djeca su svakako kreativna – ona

ispituju svijet oko sebe, eksperimentiraju sa

svim oko sebe. Ona ĉesto dolaze do zakljuĉaka

ili kombinacija koje su neobiĉne odraslima.

Što

ograniĉava

kreativnost?

Kreativno mišljenje mogu ograniĉavati zahtjevi da se

ograniĉi mašta, da se prilagoĊava – “misliti kao i

drugi” – konfomistiĉki – to je sigurno, poznato i

prihvaćeno, ono što je kreativno je nasuprot tomu

nesigurno.

Što ograniĉava kreativnost?

Jesu li kreativne

osobe visoko

inteligentne i jesu

li visoko

inteligentne osobe

kreativne?

Kreativnost i inteligencija

Djeca koja postiţu visoke rezultate na klasiĉnim testovima inteligencije ne moraju biti kreativna kao i obrnuto.

Istraţivanja pokazuju da je za kreativnost dovoljna prosjeĉna inteligencija.

I visoko inteligentna i visoko kreativna djeca su u školi uspješnija od ostale djece.

Jesu li kreativne osobe visoko inteligentne i jesu li

visoko inteligentne osobe kreativne?

• Moglo bi se pojednostavljeno reći ovako – visoka inteligencija je nuţan, ali ne i dovoljan uvjet visoke kreativnosti.

• Testovi opće inteligencije mjere raznolike sposobnosti procesiranja informacija i opće znanje. Opća inteligencija se obiĉno izraţava kvocijentom inteligencije. Postoje 3 osnovna nalaza koja se odnose na povezanost kreativnosti i opće inteligencije:

• kreativni pojedinci tendiraju po inteligenciji biti iznad prosjeka populacije ĉesto sa kvocijentom inteligencije (QI) iznad 120

• korelacija izmeĊu inteligencije i kreativnosti je priliĉno varijabilna; od nule do umjereno pozitivne korelacije

• tipiĉne korelacije izmeĊu opće inteligencije i kreativnosti su oko 0.20 (Lubart, 1994)

• Prema istraţivanjima postoje pojedinci visoke opće inteligencije i niskog rezultata na testovima kreativnog mišljenja (divergentne produkcije)

Kreativnost i inteligencija

Kreativna djeca potjeĉu iz

kreativnih obitelji u kojima se

cijene djeĉji interesi, nezavisnost i

preuzimanje rizika.

Obitelji visokointeligentne djece

više vaţnosti daju dobrom

ponašanju i školskom uspjehu.

Kreativnost kao cilj obrazovanja i

odgoja

Cilj obrazovanja nije više jednostrano

inteligentan, dobro prilagoĊen ĉovjek

osloboĊen konflikata ("well-rounded-

personality"), već kreativna (stvaralaĉka),

kritiĉna osoba koja je sposobna rješavati

konflikte (sukobe).

• Djeca koja su poticana na kreativnost odgajaju

se da kod izazova imaju manje straha od

neuspjeha.

• Odluke donose tako da razmišljaju o više

mogućih rješenja, a ne samo jednom.

• U odrasloj dobi mogu u svom poslu kreativno

rješavati probleme.

• Skloniji su umjetniĉkom izraţavanju.

Što znaĉi misliti kreativno?

• „To je sposobnost uvidjeti veze izmeĊu

nepovezanih iskustava koje se pojavljuju u

obliku novih misaonih shema, ideja i

proizvoda.” Ovaj kreativni potencijal ima

svaki pojedinac i moţe ga upotrijebiti u

svakoj ţivotnoj situaciji. • Stefan Moises KREATIVITÄT, www.paedpsych.jk.uni-

linz.ac.at/internet/ARBEITSBLAETTERORD/

PSYCHOLOGIEORD/Kreativitaet.html

Što znaĉi misliti kreativno?

• H. Roth definira „kreativnost u svakodnevnici“

na ovaj naĉin: „Tko kada je to potrebno moţe

ogradu pretvoriti u ljestve, zavjesu u haljinu,

sanduk u stol, krpu u lutku, mikroskop u

oruţje, u tom je trenutku kreativan.“

Mislimo kreativno!

Primjer zadatka za test kreativnosti (Vizek – Vidović, V. i sur., 2003.):

“Na slici pred vama je plastiĉna ţaba, djeĉja igraĉka. Ovakva ţaba moţe se kupiti u dućanu za dvadesetak kuna. Dugaĉka je 15 cm. Teška je 150 grama. Na praznom prostoru na stranici napišite najpametnije, najzanimljivije i najneobiĉnije naĉine koje moţete smisliti za promjenu ove igraĉke tako da djeci bude još veće zadovoljstvo igrati se s njom. Ne brinite oko cijene promjene. Mislite samo na to što će igraĉku uĉiniti boljom.”

Kakve su kreativne osobe?

• Smatra se da su otvorene prema okolini, kritiĉne, fleksibilne, mogu se oduševiti, imaju puno inicijative i originalnosti. One su nekonvencionalne, energiĉne i hrabre, vole novo, istrajno rade na rješavanju, neovisne su, zrele, emocionalno stabilne i dominantne.

• Mnogi pripisuju kreativnim osobama i izrazit osjećaj za humor.

Kako poticati

kreativnost?

Kako poticati kreativnost?

• Za razvoj kreativnosti treba dati djeci puno

vremena za igru s materijalima i idejama,

treba im dopustiti istraţivanja koja idu

izvan okvira koje odrasli smatraju vaţnima.

• Djeĉje ideje ne smije se ismijavati.

• Kreativnost se ne smije zahtijevati – ona se

javlja spontano

Kako poticati kreativnost?

Odrasle osobe – uĉitelji i roditelji mogu poticati kreativnost djece postavljanjem pitanja i poticanjem da djeca sama postavljaju što više pitanja – tko, kada, gdje, kako, zašto, na koliko naĉina moţeš..., što bi bilo kada bi..., imaš li drugu ideju, usporedi – što je bolje, ljepše... Kako to još moţeš napraviti? Što te još podsjeća na to? Po ĉemu je nešto sliĉno i po ĉemu je razliĉito? Što misliš da će se dogoditi ako...? Na što te to podsjeća? Opiši kako to izgleda (kakvo je na dodir, kako zvuĉi...)? Itd.

S djecom moţemo igrati i igre:

• Igre originalnih odgovora - Što je sve crveno? – uobiĉajeni odgovori donose 1 bod (jabuka, srce, rajĉica), neuobiĉajeni 2 ili više (Mars, kapa patuljka)

• Igre rijeĉima – povezivanje, premetanje i dr.

• Nastavljanje priĉa

• Pronalaţenje veza – npr. Što je zajedniĉko mravu i lokomotivi?

• Razliĉite upotrebe – Za što sve moţe posluţiti olovka?

• Dovršavanje jednostavnih crteţa na što zanimljiviji naĉin

• Smišljanje i dodavanje razliĉitih pokreta

• Što bi bilo kad bi (npr. ljudi mogli letjeti)

• Konstrukcijske igre (kockama, elemntima i dr.)

• Problemske priĉe i dr.

Kako poticati kreativnost?

Nastava i kreativnost

• ORGANIZIRAJTE NASTAVU TAKO DA

POUĈAVATE POJMOVE, A NE

ĈINJENICE!

Nastava i kreativnost

• OMOGUĆITE INDIVIDUALIZIRANE

PRISTUPE I PROJEKTE POD STRUĈNOM

SUPERVIZIJOM!

Nastava i kreativnost

• OMOGUĆITE UĈENICIMA KONTAKTE S

IZVORIMA INFORMACIJA I

KREATIVNIM POJEDINCIMA!

Nastava i kreativnost

• VODITE SE IDEJOM “ISTINA JE NEŠTO

ZA ĈIME JOŠ TRAGAMO, A NE NEŠTO

ŠTO SMO VEĆ USVOJILI”!

Nastava i kreativnost

• OBRAZUJTE SE U SPECIFIĈNIM

PODRUĈJIMA!

Nastava i kreativnost

• OSIGURAJTE POTICAJNU –

NEZASTRAŠUJUĆU ATMOSFERU!

Nastava i kreativnost

• NEMOJTE VI BITI SUDAC

(PROCJENJITELJ) URADAKA U

RAZREDU!

Nastava i kreativnost

• MODELIRAJTE SAMI KREATIVNO

MIŠLJENJE I PONAŠANJE!

Nastava i kreativnost

• ORGANIZIRAJTE AKTIVNOSTI KOJE

POTIĈU DIVERGENTNU PRODUKCIJU!

Nastava i kreativnost

• POTIĈITE UĈENIKE DA BUDU

KREATIVNI, ORIGINALNI, OSMISLE

NOVA RJEŠENJA!

Nastava i kreativnost

• SUSTAVNO NAGRAĐUJTE NOVA

RJEŠENJA!

Nastava i kreativnost

• UKLJUĈITE U RAD AKTIVNOSTI KOJE

TRAŢE I OMOGUĆUJU VELIK BROJ

TOĈNIH ODGOVORA!

Literatura

• Burke Walsh, K. (obrada hrvatskog izdanja Hitrec, G.). (2002.). Kurikulum za prvi razred osnovne škole – Stvaranje razreda usmjerenog na dijete. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak za promicanje kvalitete ţivljenja djece i obitelji

• Raĉki Ţeljko. (2001). Psihologija kreativnosti – skripta. Rijeka: neobjavljene skripte

• Srića, V. (1992). Upravljanje kreativnošću. Zagreb: Školska knjiga

• Stefan Moises KREATIVITÄT, www.paedpsych.jk.uni-linz.ac.at/internet/ARBEITSBLAETTERORD/ PSYCHOLOGIEORD/Kreativitaet.html

• Vizek Vidović, V. i sur. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN

• Ţic, A. (2002). Kreativnost u radu s djecom. U: Do prihvaćanja zajedno: integracija djece s posebnim potrebama. Zagreb: IDEM

Ilustracije • www.comics.com

• www.school.discovery.com