Aksiomi za tumačenje lirske poezije

1. aksiom:

Jezik lirske pjesme razumijevamo (u našem tumačenju) prije svega na njegovoj referencijalnoj (doslovnoj) razini. U početku razumijevanja pjesme moramo prije svega razumjeti njeno bukvalno značenje. Ako smo prataći doslovno značenje stihova došli do samog kraja pjesme, ona očito nema u sebi jezičkih figura pa njena figurativnost onda funkcionira tek kao alegorija, tj. cijela pjesma jeste jedna figura. Nikad iskazni sud (onog ko nam govori) ne smijemo poistovjetiti s autorom pjesme. To znači da je lirski subjekt uvijek konstrukcija ljudskog lica (kreirana i stvorena od strane samog autora pjesme). Zbog toga npr. lirski subjekt može biti žena, a autor pjesme muškarac i obrnuto.

2. aksiom:

U tumačenju lirske pjesme moramo poći od prepoznavanja i identifikovanja osobe koja govori tj. lirskog subjekta. Moramo nastojati da ga opišemo: ko je on, kojeg je doba, kojeg je spola, kojem društvenom sloju pripada itd. Sve što o njemu možemo saznati iz pjesme omogućuje nam njeno bolje razumijevanje. Lirska pjesma, dakle, nije govor samog pjesnika (relanog pjesničkog imena) već je govor konstruiranog lirskog subjekta.

3. aksiom:

U različitim čitalačkim postupcima, čitalac se (prirodno) nastoji identificirati (poistovjetiti) sa lirskim subjektom i njegovom "dramom". Ali često, budući da postupke, osjećanja ili govor iskazanog subjekta ne shvatamo (jer ne dijelimo isti pogled na svijet npr) kao slobodne osobe (liberalni čitaoci) mi pristajemo na činjenicu da postoje ljudi koji svijet ne vide, ne osjećaju i o njemu ne misle kao mi. Taj i takav lirski subjekt stoga upoznajemo.

4. aksiom:

Glavni ili centralni motiv jedne lirske pjesme uvijek je jedna generalna ideja, stav, misao, osjećanje ili spoznaja koju deduciramo iz cjeline značenja pjesme. Pa tako, motivi nekih lirskih pjesama npr. mogu biti:a) stanovita misao o svijetu (čovjeku i njegovom odnosu prema svijetu)b) izvjesno osjećanje (sebe, stvarnosti, svijeta ili druge osobe)c) neka ključna pitanja (o sebi, o drugome, o svijetu ili bilo čemu)d) informacije ili znanje o nečemu itd.Interpretacija je književno-teorijska metoda kojom se pokušavaju utvrditi i definirati sva njena moguća značenja.

5. aksiom:

Lirska pjesma, umjetnički tekst, kao ni bilo koje umjetničko djelo ne može propagirati zlo ili nečiju smrt, a da pri tome ostane umjetničko djelo. Umjetnost (književnost) u svojoj temeljnoj

namjeri propagira život, dobro, razumijevanje među ljudima čak i onda kada stvarni umjetnik, u stvarnom životu i nije humanista i pozitivno ljudsko biće.