AUTOCAD Za Samouke

5/24/2018 AUTOCAD Za Samouke

1/16

Bela Nemet, dipl.ing.

AUTOCAD ZA SAMOUKE NA 15 STRANICA

Rijeka, 2007.g. Copyright: Bela Nemeth, dipl.ing. T/F: 051 227-568 [email protected]

Doputeno je tiskanje ili kopiranje kompletnog djela bez izmjena i uklanjanja naznake autorstva i

izdavaa kao i distribucija bez naplate. Nije doputena izmjena ili koritenje, tiskanje, objava ilidisponiranje djela ili njegovih dijelova uz naplatu ili u komercijalne svrhe bez ugovora s autorom.

Imenovanje-Nekomercijalno-Bez_prerada_3,0_Hr

I N OVACI J SKO - PODUZETN I K I CENTARB u s i n e s s -I n n o v a t i o n C e n t e r

Verdijeva 11 / I

51000 RIJEKA
mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]


2/16

i p c@op t i n e t . h r 2 / 2

AUTOCAD ZA SAMOUKE NA 10 STRANICA

AutoCAD - radni listov i (Layout), pogledi (wievport) i kot iranje

Danas postoje razni programi za manje ili vie amatersko crtanje, pa i trodimenzionalnih objekata relativno

lakog rukovanja, koji uglavnom vie slue izradi ilustracija ili prospekata, nego ozbiljnom konstrukterstvu.

Postoje takoer i, nazovimo to tako, polu-profesionalni crtai alati za graevinare, arhitekte i dr, s raznimpomonim funkcijama, primjerice automatiziranog kreiranja krovita, odreivanja kubature zidova ili pripreme

drugih elemenata trokovnika i dr, meutim profesionalno projektiranje, osobito u strojarstvu, ali i u drugim

tehnikim strukama, nezamislivo je bez AutoCAD-a.

Iako je nastao kao DOS-bazirani program, AutoCAD je izuzetno moan i krcat mnogobrojnim mogunostima, te

tehniarima - konstruktorima svih usmjerenja predstavlja nezamjenjiv alat. Kao i svaki sofisticirani program,

relativno je sloen za imalo naprednije rukovanje, iako osnovna uporaba i nije tako zahtjevna. Poetnici,

osobito samouki, relativno lako savladavaju osnovne crtake rutine (slaganje i definiranje karakteristika linija,

likova, jednostavnije rafure, bojenje elemenata crtea i dr.), ali im esto i kroz due vrijeme neke vane stvari

ostaju obavijene tajnom: Dok ne "prokljuvite" ove tajne, dovodit e Vas do oaja, to su Vam brojke na kotama

suvie sitne, a nikako ih ne uspijevate poveati upravo koliko treba, te to s promjenom mjerila najednom Vaa

sastavnica postaje ogromna i zauzima pola formata, to to jednom moete zumirati crte, a onda najednom nemoete, to brojke na koti ne iskazuju istu vrijednost koju ste ukucali u tipkovnicu kad ste konstruirali crte ili ne

odgovaraju postavljenom mjerilu, to se najednom dva crtea meusobno preklapaju itd. Gotovo sve te neprilike

imaju izvorite u injenici, to niste shvatili osnovnu koncepciju AutoCAD-a, tj. njegov sustav radnih listova

(layout-a), pogleda (viewport-a) "modelnog" i "papirnog" prostora, odnosno reima 2D i 3D konstruiranja. U

ovim saetim uputama pokuat emo razjasniti upravo ove koncepcijske osnove, kako biste izbjegli spomenute

frustracije. Potreba za takvim objanjenjem proizlazi iz este boljke uobiajenih help-sustava, od kojih boluje i

AutoCAD, koji nam podrobno objanjavaju detalje a ne sadre cjelovito objanjenje osnovne koncepcije

softvera. S druge strane u ovom opsegu nisu ukljuene upute za koritenje brojnih menu-naredbi i komandi

AutoCADa, od kojih se mnoge vrlo lako usvajaju i "po logici stvari", a za druge ete ipak morati malo

proeprkati po AutoCAD-ovom HELP-u.

T em e l j n a k o n c e p c i j a i o sn o v n a t e r m i n o l o g i j a :

AutoCAD moe prikazati objekte u trodimenzionalnom (3D) prikazu, koga zovemo m o d e l , vidljivu tzv. prostoru za modeliranje (m o d e l sp a c e ). Uz ovaj prostor, AutoCAD omoguuje i otvaranjeproizvoljnog broja radnih listova (l a y o u t ) koje moemo shvatiti kao sinonim za rije"crte". Usvakom layout-u (radnom listu) moe se otvoriti jedan ili vie "pogleda" (v i ew p o r t ) natrodimenzionalni objekt sadran u prostoru za modeliranje, koji mogu predstavljati ortogonalnu ilikosu (izometrijsku) projekciju istog trodimenzionalnog objekta na prostor viewport-a. prostor zamodeliranje i projekcije modela (viewporti) u modelnom prostoru radnih listova, ine daklecjelovito okruenje u kome se definira - konstruira, modificira i kotira trodimenzionalni model -predmet obrade. Svaka promjena u bilokom viewportu ili na trodimenzionalnom modelu,reflektira se u svim viewportima, odnosno aurira se na modelu automatski.

Model - predmet obrade, se u tijeku i nakon konstruiranja moe proizvoljno okretati i naginjati uprostoru, te vidjeti iz raznih uglova s perspektivnim efektom ili bez njega, izvana ili u presjeku, popotrebi randeriran i proizvoljno osvijetljen, tako da daje efekt fotografskog snimka virtualnogpredmeta koji postoji samo u kompjutorskoj memoriji.

Radni listovi (layout-i) koji sadre jedan ili vie pogleda (viewport-e) mogu se postaviti u dvarazliita reima: P A P I R i MODEL, koje u naelu ne treba "mijeati", odnosno istovremenokoristiti. R ad n i l is t j e t r e n u t n o u o n om r e i m u , k o j i j e is p is a n u p r o z o r i u P AP I R / M OD EL na dnu AutoCAD-ovog radnog prostora. Neka nas ne zbuni da klikom na PAPIR aktiviramo reimMODEL i obratno. R e im MODE L s e n e m o e a k t i v i r a t i a k o r a d n i l i s t n e s a d r i n i j e d a nv i e w p o r t .

U reimu MODEL radni list se stavlja u funkciju 3D reima, tj u tom reimu moe se aktivirati

jedna od projekcija ili pogleda (viewport-a) na trodimenzionalni model iz modelnog prostora. Utom reimu, viewport-i na radnim listovima ine sastavni dio cjelovitog prikaza i s t o g objekta -modela i svaka promjena na bilo kom prikazu mijenja sam model i ostale projekcije ili poglede.
mailto:[email protected]:[email protected]


3/16


U reimu PAPIR, radni listovi naprotiv predstavljaju jednostavno zasebne, meusobno nezavisnepapire, na kojima se mogu crtati projekcije ili razne konstrukcije r a z l i i t i h predmeta ilielemenata nekog sklopa, na nain uobiajen u klasinom crtanju tuem i estarom, dakle ako seradni listovi koriste pod opcijom PAPIR, AutoCAD praktiki zamjenjuje tu i olovku.

U oba reima (2D i 3D) AutoCAD omoguuje konstruiranje, mjerenje distanci i kuteva i dr. saproizvoljnom preciznou koja moe ii i ispod milimikrona, ali precizniji rad zahtijeva vie

vremena, poveanu panju i disciplinu pri konstruiranju.

Detaljirajmo malo do sada reeno.

AutoCAD doputa crtanje u:

dvije (2D) ili tri (3D) dimenzije, odnosno u: prostoru modeliranja MODEL(trodimenzionalni prostor) ili papira (PAPIR) na proizvoljnom

broju radnih listova ( l a y o u t ) , koji se mogu razliito formatirati promjenom:

veliine papira

orjentacije portret ( p o r t r e t ) ili pejsa ( l a n d s c a p e ) i poloaja crtea, te postavestranica (p a g e s e t u p ), koje se mogu imenovano spremiti i koristiti na drugim radnimlistovima (layout-ima).

organiziranjem jednog ili vie pogleda (w i ev p o r t ) na svakom radnom listu, u kojimase mogu vidjeti i modificirati projekcije, presjeci i pogledi trodimenzionalnog objekta izmodelnog prostora

u nekoliko imenovanih prozirnih "slojeva" (l a y e r ) poloenih jednog preko drugih, priemu svaki objekt moe pripadati jednom od imenovanih slojeva. Slojevi se uproizvoljnom broju mogu k r e i r a t i , b r i s a t i , sa k r i t i z a m r z n u t i i l i za m r z n u t i s a m o ua k t i v n o m ( c u r r e n t ) l ay o u t - u ili z a k l j u a t izbog sprjeavanja izmjena. Objekti semogu kopirati iz jednog sloja u drugi. tako da budu prisutni u vie slojeva.

Kada otvorimo novi projekt (tj. novi .DWG-fail) u AutoCAD-u, inicijalno e se prikazati jedanprostor za modeliranje i dva radna lista (layout-a) s nazivima Layout1 i Layout2. Layout1 imainicijalno ukljuen ortogonalni pogled (viewport) projiciran na X-Y ravninu, to moemo smatratiprostorom za projekciju nacrta 3D modela. Layout2 e vjerojatno inicijalno imati ukljuenviewport za prikaz isometrijske (kose) projekcije. Viewporti su oznaeni okvirom unutar formatapapira. Taj okvir (koji predstavlja g r a n i ce c r t e a ) moemo podeavati, tj. premjetati ipoveavati i preko granica papira dok je ukljuena opcija PAPIR na dnu AutoCAD-ovog radnogprostora. Meutim, iza postave veliine i poloaja formata papira i granica crtea umjesto PAPIR-a ukljuit emo opciju MODEL, jer su viewporti aktivni (tj. reagiraju na baratanje miem) samo utom reimu.Inicijalni viewport, odnosno pogled ili projekciju budueg modela u svako vrijeme moemopromijeniti slijedom menu-naredbi

V I EW > N AM ED VI EW S - i na ponuenoj listi oznaimo

eljeni pogled (od gore-t o p, sprijeda - f r o n t itd, ili iz raznih kosih smjerova - izometrijski ).Klikom na odabrani pogled (viewport) oznaimo ga i aktiviramo klikom na "Set current" (postavikao aktivni).

Ostanimo jo u reimu MODEL. Ako na jednom radnom listu elimo prikazati nekoliko projekcija(npr. nacrt, tlocrt, bokocrt i izometrijski prikaz) koristit emo slijed naredbi V I EW >V I EWPORTS i sa ponuene liste biramo broj eljenih pogleda (1 do 4) ili na postojee pogledemoemo dodati novi opcijom N EW V I EW PORT . Svaki novi viewport moemo zasebnoformatirati, tj. definirati mu smjetaj na papiru, veliinu, mjerilo, stil kotiranja i drugo. U svakomviewportu moemo zumirati i premjetati projekciju unutar prostora viewport-a, odnosno papira,pa se moe desiti da objekt ucrtan u modelni prostor ili druge viewporte nee biti vidljiv (odnosnobit e van granica crtea viewporta) dok ga ne dovuemo, a po potrebi i zumiranjem smanjimotako da se prikae u eljenoj veliini ili sa eljenom detaljnou. Ako ne moemo nai objekt,menu komanda sa sliicom obuhvatit e sve postojee objekte tako da upravo popune

aktivni viewport. Prilikom unoenja (npr. kopiranjem) novih objekata u modelni prostor, zna sedogoditi da se oni u drugoj projekciji u prostoru sami postave na velikoj udaljenosti od postoje eg


4/16


modela, pa e se nakon primjene komande i postojei model i novi objekt prikazati kao sitne

tokice na udaljenim rubovima ekrana, koje emo jedva zamijetiti. Pravokutnim uokvirenjemcijelog radnog prostora za modeliranje otkrit e se njihov poloaj, jer e se oni oznaiti. Sadaoznaimo samo udaljeni objekt i komandom za premjetanje privucimo ga u blizinu postojeegmodela i ponovimo komandu . Nakon toga, po potrebi moemo zumirati onaj dio crtea koji

elimo imati u prikazu.

T ROD I M E N ZI O N A LN I ( 3 D ) R E I M RA D A

3D r e im ini prostor za modeliranje koji automatizirano kooperira sa radnim listovima na kojimapostoje viewport-i. To znai da e sve to ucrtamo direktno u model, biti prikazano na svimviewportima i obratno, te da e se sve izmjene u jednom viewportu automatski aurirati u svimostalim viewport-ima i u prostoru za modeliranje. U svakom viewportu, kao i u prostoru zamodeliranje, mogue je po elji okretati i naginjati prikaz objekta, odgovarajuom menu-opcijom

sa sliicom . Meutim, viewport-i se mogu aktivirati samo s ukljuenom opcijom MODEL, dok

pod opcijom PAPIR nee reagirati na manipulacije mia. Na istom radnom listu, samo jedan odsadranih viewporta moe biti aktivan, i to onaj, koji regira na mia. Drugi vievport istog radnoglista aktivira se jednostavno klikom na njegov prostor, ili na u njemu sadrani crte. Sviviewporti jednog AutoCADovog faila prikazivat e isti objekt gledan iz raznih pravaca, zavisno o

formatiranju pojedinih viewport-a. Crtei koje bismo ucrtali u prostor papira s ukljuenomopcijom PAPIR, nee postati dio trodimenzionalnog sustava prikaza i nee se prikazati ni umodelnom prostoru, ni u ostalim viewport-ima. Isto vai i za crtee koji bi se ucrtali u radnelistove koji nemaju kreiran ni jedan viewport. Ne preporua se u layoute s viewportom crtatiobjekte u reimu PAPIR, jer e se takvi crtei na radnom listu preklapati sa projekcijama 3Dmodela. Ako postoji potreba za unosom detalja ili pomonih crtea i sl. koji nisu dio 3D modela,njih treba crtati u radni list bez viewport-a, koristei opciju PAPIR, koja je u takvima jedinomogua. U radnim listovima bez viewporta nee se prikazivati objekti trodimenzionalnog modela.

D V OD I M EN Z I O N A L N I ( 2 D ) I L I K L A SI N I R E I M R AD A

Ako u layout-u (radnom listu) pod opcijom PAPIR oznaimo i naredbom "cut" izbriemo viewport-

okvir, dobili smo radni list bez i jednog aktivnog pogleda, pa uope neemo moi ukljuiti reimMODEL (ako ne kreiramo novi viewport). U takvom sluaju, bit e mogue samo klasinodvodimenzionalno projektiranje pod opcijom PAPIR na proizvoljnom broju radnih listova, meukojima nee biti nikakve korelacije. U reimu PAPIR nije mogue okretanje i naginjanje prikazaobjekta, jer je prikaz pod tom opcijom "plosnat", odnosno sveden na dvodimenzionalnu projekcijukakve smo crtali tuem i olovkom.

Svaki radni list moemo individulano formatirati (odrediti mu veliinu, vertikalnu ili horizontalnuorijentaciju, definirati mjerilo, stil kotiranja i drugo). U reimu PAPIR na svaki od njih moi emoucrtati drugi objekt. Za razliku od 3D modeliranja koje u jednom .DWG failu obrauje jedanobjekt, u dvodimenzionalnom reimu moemo prikazati veliki broj objekata, svaki na svomradnom listu. Zumiranje e smanjivati i poveavati itav format papira zajedno s okolnim

prostorom. Na okolni prostor je mogue crtati, ali se crte van formata papira nee ispisati napisau pri normalnom nalogu za ispis.Da bi se projektiranje obavljalo u klasinom, dvodimenzionalnom sustavu rada, nije neophodnobrisati postojee (inicijalne) viewporte, veje dovoljno ucrtavanje objekata ograniiti na crtanje upapirnom prostoru, tj. pod opcijom PAPIR. Posjeamo, da je radni list u reimu PAPIR onda, kadaje u prozoru PAPIR/MODEL ispisana rije PAPIR.

U oba (2D i 3D) reima, crtei se mogu slagati iz veeg broja slojeva (l a y e r -a), ijimzamrzavanjem ili deaktiviranjem je u pojedinim layout-ima ili viewport-ima mogue privremeno ilitrajno sakriti na njima ukljuene sadraje. "Zakljuavanjem" sloja, sprjeavaju se (nehotine)izmjene njihovog sadraja.

N em o j t e k o t i r a t i p o d o p c i j o m P A PI R o n o t o j e u c r t a n o p o d o p c i j o m MOD EL i o b r a t n o ,jer ta dva mjerila kotiranja u naelu nisu kompatibilna. Ipak, iznose izmjera u oba reima u

DIMENSION > STYLE > MODIFY > FIT usklauje aktiviranje opcije "scale dimenzions to layout

(paperspace)", ime se automatski "use overall scale to:" u istom panelu postavlja na 0.


5/16


Jo m a l o d e t a l j a

Prigodom prve uporabe radnog lista, AutoCAD e predloiti pretpostavljene parametre viewport-a(format, odnosno dimenzije papira npr. letter (koga moramo mijenjati u A 4 ) , orijentaciju p o r t r e t ,mjerilo 1 : 4, style za kotiranje I SO 2 5 , te ostale pretpostavljene parametre). Njih moemoproizvoljno mijenjati na ponuenom panelu za definiranje layout-a. Izmeu ostaloga, moemomijenjati ili uvoditi nove poglede (viewport-e) u radni list, definirati printer, mjerilo, stil kota i dr.

Desni klik na naziv radnog lista (ponuenog imena Layout1 ili Layout2) omoguit e nam dapromijenimo ponueno ime radnog lista (opcija R e n a m e ) ili primijenimo neki postojei uzoraklayouta opcijom Fr o m t e m p l a t e (unosi layout-template iz faila s nastavkom .DWT ili layout iznekog postojeeg projekta - .DWG-faila). No, moemo kreirati i vlastiti novi layoutmodificiranjem ponuenoga i dati mu proizvoljno ime umjesto Layout1, odnosno Layout2.Poeljno je da uzorci imaju veuklopljenu sastavnicu (crtanu u reimu PAPIR), tako da je netreba crtati svaki puta iznova. Ako je sastavnica ucrtana ili ukopirana u reimu PAPIR, nee semijenjati ako u reimu MODEL zumirano ili premjetamo crte po papiru.

D a p o n o v im o : Novi layout (radni list) se moe kreirati koritenjem ili preradom postojeegleyout-a ili predloka crtea (iz failova s nastavkom .DWG ili .DWT). Poeljno je u tom cilju

pripremiti "prazne" formate crtea u raznim mjerilima s odgovarajuim stilovima kotiranja sagotovom sastavnicom i te formate spremiti kao vlastite uzorke (layout template), u .DWTfailovima.Desnim klikom na ime radnog lista na dnu ekrana postojei radni list moemo kopirati opcijom"Mo v e o r Co p y " i ukljuenjem kvaice "Cr e a t e a c o p y " Ako kvaica nije ukljuena, radni list ese samo premjestiti. AutoCAD nudi popis da oznaimo ispred kojeg postojeeg radnog lista e bitiodredite premjetaja ili kopije. To moe biti i zadnja pozicija u popisu.Brisanjem crtea u kopiji dobili smo novi prazan crte sa gotovim parametrima (mjerilo, stil kota,sastavnica, layer-i s preporuenim debljinama linija i dr.) koji su isti kao u uzorku.

Pod opcijom "PAPIR" zumira se i premjeta format papira tako da najbolje pristaje uprostor monitora, a u opciji "MODEL", zumira se i premjeta crte u odnosu na format papira.

Sastavnica u naelu treba biti ucrtana pod opcijom "PAPIR", da se ne bi smanjivala i poveavalaako zumiramo sam crte pod opcijom "MODEL". Objekti ucrtani ili ukopirani u prostor zamodeliranje, bit e prisutni u svim pogledima (wievport) koji se mogu aktivirati samo u reimuMODEL.

Trodmenzionalni modeli obrauju se u prostoru modela i automatski se preslikavaju svimviewportima. Svi viewporti u tom sluaju prikazuju isti objekt, koji meutim moe biti sloen i odvelikog broja elemenata, a pojedini elementi ili skupine crtenih elemenata (npr. kote,topografska podloga u graevinskim projektima, namjetaj u arhitekturi i sl.) mogu se unijeti uposebnom sloju crtea (layer) i po potrebi sakriti u pojedinim viewportima.

Samo jedan viewport moe biti aktivan, i to samo pod opcijom MODEL radnog lista.Aktivan je viewport onaj, u kome crte reagira na oznaavanje i manipuliranje miem.(Utipkana komanda CTAB u komandnoj liniji ispisuje ime aktivnog wievport-a ako bi to kome trebalo).

Objekti ucrtani u radne listove pod opcijom "PAPIR" preklapat e se s projekcijama"modela" u viewportima, pa se ne preporua "mijeanje" crtea u opciji PAPIR i MODEL, kao nimijeanje sustava kotiranja u ova dva reima (kote unesene pod opcijom PAPIR nisu asocijativnes modelom).

Crtanje na radnim listovima pod opcijom PAPIR moemo koristiti za stvaranje niza crtea(svaki u svom formatu, tj. layout-u) kad ne koristimo 3D modeliranje, npr. za 2D razraduradionikih crtea iz jednog ili vie sklopnih crtea sadranih takoer na jednom ili vie radnihlistova u istom ili drugom DWG failu.

Crte reagira na komande (oznaavanje i manipulacije miem i dr.) samo pod onom opcijom(MODEL ili PAPIR) pod kojom je kreiran. Crte kreiran pod opcijom PAPIR, mogue je meutimukopirati u prostor za modeliranje ili bilo koji viewport (projekciju). Mogue je kopiranjeobjekata i blokova iz jednog projekta u drugi, te iz jednog radnog lista ili viewporta u drugi.

P o st u p a k m o d e l ir a n j a 3 D o b j e k t a moe sadravati slijedee tipine korake:


6/16


Otvaranje novog projekta (.DWG faila) koje ukljuuje: Kreiranje layout-a (tj. otvaranje i formatiranje radnih listova), te u tom sklopu:

konfiguriranje plotera (ako ga nema konfigurira se printer) specificiranje postavki formata (veliina papira, granice crtea, mjerilo, orjentacija i dr.) umetanje sastavnice (t i t l e - b l o c k ) u layout (ako nije sadran veu koritenom uzorku)

Kreiranje crtea u modelnom prostoru ukljuivo na radnim listovima pod opcijom MODEL: kreiranje i pozicioniranje pojedinih pogleda (wievport) na radnim listovima (layout-ima) definiranje mjerila pojedinih pogleda (wievport-a) izbor ili prihvat pretpostavljenog ili kreiranje novog stila kotiranja definiranje (izbor ili kreiranje novog) stila kotnih brojeva i slobodnog teksta na viewportu Konstrukcija objekta u modelnom prostoru i projekcijama (viewport-ima) po potrebi u vie

prozirnih slojeva (layer) pazei na debljine, vrste i boje linija i dr. koristei b l o k o v e . kotiranje objekta, unoenje primjedbi, popunjavanje sastavnica i popisa pozicija i dr.

ispis crtea na ploteru ili printeru, po potrebi uz postavu parametara za ispis.

3D elemente kreiramo ekstrudiranjem (Extrude ) iz 2D ploha (Face s) poput krugova,

pravokutnika i sl. ili likova koje zatvara tzv. p o l i l i n i j a , ili rotiranjem (Revolve ) tih likova okoproizvoljne osi. U oba sluaja treba unijeti i kut (otklona od vertikale ili kut rotacije, pri emu 360osigurava potpuno rotaciono tijelo, a manji kutevi "krike"- isjeke valjkastih tijela.

Modeliranje moemo izvoditi u 3D prostoru za modeliranje, eventualno prethodno postavivikoordinatni sistem u proizvoljno kosi poloaj komandom 3 D o r b i t ( ), ili u pojedinim

viewportima, odnosno pogledima - projekcijama 3D model-a, koje smo prethodno odgovaraju eformatirali (tj. odabrali koje e poglede ili projekcije prikazivati).Moemo koristiti i tijela koja se mogu kreirati uz pomomenu opcija za kreiranje kugle, valjka,torusa i dr. (3D solids).Ako menu-komandama MODIFY > SOLIDS EDITING > SUBTRACT oduzmemo tijelo B od tijela A,tijelo B e postati rupa u tijelu A.

Ako smo usvojili nain organiziranja projekta po radnim listovima i viewport-ima i razlikujemonain rada u 3D i u 2D reimu, slijedea stvar koja se rado otima kontroli samouka je:

KOT I RAN JEOpet poinjemo s malo uvodne filozofije:

Jednu od velikih prednosti AutoCADa predstavlja tzv. "asocijativno kotiranje", tj. takvo, kodkojega se kote automatski prilagoavaju promjenama crtea. Automatska kalkulacija kojuAutoCAD obavlja u pozadini, osigurava da e mjere naih kota biti ispravne bez potrebe da ih miizraunavamo, pod uvjetom da ne kotiramo pod opcijom PAPIR ono to smo ucrtali pod opcijomMODEL i obratno, te pod uvjetom da ispravno usuglasimo ope mjerilo radnog lista ili viewport-a(o v e r a l l s c a le ) s mjerilom kotnih izmjera (Me s s a u r m e n t s c a l e ). No o tim detaljima malokasnije. Prije toga jo malo opih objanjenja i terminologije.

Razlikujemo a s o c i j a t i v n e , n e a s o c i j a t i v n e i e k s p l o d i r a n e kote.

Asocijativne kote se automatski prilagoavaju promjenama crtea.Eksplodirane kote se dobivaju primjenom komande e x p l o d e (razbijanje cjelovitog bloka, tj.skupa elemenata na elemente). Eksplodiranjem kota gubi svojstvo asocijativnosti.Opcijom Qu i c k s e l e c t moe se grupno podeavati, odnosno mijenjati asocijativnost grupe kota.Multilinijski objekti (udvojene crte, pravokutnici, polilinije i sl. - m u l t l i n e ) se ne moguasocijativno kotirati. Tako primjerice asocijativnost nije podrana ni u mjerama prema 2Dlikovima (2D solid)

Izgled i druge karakteristike kota (npr. veliina i oblik strelica, smjetaj mjere na kotnoj liniji,razmak meu paralelnim kotama itd.) ine stil (s t y l e ) kota. AutoCAD nudi izbor predefiniranihstilova, koji se mogu modificirati promjenom pojedinih znaajki temeljnog stila.Parametri stilova mogu se modificirati opcijom m o d i f y . Opcija mijenja postojei stil, pa time u

tom stilu nestaju prijanje postave. Drugu mogunost promjene stila kota prua opcija o v e r r i d e .Ta opcija stvara novu varijantu postojeeg stila, koji ostaje nepromijenjen. Ako tako modificirani

stil elimo primijeniti i na druge projekte, radne listove, ili viewport-e, trebamo ga imenovati ispremiti kao novi stil odgovarajuim opcijama rutine za definiranje stila. Sve promjene stilaaktivira opcija "s e t cu r r e n t ", no n o v i st i l e s e p r i m j e n j i v a t i s am o n a n o v e k o t e .


7/16


Za prijenos eljenog stila (npr. sa novih na prijanje kote) moe posluiti menu komanda FORMATPAINTER s ikonom kista

u meni-u. Naredba se nalazi na traci s alatima uobiajeno pri vrhu

ekrana iznad prostora za crtanje. Oznaimo kotu - uzorak, kliknemo na metlicu format-paintera azatim na kotu na koju elimo primijeniti stil uzorka. Prenoenje istog stila na slijedee kotemoemo nastavljati sve dok tipkom ESC ne prekinemo ovu rutinu. Grupu kota za modificiranjemoemo umjesto klika oznaiti povlaenjem pravokutnog okvira miem oko ciljane grupe kota.

Opcijom Quick Dimenzion mogue je istovremeno kotiranje vie objekata ili izmjena postojeihkota, ali tako unesene kote nisu asocijativne (ne prilagoavaju se automatski promjenamaobjekta).U sluaju zumiranja s kotaem mia ili otvaranja crtea izraenog u ranijoj verziji AutoCADamoe se pokazati potreba za auriranjem kota primjenom komande DIMREGEN (regeneracijadimenzija) koju treba ukucati u tipkovnicu.

A l t e r n a t i v n o k o t i r a n j e podrazumijeva kotiranje objekta u alternativnom sustavu mjernihjedinica (A l t e r n a t e U n i t s ) istovremeno sa temeljnim sustavom mjera (P r im a r y U n i t s ) npr. uzmetriko kotiranje moemo istovremeno kotirati i u colskom sustavu mjera. Alternativne kote bite stavljene u uglate zagrade [xx].

Z a o k r u e n j e (round -off value) zaokruuje stvarnu mjeru na postavljenu vrijednost (npr. nanajbliu 0.25 vrijednost). Uobiajeno je zaokruivanje na odabrani broj decimala. Ove dvije vrstezaokruenja nalau se s dvije razliite komande, od kojih je u menuima dostupnije zaokruenjena eljeni broj decimala (broj decimala se definira u polju P r e c i s i o n ).

Kod iole tonijeg kotiranja, treba biti ukljuena opcija OSNAP koja automatizira preciznopoklapanje kursora s najbliim krianjem ili zavretkom linija ili uglom i sl.Kotiranje s veim brojem decimala je preciznije, ali i znatno sporije i mukotrpnije od "grubljeg"kotiranja. Precizno kotiranje ne trpi "ofrlje" provuene linije kroz mjerna vorita, ma kakonevane one bile. Dapae, elimo li precizno kotirati, poeljno je koristiti ak i rafuru tipa "solid"(jednolina boja umjesto linija i raznih ornamenata i tokica). Prilikom oznaavanja mjernihtoaka kod preciznog kotiranja OSNAP bi naime legalnu mjernu toku mogao zamijeniti

zavretkom rafurne linije ili najblie tokice koja je dio rafure, to naravno rezultira netonommjerom. Mjerne toke ne smiju imati nekoliko crta i toaka koje se priblino poklapaju s mjernomtokom, nego sve moraju biti precizno poklopljene.

Prema AutoCAD-ovom Help-u razlikuju se tri metode kotiranja koje moemo primjeniti u layout-u:

K o t i r a n j e m o d e l a z a is p i s iz p r o s t o r a z a m o d e l i r a n j e (model space) je uobiajenoz a o b i n e c r t e e s j e d n i m p o g l e d om . Kote e biti korektne za ispis ako se sistemskavarijabla DIMSCALE postavi na inverznu vrijednost od (plot) SCALE (npr. ako je plotSCALE = 1/4, DIMSCALE treba staviti na 4).

K o t i r a n j e m o d e l a z a is p i s iz p a p i r n o g p r o s t o r a je bilo preporuano za sloene crtee svie pogleda iz verzija AutoCAD-a prije AutoCAD-a 2002. Koristi se kada se mjere

referenciraju na vanjske crtee (xref) ili kod kotiranja u 3D izometrikim pogledima. Prikazkota iz jednog wievport-a u drugim wievport-ima sprjeava se kreiranjem sloja (layer) zakotiranje u svakom layout-viewportu, koji je smrznut u svim drugim layout wievport-ima.P o st a v a s i s t e m s k e v a r i j a b l e D I M S CA L E n a v r i j e d n o s t 0 o s i g u r a v a a u t o m a t s k u

p r i la g o d b u k o t a i u p a p i r n o m p r o s t o r u .

K o t i r a n j e u le y o u t - i m a je najjednostavnija metoda kotiranja. Oznaeni objekti izmodela kotiraju se pod opcijom "papir". Nije podrana asocijativnost izmeu kota upapirnom prostoru i modela, to znai da promjene geometrije na modelu nee bitiautomatski aurirane u kotama kreiranima u papirnom prostoru. Pretpostavljena vrijedost(1.000) za DIMLFAC i DIMSCALE ne trebaju se mijenjati pri primjeni ove metode.

Ova tri tipino dosta teko razumljiva objanjenje su manje-vie doslovni prijevodi izAutoCAD-ovog Help-a. Nastojat emo stoga u nastavku na zornijim i razumljivijimobjanjenjima.Za poetak, opet neto pojmova i terminologije


8/16


MJER I L A I SUS TAV I M JERA

Kod klasinog projektiranja uobiajeno je mjerilo crtea definirati prije poetka crtanja, ime seosigurava mogunost smjetaja crtea na raspoloivu veliinu papira. Budui da u modelnomprostoru AutoCAD-a crte moemo proizvoljno zumirati (smanjivati i poveavati) a modelniprostor nije ogranien, crtanje se moe zapoeti i bez prethodnog definiranja mjerila.Crtanje izvodimo jednostavno u jedinicama AutoCAD-a (D r a w i n g U n i t ), koje mogu

predstavljati to god elimo. Ako crtamo mikser, jedinica e predstavljati milimetar, ako crtamogeografske karte, jedinica moe predstavljati kilometar. Ne moramo brinuti o veliini crtea, svedok ne doe vrijeme za ispis crtea na odabrani format papira u layout-u. Unatotome, moemomeutim definirati slijedee vrste mjerila za meusobnu prilagodbu pojedinih elemenata crtea,odnosno mjerila za:

tekst u modelnom prostoru kote u modelnom prostoru isprekidane linije (vezano za duine, jer se debljine linija definiraju zasebno) rafuru poglede (viewporte u layout-u)

Ova mjerila osiguravaju meusobnu usklaenost elemenata crtea (npr. veliine kotnih strelica ilirazmaka linija u rafuri sa veliinom itavog crtea) no ona ne utjeu na mjerilo crtea u klasinomsmislu. Definiranjem opeg mjerila crtea, nee se poremetiti veliinski odnosi definirani gornjimmjerilima.

Razmotrimo kratko svako od navedenih mjerila

T e k s t - visina teksta (height) je jedna od karakteristika odabranog stila pisma. Stoga seopenito definira u panelu za definiranje stila teksta (slijed naredbi: FORMAT > TEXT STYLE).Ovdje definirana visina primijenit e se i na kotne izmjere s istim stilom teksta, pa se u tomsluaju ona nee moi zadavati u panelu za definiranje stila kota (AutoCAD e se ignoriratipromjenu visine kotne izmjere). Meutim, a k o v i s in u b r o j k i n a k o t a m a e l im o p o s t a v l j a t i up a n e l u z a d e f i n i r a n j e s t i l a k o t a , u p a n e l u z a d e f i n i r a n j e s t i l a t e k s t a v i s i n a t e k s t a t r e b a

b i t i p o s t a v l j e n a n a n u l u ( 0 ) .

K o t e ( D i m e n z io n s ) - veliinu geometrije kota definira mjerilo d i m e n s i o n s c a le u panelu zadefiniranje kota. Panel se poziva slijedom menu-naredbi DIMENZION > STYLE > MODIFY iliOVERRIDE, a moe je definirati i sistemska varijabla DIMSCALE utipkana u komandnu linijuAutoCAD-a. U panelu za definiranje kota izmeu ostaloga, bira se i stil (pa time i veliina) kotnihbrojeva (text), a ako je u stilu teksta visina teksta postavljena na 0, visina teksta kota zadaje sei mijenja u panelu za stil kota.

L i n i j e - (crtkane, crta-toka i sl.) "Krupnoa" takvih linija u smjeru duine postavlja sekoritenjem tzv. s i st e m s k i h v a r i j a b l i koje se definiraju u komandnoj liniji na dnu AutoCAD-ovogradnog prostora ukucavanjem u tipkovnicu. Za ispis iz modelnog prostora, mjerilo za isprekidane

linije definiraju sistemske varijable CELTSCALE i LTSCALE. Za linije koje se ispisuju iz radnihlistova (pod opcijom PAPIR) koristi se varijabla PSLTSCALE

r a f u r e - "krupnoa" rafure definira se u panelu za definiranje rafure u polju "scale", ili uzpomosistemske varijable HPSCALE.

P o g le d i ( V i ew s ) - Za ispis iz radnog lista mjerilo za viewport treba biti reciprona vrijednost odscale-factor-a.Ako elimo isprintati prikaz naeg objekta direktno iz modelnog prostora, moramo definiratinajprikladnije mjerilo (S c a l e Fa c t o r in Model Space) koje ima istu ulogu kao kod klasinogcrtanja - da smjesti prikaz modela na odabrani format papira. Pri tome mjerilo iskazuje odnosizmeu ispisane jedinice (P lo t t e d U n i t ) prema crtanoj jedinici, tj. jedinici AutoCAD-a (D r a w i n g

U n i t ), ili to je isto, prema jedinicama kojima mjerimo model ili stvarni objekt.

Ope m j e r i l o c r t e a zadaje seza svaki radni list (layout) ili pogled (viewport), prilikomotvaranja radnog lista i naknadno se moe izmijeniti. Kazuje koliko jedinica modela (odnosnostvarnog objekta) predstavlja jedna jedinica crtea na radnom listu. Odgovara uobiajenompojmu mjerila koje poznajemo iz klasinog projektiranja "u papir".


9/16


CRTAN JE u t i p k a v a n j em poloaja poetne i krajnje toke linija ili referentnih toaka likova utipkovnicu o s i g u r a v a p r e c iz n e m j e r e . Zadavanje koordinata ima oblik @x,y. Znak @ se koristiako mjeru treba raunati relativno, od trenutne pozicije kursora, ali je stalno ukucavanje znaka @dosta dosadno, pa ga je zgodno koristiti uglavnom za kose linije, pravokutnike i sl.Praktian je nain crtanja s ukljuenom opcijom ORTHO koja osigurava strogo horizontalni ilivertikalni smjer linija. Kliknite na poetnu poziciju linije, povucite poetak linije u eljenomsmjeru (x ili y) i zatim utipkajte zadanu duinu u tom smjeru bez znaka @. Ako ne koristite mia,

koordinate tipkane od toke do toke bez @ su apsolutne, tj. raunaju se od ishoditakoordinatnog sistema, to se openito rjee koristi.

KOTEe iskazati mjeru koja jejednaka umnoku ucrtane mjerei mjerila izmjera (Messaurmentscale) koje se inicijalno postavljana vrijednost 1. Ako nepromijenimo tu vrijednost,izmjere e iskazivati tonoucrtane mjere (1:1).

MJER I LO I ZM JERA( M e s a u r m e n t s ca le ) definiraodnos izmeu ucrtanog brojajedinica (tj. utipkanih mjera utipkovnicu) i ispisane mjere nakoti. Postavimo li Measurmentscale na 2, na kvadratuucrtanom u modelni prostor sastranicama 10 jedinica, kota edavati mjeru 20. Primjerkoritenja tog mjerila jekotiranje detalja koji je ucrtan

poveano u odnosu na ope mjerilo crtea. Vee mjerilo izmjera iskazuje vee vrijednosti mjerena kotama.

Slijed menu-naredbi DIMENZION > STYLE > MOD I FY trajno mijenja trenutni stil kota, aDIMENZION > STYLE > OVERRI D E > stvara novu varijantu aktivnog stila, dok izvorni stil ostajenepromijenjen. Stil se proglaava aktivnim putem naredbe "Set current". N o v i s t i l s ep r i m j e n j u j e s a m o n a n o v e k o t e , a po s t o j e e o s t a j u b e z iz m j e n e . Unesimo privremeno bilokoju novu kotu. Njezin stil moemo prenijeti na postojee, menu naredbom f o r m a t p a in t e r (klikom na kotu-uzorak, pa na metlicu, pa redom na ciljane prijanje kote sve dok se

postupak ne prekine pritiskomna tipku ESC). Na isti nainmogu se prenositi i debljine

linija..Format painter e prenijeticiljani stil i na grupu kota kojesmo nakon klika na metlicuoznaili pravokutnim okviromuz pomokursora.

Ako stil kota izmijenjenopcijom OVERRIDE elimokoristiti u drugim layoutima,viewportima ili projektima,moramo ga imenovati i time

sauvati kao novi stil, iskoristivbilo gdje u projektu i prenosivu druge projekte.

opis radnih listova vidljiv je samo kad je AutoCAD-ov prozor


10/16

i p c@op t i n e t . h r 10 / 10

MJER I LO ( GEOMETR I JE) KOTA ( o v e r a l l s c a le ) (DIMENZION > STYLE > MODIFY > FIT)definira veliinu geometrije kota (veliinu strelica, prepusta pomonih kotnih linija i dr) b e zu t j e c a j a n a m j e r n u v r i j ed n o s t ( i zm j e r u ) k o t e .

Ovo mjeriloproporcionalno zumirageometriju kotadefiniranu na kartici

LINES AND ARROWS,ukljuivo visinu brojkina koti. N e m i j en j ai s k a za n u v r i j e d n o s t

i z m j e r a u modelnomprostoru.

Izbor opcije s c a l ed i m e n z io n s t o l ay o u t

( p a p i r s p a c e) dat eispravne izmjere prikotiranju objekata u

papirnom prostoru(crtanih i kotiranih podopcijom PAPIR, pa i kadsu u papir ukopirani izmodelnog prostora).

T o l e r a n c i j e

Upis tolerancija uz kotu omoguuje panel za definiranje tolerancija koji prizivamo slijedomkomandi DIMENZION > STYLE > MODIFY ili OVERRIDE > TOLERANCES. Rutina nudi nekolikooblika naznake tolerancija:

primjer:

l a t e r a l t o l e r a n c e s - jednosmjerno otstupanje od bazne mjere 100-0.008

d e v i a t io n t o l e r a n c e s - gornje i donje otstupanje - dodaju se

na osnovnu izmjeru opcijom Tolerance Format > biraj metodu +0.016(L im i t s / Symetrical / Basic) > unesi gornje i donje odstupanje 100 -0.005u predviene okvire

S im e t r i c a l - simetrino otstupanje ima oblik: 100 0.018

N a j e d n o s t a v n i j i n a i n z a u n o s t o l e r a n c ij a :

desni klik na kotu koju treba tolerirati i izbor opcijep r o p e r t i s , otvara lijevo prikazani panel, u komemoemo postaviti i vrstu tolerancije i iznose odstupanja izahtijevanu preciznost, odnosno broj decimala, pa idruge parametre.

Na alost, barem u verziji AutoCAD 2002 primjeena jegreka kod primjene srednjeg oblika, koja onemoguujeispravan unos gornje i donje tolerancije. Naime u sluajukad su gornja i donja mjera negativne, AutoCAD gornjumjeru pogreno unosi s pozitivnim predznakom. Nomogue je tolerancije upisati uz izmjeru i obinimtekstualnim upisom


11/16

i p c@op t i n e t . h r 11 / 11

SLOJEVI CRTEA (Layer) I SAKRIVANJE OBJEKATA

Spomenuto je da se konstruiranje u svakom radnom listu ili viewport-u moe izvoditi uproizvoljnom broju prozirnih "slojeva" (layer-a). To se radi tako, da se na popisu slojeva klikom

aktivira eljeni sloj prije izvoenja namjeravanih operacija (crtanja, kotiranja i dr.)Promjena aktivnog sloja treba se izvoditi dok nije oznaen ni jedan element.Kada klikom oznaimo bilo koji element crtea, automatski se aktivira sloj kome element pripada.Kliknemo li sada na neki drugi sloj, oznaeni elementi e se preseliti na taj sloj.

U svakom sloju moe se definirati pretpostavljena (default-na) debljina, boja i vrsta crta, koja seza pojedine elemente crtea moe proizvoljno mijenjati, tj. moe se primijeniti preporuenapostava sloja (by-layer), bloka (by-block) ili proizvoljna konkretna vrijednost.

Svaki sloj se po potrebi moe deaktivirati i aktivirati ili zamrznuti i odmrznuti. Deaktiviranjem ilizamrzavanjem sloja se na njemu sadrani objekti sakrivaju i ujedno "izbacuju iz igre" u svimoperacijama koje se izvode nad crteom.

Tako primjerice u pojedinim pogledima moemo sakriti kote, sklopni crte moemo sastavljati izpojedinih podsklopova koje konstruiramo na zasebnim slojevima, pa svaki podsklop moemoprikazati a sakriti sve ostale, ili ih prikazati sve zajedno, tako da se vidi itav sklop. Moemosakriti pomone konstruktivne linije ako su na zasebnom sloju. Pri izgradnji u fazama, pojedinefaze moemo prikazati na zasebnim slojevima, dodajui novije objekte u novom sloju itd.

Vidljivost pojedinih layer-a kontroliraju opcije FREEZE/THAW (zamrzni/odmrzni) i TURN ONLAYER (aktiviraj sloj) i TURN OFF LAYER (deaktiviraj sloj) i to posebno u svakom radnom listu(layout-u) ili pogledu (viewport-u). Pri otvaranju novog radnog lista definirat emopretpostavljenu vidljivost (default visiblity) za nove radne listove i poglede. Promjena (override)vidljivosti u trenutnom pogledu (FREEZE OR THAW IN CURRENT VIEWPORT) ne djeluje na ostalepoglede.

Postojei oznaeni objekt premjetamo iz aktivnog u bilo koji drugi sloj jednostavnim klikom naciljani sloj u popisu slojeva. Ako su pretpostavljene postavke tog drugog sloja razliite od prvoga,mogu nam se pri tome promijeniti postavke preseljenog crtea (debljina, boja i vrsta linija i sl.).U prostoru papira, mogu se sakriti samo neki slojevi.

T u r n o f f / T u r n o n la y e r (deaktiviranje / aktiviranje sloja) je bri nain sakrivanja i ponovnogprikaza pojedinih slojeva, pri kome se ne izvodi regeneracija crtea. Opciju koristimo za estepromjene vidljivosti slojeva trenutnog pogleda (viewport-a).

Fr e e ze o r T h a w i n c u r r e n t v i e w p o r t - zamrzavanje/odmrzavanje sloja u trenutnom pogledu nedjeluje na druge poglede. Zamrznuti sloj nije vidljiv, ne regenerira se i ne ispisuje. "Otapanjem",odnosno odmrzavanjem (Thaw) zamrznuti sloj ponovo postaje vidljiv. Zamrzavanje se moe

protegnuti na sve poglede ako koristimo opciju Fr e e z e o r T h a w i n a l l v i e w p o r t s . Odmrzavanjeautomatski regenerira crte. Zbog regeneracije, opcija neto due traje od Turn on/off na sporijimraunalima.

H i d e (Sakri) je komanda koja sakriva nevidljive elemente i linije u trodimenzionalnim crteima(npr. stranje - zaklonjene bridove modela) i nema nikakve veze sa prethodno navedenimopcijama za sakrivanje ili prikaz odabranih slojeva.

L o ck / U n lo c k l a y e r (zakljuavanje / otkljuavanje) slojeva sprjeava nenamjernu promjenu napojedinim slojevima. Na zakljuanom sloju ne mogu se mijenjati objekti prije otkljuavanja sloja.Co l o r o f L a y e r - opcija smjetena na istom meni-u za kontrolu slojeva postavlja pretpostavljenuboju (b y l a y e r ) objekata na odabranom sloju. Na pojedinim oznaenim objektima boja se moeproizvoljno promijeniti bez utjecaja na pretpostavljenu boju sloja (by layer) ili boju skupaobjekata-bloka (b y b l o c k ). Za svaki oznaeni objekt moemo birati izmeu neke proizvoljneboje, pretpostavljene boje sloja ili pretpostavljene boje bloka. U susjednom meni-u, na sliannain se kontrolira debljina ili boja linija, tako da se za svaki oznaeni objekt ili blok (skup


12/16

i p c@op t i n e t . h r 12 / 12

objekata) moe birati proizvoljna debljina ili boja linije, pretpostavljena debljina ili boja sloja (bylayer) ili bloka (by block).

R a d s b lo k o v i m a ( b l o c k )

Blok (b l o c k ) je skup elemenata crtea koji su integrirani u jednu cjelinu i ponaaju se kao jedanelement. Oznaenu grupu elemenata moemo sastaviti u blok komandom Ma k e b l o c k , koja

zahtijeva imenovanje bloka. Imenovani blok se pamti u trenutnom projektu i moe se uvijekpozvati iz bilo kog radnog lista ili viewport-a naredbom I n s e r t b l o ck i ukopirati u crte.Imenovani blok se moe spremiti i kao poseban fail naredbom EXPORT. Tako eksportirani blokovimogu se grupirati prema vrsti po folderima i koristiti za umetanje u druge projekte i crtee. Na tajnain s vremenom svaki korisnik moe stvoriti vlastitu kolekciju gotovih elemenata ili sklopova(vijci, matice, profilni materijali, elektrini ili elektroniki simboli itd).Skromnija kolekcija gotovih blokova sadrana je i u AutoCAD-u, u folderu AutoCAD-a subfolder:SAMPLE\DESIGNCENTER a opsenije kolekcije se mogu potraiti na internetu. Bolji proizvoiuz svoje proizvode na zahtjev daju i gabaritne crtee svojih proizvoda u AutoCAD-u, pa se i onimogu koristiti za ugradnju u nae projekte.

Gotovi elementi iz kolekcije

AutoCADa se umeu uaktivni crte slijedomkomandi INSERT >EXTERNAL REFERENCE >biramo folder AutoCADa,subfolder \SAMPLE\DESIGNCENTER\i iz liste lijevo biramokolekciju (npr. vijaka)

Kolekcija se umee uprojekt grupirana u blok

koji razbijamo komandomEXPLODE, pa eljeneelemente koristimo u crteuili spremamo kao vlastitiblok komandom MAKEBLOCK ili "copy" ili "cut" i"paste as block."

Moemo kreirati i poseban DWG fail ili uzorak-fail (.DWT) u kome emo uvati sve gotove elementekoje uestalo koristimo. Ako su elementi ucrtani u modelni prostor, moemo ih preuzeti obinimkopiranjem, a ako su spremljeni kao blok, preuzet emo ih komandom "insert block". Uposljednjem sluaju fail s uzorcima nije potrebno podizati u AutoCAD-u.

Drugi nain sastavljanja bloka iz oznaenih elemenata crtea sastoji se u oznaavanju ciljanegrupe elemenata, naredbi c o p y i zatim p a s t e a s b l o c k . Umjesto "copy" jednako se moeprimijeniti i komanda c u t, i zatim p a s t e a s b l o c k . ("cut" brie oznaenu grupu). Na ove nainekreiran blok nije imenovan, pa se time izbjegava gomilanje velikog broja imenovanih blokova,pogotovo ako se oni koriste samo jednokratno ili privremeno.

Normalno se klikom moe oznaiti samo jedan element. Grupa elemenata se moe oznaitipravokutnim okruenjem uz pomokursora. Ako grupa treba biti oznaena selektivno (tj. trebaizabrati samo neke elemente iz vee grupe) grupa se oznaava klikom na svaki ciljani element uzdranje pritisnute tipke shift (za velika slova). To funkcionira samo ako je u meni-opcijamaTOOLS > OPTIONS > SELECTION tako definirano.

Svaki blok se moe ponovo "razbiti" na polazne elemente komandom e x p l o d e ( )


13/16

i p c@op t i n e t . h r 13 / 13

P r e p r a v c i i p r em j et a n j a b l o k a

D e b l j in a i l i b o j a p o j e d i n i h e le m e n a t a b l o k a n e m o e s e m i j e n j a t i d o k j e e le m e n t u

b l o k u . esto e biti i drugih razloga za ispravak elemenata bloka. U cilju prepravka, blok senajprije mora razbiti na elemente, a nakon izmjene elementi se opet mogu oznaiti i sastaviti ublok na opisane naine.

No u sloenim crteima bilo bi nakon eksplodiranja bloka teko ponovo sastaviti blok od pojedinihelemenata koji se prekrivaju s drugim elementima (ustvari teko je selektirati elemente bivegbloka ako su izmijeani sa umom drugih elemenata). Zbog toga je prikladno blok prije razbijanjana elemente izmaknuti sa originalne pozicije na prazan prostor, gdje e se izvriti izmjene iponovo grupiranje, i izmijenjeni blok vratiti komandom za premjetanje, koja omoguuje preciznonamjetanje izabrane toke bloka na izabranu referentnu toku kompletnog crtea uz primjenuopcije OSNAP. Da bi se to omoguilo, prije izmjetanja bloka sa originalne pozicije, na crteutrebamo izvan bloka osigurati referentnu toku (krianje, ugao i sl.) koju sadri i blok, i na kojuemo se referirati prilikom vraanja bloka na originalnu poziciju.

Umjesto komande za sastavljanje i vraanje ispravljenog bloka na izvornu pozicijupremjetanjem, izmijenjeni skup elemenata moemo ostaviti rasut i stvoriti blok oznaavanjem

grupe elemenata i komandom Co p y w i t h b a s e p o in t uz izbor referentne toke poklapanja,tekomandom P a s t e a s b l o c k , prenijeti blok na izvorni poloaj, pri emu poklapamo odabranureferentnu toku bloka sa istom na originalnu. Opcija OSNAP pri operaciji treba biti ukljuena.

Ovaj postupak omoguuje da se eksplodirani blok sauva za eventualne naknadne korekcije, tetime utedi dio posla u sluaju naknadnih izmjena bloka. Po potrebi, moe se sauvati i "viak",tj. uzorak izmijenjenog bloka dobiven komandama c o p y i p a s t e a s b l o c k na bilo koji prazanprostor. To je korisno ako se dotini blok koristi na vie mjesta ili u vie layout-a ili pogleda(viewport-a). Veliinu blokova po potrebi moemo prilagoditi izborom parametra "scale" koju nudinaredba "paste as block".

-----xxxxxxxxxx-----

Budui da se vjerojatno vekoliko-toliko sluite raunalom ako pokuavate koristiti AutoCAD, lakoete se snai sa opcijama koje slie na opcije drugih softverskih produkata, pa je suvinoobjanjavati trivijalne postupke, kao i detaljne opise pojedinih menu-opcija ili komandi AutoCAD-a,koje se uostalom mogu nai i u raznim izdanjima prirunika za AutoCAD. Ipak, izuzetno na krajudodajemo popis (veinom 3D) naredbi koje se unose utipkavanjem u komandnu liniju na dnuAutoCAD-ovog panela. Veina ima i menu-naredbu u obliku ikonica na naredbenim trakamaAutoCAD-a. Dakako, sustav pomoi AutoCAD-a, koristit ete za objanjenje detalja i nainakoritenja konkretnih komandi. Hrvatske opise pojedinih komandi AutoCAD-a moete nai na:http://www.ic.ims.hr/autocad/kazalo-autocad.html

Na 15 stranica nismo se mogli uputati u naprednije opcije, poput npr. koritenja drugog DWGizvora (npr. snimke terena) u nekom novom failu, koritenje uzoraka (Template) npr. "praznih"formata sa tipskom sastavnicom i dr. no ACAD ipak ne moete savladati "na brzaka".

Ono to Vam je vjerojatno najee priinjavalo tekoe, rasvijetlili smo u ovom tekstu, pa senadamo da se sada moete upustiti u poetniku primjenu AutoCAD-a bez veih frustracija.

Ako ipak nismo u pravu, iskoristite neki od AUTODESK-ovih trening - programa(www.autodesk.com), a na Internetu se nude i druge edukacije, pa i na hrvatskom jeziku.
mailto:[email protected]://www.ic.ims.hr/autocad/kazalo-autocad.htmlhttp://www.autodesk.com/mailto:[email protected]://www.autodesk.com/http://www.ic.ims.hr/autocad/kazalo-autocad.html


14/16

i p c@op t i n e t . h r 14 / 14

DODATAK

AUTOCAD - KOMANDE ZA 3D OPCIJE (PREKO TASTATURE)Popisane su vanije komande (veinom za 3D opcije) koje su manje uestale ili uobiajeno default-no misu

sadrane u ikonama alatki

DIMBASELINEkreira seriju pravaca pod zadanim kutevima ili u zadanim razmacima i sl.

OOPS Ima isto djelovanje kao povratnica sa trake s alatima (vraa nas u stanje prije posljednjeizmjene, tj. vraa nas za 1 korak pri editiranju slike ili teksta)

THICKNESS kontrolira debljinu linija odabranog objekta (objekata)

TRACE kreira liniju s debljinom > 0. Ako se FILL postavi na ON, linija e biti puna, a u protivnom seiscrtavaju samo konture. Sa ENTER se dodaju novi segmenti sloene linije na dosadanji lik.(tipku ENTER zamjenjuje i desna tipka mia).

TABSURF kreira plat iz zatvorene krivulje i vektora koji daje smjer i duinu plata.

ELEV Lik ili poliliniju (zatvoreni lik, liniju s debljinom i sl.) u tlocrtu ortogonalno izvlai u plat ili tijelouzdu Z osi u pozitivnom ili negativnom smjeru. Funkcionira samo sa objektima iz XY ravnine.Tako nastala tijela i platevi ne mogu se modificirati komandama UNION, SUBTRACT iINTERSECT

EXTRUDE liniju - krivulju ili dvodimenzionalni lik izvlai u tijelo (solid) zadane visine. Kod linija s debljinomzanemaruje debljnu (koristi trasu simetrale linije) Tako stvorena 3D tijela mogu semodif ici rati komandama UNION, SUBTRACT i INTERSECT.

3DSOUT 3D-studio out - exportira 3D objekte, ali samo "lica" objekata (vanjske tj. vidljive povrine).Polilinije, krugove i sl. uvijek eksportira, dok linije i lukove samo onda ako imaju debljinu (tj. akodebljina nije postavljena na 0).

REVOLVE stvara tijela ili plateve rotiranjem poli-linija ili krivulja odnosno plonih likova oko proizvoljneosi. Likovi moraju biti popunjeni (2D solid) Tako nastala tijela (3D solid ) mogu semodif ici rati komandama UNION, SUBTRACT i INTERSECT

UNION Stapa vie 3D objekata u jednu cjelinu (tijela u prodoru i sl). Komanda nije primjenjiva natijelima nastalim uz pomokomande ELEV, nego treba koristiti komandu EXTRUDE.

SUBTRACT Oduzima odabrani 3D-objekt od zadanog 3D-objekta ili grupe objekata (pravi "rupu" u 3Dobjektima). Komanda nije primjenjiva na tijelima nastalim koritenjem komadne ELEV, nego zageneriranje tijela treba treba koristiti komandu EXTRUDE

INTERSECT Ostavlja na ekranu preklapajui dio vie 3D objekata koji se meusobno proimaju (prostor

koga ispunjavaju oba tijela). Komanda nije primjenjiva na tijela nastala izvlaenjem plonihlikova i krivulja komandom ELEV, vekoritenjem komande EXTRUDE.

VIEWRES 15 daje grubo a 150 (1500) daje fino zaokruenje lunih linija odnosno 3D ploha (vei broj sebolje pribliuje krugu, a manji broj daje poligon mjesto kruga, ali smanjuje memorijske potrebe)

VPOINT premjeta toku gledita kod 3D modela. Zadaje se koordinatama ili alatom

VPORTS dijeli ekran na vie parcela, od kojih svaka moe imati drugi VPOINT (tj. prikazuje 3D modelistovremeno iz raznih kuteva gledanja na istom ekranu) Na taj nain se mogu prikazati iuobiajene ortogonalne projekcije modela ? itava iskreirana postava se zove VIEWPORTSKONFIGURRACIJA Prije koritenja VPRTS, parametar TILEMODEmora biti stavljen na 1

WBLOCK sprema odabrani objekt (djelominu cjelinu crtea, tzv. BLOK - npr. vijak u nekom mehanikomsklopu) kao poseban fail. Blok se moe koristiti i u drugim AUTOCAD crteima, a ne samo uonome u kome je kreiran. Zadaje se hvatite za pozicioniranje bloka na crteu i odabire blok.Birati se moe i skupina elemenata (kliktanjem na objekte ili uokvirenjem alatom za grupiranje) .


15/16

i p c@op t i n e t . h r 15 / 15

Kad se blok kreira, nestaje sa slike. Moe se vratiti uitanjem ili komandom OOPS odnosno salatnom ikonom povratnica

WEDGE kreira 3D ugao (trokut s debljinom)

WMF ob jekti (Windovs metafail objekti) su definirani vektorski i ne gube rezoluciju pri promjeni veliine prikaza).Imaju nastavak .WMF u imenu faila

WMFIN importira Windovs metafail objekt

WMFOPTS omoguuje variranje nekih parametara pri importiranju jednostavnih formi (krugova,pravokutnika, poligona i sl). Mijenja debljinu linija, punjenje bojom itd

WMFOUT eksportira (sprema kao zasebni fail) odabrani objekt (objekte) kao WMF- fail.

XLINE kreira dvosmjerni pravac (liniju beskonane duine), obino u konstruktivne svrhe.

SAVEIMG Sprema odabranu dovrenu sliku (3D prikaz ukljuivo odabranu povrinu, materijal, rasvjetu ipostavu, tj.VIEWPOTRS-configuraciju) kao bitmapu ( .BMP ili .GIF ili drugi) fail, tj. eksportira

imitaciju fotografi je generirane u ACAD-u.

STVORIMO BESPLATNU BAZU GOTOVIH ELEMENATA

Ako stotine osoba uvijek iznova konstruira esterostranu maticu, presjek "U" profila ili zahodskukoljku u tlocrtu, to je stvarno najgluplji nain rasipanje inventivnog potencijala. NaInternetusekao mogu nai i besplatni ACAD-blokovi (vidi npr:www.zoomcad.com/autocad_blocks.html), aliu praksi to ba i nije lako. Ili je rijeo ponudama, ili nisu besplatni, ili nisu kompatibilni, ii su PDFa ne DWG itd., uglavnom veina je po obiaju lijepak za otvaranje stranica koje neto nude.Da pomognemo domaim korisnicima AutoCAD-a (prvenstveno mislimo na inovatore i tehniarekoji djeluju van profesionalnih projektnih biroa) predlaemo f o r m i r a n j e b e s p la t n e k o l e k c i j eg o t o v i h e l em e n a t a (sve su kategorije trenutno jo prazne) u skupini DWG failova u koju emo

unositi gotove elemente (blokove autocada)k o j e s t e V i p r ip r e m i l i . Za uzvrat, Vi ete moibesplatno koristiti elemente koje su kreirali drugi korisnici. Jednostavno ete downloadatikategoriju koja Vas zanima i kopirati u Va projekt blokove koje trebate. Poeljni su 3D blokovi,ali primamo i 2D projekcije. Ne smijete slati tue (tj. autorizirane) elemente podlone autorskimpravima, nego samo svoje izvorne radove. Slanjem radova odriete se bilo kakvih autorskihprava, a stvorena kolekcija bit e besplatno na raspolaganju svima, bez ogranienja.Vae elemente nam aljite mailom na [email protected] Predlaemo slijedee kategorije:

KATEGOR I JE:

o pa t e h n i k a i s t r o j a r s t v o : g r ae n j e i ar h i t e k t u r a : em e i s im bo l i :

vijana roba namjetaj i bijela tehnika elektroinstalacijeeli

ni profili infrastrukturni elementi vodovodne instalacijeAL i prozorski profili arhitektonski detalji ostale instalacije

elektromotori i reduktori hortikulturni elementi elektroniki elementifittinzi (vovovod i kanalizacija) vozila i plovila automatizacijaopruge o s t a l o : pneumatikaspirale, zuanici, i sl. razni 3D blokovi ostalotransportni ureaji razni 2D blokovi

i P C - I NOVA CI JSKO - PODUZETN I K I CENTARRijeka, Verdieva 11 / ITel / Fax: (051) 227-568

[email protected] I KONSTRUKTORI, ULANITE SE U iPC ! TO JE VAA UDRUGA !

http://inovatori.hr/.

VRATIMO HRVATSKOJ IMID TEHNIKI PISMENE NACIJE !
mailto:[email protected]://www.google.hr/#sclient=psy-ab&hl=hr&source=hp&q=acad+blokovi&pbx=1&oq=acad+blo&aq=1&aqi=g-s1g1g-s1g1&aql=1&gs_sm=c&gs_upl=0l0l1l9638l0l0l0l0l0l0l0l0ll0l0&fp=1&biw=1206&bih=1003&bav=cf.osb&cad=bhttp://www.google.hr/#sclient=psy-ab&hl=hr&source=hp&q=acad+blokovi&pbx=1&oq=acad+blo&aq=1&aqi=g-s1g1g-s1g1&aql=1&gs_sm=c&gs_upl=0l0l1l9638l0l0l0l0l0l0l0l0ll0l0&fp=1&biw=1206&bih=1003&bav=cf.osb&cad=bhttp://www.zoomcad.com/autocad_blocks.htmlhttp://www.zoomcad.com/autocad_blocks.htmlmailto:[email protected]:[email protected]://inovatori.hr/mailto:[email protected]://inovatori.hr/mailto:[email protected]:[email protected]://www.zoomcad.com/autocad_blocks.htmlhttp://www.google.hr/#sclient=psy-ab&hl=hr&source=hp&q=acad+blokovi&pbx=1&oq=acad+blo&aq=1&aqi=g-s1g1g-s1g1&aql=1&gs_sm=c&gs_upl=0l0l1l9638l0l0l0l0l0l0l0l0ll0l0&fp=1&biw=1206&bih=1003&bav=cf.osb&cad=b


16/16

i p c@op t i n e t . h r 16 / 16

B I L J E K E

Documents

AUTOCAD Za Samouke