06. 01. 2014. Autizam

https://www.google.ba/?gws_rd=cr&ei=r53KUvThDYPbtAa614CABQ#q=autizam+kod+dece+simptomi 1/3

"ini se da je za uspjeh u znanosti i umjetnosti nuno i zrnce autizma" - Hans Asperger, psiholog

Kako prepoznati autizam?

Dijagnostiki kriteriji za utvrivanje autizma svakih se desetak godina neto promijene, a nastao je i niz procjena za autistiniporemeaj. Jedna od tih, moda najvie koritena, iako nikad znanstveno evalvirana, jest Creakova nine-point skala (1963.) u kojojje od 14 ponuenih simptoma potrebno barem 9 za postavljanje dijagnoze autizma. Creakova skala glasi:

Velike tekoe u druenju i igranju s drugom djecom

Dijete se ponaa kao da je gluho

Dijete ima jak otpor prema uenju

Dijete nema straha od stvarnih opasnosti

Dijete ima jak otpor promjenama u rutini

Dijete se radije koristi gestom ako neto eli

Dijete se smije bez vidljiva razloga

Dijete se ne voli maziti, ni da ga se nosi

Pretjerana fizika aktivnost (hiperaktivnost)

Dijete izbjegava pogled u oi

Neuobiajena vezanost za objekte ili dijelove objekta

Dijete okree predmete i potreseno je ako je u tome prekinuto

Neprestano se igra udnih igara i ponavlja ih

Dijete se dri po strani

Prvi simptomi javljaju se najee prije 30-og mjeseca ivota. Osobito se govor razvija kasno, uope se ne razvije ili poinjenazadovati.

Autizam i drugi pervazivni razvojni poremeaji

Pervazivni razvojni poremeaji su poremeaji rane djeje dobi i zahvaaju vie podrujapsihomotorikog razvoja. Tri glavna podruja ljudskog razvoja promijenjena zbog tih poremeaja su govor, komunikacija i socijalne interakcije. Obiljeeni su kvalitativnimnenormalnostima u socijalnim interakcijama, nainima komunikacije te ogranienim, ponavljajuim repertoarom zanimanja i aktivnosti koji variraju prema stupnjuizraenosti.

U pervazivne razvojne poremeaje ili poremeaje iz autistinog spektra ubrajamoautizam, Aspergerov sindrom, Rettov sindrom, dezintegrativni poremeaj u djetinjstvu(Hellerov sindrom) i neodreeni pervazivni razvojni poremeaj ili atipini autizam.Aspergerov sindrom i atipini autizam ee se pojavljuju.Elementi autizma ilipervazivnoga razvojnog poremeaja ne znae i dijagnozuautizma, ako nisu zadovoljeni kriteriji koje propisuje struka, a poglavito se tiu kvalitete,trajanja i broja simptoma. Pristup otkrivanju i dijagnosticiranju tih poremeaja je timski,a najee surauju neuropedijatar,pedopsihijatar, kliniki psiholog, defektolog,logoped, genetiar, a po potrebi i drugi specijalisti.

Posebne sposobnosti u autistine djecePosebne sposobnosti openito su rijetke kako u zdravih tako i u autistinih i mentalnoretardiranih ljudi. Ipak se meu autistima nalazi vie ljudi s posebnim sposobnostimanego u populaciji zdravih.Incidencija nadarenih meu autistima je oko 10% dok je u ostale populacije 1%.

Poetna O nama Dijagnoze Projekti Godinje izvjee Prava Donacije Kontakt Iz medija Obavijesti

06. 01. 2014. Autizam

https://www.google.ba/?gws_rd=cr&ei=r53KUvThDYPbtAa614CABQ#q=autizam+kod+dece+simptomi 2/3

Incidencija nadarenih meu autistima je oko 10% dok je u ostale populacije 1%.Nadareni autisti pokazujujednu ili vie posebnih sposobnosti daleko iznad oekivanih razina za intelektualno prosjene osobe.Autistini djeaci ee od djevojica imaju ovakve talente (4:1).

Autistini savant (vrhunski znalac, strunjak) jedan je od najintrigantnijih kognitivnih fenomena u psihologiji, a odnosi se naautiste koji posjeduju neuobiajene i rijetke sposobnosti. U literaturi se najee spominju nadarenost za glazbu, pamenje,umjetnost i neke pseudoverbalne sposobnosti, a potom i za matematiku, izraunavanje kalendara i drugo.Veliki dio istraivakogopusa dr. Bernarda Rimlanda, koji je i sam imao autistino dijete, odnosi se na nadarenost autistine djece, te se tako njegovo imevezuje uz niz, jo uvijek hipoteza o posebnoj darovitosti autistinih osoba.Talenti se veinom primijete oko druge godine,najkasnijeu treoj, a opisani su sluajevi nadarenosti ve u prvim mjesecima ivota. No razvojem drugih sposobnosti i socijalizacijomtalentimogu izgubiti intenzitet. Poznati su sluajevi kada su autistina djeca nadarena za glazbu nakon to su zapoela s terapijomgovora i modifikacijom ponaanja sve manje pokazivala sklonosti i posebne sposobnosti u glazbi. U literaturi je opisan sluajautistine djevojice Ilene koja je u dobi od 19 mjeseci nakon jednog sluanja ponavljala dugake melodije, a u dobi od tri godinereproducirala je na klavirujednom sasluane melodije. Jedna od matematikih sposobnosti koju nadareni autisti razmjerno esto posjeduju jestizraunavanje i pamenje kalendara. Dva autistina i mentalno retardirana brata izraunavala su dane u tjednu po zadanimdatumima gotovo bez greke. Upitani koji je dan u tjednu bio npr. 16.7.1957., oni su gotovo u sekundi tono odgovarali. No,odgovor se doimao izgovoren nesvjesno i automatski. Jedan student psihologije potaknut vienim sebi je postavio zadatak razvititakvu sposobnost. Ustrajno je vjebao i naposljetku uspio. U posljednjoj fazi najtee mu je bilo dostii brzinu izraunavanja, no i toje uspio. Time je pokazao da i prosjean ovjek moe razviti takvu sposobnost. U ovom je sluaju vjerojatno dolo do preuzimanjafunkcije primarno temeljene u lijevoj modanoj hemisferi na desnu. Radnja je od svjesne i spore postala brza, automatska inesvjesna.Brojni su primjeri iznimnog pamenja, a esto je pamenje svega to ima veze s predsjednicima (datumi dogaanja, susreta,govora, osoba koje ih okruuju) ili s nekim drugim poznatim ljudima, pamenje popisa ljudi iz imenika, voznog reda prometala. Vrlosu esto takva pamenja automatska bez razumijevanja i znaenja. Ono to okolinu zaprepauje je da autisti mogu zapamtiticijele knjige i tekstove na nepoznatom jeziku, a nisu u stanju normalno razgovarati i odgovarati na najjednostavnija pitanja.Opisane su brojne neobine sposobnosti autistine djece. Navodi se kako neki mogu bez greke rastaviti i sastaviti sloeneaparate ili pogoditi tono vrijeme bez sata. Neki autisti su i cijenjeni umjetnici, slikari, kipari, glazbenici.Toan razlog zato neki autisti imaju te sposobnosti nije poznat. Postoji dosta hipoteza od kojih niti za jednu nema dovoljnoznanstveno utemeljenih dokaza. Iako smo u posljednjih 50 godina istraivanja autizma bitno napredovali u razumijevanju itretiranju autizma, autisti i dalje kriju jednu od brojnih tajni ljudskog mozga.

Dr. Rimland je naveo da autisti imaju iznimnu sposobnost koncentracije koja im omoguuje da usredotoe svu svoju pozornost naodreeno polje zanimanja. Zdravi ljudi mogu usmjeriti svoju pozornost na sitne detalje, a autisti to ne mogu. Zbog svojeuskraenosti u mnogim sposobnostima (pogotovo se to odnosi na osjetila i pozornost) usmjeravaju pozornost na jedno podruje izega se razvija talent. U mnogim je istraivanjima dokazano da autistina djeca koja imaju posebne sposobnosti imaju jauaktivnost desne hemisfere mozga. Oteenje lijeve polutke (hemisfere) mozga dovodi do smetnji u usmjeravanju pozornosti iograniuje interese. Zato desna polutka mozga preuzima mnoge funkcije od kojih se jedna ili vie njih razvijaju u talent.

Aspergerov sindrom/poremeajRazlika izmeu autizma i Aspergerova sindroma poglavito je u intelektualnom funkcioniranju i razvoju govora. Naime, djeca sAspergerovim poremeajem imaju viu razinu intelektualnog funkcioniranja. I u ovog poremeaja postoji kvalitativno oteenjerazvoja socijalnih odnosa, kanjenje u jezino - govornom razvoju te stereotipno ponaanje, zanimanje i aktivnosti. Razvoj govoramoe kasniti, a sadraj je esto stereotipan, osiromaen, no nema bitnog klinikog kanjenja u razvoju govora.Ta su djeca bitno naprednija u jezino govornom razvoju od autista. esto su motoriki nespretna, ponavljaju iste igre, mehaniki,bez kreativnosti. Katkad imaju udno dranje i gestikuliranje. Fiziki su najee neupadljivi. Spontano ne dijele uivanje,zainteresiranost i osjeaje s drugim ljudima, loe prepoznaju tue osjeaje te nema socijalne i emocionalne uzajamnosti. esto su

preokupirani stereotipnim, ogranienim modelima zanimanja.U djece koja boluju od ovog poremeaja postoji vei rizik od pridruenih psihikih poremeaja kao to su anksioznost i poremeajiraspoloenja. Ta djeca po svojim sposobnostima mogu pohaati redovitu kolu, ali su u koli zbog svoje "posebnosti" estoneprihvaena i ismijavana, a osobito je to tako u vrijeme puberteta. To je jedan od razloga zbog kojeg mogu imati emocionalneprobleme i smetnje u ponaanju. Veina studija upuuje na to da su ta djeca sposobna zavriti redovito kolovanje, a premasposobnostima usmjeruju se za zanimanja koja ne trae kreativnost, fleksibilnost i intenzivnu komunikaciju s drugim ljudima. Mnogisamostalno dobro funkcioniraju, mogu se i umiju pobrinuti za osnovne potrebe, no rijetko se ukljuuju u drutvena zbivanja,sklapaju prijateljstva ili ostvaruju uspjene emocionalne veze. Za razliku od autista imaju elju ostvariti prijateljstva i potrebu zadijeljenjem s drugim ljudima, ali nemaju socijalne vjetine i ne znaju kako bi to ostvarili.Aspergerov poremeaj ei je od autizma. Uzrok i put nastanka toga pervazivnoga razvojnog poremeaja nedovoljno su poznati.ei je u djeaka. U nekim obiteljima pojavljuju se i autizam i Aspergerov poremeaj to upuuje na mogunost istog uzroka, apotom nastanka razliitih klinikih slika. No ta hipoteza jo uvijek nije dovoljno znanstveno potkrijepljena.

Rettov sindrom/poremeajRettov poremeaj pojavljuje se iskljuivo u djevojica u dobi od 7. do 18. mjeseca ivota. Taj pervazivni razvojni poremeaj jeneurodegenerativni, a najvjerojatnije ima gensku podlogu. U literaturi se navodi jedna oboljela djevojica na 15 000 ivoroenedjece.Bolest u poetku nalikuje na autizam, meutim, ono po emu se razlikuju ve u samom poetku jest da u Rettovaporemeajapostoji normalan razvoj sve do poetka bolesti.Potom najee dolazi do razdoblja stagnacije u razvoju u dobi od 7. do 18.mjeseca ivota. Izmeu prve do etvrte godine dolazi do regresije kada dijete postupno gubi postignute vjetine i komunikaciju(govor, svrsishodni pokreti rukama zamijenjeni su repetitivnim (ponavljajuim) nesvrsishodnim, za ovaj poremeaj karakteristini supokreti kao pranje ruku, hod...). Oko 75% te djece ima pridruenu epilepsiju zbog koje redovito uzimaju antiepileptike. Bolest jeprogresivna i moe dovesti do nepokretnosti i demencije. Podaci iz literature su nedovoljni, ali upuuju na to da se ta djeca nadaljepsihomotoriki ne razvijaju ve ostaju na razini rane djeje dobi.

Dezintegrativni poremeaj u djetinjstvuDezintegrativni poremeaj u djetinjstvu (Hellerov sindrom) pojavljuje se izmeu tree i pete godine ivota, a prethodi mu posvenormalno razdoblje psihomotorikog razvoja djeteta. Uzrok i nastanak poremeaja su nepoznati, ali se ee nego drugi pervazivniporemeaji povezuje s psihosocijalnim stresom (hospitalizacija, odvajanje od majke, pretrpljeni strah i sl.), no razmatraju se ineuroloka oteenja, upala mozga i modanih ovojnica, metabolike i neke druge bolesti.Simptomi su slini onima koji se pojavljuju u autizma. Poetna faza bolesti esto je burna. Dijete postaje hiperaktivno, katkad iagresivno, konfuzno i/ili povueno. Potom poinje faza u kojoj dolazi do gubitka prije steenih postignua u psihomotorikomrazvoju. Govor osiromauje, a katkad se i posve izgubi. Mogue je i da dijete slabije razumije i tee se izraava. esto se gubesocijalne vjetine, komunikacija ili adaptivno ponaanje, kontrola crijeva ili mjehura, motorike vjetine, te umijee izainteresiranost za igru. esto se pojavljuju ogranieni, stereotipni i repetitivni modeli ponaanja, zanimanja i aktivnosti. Klinika jeslika vrlo slina ili ak odgovara autizmu, ali se od njega razlikuje po tome to postoje najmanje dvije godine normalnog razvojaprije nastanka prvih simptoma.

Atipini autizamDijagnostiku kategoriju atipinog autizma primjenjujemo kada poremeaj ne zadovoljava kriterije za autizam ili neki drugipervazivni razvojni poremeaj. U ove djece nalazi se elemenata autizma koji utjeu na radno, socijalno ili drugo funkcioniranjedjeteta, no svojom jainom, trajanjem ili brojem ne zadovoljavaju kriterije ve opisanih poremeaja.Atipini autizam esto se dijagnosticira u mentalno retardirane djece i djece s teim razvojnim poremeajem govora koja imaju iautistinih elemenata.

Terapija/tretman autizmaKad bismo govorili o lijeenju, to bi znailo da uklanjamo uzroke, to je u autizmu nemogue jer uzroke ne znamo. Pod terapijom

06. 01. 2014. Autizam

https://www.google.ba/?gws_rd=cr&ei=r53KUvThDYPbtAa614CABQ#q=autizam+kod+dece+simptomi 3/3

i/ili tretmanom autistine djece razumijevamo uklanjanje nepoeljnih simptoma, pridruenih stanja i odgojno obrazovni proces kojije sam po sebi i terapija. Vano je to ranije prepoznati potekoe iz podruja pervazivnih razvojnih poremeaja. Pravodobnim idobro odabranim tretmanom mogue je utjecati i promijeniti tijek nekih simptoma. Mogue je zaustaviti negativne procese, doneklepreoblikovati nepoeljna ponaanja, te poboljati socijalizaciju.Tijek i prognoza autizma poglavito ovise o teini simptoma. Prognoza je bolja u djece s viim intelektualnim sposobnostima.Pokazalo se da autistina djeca najbolje rezultate postiu kada su ukljuena u strukturirane, specijalizirane edukacijske programekoji su individualno prilagoeni svakom pojedinom djetetu, a potiu samostalnost i socijalizaciju uz polivalentnu stimulacijupsihomotorikog razvoja. Takav pristup tretmanu autizma danas je opeprihvaen. Strunjaci se slau da su anse vee to seautistini poremeaj prije prepozna a dijete pravodobno ukljui u odgovarajuu struni tretman. Zahvaljujui takvim sveobuhvatnimrehabilitacijskim programima, danas sve vie autistine djece, a poslije odraslih ljudi ostaje izvan institucija, ive u zajednici, nekise i zapoljavaju te ak i samostalno ive uz podrku specijaliziranih slubi.Pridruena stanja (epilepsija, anksioznost), nepoeljni simptomi (hiperaktivnost, agresivnost, stereotipije) lijee se lijekovima. Iakosu miljenja struke podijeljena jer nedostaju znanstvene injenice, postoji dosta pristaa DAN (Defeat Autism Now) programa utretmanu autizma. Taj program meu ostalim podrazumijeva bezglutensku prehranu, redovito uzimanje odreenih vitamina,masnih kiselina, detoksikaciju organizma od tekih metala, izbjegavanje eera, nekih drugih vrsta hrane i testiranje na odreeneskrivene alergene iz hrane. Za daljnji napredak u istraivanju, razumijevanju i pomoi autistinim osobama potrebne su podrka,razumijevanje i nacionalni program lijeenja autistinog spektra poremeaja koji provodi ira zajednica.

Podrka roditeljima krovnih drutvenih institucija i udruga, koje okupljaju obitelji autistine djece, olakava nositi se sa svimtekoama i izazovima koje pred njih postavljaju odgoj i potrebe autistinog djeteta. Opisani pristup lijeenju autizma prepoznat jei prihvaen kao dobar izbor i u Hrvatskoj. No pred nama je jo dug i zahtjevan put kako bismo uspjeli dosei postignua u tretmanuautizma i primjerenu drutvenu skrb za autiste kakvu se moe vidjeti u nekim razvijenijim zemljama.

Isprintajte ovu stranicu.