Sarajevo Godina XIV 16. mart/o`ujak 2011. god. 2 KM Izlazi srijedom

D 2

,80 E

A 2

,80 E

NL

2,80

ES

32,0

0 SE

KC

H4,

40D

K 1

9,00

DK

KH

14

KN

2E

100

DIN

733

Pametnije smood mu{karaca

Pametnije smood mu{karaca

Severina VU^KOVI]

Jasmin RENDI]

Moji daniu zatvoru

80

66

64

28

34

4 Cafe 79 Horoskop 84 Arte 88 Party zone

magazin za cijelu porodicuIzdava~ AVAZ-ROTO PRESS

GGllaavvnnaa ii ooddggoovvoorrnnaa uurreeddnniiccaa

Elameri [KRGI]-MIKULI]

ZZaammjjeenniikk ggllaavvnnee ii ooddggoovvoorrnnee uurreeddnniiccee

D`emal D@AKMI]

PPoommoo}}nniikk ggllaavvnnee ii ooddggoovvoorrnnee uurreeddnniicceeAlma RED@EPAGI]

LLeekkttoorriiccaaIndira PIND@O

RReeddaakkcciijjaaLejla LOJO

Elvedina D@AKMI] Amela KESEROVI]

Zana KOLO[Selma MULI]

FFoottoo-sslluu`̀bbaaAVAZ-ROTO PRESS

SSttaallnnaa ssaarraaddnnjjaaAhmet BAJRI] BLICKO

Emira GLUMAC

Hedija MEHMEDI]Jasmin HAD@I]Seid MASNICA

D`emka KARA^AMelina KAMERI]

DDiizzaajjnnLarisa HASANBEGOVI]

DDiirreekkttoorr DDrruu{{ttvvaaSanja ISANOVI]

IIlluussttrraacciijjee Agencija „Shutterstock“

DDTTPP ssttuuddiioo

AVAZ-ROTO PRESSOOrrggaanniizzaacciijjaa {{ttaammppee RADIN PRINT d.o.o. Zmaja od Bosne 4

71000 Sarajevo

AAddrreessaa rreeddaakkcciijjeeTE[ANJSKA 24 b

TTeelleeffoonnii281-426 i 281-444

FFAAXX:: 281-428ee-mmaaiill:: azra@avaz.ba

MMaarrkkeettiinngg 281-356, fax:281-441

mail: marketing@avaz.ba

Rukopisi i fotografije se ne vra}aju

TTrraannssaakkcciijjsskkii rraa~~uunniiUNICREDIT ZAGREBA^KA

BANKA, TRNbr.3383202266402293

DEV.RN.br.33832048932443

55 NLB TUZLANSKA BANKA TRN br.132731001313169 SWIFT CODE:TBTUBA22 HYPO ALPE ADRIA BANK

TRN.br. 3060510000030742DEV.RN.br.

71004200934630002 BBI Bosna

Bank International TRN br.1410010000001620

SWIFT CODE: BBIBBA22 Identifikacioni br.4200934630002

PDV br.200934630002Porezni broj: 01357333

Indira KU^UK-SORGU^Moji su preci autohtoni sarajevski mahala{iToribio de PRADOPEREZDiplomat koji slu{aHarisa D`inovi}aNedim ]ERIMOVI]Ameri~ki san zamijenio bosanskimDalaj-lama TenzinGYATSOZbogom politiciDragutin Braco KOSOVACKrupna rije~ mo`e da ubije

AZRAIz sadr`aja

Canan ERGUDERZbog Kerema je ostavila i supruga

24

Fotografija s naslovne strane: Arhiv „Terme ^ate`“

AZRACafe

4/azra 2011.

Lijepi uz „Max Factor“Kozmeti~ka ku}a „Max Factor“ odlu~ila je nagraditi vjerne

~itatelje na{eg magazina. Sve {to treba da u~inite jeste da odgovoritena pitanje:

Kako se zovu „Max Factor“ sjene u stiku?

Ta~an odgovor {aljite SMS-om na broj telefona: 091 510 101, tako{to }ete ukucati klju~nu rije~ OK, napraviti razmak, a potom ukucatita~an odgovor. Cijena SMS-a je 0.80 KM + PDV.

Po{tovani ~itatelji, i dalje vam ostavljamomogu}nost da se pretplatite na izdanje magazina„Azra“. Ovoga puta vjernost `elimo i nagraditi.Sve nove pretplatnike darivat }emo jednim odparfema s potpisom ku}a „Dior“ i „Givenchy“,ali i poklonom iznena|enja.

Godi{nja pretplata na magazin „Azra“ je

104 KM. Da biste postali na{ godi{nji pretpla-tnik, popunite kupon i po{aljite na adresu:Te{anjska 24b. Za fizi~ka lica koja na{ maga-zin `ele dobivati na ku}nu adresu cijena pre-tplate je umanjena za deset posto. Za dodatneinformacije kontaktirajte nas putem tel: 033281 361, 281-364

„Dior“ i „Givenchy“ na poklon

azra 2011./5

Pozivamo ~itatelje koji su kupon za pretplatu poslali

faksom da se jave na navedene brojeve telefona,

radi daljih uputa o preuzimanju poklona.

Sve poklone mo`ete dobiti samo u narednih sedam dana

od izlaska broja!

Dobitnici parfema iz„Orbica“

Ta~an odgovor na pitanje: Ko je za{titnolice parfema „Forbidden Rose“, jeste AvrilLavigne. Najbr`e su bile:

1. Olga D`evkovi}, Sarajevo 2. Mina Kari{ik, Sarajevo 3. Haska Selimovi}, Sarajevo

Dobitnica ru`a za usne iz kozmeti~ke ku}e „Dior“, kojaje ta~no odgovorila na pitanje

da je za{titno lice parfema„Play for Her“ kanadski model

i glumica Noot Sera jeste: Ehlimana Panavli} iz Sarajeva.

8/azra 2011.

AZRACafePla~i, voljena ze-

mljo Lijepo je bilovidjeti punu dvora-nu Doma Armije,sve te ljude koji sudo{li pozdraviti izla-zak knjige Petra Jo-zeli}a „Pla~i, voljenazemljo“ u izdanjuku}e „Rabic“. Gru-pa promotora: Stje-pan Mesi}, GoranMili}, Mirko Peja-novi}, Besim Spahi}i Slavo Kuki} obja-snili su za{to je do-bro pro~itati ovuknjigu. Nakon ofi-cijelnog dijeladru`enje i raspravanastavljeni su u Do-mu pisaca.

» Biv{i hrvatski predsjednik Stjepan Mesi} s Goranom Mili}em,Ejupom Gani}em, @eljkom Kom{i}em u Sarajevu

Foto

: Jas

min

Bru

tus

Cristiano u naru~ju bake Cristiano Ronaldo Junior u sigurnim je rukama, dok njegov otac po-ku{ava uskladiti svoje profesionalne i privatne obaveze s ruskom manekenkom Irinom Shayk. BakaDolores svoje vrijeme rado provodi s unukom, koji poprili~no li~i na oca. Junior u`iva u dru{tvu ba-ke, a ona s veseljem pazi na njega.

» Cristianovamajka Dolores

brine se o unuku

» Cristiano i Irina na utakmici{panske lige na stadionu Santiago Bernabe u Madridu

azra 2011./9

Finalni izbor za Miss planete Ze-mlje BiH odr`at }e se u maju. Obja-vljujemo spisak kandidatkinja za kojemo`ete glasati. Ukucajte klju~nu rije~OK, potom Miss Planete, a zatim re-dni broj kandidatkinje za koju glasate.SMS {aljite na broj: 091 510 101. Ta-ko|er, mo`ete glasati i za Miss „Azre“,tako {to }ete na isti broj poslati sms sklju~nom rije~i OK, potom ukucajteMiss Azra, te redni broj kandidatkinjeza koju glasate. Pobjednicu o~ekujenaslovnica na{eg magazina kao i sni-manje editorijala

1. Aleksandra Kova~evi} (22), Sarajevo2. Ana Marija Juri{i} (19), Kiseljak3. Emina Had`ipa{i} (22), Bosanska Krupa4. Jasmina Tursunovi} (18), Srebrenik5. Nata{a Borozan (20), Mostar6. Nejra Pr{i} (19), Biha}7. Sanela Fijuljanin (21), Sarajevo8. Selma Ajnad`i} (21), Sarajevo9. Selma Duvnjak (19), Sarajevo10. Semira Had`imehmedagi} (20),Visoko11. Tijana Jankovi} (23), Doboj

Nova Dinina pjesma Nakon {to je izdao singl „No}as“, DinoHod`i}, nova nada bh. muzi~ke scene, vrijedno radi na snimanju dr-uge pjesme. Stilski }e se, ka`e, razlikovati od prvjenca „No}as“, kojije za spot, tekst i muziku pobrao pohvale kritike i publike.

Dino je anga`irao tim vrhunskih muzi~kih profesionalaca koji zafanove spremaju istinsko iznena|enje. A, budu}i da za njih `eli samonajbolje, nijedan radni detalj nije prepu{ten slu~aju. Uz njega je i pr-ofesorica pjevanja Gordana Topi} kod koje {koluje glas i time doda-tno razvija svoj muzi~ki talent.

» Hod`i}: Mnogo ula`e u muzi~koobrazovanje, kao i u odjevni stil

Prolje}e i ljeto uz „Almu Ras“ Modna ku}a „Alma Ras“ za dane obasjanetoplim zrakama Sunca predstavit }e novu ljetnu liniju rublja, pid`ama i haljinanadahnutu mornarskom ljubavnom pri~om u kojoj se na originalan na~in ko-mbiniraju tipi~no mornarski elementi, dezeni i boje. Uz dizajnera Ninu Pavle-ka i kreativni tim „Alma Ras“, Almasu Memagi} i Nizamu ^au{evi}, najpozna-tiji doma}i brend rublja i spava}eg programa redovno prati ekipa vrhunskihstru~njaka. Anamarija Avbelj iz ljubljanske modne agencije „Bronz“, IvanaPej~i} i Filip Panajotovi} iz beogradske agencije „Fox“, odli~no su se sna{li uproljetnoj modnoj pri~i. Nova kolekcija finog rublja i spava}eg programa,uskoro }e se na}i u svim maloprodajnim objektima „Alma Ras“.

Ninin ljubavninapitak Pro{le se-dmice kompanija„Orbico“ uprili~ilaje promociju no-vog parfema NineRicci pod nazivom„Nina L’Elixir“. Uprelijepom ambije-ntu „4 sobe go-spo|e Safije“ u Sa-rajevu, predstavni-ci printanih medi-ja u na{oj zemljiimali su priliku navlastitoj ko`i osje-titi miris pravog„ljubavnog napi-tka“ sa~injenog odnota crvenog vo}ai jasmina,osvje`enih blista-vim zelenim limu-nom Caipirinha.Senzualnost dono-si trag mo{usa, ko-ji zaokru`uje~itavu kompozicijusmje{tenu u novucrvenu jabuku.

» Sve~ana promocija parfema uprili~enau „4 sobe gospo|e Safije“

» Miris namijenjen mladim princezama, va{u ma{tu golica svje`om iso~nom kompozicijom

Am

ela

Ke

sero

vi}/

Jasm

in B

rutu

s

10/azra 2011.

AZRACafeSvjetskoj kraljici popa Madonni pro{le sedmice um-rla je baka Elsie Ma Fortin. Madonnina baka umr-la je tri mjeseca prije svog stotog ro|endana u gra-di}u City Bay u Michiganu, u kojem je pjeva~icaodrasla. Upravo je ona brinula se za nju nakon {tojoj je 1963. godine od raka dojke umrla majka.

Rije~i kao nadahnu}e

Gabriel G

arcia MAR

QU

EZ

“ Nikada se nemojte prestati osmjehivati, ~ak i kad

ste tu`ni, jer se neko mo`e zaljubiti u va{ osmijeh

Biv{i suprug Sandre Bullock, Jesse James, ne-davno je potpisao ugovor o pisanju memoara ukojima }e otkriti svoju stranu pri~e o braku saslavnom glumicom. Jesse je, navodno, prijate-lju ispri~ao da je Sandra stalno odbijala seks.

Bra~ni par Victoria i David Beckham pro{le se-dmice zvani~no su potvrdili da }e nakon tri si-na dobiti k}erkicu. Posh treba roditi u julu, apar je ve} objavio da }e porod bili u Los Ange-lesu.

Popularni glumac Mel Gibson nagodio se sbiv{om djevojkom Oksanom Grigorievom. Pri-stao je godinu dana i}i na psiholo{ka savjetova-nja, a morat }e odraditi i 16 sati dru{tveno kor-isnog rada.

Na promociji novog album „Unikat“ u slove-nskim Bre`icama pjeva~ica Danijela Martinovi}otkrila je svoje emocije prema pet godinamla|em momku, Petru Gra{i, izjavljuju}i kakoje njihova ljubav je prava i iskrena.

Glumac Aaron Eckhart na snimanju filma„Battle: Los Angeles“ htio je izvesti atraktivanskok. No, okliznuo se, pao u rupu i slomio ru-ku. Ipak, nastavio je glumiti, kako ne bi moraoispo~etka snimati istu scenu.

Pjeva~ica Katy Perry snimila je i svoj prvi film.Posudila je glas [trumpfeti u filmu koji ovogljeta sti`e u kina diljem svijeta. Zanimljivo jeda joj majka nikad je dozvoljavala da gleda„[trumpfove“ jer mislila da je [trumpfeta lakacura?!

U sklopu turneje „Up Close And Personal“ Janet Jackson odr`ala je koncert u Chicagu.Mnoge je ostavila bez daha kada se na pozorni-ci pojavila utegnuta u ko`ni kombinezon. Svisu se divili njenom izgledu s obzirom na to daima 44 godine.

Nakon ~etiri godine Justin Timberlake i JessiceBiel okon~ali su svoju vezu. Timberlake jeimao vezu sa glumicom Oliviom Munn i smsporukama najavljivao kraj veze s Jessicom, kojaje raskid dobro podnijela.

Pro{le sedmice u prostorijama Kamernog teatra55 odr`ana je prva proba za novu predstavu„Radnja na uglu“. U predstavi igraju Dragan Jo-vi~i}, Muhamed Had`ovi}, Amar Selimovi}, Se-nad Alihod`i}, Boris Ler i drugi, a premijera jepredvi|ena za 28. april ove godine.

“

azra 2011./11

Voditeljica Televizije Pink BiH Rabija Gatari} na-vodno je okon~ala dvadesetogodi{nji brak s Rajkom,banjalu~kim muzi~arem s kojim ima sina \anija. Parne `ivi zajedno du`e od tri godine, ali je, prema izjava-ma njihovih zajedni~kih prijatelja, ostao u dobrimodnosima. Tako je Rajko Gatari} sa sinom bio uz Ra-biju i pro{le godine na dodjeli nagrada „Oskar popular-nosti“ u Banjoj Luci.

Popularnoj voditeljici ovo je drugi brak, a u inter-vjuu za na{ magazin pro{le godine supruga nije spomi-njala:

- Imam sina \anija (11) i k}erku Maju (21) i oni sumoj `ivot.

O pri~ama o razvodu ka`e: - Nemojte me to pitati, zaista ne `elim o

tome govoriti. Nisam neko ~iji privatni `ivot treba zanimati javnost.

Ne pitajte me za razvod

» Gatari}: Nisam neko ~iji privatni

`ivot treba zanimati javnost

Jo{ od septembra pro{le godine, serija „Ezel“snima se u Istanbulu. Jedni od zapam}enijiheksterijera su:

Balat ((gr~. ppala~a) - `idovska ~etvrt u evrops-kom dijelu Istanbula, gdje je smje{ten Ezelov dom

Avenija IIstiklal - najpoznatija ulica u Istanbu-lu kojom tokom vikenda pro{eta vi{e od tri mili-ona gra|ana. Upravo je tu snimljen prvi polju-bac izme|u Ej{an i Ezela

Polonezkoy ((ili AAdampol) - malo selo na azi-jskoj strani Istanbula, gdje je smje{tena vikendi-ca daid`e Ramiza. Ovo selo osnovali su Poljacidaleke 1842. godine

Pala~a SSultan AAdile - biv{a kraljevska rezide-ncija koju je 1856. godine Sultan Abdulaziz sa-gradio za svoju sestru Adile. Ovo veli~anstvenozdanje predstavlja Kenanov dom u seriji.

- U oktobru 2010. godine, scenaristi serije„Ezel“ osvojili su nagradu za najbolji scenarij napresti`noj dodijeli nagrada u organizaciji C21Miadia i Frapa u Cannesu. Izme|u 100 ra-zli~itih programskih formata iz svih dijelova svi-

12/azra 2011.

AZRACafe

Nikad objavljene zanimljivosti serije „Ezel“

Turske serije ve} nekoliko mjeseci „vladaju“ malim ekranima, a jedna od najgledanijih svakako je „Ezel“, gdje glavnu rolu tuma~i zgodni Kenan Imirzalioglu.

Druga sezona ove serije nedavno se po~ela emitirati na RTL-u, a u ovom brojuna{eg magazina otkrivamo vam neke zanimljive detalje o glavnim junacima

jeta, 35.000 najistaknutijih ljudi iz filmske indu-strije svoje je glasove dalo Ezelovim scenaristima.

- Ezelov kaput boje senfa i sun~ane nao~ale je-dnostavnog oblika postali su najtra`eniji modni do-daci ove zime u Turskoj. Producentsku ku}u „AyYapim“ svakodnevno zovu gledatelji, kako bi do-znali gdje mogu kupiti ono {to Ezel trenutno nosi.

- Engleska robna marka „Fred Perry“ po-ve}ala je svoju prodaju zahvaljuju}i ovoj seriji,jer su kaputi i ko{ulje koje nose Ezel, D`engiz,Ali i ostali likovi postali veoma popularni u Tur-skoj. Me|u svim radnjama u svijetu, turska po-dru`nica peti put je najvi{e zaradila.

- Glumac Kivanç Tatlitug gostovao je u serijikao Sekiz, odmetnuti unuk daid`e Ramiza, i tou samo ~etiri epizode. No, svejedno je njegovoime spomenuto ~ak 1.461 put za samo mjesec.

- Glumci Kenan Imirzalioglu (Ezel), KivançTatlitug (Sekiz) i Riza Kocaoglu (Tammuz) go-dinama su dobri prijatelji i u stvarnom `ivotu.Rado se dru`e na privatnim zabavama, podaljeod pove}ala javnosti, ali su ih paparrazzi pro{le

godine, ipak, ulovili kako se zabavljaju na obaliili na ko{arka{kim utakmicama. Posljednji suput glasno navijali za tursku reprezentaciju naSvjetskom prvenstvu u ko{arci, a dru{tvo im jepravio i reditelj serije Uluç Bayraktar.

- Turski ~asopisi pi{u o ~estim dru`enjimaglumice Bade Iºcil ([ebnem) s kolegom iz serijeSarpom Akkayom (Tevfik/Tefo). Akkaya je, na-vodno, ostavio svoju djevojku zbog Iºcil s kojomse svakodnevno dru`i nakon snimanja, dalekood o~iju javnosti.

- Haluk Bilginer (Kenan Birkan) u rodnoj jeTurskoj poznat kao osebujni glumac koji je svoj ta-lent pokazao i u engleskim predstavama i mjuzikli-

ma „My Fair Lady“, „Macbeth“, „Fantom u Ope-ri“, ali i u televizijskim serijama poput„Eastenders“. Njegova posljednja filmska uloga bilaje u ameri~kom trileru „The International“, gdje jeglumio uz bok Naomi Watts i Cliveu Owenu, akrajem ljeta 2010. godine Madonna ga je anga`ira-la za svoj drugi rediteljski film „WE“, koji govori oromansi izme|u Edwarda VIII i Wallis Simpson.

- Glumac Haluk Bilginer o`enio se 1992. go-dine sa Zuhal Olcay (njoj je to bio tre}i brak),ali se 2004. rastao od nje i to ru`nim sudskimputem, jer je jedino tako mogao pravedno podi-jeliti ste~enu imovinu i novac. Jako voli pok}er-ku Ceren Olcay.

azra 2011./13

» Glumci Kenan Imirzalioglu iKivanç Tatlitug privatno se

dru`e ve} godinama

» U ulici Istiklal snimljene suneke od najva`nijih scena

» Ekipa iz „Ezela“ zajedno na ko{arka{koj utakmici

14/azra 2011.

AZRACafe

„Avonovo“ ro|endansko slavlje u ru`i~astom

Pro{le sedmice u sarajevskom restoranu„Peppers“ predstavnici kozmeti~ke ku}e „Avon“organizirali su prigodan party povodom proslave8. marta, te po~etka obilje`avanja 125. godi{nji-ce uspje{nog rada ove ku}e.

[minkanje, zanimljive zabavne igre, tombola,ples te u`itak u testiranju razli~itih kolekcija oveku}e, uz brojne poklone obilje`ili su ru`i~astu no}u znaku „Avona“, koju }e prisutne dame pamtiti.

Ina~e, tokom ove godine upravo ovim povo-dom, a pod motom „Avon Believe“, {irom svijetaproslavit }e se ustrajnost ove kompanije u misijija~anja `ena na svim poljima dru{tvenog djelovanja,u ~emu }e u~estvovati vi{e od 125 hiljada „AvonLadies“. Posebni gosti poput Fergie, Patricka De-mpseya i Yasmin Le Bon, te Reese Witherspoonpomo}i }e stvaranju novog „Avonovog“ globalnogfonda „Believe“, ~ija }e se sredstva koristiti u borbiprotiv nasilja nad `enama. Z.K./ M.K.

» » Tanja \urovi} }askalaje sa [ejlom Korjeni}

» Ples uz disco ~aroliju osamdesetih

» U ime kompanije „Avon“ prisutne je pozdravila Ines Bulaji}» Mali `enski razgovori: [ejla

Salihefendi} i Berina Spahali}

azra 2011./15

Revija dizajnerice Lidije Kolovrat trebalo bi,prema rije~ima organizatora Nivea Bh. FashionWeeka Sarajevo, da zatvori proljetnu Sarajevskusedmicu mode.

Zeni~anka, ~ije nastupe na Portugalskoj se-dmici mode prate najpoznatiji modni mediji,poznata po avangardi i specifi~nim porukamakroz koncept izlaganja, ve} dvadeset dvije godi-ne `ivi i radi u Lisabonu.

No, to je samo jedno od iznena|enja koja suna press konferenciji u Hotelu „Evropa“ u Sara-jevu najavili iz Udru`enja manekena i modnihkreatora BiH, a koji su organizatori sedmice

mode, koje }e se odr`ati u Domu Oru`anih sna-ga u 02. do 05. aprila 2011. godine.

Osim u Sarajevu, modele vi{e od 40 doma}ihdizajnera, te njih 20 iz inozemstva vidjet }e pu-blika u Banjoj Luci, Tuzli i Mostaru.

Sedmicu mode otvorit }e pakistanski dizajnerSaim Ali i bh. modna kreatorka Stanka Zovko.Organizator je najavio i dolazak brojnih bookera izJapana, Gr~ke, Turske te [panije i pozvao djevoja-ke da se prijave na casting putem www.abc-mode-ls.com, ukoliko `ele biti dio ove pri~e o ljepoti imodi. Za{titno lice Nivea Bh. Fashion Weeka jemanekenka Sla|ana Peji}. Z.KOLO[/I.[EBALJ

» Detalj s press konferencije

Dizajnerica Lidija Kolovrat dolazina Nivea Bh. Fashion Week

» Menad`erica agencije „NovamaS“ Mirjana Deak pozira s

manekenkom Sla|anom Peji}

» Slavna LidijaKolovrat odu{evljava

godinama modnu publiku

16/azra 2011.

AZRASve~anostiAl

ma

ALIL

OVI

] i

Vanj

a KU

RTO

VI]

Vjen~anje bez protokola

Intimno i bez velike ceremonijalne pri~enovinarka portala „Source“ Alma Alilovi} injen izabranik Vanja Kurtovi}, tonac nadr`avnoj televiziji, polo`ili su zakletve navjernost 5. marta.

- Klasi~ne ceremonije nije bilo, ja bih to prijenazvala vjen~anje bez ikakvih protokola. Takosmo `eljeli, a sude}i prema reakcijama prijatelja iroditelja, bilo je ba{ onako kako smo zamislili -ka`e novope~ena gospo|a Kurtovi}. Medenimjesec }e, ipak, malo sa~ekati, a nadoknadit }ega kad Alma, koja je u devetom mjesecu tru-dno}e, bude mogla sjesti u auto ili avion i tru-ckati se do neke sjajne destinacije. [alila se sasvojim suprugom, kako }e nakon vjen~anja, oti}ido banje u Fojnici.

SSuuddbboonnoossnnii kkoonncceerrttA ljubav izme|u Alme i Vanje desila se slu~ajno.- Mnogi bi rekli da je to vrlo ~udna pri~a. Za-

jedno smo skakali u blatu na Zagreba~kom hi-podromu na koncertu „Metallice“, posudio mi jesvoju kabanicu, dao mi svoje patike, jer su mojebile mokre i od blata, a sve vrijeme me je razo-ru`avao osmijehom - govori Alma kako ju jeosvojio dosjetljivi Vanja.

Kuma na vjen~anju bila je Almina najboljadrugarica, a kum Vanjin drug iz djetinjstva.

- Nisam nosila vjen~anicu, imala sam„Mangovu“ crvenu haljinu, koja je bila u momfazonu, decentna, ali ono {to ja jesam. Iskreno,nisam od onih djevojaka koje su ma{tale o svomvjen~anju. Uvijek sam `eljela da bude druga~ije,da to bude moj dan, da se lijepo osje}am sa svo-jim prijateljima, a ne da dva ili tri mjeseca biramvjen~anicu, salvete ili boju laka kojim bih lakira-la nokte za dan vjen~anja - govori Alma, doda-ju}i kako su njeni roditelji, iako pomalo izne-na|eni Alminom i Vanjinom varijacijomvjen~anja, ipak sve prihvatili i na kraju oti{liku}i s osmijehom na licu.

Nakon udaje Alma je svom prezimenu Alilo-

vi} dodala i Kurtovi}, ali ne iz nekog pomodar-stva, kako ka`e, ve} kao izraz po{tovanja premasebi, prema onome {to je bila, {to }e biti.

Nekada{nje prepoznatljivo lice TV Pink BiHdu`e od godinu radi u produkciji „Source“, kojaposjeduje svoj portal.

- Razlika u poslu, naravno, postoji, ali samostala nekako dosljedna i onome {to sam ranijeradila, osim {to me vi{e nema na ekranu. Nasta-vila sam raditi priloge, reporta`e, dakle, sve ono{to sam radila na TV Pink BH. To je mladauhodana ekipa, koja cijeni ekspeditivnost, rad,red i disciplinu i to su glavni autoriteti koji sepo{tuju na poslu.

Osim novosti na poslu, Almu o~ekuju i novo-sti u privatnom `ivotu. Simpati~na novinarka udevetom je mjesecu trudno}e, ali jo{ radi.

SSttii`̀ee ddjjeevvoojj~~iiccaa- Kolege s posla imaju razumijevanja. Ne

idem ~esto na snimanja, radim samo prve smje-ne, po{to sam u krevetu u deset sati. Mislim da}u raditi jo{ nekoliko dana, a onda polako naporo|ajno bolovanje. Trudno}u podnosim do-bro, zapravo ovaj posljednji mjesec malo te`e, aline `alim se. ^ini mi se da nisam od onih trudni-ca koje stalno ne{to zanovijetaju. Mislim, imami ja svojih pet minuta, ali vrlo brzo samu sebespustim. Jo{ mi je smije{no {to mi ljudi ustaju utramvaju, ili pu{taju preko reda. ^ini mi se dasam tek sad postala svjesna drugog stanja - govo-ri na{a sagovornica, dodaju}i kako joj je doktori-ca Pa{i}, koja joj vodi trudno}u, spol saop}ila u

~etvrtom mjesecu, te da je bila je vrlo sigurna daje djevoj~ica.

- Ka`u da su sretne majke koje ra|aju dje-voj~ice, a Vanja jo{ misli o dje~aku i ka`e da seutakmica igra svih devedeset minuta. Iskreno,kako se pribli`ava termin, sve me je vi{e strah,ipak, spremna sam i svjesna svega i iskreno jedva~ekam. Mislim da Vanja ne}e biti sa mnom naporo|aju, jer ne}e biti potrebe. Vi{e bih voljelada bude uz mene tik do poroda, a kad u|em uporo|ajnu salu, mislim da }u tu sama sebi bitidovoljna - govori Alma, koja u ovoj `ivotnoj faziupoznaje novu sebe.

- Na `ivot zaista gledam kao na kosmi~ku ze-zanciju koju ja volim da izvedem, koju ja volimda kreiram i da je sugestivno ja~am - ka`e ovaneobi~na `ena, kojoj je u jednom od najva`nijihtrenutaka - vjen~anju - podr{ka bila sestra Aida.Nekada su zajedno vodile emisije na televiziji, asada je Aidu, posao i ljubav prema glumcu Bra-nislavu Trifunovi}u odvela u Beograd.

- ^ini mi se da je Aida za vrijeme vjen~anja i pr-ije bila uzbu|enija od mene. Iako je stigla dan prijevjen~anja, koordinirala je sve iz Beograda. ^ulesmo se svakog dana, razgovarale o detaljima. Ina~e,Aida dolazi svakih dvadesetak dana u Sarajevo, imaobaveza u Beogradu, radi i kada do|e u Sarajevo,doslovno protutnja kroz ku}u. Bude dan, dva ivra}a se nazad. To je vrijeme koje naj~e{}e provedes nama, ali i prijateljima koje dugo nije vidjela.

Posljednje istupe brata (Sergeja) sestrinog mla-di}a i njegove stavove u vezi s hap{enjem generalaJovana Divjaka Alma nije `eljela komentirati.

azra 2011./17

Televizijska novinarka dugogodi{nju vezu s „toncem“ s dr`avne televizije nedavno je krunisala

brakom. Alma je u devetom mjesecu trudno}e i raduje se dolasku na svijet k}erkice

Pi{e: Alma RED@EPAGI] Foto: Privatni album

» Sestra Aida do{la je izBeograda, kako bi

prisustvovala ovom lijepom doga|aju

» Umjestovjen~anice,

crvena„Mango“

haljina

AZRAIntervju Severina VU^KOVI]

18/azra 2011.

Hrvatska muzi~ka zvijezda Se-verina Vu~kovi} protekle se-dmice boravila je u Tuzli,gdje je odr`ala koncert udvorani „Mejdan“. Ovu sve-stranu pjeva~icu mnogi opi-suju kao jednu od najljep{ih

i najzgodnijih `ena. Njoj ne nedostaje {arma,energije, harizme, spontanosti... Ona pjeva,ple{e, glumi. Godine rada ulo`ila je u kreiranjesvog prepoznatljivog imid`a. Seve je danas bre-nd. Institucija. S ekipom na{eg magazina razgo-varala je sat prije koncerta. Elegantna, smirena is osmijehom na licu odgovarala je na na{a pita-nja.

Govorila je o novom albumu, nastupima,stylingu, kuhinji, Sarajevu, svom de~ku MilanuPopovi}u, Bosancima, protestima u Hrvatskoj...

Kako sse ppripremate zza kkoncerte?- Obi~no prije koncerta radim vje`be, kako

bih fizi~ki mogla izdr`ati tri sata na bini. Imammnogo koreografija, pa je naporno, iako mi tarije~ zvu~i veoma te{ko. Kada iza|em na binu,ni{ta ne osje}am, nemam nikakvog napora. Alito osje}a tijelo, tako da neke vje`be napravim izrazloga da se ne desi neka nezgoda. Jedva ~ekamda iza|em na binu, jer to je poseban osje}aj, tomi hrani srce i du{u. Publika je kao akumulator.

S GGoranom BBregovi}em sste rradili aalbum„Zdravo, MMarijo“, kkoji jje oobjavljen 22008. ggodine.Mo`emo lli uuskoro oo~ekivati nnovi aalbum? HHo}ete lliponoviti ssaradnju ss BBregovi}em?

- Po meni je to jedan od najzrelijih albuma.Goran i ja smo se trudili napraviti produkcijukoja je druga~ija od onoga {to se radi u Hrva-tskoj, Srbiji i BiH. Raditi s njim veoma je inspi-rativno. Pripremam i novi album i imam mnogopjesama, ali ono {to me posebno veseli jeste dasam nedavno napisala glazbu i tekst za jednupjesmu. Radosna sam jer nisam ni{ta napisala od2004. godine. I Goran me je nagovarao dapi{em pjesme. Koncert u Beogradu posmatrao jesa strane i kazao mi je kako je primijetio da pje-sme koje sam ja pisala imaju dodatno zrncenje`nosti i emotivnosti. Sigurno je da }e on radi-ti i na novom albumu, mo`da ~ak napravimo ijedan paralelni album.

Oku{ali sste sse ii uu ppozori{tu. IIma lli nnekih nnovo-sti nna ttom ppolju?

- Imala sam ponude za dvije predstave u Bo-

sni i Hercegovini i Crnoj Gori. Me|utim, bojimse to prihvatiti iz razloga {to bih ove godine vo-ljela snimiti album, a nisam osoba koja sene~emu mo`e posvetiti povr{no. Probat }u sedogovoriti s redateljima koji su mi dali ponudeda to odgodimo za idu}u godinu. Ali, nikad sene zna. Mo`da ovo zavr{im ranije, pa ipak napr-avim bar jednu predstavu. Kazali{te mi je veomalijepo iskustvo. Rad u kazali{tu je druga~iji odmog primarnog, ali zanimljiv je, ispunjava me iveseli.

Glumili sste ii uu ffilmu „„Duhovi SSarajeva“. [[tapreferirate, ppozori{te iili ffilm?

- Pivr`enija sam kazali{tu. Iz kazali{ta sam kr-enula s deset godina, kad sam bila u KUD„Mozaik“. Film i kazali{te su vrlo sli~ne profesi-je. Uloga u „Duhovima“ ne mo`e se nazvati ne-kom velikom karijerom. To mi je bila kao jednavelika ekskurzija od mjesec po Sarajevu, {to je zamene bilo super.

Nakon ttog iiskustva ssigurno iimate nneka ssvojakultna mmjesta uu SSarajevu? BBiste lli mmogli nnekomebiti vvodi~ uu gglavnom ggradu BBiH?

- Bih! I to planiram negdje u ~etvrtom mjese-cu, kad bude malo toplije, samo da nije skroz zi-ma. Kad do|em u Sarajevo, obi~no, idem na tu-rneju po ~evabd`inicama - „Hod`i}“,„Ferhatovi}“ i „@eljo“.

Ho}e lli tto bbiti pposlovna pposjeta, kkoncert iili nne{todrugo?

- Do}i }u privatno, iako razmi{ljam i o ko-ncertu. Sarajevo mi je velika `elja.

Da lli }}ete ii ssvom dde~ku MMilanu PPopovi}u ppoka-

zati ggdje ssu ddobri }}evapi?- E upravo njemu! Nikad nije bio u Sarajevu,

pa }emo zajedno do}i.

Severina jje zzaljubljena ii ssretna?- To je lijepo pitanje. Jesam. Zaljubljena sam

i sretna.

Mediji VVas ggodinama „„udaju“ ii ssvi ~~ekaju kkada}ete iizre}i tto ssudbonosno „„da“. KKako VVi ggledate nnato?

- Jo{ poku{avam razumjeti da sam nekakvojavno dobro, iako mislim da bi prije to trebalibiti neki politi~ari, ljudi koju su pla}eni da budujavno dobro. Njihov `ivot bi se trebao pratiti. Aljudi koji sami sebi pola`u ra~une, ne dr`avi ililjudima koji su za njih glasali, mogu voditi`ivot kakav `ele. Mislim da sam najpoznati-ja osoba u Regionu koja se jo{ nije udala.Mo`da {to sam najpoznatija„neudava~a“.

Svaki VVa{ kkorak sse bbudno pprati uuzemljama RRegiona. KKoliko VVam ttosmeta, iimponira, ddosa|uje?

- Nemam prema tome nika-kav stav. Imala sam re~enicu,mo`da je ve} i zastarjela, vu~emje ve} godinama: „Dok se ja bu-dem igrala pjeva~ice, do tada }eto mo`da i biti tako“. Ne znammoram li mijenjati re~enicu, ve}je stara, ali u principu sam imalakratke komentare. Ne znam kogazanimaju privatni `ivoti nekih dr-ugih ljudi. Mo`da to gledam po

Bit }u Milanov vodi~kroz Sarajevo

Hrvatska pjeva~ica, koja svojim privatnim `ivotompodjednako koliko i nastupima privla~i medijsku

pa`nju, pro{le sedmice odr`ala je koncert u Tuzli.Za na{ magazin govori o svojoj novoj ljubavi, srbija-nskom kralju bakra Milanu Popovi}u, namjerama daga u aprilu dovede na odmor u Sarajevo, otkriva daje po~ela kuhati, te koliko muzi~ari i umjetnici mogu

utjecati na politi~ka de{avanjaPi{e: D`emka KARA^A Foto: Ahmet BAJRI] Blicko i privatni album

»

Jo{ poku{avam razumjeti da sam nekakvo javno dobro,iako mislim da bi prije to trebalibiti neki politi~ari, ljudi koju supla}eni da budu javno dobro.Mislim da sam najpoznatija

osoba u Regionu koja se jo{ nije udala. Mo`da {to sam najpoznatija „neudava~a“

“azra 2011./19

azra 2011./21

»

sebi, mene ni{ta od toga ne zanima. Mene zani-maju kino, kazali{te, dobra pjesma. Zabadati nosu tu|e stvari nije fino, ali o~ito se svijet ne mjeriprema mojim mjerilima. Naravno da imam ra-zumijevanja za svaku vrstu znati`elje, jedino ne-mam za neistine. Nisu me tome u~ili od djeti-njstva. Sve ovo drugo trudim se razumjeti. Ra-zli~iti smo ljudi.

^esto VVas oopisuju kkao jjednu ood nnajljep{ih ii nna-jzgodnijih `̀ena uu RRegionu. JJeste lli nnekada oosjetililjubomoru `̀ena uu ssvojoj bblizini?

- Tim prizemnim stvarima uop}e ne pridajempa`nju, niti o tome razmi{ljam. I kad sam bilamalena, nikad se nisam dodvoravala onimakoji me ve} vole. Oni me, dakle, vole, pavole. Uvijek sam gledala ljude koji su tuslu~ajno, ili koji su do{li da vide {tasad ova ima za ponuditi. Uvijek samse njima obra}ala, {to je mo`da kri-vo. A ja sam samo zabavlja~ koji setrudi da svima onima koji do|u nakoncert bude dobro, oni su platili kar-tu. Sad, da li je neko tu`an ili ljubomor-an... Ja se samo trudim da mu bude do-bro, da ode mo`da s nekim komadi}emljubavi vi{e u svom srcu, pa mo`da ne budevi{e ni tu`an, ni nesretan ni ljubomoram.Mo`da zaboravi ta dva sata na neka svoja stanja.Na mojim koncertima `ene su u prvim redovi-ma, naoru`ane {tiklama i emocijama. Ja samapsolutno za `ene, jer mislim da su pametnije,ljep{e, ja~e. Ali, mu{karci... Kako bi se `eneosje}ale da ih nema? Hm. To je jedna duga te-ma...

Kad vve} sspominjete mmu{karce, rrecite nnam {{tamislite oo BBosancima?

- Mislim da bi pjesma „Tako ti je mala mojakad ljubi Bosanac“ mo`da mogla biti himna. A,

taj spoj {arma, le`ernosti, duhovitosti rijetko semo`e na}i, ne samo u zemljama Regiona, negona Kugli zemaljskoj. J... zemlju koja Bosne ne-ma. To je dobra fraza!

Koliko jje zza jjavne oosobe vva`no kkako iizgledaju iida iimaju sstilistu?

- Ja sam iz one generacije kad sam imala sa-mo jedno sjenilo za o~i koje sam nanosila pr-stom, tako da sad kad imam priliku da na nekimsnimanjima dobijem stilistu, to je super. Imamsre}e {to mogu re}i {ta mi se svi|a, pa mi oni tonekako i omogu}e, ali sam otvorena za sve opci-

je kada radimo editorijale.

Vi sste DDalmatinka, aa DDalmatinci ssupoznati ppo ddobroj ppjesmi, aali ii hhrani.Jeste lli sse ii VVi ooku{ali uu kkuhinji?

- Po~ela sam se baviti kulinar-stvom. Ranije sam se pravdala da ne-

mam vremena, te da sam zaposlena,ovo i ono. Ali sada u`ivam u tome. Tru-

dim se da u`ivam pri svakom mije{anjujela. A spomenuli ste i pjesmu. Sada slu{am

Tedija Spalata. Ne znam za{to.

A {{ta VVas nnajbolje oopu{ta?- Vje`banje.

Jesu lli ttridesete ggodine bbolje ood ddva-desetih? BBojite lli sse, iili ppri`eljkujete~etrdesete?

- Tridesete jesu bolje. Ne znam{ta misliti o ~etrdesetim, ali tridesetesu svakako za mene bile otvorenije,i ~ini mi se da sam ih pro`ivjela, ijo{ ih pro`ivljavam (ove dvije po-sljednje), nekako svjesnije i otvore-

nih o~iju. ^ini mi se da su i dvadese-te pro{le nekako, da nisam bila skonce-

ntrirana, da sam ih provela u letu, nabr-zinu, kao fast food. A, s druge strane, tada

sam napisala pjesme „Mili moj“, „Pogledispod obrva“, „Ja samo pjevam“,

„Prijateljice“... Bile su to apsolutno produktivne,i godine sna`nih emocija, strasti. Neobuzdaniste, sve je kako jeste, ali nekako najgore su za vassame. A za ~etrdesete godine se nadam da }e bitinove dvadesete.

Va{u ddomovinu oovih ddana ppotresaju pprotesti.Gra|ani nnezadovoljni aaktuelnom vvla{}u iiza{li ssuna uulice. KKako VVi kkao ddru{tveno aaktivna `̀ena ggle-date nna tto? MMislite lli dda ssu oovoga pputa lljudi zzaistagladni?

- Nisam toliko dru{tveno aktivna, koliko seosje}am punokrvnim ~lanom dru{tva koji pro-matra svijet i di{e zajedno s ljudima. Kao osobakoja je potpuno neovisna, imala sam slobodure}i {ta mislim o stvarima koje mi se nisusvi|ale. To su stvari kao Zakon o umjetnojoplodnji ili referendum o za{titi na radu. Pro-svjedi su posljedica jedne sasvim lo{e vlasti. Lju-di ne idu na ulice, zato {to su sretni, {to volepje{a~iti, ili {to }e izgubiti koji kilogram, negozato {to su gladni.

Nerijetko, jjavne oosobe sse ppriklju~uju oodre|enim

Tridesete jesu bolje. Ne znam {ta misliti o

~etrdesetim, ali tridesete su svakako za mene bile otvorenije,i ~ini mi se da sam ih pro`ivjela,i jo{ ih pro`ivljavam (ove dvijeposljednje), nekako svjesnije i

otvorenih o~iju. ^ini mi se da sui dvadesete pro{le nekako, danisam bila skoncentrirana, da

sam ih provela u letu, nabrzinu, kao fast food

“

Ja sam iz one generacije kad sam imala samo jedno

sjenilo za o~i koje sam nanosilaprstom, tako da sad, kad imampriliku da na nekim snimanjima

dobijem stilistu, to je super.Imam sre}e {to mogu

re}i {ta mi se svi|a, pa mi onito nekako i omogu}e, ali sam

otovrena za sve opcije kada radimo editorijale

“»

» Prije koncertavje`bam kako

bih izdr`ala trisata na bini

politi~kim sstrankama. IImate lli VVi ttakvih aambici-ja?

- Nemam! I ako me slu~ajno vidite, slobodnome letvom po glavi lupite. To zanimanje iziskujeposeban soj ljudi. Mi imamo politi~are koji vodepolitiku na nacionalnoj osnovi, ne na ekono-mskoj. To nas je i dovelo do cijele ove situacijeu Regiji. Nadam se da }e se stanje njihove svije-sti (naravno, ima izuzetaka koji se brinu o eko-nomiji) mijenjati, i da nacionalni interesi ne}ebiti prije ekonomskog, a to je da ljudi budu siti,zadovoljni svojim `ivotima i da ih je ba{ brigako im vodi zemlju. Malo znam o politici, rijetkosam istupala, a Zakon o umjetnoj oplodnji se~inio nebitnim, a on, ustvari, omogu}uje damo`emo same odlu~iti o svome tijelu, o sebi. Stim zakonom su `ene svrstane u gra|ane drugogreda. Najbolje se mo`e napraviti kad niste u po-litici, niste vezani ni za koga, ali rijetki su slobo-dni ljudi koji ne ovise ni o kome i koji mogure}i takve stvari. Sretna sam jer se smatram slo-bodnom i neovisnom i voljela bih da nas imapuno vi{e. Ljudi se opredijele za stranku, ali vi{ese mo`e uraditi izvan stranke.

Mi uu BBiH ~~esto iimamo oosje}aj dda jje uu HHrva-tskoj ssituacija mmnogo bbolja nnego kkod nnas. DDa lli sseekonomska kkriza rreflektirala ii nna ppolje mmuzike?

- Mislim da se muzika nikad nije ra~unala ubrojkama. Da to pitate sad neke radnike na bur-zi, oni bi znali re}i koliki je pad ovih ili onih di-onica. Kada je rije~ o glazbi, tu jedino mo`e bitikriza autorstva, ili kriza u pjesmama. Nikad nemo`ete pri~ati o nekim brojkama. Obi~no to or-ganizatori govore na kraju, koliko se zaradilo iliizgubilo, {to je ok. Ali, nismo tu zbog toga. Ono{to se mo`e nazvati krizom u glazbi jeste krizakompozicija, autorska kriza. To je ve}a kriza.

Za kkraj, kkakvi ssu SSeverinini pplanovi zza nnare-dne mmjesece?

- Nema odmora. Imamo stalno koncerte, svedo kraja ljeta. U me|uvremenu, radimo plo~u ijedva ~ekam da je zavr{imo. Nema pauze. Zi-mska turneja prelazi u ljetnu.

22/azra 2011.

»

» Spoj {arma, duhovitosti i

le`ernosti kojiimaju Bosanci rijetko gdje se

mo`e prona}i

Foto

: Arh

iv Te

rme

^ate

`

» Milan Popovi}osvojio je srce hrvatske zvijezde

24/azra 2011.

AZRAZvjezdana pra{ina

Serija „1001 no}“ nije spojila samoHalita Ergenca i Berguzar Korel, ve}i Canan Erguder i Tardua Florduna.Zlo~esta Eda i zgodni Kerem polju-pce nisu razmjenjivali samo ispredkamera, ve} i iza scene. Nakon ne-kog vremena ljubav nisu mogli skriti

ni od kolega sa seta, ali ni od turskih medija i ja-vnosti koja je njihovu ljubav do~ekala na no`,budu}i da je Canan jo{ formalno bila u braku sameri~kim rediteljem i scenaristom Christopher-om Burkeom, s kojim je `ivjela u New Yorku.

SSaassttaannaakk ssaa sscceennaarriissttiimmaa Mediji su se prisjetili i burne pro{losti Tardua

Florduna, koji je godinama bio u vrhu popisanajseksi mu{karaca u Turskoj. Po~eli su pisati i onjegove dvije prethodne veze u kojima se s par-tnericama zbog uzajamne ljubomore i fizi~kiobra~unavao.

Glumici Arzu Yanardag prije sedam godina unovogodi{njoj no}i je razbio nos, a studenticuHalime Caliskan ozlijedio no`em, ali nakon {tomu je, navodno, ona prije toga prijetila istimtim no`em. Zbog ovog incidenta je 2003. pro-

Canan ERGUDER

Zbog Kerema je ostavila i suprugaNajve}a zlica hit serijala „1001 no}“ popovratku iz Amerike nije samo prona{lasvoje mjesto u turskom gluma~komprostoru, ve} i `ivotnog partnera. Ispred kamere je kri{om od Bennu ljubilaKerema, a kada su se gasile, ljubila ga je pred svima. U vezi su dvije godine

Priredila: Amela KESEROVI]

» Zadavala je mnogoglavobolje glavnoj junakinji [eherzadi

veo mjesec u zatvoru. Pokajao se nakon incide-nta i od tada potpuno smirio.

Canan je, ~ini se, uspjela ukrotiti zgodnog Tardua.- Tardu ima divlju stranu, ali ba{ to me pri-

vuklo njemu. Ve} dvije godine smo u vezi i sa-vr{eno se nadopunjujemo - kazala je Canan u je-dnom od svojih intervjua.

Kada je prihvatila ulogu Ede u TV serijalu„1001 no}“, 34-godi{nja Canan Erguder nije nislutila da }e joj se `ivot preko no}i sasvim pro-mijeniti. Zahvaljuju}i ulozi zaru~nice pokojnog[eherzadinog supruga Mehmeta, kojiju je ostavio zbog [eherzade, Cananje postala jedna od najpoznatijih tur-skih glumica. Ali i jedna od najo-mra`enijih, jer su je mnogi gledateljipoistovijetili sa zlo~estom Edom, kojase nakon povratka iz Amerike, u po-sljednjih {ezdeset epizoda „1001 no}i“,potrudila zagor~ati `ivot svim protago-nistima serijala.

- Po{to sam 14 godina provela uNew Yorku, gdje sam zavr{ila studijglume i dobila prve uloge u pozo-ri{tu i na filmu, vratila sam se u Tur-sku zbog uloge u serijalu „O{trica

» Erguder: U Americije `ivjela 14 godina,

a po povratku u Tursku se zaljubila i

ostavila supruga, ameri~kog reditelja

Christophera Burkea

»

» Tardu Flordun u ulozi Kerema iCanan Erguder u ulozi Ede. Predkamerama su se mrzili,iza njih iskreno voljeli

azra 2011./25

no`a“. O takvoj sam ulozi u Americi mogla sa-mo sanjati. Producenti su, izgleda, bili veoma za-dovoljni sa mnom pa su mi odmah potom po-nudili jo{ ve}u ulogu, ulogu Ede, u tre}oj sezoni„1001 no}i“ - govori turska glumica i obja{njavakako je reagirala kada je shvatila da je njen lik,zapravo, i najve}a zlica „1001 no}i“.

- Zatra`ila sam sastanak sa scenaristima koji sumi objasnili {ta Edu, zapravo, pokre}e. Njena zlo}aje odraz povrije|enosti du{e, na neki na~in ona seosve}uje za svoj `ivotni poraz. Za prekid zaruka sMehmetom ona krivi [eherzadu, {to svaka `ena,vjerujem, mo`e razumjeti. Osim toga, znala sam daje „1001 no}“ jedan od najpopularnijih serijala u hi-storiji turske televizije, pa sam zbog nje odlu~ila pr-odu`iti svoj boravak u Turskoj.

Me|utim, boravak u Turskoj Canan nije sa-mo produ`ila, ve} je odlu~ila Ameriku napustitii zauvijek ostati kod ku}e. Ljubav s Tarduom bi-la je jedan od glavnih razloga.

RRaazzvvoodd bbrraakkaa - Sigurno je ljubav bila razlog, ali uz nju i poslo-

vni uspjeh. Godinama sam planirala vratiti se ku}i,ali nisam to sa sobom ra{~istila sve do po~etka sni-manja „1001 no}i“. ^etrnaest godina sam `ivjela uNew Yorku i ~inilo mi se da me ondje ~eka jo{ sto-tinu nezavr{enih stvari. U jednom trenutku samudarila glavom o zid i shvatila da mi je 31 godina,te da vi{e konobarim nego glumim, {to nije ni{tasramotno. Naprotiv, veoma mi se svi|a taj posao izahvaljuju}i njemu sam mogla ostati u Americi,studirati, ~ekati na uloge. Ipak, nisam do{la u Ame-riku da bih bila konobarica. I kada sam to shvatila,odlu~ila sam da ne{to moram promijeniti u svom`ivotu. Ili otvoriti vlastiti restoran u New Yorku ilise vratiti u Tursku i kona~no ozbiljno po~etiglumiti. Prevladala je gluma.

Na optu`be nekih medija da se upustila u ve-zu u vrijeme dok je bila u braku, odgovara:

- I prije nego {to je stigla ponuda iz Turske,na{ brak je i za mene i za mog supruga bio gotovapri~a. Jedino se zbog mog zgusnutog rasporeda istalnih snimanja nismo stigli formalno razvesti.Nakon {to sam prihvatila ulogu Ede, pune dvijegodine nisam imala slobodnu sedmicu u kojoj bihmogla otputovati u Ameriku i okon~ati razvod.

Canan Erguder je ro|ena 15. jula 1976.K}erka je profesora Ustuna Ergudera i doma}iceRukije. Kada je napunila 18 godina, otputovalaje u Ameriku na {kolovanje i ostvarenje holivu-dskog sna. Me|utim, gluma~ku afirmaciju nijestekla u Hollywoodu ve} u rodnoj Turskoj, gdjeje danas jedna od najtra`enijih glumica.

»

» U jednoj od scena „1001no}i“ s turskom gluma~komlegendom Tomris Incer

U Americi sam shvatila da mi je 31 godina, te da vi{e konobarim nego glumim. [to nije ni{ta sramotno.

Naprotiv, veoma mi se svi|a taj posao i zahvaljuju}i njemu sammogla ostati u Americi, studirati, ~ekati na uloge. Ipak,

nisam do{la u Ameriku da bih bila konobarica“26/azra 2011.

28/azra 2011.

AZRAS povodomIn

dira

KU

^U

K-SO

RG

U^

I papci i provincijalci }e postati mahala{i

Nekada{nja kolumnistica„Azre“, autorica knjige „Jamahalu{a“, oku{ala se i u te-atarskoj umjetnosti kao po-tpisnik i producent predstavekoja nosi ime kao i knjiga.Tokom ove sedmice desit }e

se i premijera, {to je i bio povod za na{ razgovor.

^ime VVas jje mmahala iinspirirala dda nnjoj pposveti-te kknjigu ii ppredstavu?

- Mahala je moja trajna obaveza i nepresu{nonadahnu}e. Kako ne bi bila?! Pa mahala je samadu{a grada. Ona je sinonim za vrijednosti kojesu nas odr`ale. Svako onaj koji ne{to zna o povi-jesti, zna da je mahala predstavljala urbano po-dru~je sa svom infrastrukturom normalnog `ivl-jenja. Glavna okosnica bosanskog duha je duhmahale. Nisam filozof, ali znam da bi mahalipod hitno trebalo podi}i neki pisani spomenik, aza{to ne i kameni?! Da nije bilo tog jedinstvenogsvijeta koji se ra|ao u mahalama a koji je speci-fi~an po mnogo ~emu, od kom{ijske brige ipa`nje do „~istote u odnosima“ i slojevite duho-vitosti, mo`da prekompleksne da bi je shvatilitu|inci, ne bi bilo onoga {to jo{ jedino mo`emoizvoziti okolini - DUH. Naravno, sasvim je dru-ga pri~a ko je to okaljao mahalu, za{to joj je pri-lijepio negativnu etiketu i uveo u svijet zadnjeprovincije. O tome bi ozbiljni esteti~ari morali

re}i svoju rije~. Ja znam jedno: Ro|ena sam umahali i time se di~im!

Kako bbiste oopisali ppozori{ni kkomad ~~ija sse ppre-mijera oo~ekuje?

- „Ja, mahalu{a“ je scensko-muzi~ko kazivanjeo problematici mu{ko-`enskih odnosa u BiH.Predstava se radi prema mojoj knjizi. U osnovi,rije~ je o muzi~ko-scenskom performansu zasno-vanom na cabaret izri~aju, {to do sada u ovakvojformi nije predstavljeno kod nas. Ovo je i prvapredstava muzi~kog teatra koji tako|er kao je-dan od `anrova nije zastupljen u BiH. Va`nostprojekta je vi{estruka; najprije reanimacija cabar-et teatra na bh. sceni, zatim inscenacija doma}egteksta i njegova afirmacija kroz razli~ite medije,podr{ka nezavisnim i neformalnim teatarskimgrupama, podr{ka mladim glumcima i drugimu~esnicima u kreiranju predstave, i nadasve ku-lturna afirmacija bosanskog jezika, humora i dr-ugih nacionalnih vrijednosti. Ovo je potpunodoma}i proizvod u svakom smislu. Sigurna samda }e ovo biti komad visokog napona u humoru,zabavi, pjesmi i igri!

Da lli jje pprovu~ena oosuda mmahale ii nnjenog dduha?- Ne, u samoj predstavi ne. Nije to pucanj u

mahalu. Mi u teatru pristupamo mahali intro-spekcijski, tako {to prepri~avamo istinite pri~e,ne osu|uju}i nikoga, ne izigravaju}i arbitra i ne-koga koji je Bogom dan da dijeli kazne... Ne, una{oj postavci mahalanje nije maliciozno ogovar-anje nekakvih frustriranih li~nosti, nego je naji-skrenija `elja da ono {to vidimo, a pred ~im je-dnostavno ne mo`emo zatvoriti o~i, damo dru-gima kao dar. A pametnom je i i{aret dosta -ka`e jedna stara mahalska. Zna~i, nau~imo ne{toiz tu|ih primjera. Za{to vazda moramo pro}ivlastito iskustvo ne bi li nam se rasvijetlilo?! Pa istari Latini su rekli: „Iskustvo je najbolji u~itelj“,ali nisu naglasili ~ije. Nisu istakli „moje isku-stvo“... Zna~i, budimo pametni, u~imo iz tihmahalskih pri~a, a ne na svojoj ko`i. @elim na-glasiti i to da ove pri~e nisu negativisti~ki oboje-ne, naprotiv, one su koloritne, `ivopisne, poziti-vne i iskrene. A u to }e se uvjeriti oni koji do|uu Kamerni teatar 17., 18. i 19. marta, a i kasnije.

U ~~emu jje rrazlika iizme|u mmahalca, ppapka ii ppr-ovincijalca?

- Razlike su drasti~ne. Jer mahalac ili mahala{je gra|anin, papak je gor{ta~ka verzija provinci-jalca, a provincijalac je malogra|anin i ugla-vnom najve}i kompleksa{ pa je stoga i najvi{eobra|en u literaturi. Od sve ove slavne trojke,mahala{ koji je i definirao papka, posljednjih de-cenija prolazi najgore, jer kao vrsta postepeno

izumire s obzirom na veliku najezdu papaka iprovincijalaca u grad, dakle, i u gradske ~etvrti,{to jesu mahale, koji polahko ali sigurno ubijajutaj kult kom{iluka i empirijski duh mahale. Nji-hova najezda uistinu je provincijalizirala mahalui dovela do njene diskreditacije, difamacije i sta-vljanja u neke periferne okvire pa je dugo vre-mena postojala polarizacija unutar mahale na„gra|ane“ i „do{lje“. Danas je, me|utim, preva-lirao „do{lo“ element i stara mahala kao da izu-mire, kao da mahala{i i mahalu{e nemaju vi{e nivolje ni snage da se odupiru i ~uvaju tu esencijuduha, taj famozni ekstrakt mahalskog romanti-zma. Neko, me|utim, mora taj „sveti gral“ po-kazati „urbi et orbi“ i sama sam se pozvala da tou~inim. Namijenila sam si ulogu „spasiteljicemahale“.

Je lli mmahala ssarajevski eekskluzivitet?- Nema govora. Zna se da su mahale postoja-

le i postoje u svim malo ve}im bosanskohercego-va~kim gradovima. Nastaju dolaskom Osmanlijana prostore Bosne koji formiraju gradove orije-ntalnog tipa. Neosporno da Sarajevo kao glavnigrad i tada kao {eher, prijestolnica Bosanskogejaleta, ima prednost nad drugima, {to po ve-li~ini, {to po polo`aju i ulozi koju je imalo u tovrijeme, ali i kasnije unato~ dru{tveno-poli-ti~kim i kulturolo{ko-demografskim promjena-ma. A Sarajevo je takvo da u svojoj kontroverzijiizaziva sva~iju reakciju, niko nije ravnodu{an pr-ema Sarajevu. Ja, koja sam Sarajka od glave dopete, ~iji su preci autohtoni sarajevski mahala{i,nekad uronim u njegovu magiju toliko da posta-jem `ivi bastion odbrane lokalpatriotizma, a ne-kad pak osje}am kao da me moj grad ho}e dapro`dre u svom izolacionizmu i ignoranciji papo`elim pobje}i. I onda se umirim i ka`em sebiu njedra: I ovo }e pro}i. I papci i provincijalci }ese nekad utopiti i postati mahala{i. Za sve je po-trebno vrijeme.

Mo`emo lli mmahalu ttretirati nna nna~in nna kkoji RRa-domir KKonstantinovi} ttretira ppalanku ii nnjen dduh?

- Ako pod tim „tretirati“ podrazumijevamonau~no istra`ivanje - za{to da ne. Mahala je mi-krokozmos osje}anja, ideja, stajali{ta koja zavri-je|uju da se na|u me|u koricama jedne ozbiljnestudije koja }e de{ifrirati njenu ulogu u kreira-nju bosanskog duha, ali isto tako poku{ati obja-sniti tu u`asavaju}u etiketu koja je pala na ma-halu u proteklom stolje}u pa ispade po tome daje bolje biti „palan~anin“ ili „papak“ a ne„mahala{„. Da se poslu`im Konstantinovi}em -mo`da }emo nado}i svi na tezu da nam je svimaiskustvo mahala{ko. To bi bilo fenomenalnootkri}e! Jer mahala nije u svijetu, ona je u duhu,

azra 2011./29

»

Mahalac ili mahala{ je gra|anin, papak je gor{ta~ka verzija provincijalca, a provincijalac

je malogra|anin i uglavnom najve}i kompleksa{ paje stoga i najvi{e obra|en u literaturi. Njihova

najezda uistinu je provincijalizirala mahalu i dovelado njene diskreditacije, difamacije i stavljanja u

neke periferne okvire pa je dugo vremena postojalapolarizacija unutar mahale na „gra|ane“ i „do{le“

Razgovarala: Elameri [KRGI]-MIKULI]

Poruke Frojd je fakat bio u pravu. Seks je korijen

svega.Dobri Bosanac, ma koje vjere bio, primje-

njuje onu uvrije`enu narodnu - oporu i hvali-savu: U se, na se i poda se!

Nije sve u faksu, ima ne{to u seksu! Danas, i nije tako te{ko na}’ partnera za seks,

al’ jest za cijeli `ivot.Dobro treba odvagat s kim }e{ provest

`ivot. Provjera je zakon. Ako treba, poredMOS-a, mahalske obavje{tajne slu`be,anga`irajte i profesionalne detektive. Treba pr-ovjerit i dedu i oca i nanu i majku i bra}u isestre... Bilesi i cuku....

Nema te `ene koja od svog mu{karca ne}e danapravi papu~ara. Samo su nijanse u pitanju.Va`no je po svaku cijenu od svog de~ka, frajera,mu`a iskonstruisat nulu. Samo ko nulu njeganiko ne}e. Ni ko prijatelja, ni ko ljubavnika.

Dana{nje {valerke su ne{to posebno. Nemo`e{ ih ni ognjem ni ma~em natjerat u brak.Na|u, bogme, izda{nog zagond`iju i tjerajupo svom. Kad im je do ugode, pru`e se - akad im je do mira svog i rahatluka - isklju~emobilni. Ja{taradi!

Na pitanje jel’ mogla kako zadr`at mu`a ine rastavljat se samo zbog dobrog seksa, ovaiskusna vjetropirka zaklju~uje: „[ta mu vrijedikad mu je mali?!Onaj ko se nau~io pu{it Mar-lboro te{ko da se vra}a na Moravu!“

U apotekama }e{ na} bezbroj preparata kojiubla`avaju simptome `enskog klimaksa. Zamu{ki ni{ta. Za mu{ki izgleda nema lijeka.

Meni je samo jedno iz historije poznato: Svidr`avni~ki kvaliteti engleske kraljice ElizabeteI., pali su pred ~injenicom da je umrla ko dje-vica. Samo joj je na kraju balade to ostalo. Za-to kli~em: Neka `ivi djevica! Long live Virgin!

30/azra 2011.

svuda mogu}a. Jedan Hamdija Kre{evljakovi},veliki alimi Tralji}i, Had`imuli}i, Had`ibajri}i,jedan Samokovlija, Sidran, pa i Jergovi} je ne{toulovio od te obi~ajnosti mahale. Dakle, enoEldina Huseinbegovi}a, eno Harija, evo Dine, abogme evo i mene... Ne{to je pre`ivjelo!

Dokolica jje nneophodna zza nnjegovanje mmaha-lskog dduha. HHo}e lli oon ppokleknuti ppred vvelikom kko-li~inom rrada kkoji nnas uu kkapitalizmu oostavlja`ivima?

- Samo duh mahale poznaje ~istu mahalu.Ako ne pre`ivi, imat }emo drugi duh - duheksplozije barbarstva, op}eg primitivizma, snobi-zma, materijalne pro`drljivosti - ili, {to je mo`dai najtragi~nije, dobit }emo mutante bez lica i fr-anke{tajnskog karaktera. Taj famozni neolibera-lizam koji je sav saobra`en u jednu rije~: KAPI-TAL, svima }e do}i glave pa i nama. Mi smo io-nako karmi~ki predodre|eni da nas prije drugihsatre najte`i valjak pa kad ga pretrpimo i pre`ivi-mo zahvaljuju}i poimanju da se od sudbine nemo`e pobje}i, tu|i problem do|e nam kao {ega,{ala, po{alica. U tome ima itekako ironije. Ipak,mislim, da }e cijeli svijet spoznati orijentalnu la-hko}u `ivljenja kao ispravnu prije nego {to miostanemo bez tog dangubljenja u dokolici kojaje toliko po`eljna i neodoljiva. Ja sam, naprosto,ro|ena za dokolicu.

Da lli }}e nnas kkomad „„Ja mmahalu{a“ nnasmijati,potaknuti nna rrazmi{ljanje iili oodu{eviti?

- Nezahvalno je govoriti o tome tik pred pr-emijeru, pogotovo jer sam u ulozi i autora iproducenta. Napravit }u ipak izuzetak po{tosam od po~etka procesa izravno u svemu tomei mislim da mogu kao neko ko cijeli svoj stvar-ala~ki `ivot prati teatarsku umjetnost i kao kri-ti~ar i kao hroni~ar, objektivizirati ono {to jeura|eno. Bit }e to hit predstava. Ali ne ona izakoje stoji sintagma „urnebesna komedija s pje-vanjem i pucanjem“ koja namah {iroke naro-dne mase privla~i u hramove kulture. Negoona koja publiku animira svakom rije~ju, ge-gom, muzi~kim numerama i rasko{nim stilomda u~estvuje u akciji i bude naj`ivlji igra~ togacabaret mahalanja. Publiku }emo provesti krozljubavni `ivot veselog Bosanca i smjerne Bosa-nke tako da }e se sigurno puno smijati, pjevatii mahalati s Nelom, Nenadom i Ansamblom„Cabaret“.

Okupili sste eekipu mmladih dda rrade nna ttom pproje-ktu, {{to jje ppohvalno.

- Nismo se okupili slu~ajno, ni{ta nijeslu~ajno. Slu~aj je samo latentni determinizam.Prona{li smo se po sli~nim afinitetima i energija-ma. To su sve zaista mladi kreativci ali svi vrloseriozni, pragmati~ni i voljni da ponude ne{tonovo u ovom na{em odavno zamuklom, nei-nspirativnom i institucionalno usahlom teatar-skom miljeu. ^ast izuzecima. Sve su to ljudi ko-jima je emocija i idealizam glavno oru|e, {to jedanas gotovo arheolo{ka osobina. Nela \enisije-vi} igra Mahalu{u i pokazala je da je ro|ena zvi-jezda. Ona posjeduje sve kvalitete koje jedan fa-ntasti~an zabavlja~ mora imati da bi opstajaodugo na sceni. Njen partner Nenad Te{i} je`ivopisni lik, komedija{ ~aplinovskog tipa, be-skrajno zabavan, svestran i originalan. Velikomi je zadovoljstvo bilo upoznati se i kreativnose nadopunjavati s rediteljicom i dramaturgi-njom Mirelom Trepani}. Ona je najzaslu`nija

za neobi~nu koncepciju predstave i za sve sja-jne preinake moga teksta koji je dobio na sce-ni~nosti i zvu~nosti. O Almi Ferovi}, ~ija jemuzi~ka re`ija pokazatelj izvje{tenosti na na-jgrandioznijim evropskim scenama, mogu go-voriti samo s dubokim naklonom. MarijelaMargeta-Ha{imbegovi} dala je metropolski{tih ovom kabaretskom {ou kojega zovemo„Seksom i gradom na bosanski na~in“ ili„Seksom i mahalom“, a Emir Fejzi} je svojiminventivnim koreografijama Nelu postavio napijedestal svjetske {oumenke.

Ho}e lli }}e sse kkomad pprikazivati jjo{ nnegdje oosimu SSarajevu?

- Vjerovali ili ne, jo{ nismo ni iza{li na „daske ko-je `ivot zna~e“ a dobijamo pozive iz zemlje i iz ino-zemstva. Knjiga je prokr~ila put do mnogih kojimaje ovaj `anr nedostajao i u literaturi i u drugim me-dijima, i sada do nas dopiru samo fini tonovi i dobrevibracije. Zovu nas na{i ljudi iz Australije, [vedske,Njema~ke, imamo i pozive iz Slovenije, Hrvatske,Crne Gore. Otvaraju nam se vrata doma}ih i regio-nalnih festivala. Ovo je sasvim dobar po~etak.

» » Ovo nije pucanj u mahalu, ka`e Indira

32/azra 2011.

AZRAZatvorski dani

Kada su u martu pro{le godinegrani~ari na prijelazu Ra~aprovjeravali njegove doku-mente, Tuzlak Jasmin Re-ndi} nije mogao ni pomislitida }e nakon toga punih je-danaest mjeseci provesti u

}eliji pritvorske jedinice zatvora u SremskojMitrovici.

NNeessaanniiccaaDo tog dana osje}ao se apsolutno slobodnim

~ovjekom. I{ao je u [vicarsku po radnu vizu, pr-olazio kroz Njema~ku, Hrvatsku... U tim ze-

Jasmin RENDI]

Jo{ ne vjeruje da je ku}i, s roditeljima i prijateljima. Bilo je dana kada je razmi{ljao o

samoubistvu, a sedmi~no je jeo samo dva i po kilograma hrane, koju su mu donosili roditelji. Zahvalnost

ambasadoru Bori{i ArnautuPi{e: D`emka KARA^A Foto: Ahmet BAJRI] Blicko i privatni album

Bio sam osu|en na smrt

» S ocemJasimom

azra 2011./33

mljama nije bilo crvene Interpolove potjernice,zbog navodne kra|e dvaju zlatnih, dijamantnihprstenova iz zlatare u Kandaharu, na osnovu ko-je je uhap{en u Srbiji.

Vi{e od 300 dana proveo je u hladnoj }elijiod deset kvadrata, zajedno s pet zatvorenika. Tusu boravili danju i no}u, tu im je bio toalet, pralisu i su{ili odje}u... Sada, kada je kona~no do{aoku}i, Jasmin jo{ ne mo`e da vjeruje da je ponovoslobodan ~ovjek.

- Biti ponovo na slobodi je neopisiv osje}aj.Biti gotovo osu|en na smrtnu kaznu i, sada do}iku}i, totalni je preporod za mene i ~itavu poro-dicu, za ljude koji su sve vrijeme bili uz mene.

Jo{ sebi nisam do{ao. Ju~er sam prvi put uspiozaspati od pet do sedam sati. Od petka nisammogao. Legnem, ustanem, razmi{ljam... Ne mo-gu jo{ da vjerujem. Bojim se ako zaspim da }u seprobuditi tamo gdje sam bio, u zatvoru - po~injesvoju te{ku i mnogima nevjerovatnu pri~u Re-ndi}.

I dalje ne mo`e da shvati kako je apsurdnouhap{en. Na potjernici se nalazilo samo ime Ja-smin Rendi} i nekih {est brojeva, koji ne pripa-daju nijednom njegovom dokumentu. Nije bilofotografije, imena oca, mjesta ro|enja... Nika-kvog validnog podatka.

- Njima je to bilo dovoljno da me uhapse. Uzatvoru u Sremskoj Mitrovici napisali su daimam dr`avljanstvo Republike Srpske, a da naci-onalnost nemam - prisje}a se Rendi}, koji nika-da ranije nije ka`njavan.

U Afganistan je oti{ao 2007. godine. Radioje, trudio se i napredovao. Postao je menad`er zapo`arne i zapaljive materije. O toj temi dr`ao jepredavanje hiljadama ljudi u bazi „KAF“.

- Kao i hiljade drugih Bosanaca, ni ja nisamni vidio grad Kandahar. Sve vrijeme bili smo ubazi. Dvojica su iza{la i - poginuli su! Nakon pr-ivo|enja moja firma im je poslala dopis u kojemjam~e za mene da nikad nisam iza{ao iz baze, aliSrbijance taj dokument nije zanimao!

RRooppssttvvooSre}a u njegovoj nesre}i bila je da je imao no-

vca da anga`ira advokate i da ga roditelji po-sje}uju svake sedmice. U po~etku je mislio da gane}e mo}i dr`ati u ekstradicijskom pritvoru du`eod 40 dana. Prevario se. Agonija se produ`avalasvakog mjeseca, s produ`avanjima pritvora. - Ro-ditelji mi dolaze, svi ne{to rade, ali se ne mrda-mo s mjesta. Bilo je meni i u Afganistanu te{ko.Padale su granate, odvojen od porodice, ali uvi-jek ima to dugme koje mo`e{ pritisnuti, datiotkaz i vratiti se ku}i. Ovdje nema tog dugme-ta... Stojite i ~ekate! Nisu mi dozvoljavali ljekar-ski pregled. Vjernik sam i ne jedem svinjetinu.Jeo sam samo njihov hljeb i `ivio po sedam danaod 2,5 kilograma hrane {to mi donesu roditelji.Vi{e se nije smjelo unijeti. Za sve ima nekorje{enje, a ovdje ga nije bilo. Kada sam prvi put{trajkovao gla|u, imao sam 101, a za {est danasmr{ao sam na 93 kilograma. Doktor ka`e: „Nemogu ti pomo}i.“ Sudija tako|er. A osam puta

su tra`ili od Afganistana da im dostave dokaze.Odgovora nije bilo niti pretpostavki za izru~enje,ali su me, ipak, dr`ali u pritvoru. Nisu pristali nina pu{tanje uz kauciju, kako bih se branio sa slo-bode. Advokat je jam~io za mene svojom imovi-nom. Najte`e mi je bilo onih mjesec dana kadasu donijeli rje{enje o izru~enju. Bojao sam se za-spati, trzao sam se na svaki pokret vrata, jer sammislio da dolaze po mene. Tada sam razmi{ljao io samoubistvu.

Bori{a Arnaut, ambasador BiH u Srbiji, bio jeJasminova jedina svijetla ta~ka. Posje}ivao ga je,istinski se trudio, borio i, kako ka`e Jasmin, gle-dao kao svoje dijete.

- Ne postoji poklon, niti na~in kojim bihiskazao zahvalnost ovom ~ovjeku. Advokati suzavr{ili svoje kada je Apelacioni sud doniorje{enje da su ispunjene pretpostavke zaizru~enje. Oni su me poslali u Afganistan, a Bo-ri{a me vratio. Kada se digla pra{ina oko mogslu~aja, Srbijanci su vidjeli dobru priliku da memijenjaju za nekoga. Bit mog ropstva - jer zaistra`ni proces trebaju neki dokazi - jeste da sume dr`ali ne bi li me zamijenili, napravili nago-dbu. Bio sam pra{ina na {ahovskim figurama Sr-bije i Bosne i Hercegovine - ogor~en je Rendi}.

Njegovom ocu Jasimu i majci Sabini bilo jete{ko gledati {ta se doga|a njihovom sinu jedi-ncu. Gledali su se preko stakla i glumili da sudobro. Oni su skrivali da su plakali, a on kolikomu je te{ko. Nije im htio ote`avati.

A, Bori{a Arnaut dopratio je u Tuzlu JasminaRendi}a. Naredni dan sreli su se i s Ilijom Ju-ri{i}em. Zahvalan je Jasmin i Fondaciji „Istinapravda pomirenje“ i Sinanu Ali}u, koji ga je bo-drio. Planira diplomirati na Fakultetu za te-hni~ki odgoj, gdje je apsolvent i potom upisatimagistarski studij.

- Te{ko mi je i pomisliti na povratak u Afga-nistan. Pitam se da li pre}i i u Hrvatsku, a nadugi preiod }u sigurno zaboraviti putovanje krozSrbiju. ^ekam sastanak s Interpolom u Sarajevuda kona~no razrije{e moj slu~aj. Izdao je crvenupotjernicu bez dokaza. Ipak, izvukao sam poziti-vne stvari iz cijele pri~e. ^ovjek uvijek te`i daima auto, ku}u, stan, ljetovanje... Tome samuvijek te`io, da vi{e radim, priu{tim sebi mnogotoga. U zatvoru sam shvatio da u jednom mo-mentu imam sve, a nakon dva sata ni{ta. Shvatiosam {ta su vrijednosti `ivota.

» Ovako jeizgledalo uAfganistanu:Jasmin Rendi} desno

AZRAUsusret koncertu

34/azra 2011.

Sam

ir M

UJA

GI]

SM

S

Popularni sarajevski muzi~ar, tekstopisac, aran`er i producent

u velikim je pripremama za svoj prvi solisti~ki koncert u

rodnom gradu. O tome kako se priprema za jedan

od najva`nijih nastupa u karijeri, te {ta o~ekuje

njegovu publiku, govori i za

na{ magazinPi{e: Lejla LOJO

Predodre

Maja i EnverKako je kazao na press-konferenciji, Samir za publiku priprema veliki spektakl u saradnji s

agencijom „New Event“. Njegovi specijalni gosti bit }eMaja Sarr i Enver Lugavi} Kice s kojim ga, osim

vi{egodi{nje poslovne saradnje, vezuje i prijateljstvo. Na pitanje koju }e pjesmu te ve~eri izvesti s posebnim

emocijama, Samir ka`e:- Niste mi mogli postaviti te`e pitanje. Vjerovatno

}e to biti piano verzija pjesme „Do bola“ kojuobi~no od po~etka do kraja pjevam uglas s

publikom. Nadam se da }e i ovog puta biti tako.

azra 2011./35

Koncert u rodnom gradu mnogimje muzi~arima najdra`i, ali najte`izadatak u karijeri. Nakon 10 go-dina bavljenja muzikom, tri studi-jska albuma, te brojnih hitova, tajtrenutak do{ao je i za Samira Mu-jagi}a. Svoj prvi koncert pred sar-

ajevskom publikom simboli~no je nazvao „Za 10“, anjegovi fanovi }e u vi{esatnom muzi~kom spektaklumo}i u`ivati 19. marta u „Domu mladih“.

- Pripreme su u punom jeku i moram re}i da samveoma zadovoljan. Ekipa koja }e realizirati koncert bro-ji 40-ak ljudi, a sve to uvezati i pripremiti nije nimalolako. Sre}om, krenuli smo na vrijeme i dobro sve ispla-nirali, tako da se stvari, zasad, odvijaju prema pre-dvi|enom planu - ka`e na po~etku na{eg razgovora Sa-mir, dodaju}i kako o~ekuje veliki odziv svojih fanova.

- Informacije koje sad dobijamo s terena, govo-re o tome da vlada izuzetno interesovanje za konce-rt. ^ak smo i neplanirano otvorili jo{ neka proda-jna mjesta u susjednim gradovima.

Kada na muziku ne gledate kao na posao, negone{to za {to ste predodre|eni, onda vam godine ba-vljenja tim poslom brzo pro|u. Iz proteklih 10 go-dina karijere, Samir pamti samo lijepe uspomene.

- Ni{ta nije te{ko ako radi{ posao koji voli{ i za tosi predodre|en. Moram, tako|er, kazati da muzika nijesamo moj posao, to je moj `ivot i ja na karijeru gledamkao na proces odrastanja, sazrijevanja, sticanja i poslo-vnih i `ivotnih iskustava. Kad se osvrnem na ovih pro-teklih 10 godina, vidim samo lijepe uspomene.

Oni koji su imali priliku s njim sara|ivati, ka`uda je izuzetan profesionalac, ali i perfekcionist. Ko-liko je u poslu spreman na kompromise?

- Jo{ davno sam nau~io da je u poslu najva`nijeodrediti realne ciljeve i ispravan put kojim }e{ do}ido njih. Naravno da neki prag tolerancije mora po-stojati i moram re}i da ga nikad nisam prekora~io.Muzika je suvi{e va`na stvar u mom `ivotu da bihpristajao ne neke stvari koje nisu primjerene. S obzi-rom na to da sam (kada je rije~ o SMS-u) kompozi-tor, tekstopisac, aran`er i producent, jedini kompro-

mis moram napraviti sam sa sobom, {to nekad znabiti jako te{ko...,(hahaha). Kada je rije~ o saradnji skolegama, trudim se maksimalno iza}i ususret i, pri-je svega, shvatiti i ispo{tovati njihov na~in rada i nji-hovu osobnost. U takvim situacijama kompromis sepokazao kao veoma dobro rje{enje.

Sarajevsku dvoranu „Dom mladih“ Samir je iza-brao s posebnim razlogom. Naime, za ovo mjestove`u ga mladala~ke uspomene. Na svoj prvi konce-rt u `ivotu oti{ao je upravo u „Dom mladih“.

- To je bio koncert na kojem je bilo vi{eizvo|a~a, u vrijeme za~etka new primitives pokreta.Neki od tih bendova su i danas aktivni i dr`e viso-ko mjesto na estradi kao {to su „Zabranjenopu{enje“ i „Bombaj {tampa“.

Koncert u Sarajevu samo je po~etak bh. turneje,koja uskoro o~ekuje Samira i njegove kolege.

- Planiramo u toku prolje}a i ljeta napraviti ko-ncerte u nekoliko ve}ih gradova u BiH, ali trenu-tno mi je u glavi samo jedna misao: „Dom mladih,19. mart...“

|enza muziku

Savremeno dru{tvo, u kojem osnovepismenosti podrazumijevaju i po-znavanje rada na ra~unaru, nezami-slivo je bez informatike i informa-ti~kih stru~njaka. U na{oj zemlji onise obrazuju, izme|u ostalih, i na Te-hni~kom fakultetu u Biha}u. Po

uspjehu i ljubavi prema ovom pozivu, kazali sunam na tamo{njem univerzitetu, izdvaja se Na-dira \ogi} iz Cazina. Trenutno je apsolventicaElektrotehni~kog odsjeka, Smjer informatika, sasvim polo`enim ispitima i u procesu izrade di-plomskog rada. Sklonost prema matematici i fi-zici dovela ju je na ovaj studij.

- U po~etku je bilo problema, jer sam dolazilaiz op}e gimnazije, tako da sam odre|en periodprovela nadokna|uju}i znanja iz osnova elektro-tehnike. Ipak, radom se sve mo`e pre}i, pa danasmoja struka predstavlja prirodan dio mene.

AZRAZnanje je mo}

Nema ponovne izgradnje bez obrazovanih ljudi

Promoviraju}i najbolje studente svih fakulteta u BiH,`elimo promovirati obrazovanje. Samo je znanje neotu|iva ~ovjekova imovina, ona mu osigurava

egzistenciju bilo gdje u svijetu, ~ini ga boljim~ovjekom. Neznalice odgajaju manipulatori i

ne}emo pretjerati ako ka`emo da dana{njem~emeru najvi{e kumuje neobrazovanje. Dana{nji sistem nas u~i da vrijedi{ koliko ima{. Ipak, sve

materijalno mo`e biti uni{teno i zapaljeno. Vrijedi{ samo onoliko koliko zna{

Pi{e: Elvedina D@AKMI]

36/azra 2011.

Nadira \OGI]

Nau~ila sam mnogo novih stvari. Informatika jenauka koja se stalno mijenja, i nadam se da }u jemo}i pratiti - ka`e Nadira.

RRjjee{{aavvaannjjee zzaaddaattaakkaaDa je upisala predava~ki smjer iz matematike,

Nadira bi, ka`e, do sada imala diplomu i radnomjesto u nekoj {koli.

- Me|utim, moja sada{nja struka nosi noveizazove svakim danom. U ove tri godine {kolo-vanja, nije pro{ao dan da nisam ne{to novonau~ila. Bilo je mnogo neprospavanih no}i, se-dmica, propu{tenih izlazaka, ali nakon svega ne`alim ni za ~im. Oduvijek sam u`ivala u rje{ava-nju zadataka i za mene ne postoje bolji osje}ajod onog kada ne{to shvati{, kada rije{i{ problemili samo dobije{ ideju za rje{enje. Kada dobije{ideju, ne mo`e{ do~ekati da ispi{e{ sve linije ko-da da bi vidio donose li rje{enje zadatku. Kadaradim neki program, za mene ne postoji no},dan, hrana, ni{ta, nego samo taj kod ispred me-ne.

Nadira ove godine planira upisati drugi ci-klus studija po Bolonji. Nada se da }e joj onpru`iti sve {to je potrebno, kako bi se za dvijegodine mogla ponositi ste~enim znanjem i zva-njem magistra informatike. Ipak, napominje dau~enje potrebnih vje{tina u ovoj struci nije mno-go vezano za {kolu.

- Tokom {kolovanja smo pre{li put od jednogmalog bita, pa do svega onog {to korisnik vidi.Dobra stvar ovog fakulteta su prakti~ni radovikoji su nam omogu}ili da dobijemo osje}aj {tanas o~ekuje kasnije, na na{em radnom mjestu.Me|utim, ono {to mi ovaj fakultet daje jeste sa-mo jedan okvir, u koji ja nadalje moram radom

uplesti nove vje{tine koje imaju vrijednost ustvarnom poslovanju. Ono {to mladi morajushvatiti jeste da je znanje danas dostupno svima,ali samo oni koji su odlu~ni ga mogu prihvatiti iu~initi da radi za njih.

GGuubblljjeennjjee vvrreemmeennaaNadira je ovom prilikom `eljela ukazati na

jo{ jedan problem koji podjednako ti{ti nju injene kolege.

- Stanje na na{em univerzitetu nije ba{ najbo-lje. Razna politi~ka previranja u Kantonu i nafakultetima jedino su na{kodila nama, studenti-ma. Na vlasti su sada novi ljudi kojima }emoopet morati obja{njavati na{e probleme, koje pr-ethodni saziv nije uspio rije{iti. Nadamo se da }e

nas ovi bolje ~uti i shvatiti. Imamo ozbiljan ne-dostatak kadra. Univerzitet ima mnogo dobrihstudenata koji predstavljaju potencijalne asiste-nte i predava~e, ali s obzirom na odnos vlasti pr-ema prosvjeti, niko se ne trudi da ostane na fa-kultetima. Ljudi znaju da }e biti vi{e cijenjeni nadrugim pozicijama - pri~a Nadira.

Bolonja je, dodaje, jo{ u za~etku, odnosno ufazi adaptacije i za sada se samo ~ini da je doni-jela ve}e probleme nego stari sistem. Pravila semijenjaju svakog dana, a studente, ka`e, nikoni{ta ne pita.

- Upravo ove godine su mnoge moje kolegebile zate~ene smanjenjem broja rokova za pola-ganje nekih ispita, {to je primijenjeno na svimfakultetima, ~lanovima Univerziteta. Fakultetitreba da slu`e studentima, a to trenutno nijetako. Studenti su prepu{teni sami sebi u ve}inislu~ajeva. Na neke stvari ne mo`emo utjecati,poput toga da Bolonja tek treba da po~ne pra-vilno funkcionirati, ali u taj proces trebauklju~iti nas i na{a mi{ljenja. Bolonja ne bi tr-ebalo da bude za nekoga tre}eg, nego za nas,studente. Zato se mi moramo organizirati i svizajedno raditi na ostvarenju svojih zahtjeva.Moramo biti glasni i natjerati vladaju}e da nas~uju.

Mi smo kao zemlja fokusirani na neva`nestvari, prolaze nam godine u ponovnom proba-vljanju istih pitanja. Trebamo se osvijestiti ishvatiti da je to gubljenje vremena, te da se tre-bamo ujediniti i po~eti stvarati ne{to na {tomo`emo biti ponosni. Bosna se mora obnoviti ikrenuti dalje od stra{ne pro{losti. A nema pono-vne izgradnje bez obrazovanih ljudi - isti~e Na-dira.

azra 2011./37

Studentski standard

- Trenutno ne primam nikakvu stipendiju.Pro{le godine sam dobila stipendiju Ministar-stva obrazovanja, koja mi je stvarno dobro-do{la, i za koju se ovom prilikom zahvalju-jem. Studenti su ~esto zbog lo{eg standardaprisiljeni naupustiti {kolovanje. Uskoro }e mimajka u penziju, te znam {ta zna~i nalaziti seu takvoj situaciji. Zbog toga se nadam da }una}i sebi neki posao koji }e mi omogu}iti dase kvalitetno dalje {kolujem. Voljela bih radi-ti na bilo kojem radnom mjestu na kojem }emoj rad i trud biti cijenjen, a izgleda da jenajte`e na}i takav posao.

38/azra 2011.

Stalno se ne~ega bojimo. Bojimose mi. Boje se i oni. Recimo,bojimo se da napravimo prvikorak, jer je u svim `enskim~asopisima „nau~no“ dokazanoda se mu{karci boje `ena koje sujake, `ena koje su uspje{ne i

`ena koje znaju {ta ho}e. Mu{karci se boje iimpotencije, valjda onoliko koliko se `eneboje bora. @ene se, s druge strane, boje da }ezauvijek ostati same, isto onoliko koliko semu{karci boje }elavosti. Sve ovo je nau~nodokazano. Postoje nebrojeni instituti inau~nici koji }e nam objasniti ~ega se bojemu{karci. Sa`etak bi izgledao nekako ovako:Mu{karaci se najvi{e boje `ena koje su opsje-dnute vjen~anjem kao i samohranih majki.Mu{karci izbjegavaju i one `ene koje te`e pe-rfekcionizmu i koje sve vole imati pod ko-ntrolom. Mu{karci se trude izbje}i i one`ene koje imaju puno prijatelja i kojima jeva`no {ta njihovi prijatelji misle, mu{karci seboje i `ena koje ne razmi{ljaju vlastitom gla-vom. Mu{karci imaju najve}i strah od `enakoje su sebi~ne, pune sebe i misle da su kra-ljice. Mu{karce vrije|a kada `ena dovodi upitanje njihovu mu{kost. Mrze ako ih pita-mo o ~emu razmi{ljaju, ako ih upore|ujemosa svojim biv{im ili ih tjeramo da Razgovara-mo O Va`nim stvarima. Mu{karci se boje da}e ih neko - ta~nije neka, poku{ati vezati (neza krevet, nego vi{e kao u onoj pjesmi: vjetarse vezat’ ne mo`e). @ene se, s druge strane,boje da je sve ovo istina. Mo`da zato {to seprepoznamo u makar jednom od spomenu-

tih strahova. Onda iz tog straha poku{avamoda balansiramo sa sljede}im setom pravila(koje, totalno sam ubije|ena, pi{u uglavnom`ene, poku{avaju}i da interpretiraju ono {tomu{karci uglavnom `ele). Dakle, sa`etak tihsaznanja je: Mu{karac mora znati da ga nje-gova `ena po{tuje i privatno i javno. Mu{ka-rci `ele da im njihove `ene potpuno vjeruju,i da im se dive. Ve}ina mu{karaca radije biprihvatila ~injenicu da ih je `ena prestala vo-ljeti, nego da ih je prestala po{tovati. Mu{ka-rci se boje da ne}e ispuniti o~ekivanja.Mu{karci se jednostavno moraju osje}atipo`eljno. Mu{karcima je bitno kako mi `eneizgledamo. Mu{karci te{ko pronalaze na~inekako izre}i da nas vole, ali vole znati da miznamo da nas oni vole. Dakle, sve je prili~nojednostavno. Da nije straha. I da nije pono-sa. Jer u ova prili~no jednostavna pravila sa-da bi trebalo uvesti sa`etak onoga ~ega sestvarno `ene boje. I {ta u stvari ho}e (akouop}e znaju {ta ho}e). Shodno svim oviminformacijama i ~injenici da dolazi prolje}e,odlu~ila sam da se od sada bojim samo Vi{esile. Cunamija. Zemljotresa i vulkana. Kao isvih drugih elementarnih nepogoda, pona-jvi{e toga da }e Sunce eksplodirati ili da }e seMjesec „zapucati“ u nas. Povremeno }u sebojati i pomisli da nismo sami u svemiru,imaju}i na umu da, kakve smo sre}e, vanze-maljci vjerovatno ne}e biti dobronamjerni.Jer realno, racionalnije je da se bojim toga da}e nas poklopiti cunami nego da strepim odtoga ho}e li se neki mu{karac prepasti ako gaja prva startam.

Strah„Boj se ovna, boj se govna,

a kad }u `ivjeti?“ Me{a Selimovi}

Pi{e: Melina KKAMERI]

Preporu~ena mmuzi~ka ppodloga: The Frames - „Star Star“

Neke druge la`i

SS TT YY LL I S S I M OStilovi, ttrendovi, zzdravlje i llifestyle nnovosti

azra 2011./39

Otvorite vrata prolje}u

Kona~no Sunce!Depresija mo`etra`iti neko novomjesto stanovanja.U BiH za nju vi{emjesta nema.O~istite dom,operite prozore idu{u od negativnihmisli, pomirite ses nekim, zaljubitese, i opet, zasadite cvijet, razmaknite zidovedoma i du{e....nek’ u|e prolje}e

I jo{:Proljetno ~i{}enje doma Crveni ru`: Must have Zrela ljepota: Ljubica Todorovi} Tajne brazilskog feniranja by Senad [ehi} Moj hobi: Toribio de Prado Perez

40/azra 2011.

S TT YY LL I S S I M O

Dok prolje}e lista, nekadom zablista

I kada cijela ku}azablista, a osjetiteda jo{ ne{to „fali“,upotpunite dojamnekom lijepom biljkom. Neka jojlistovi budu okrugli,ka`u majstori fengshuija, jer takvi }evam popraviti finansijsku situaciju

azra 2011./41

Prolje}e je vrijeme za veliko ~i{}enje`ivotnog prostora. Pravi je trenu-tak da izbacite sve {to vam nije po-trebno i po~istite i }o{kove u kojeniste zalazili cijele zime. Poslu`itese trikovima koji }e ubrzati~i{}enje i ostaviti vam vremena za

u`ivanje. Priprema i organizacija su pola posla,stoga napravite plan i podijelite poslove suku}anima.

SSkkrriivveennaa ppooddrruu~~jjaaPra{inu ~istite tako da po~nete s najvi{im

dijelovima, ormarima, policama i vitrinama,te se polako spu{tajte prema ni`im dijelovimanamje{taja sve do poda. Proljetno ~i{}enje jepravi trenutak da se rije{ite svih suvi{nih si-tnica koje se povla~e po ladicama i ormarima,a uop}e vam nisu potrebne. Zaboravite nanjihovu sentimentalnu vrijednost, ti „sakupl-ja~i pra{ine“ uop}e vam nisu potrebni, a isvako naredno ~i{}enje }e biti puno br`e i je-dnostavnije.

Podijelite poslove. Jedan dan operite sve pro-zore u stanu ili ku}i, a za drugi ostavite ~i{}enjepodova i brisanje pra{ine.

Najve}u pa`nju zaslu`uju kuhinja i kupati-lo. [poret i radne povr{ine odr`avajte besprije-korno ~istima, {to zna~i da biste ih na krajusvakoga dana trebali o~istiti odgovaraju}im sr-

edstvima i obavezno osu{iti. Perete li posu|e uma{ini, za dodatan sjaj i svje` miris dete-rd`entu dodajte kap-dvije ~istog eteri~nog uljaod limuna.

Sudoper od nehr|aju}eg ~elika mo`ete ugla-ncati utrljavanjem maslinovog ulja mekom krpi-com. ^esmama }e dobro do}i „tonik“ od limu-novog soka ili jednostavno trljanje polovicomllimuna.

Fri`ider je mogu}i izvor raznih bakterija, sto-ga bi ga trebalo isprazniti i o~istiti barem je-dnom mjese~no. @elite li ekolo{ki prihvatljivuvarijantu sredstva za ~i{}enje, opet se poslu`itesvestranim boraksom i pa`ljivo isperite i osu{iteunutra{njost.

NNeeuuggooddnnii mmiirriissPlo~ice u kupatilu do savr{enstva }e dovesti

mje{avina pra{ka za pecivo i limunovog soka.Pustite vru}i tu{ da se ne`eljene tvari otpuste, za-tim ih istrljajte pripremljenom mje{avinom,isperite i obri{ite suhim pe{kirom. Mrlje na kadiizribajte otopinom bijelog alkoholnog octa u vo-di, u omjeru 1:5.

I toaletnu {koljku mo`ete dovesti u blistavobijelo stanje upotrebom antibakterijskog i eko-lo{kog sredstva boraksa. Uvijek kada je ispirete,zaklopite dasku kako se zrakom ne bi pro{irilebakterije.

Jastuke i pokriva~e trebalo bi obnoviti svaketri godine. Ni madraci nemaju vje~an rok traja-

Stalno vam se spava, umorni ste, imate ma-njak energije i slabu koncentraciju? Vrijeme jeza ~i{}enje tijela!

Postoji vi{e na~ina detoksikacije organizma.Izaberite onaj koji vam najvi{e odgovara. Iakogotovo svaki wellness centar mo`e vam ponudi-ti tretman detoksikacije, nemojte se `uriti: prir-oda nam nudi jednostavne i besplatne na~ine~i{}enja organizma.

Post je najbr`i, najjednostavniji i besplatanna~in ~i{}enja tijela. Post s vodom je tolikomo}an, da ga gotovo sve religiozne tradicije svi-jeta preporu~uju za duhovno i fizi~kopro~i{}enje. Post s vodom obi~no traje jedandan (24 sata). Nemojte ni{ta jesti i pijte samovodu - najbolje iz izvora ili o~i{}enu vodu.

Ovo se ne preporu~uje trudnicama, dojilja-ma, ljudima s poreme}ajem hranjenja, starim ibolesnim osobama. Post sa sokovima je sli~anpostu s vodom. Nemojte ni{ta jesti, uzimajtesamo svje`e sokove (koje napravite sami kodku~e) i ~istu vodu.

Post sa sokovima i biljnim ~ajevima se mo`e

koristiti i kao terapija za ozbiljne bolesti poputraka. Tada post mo`e trajati vi{e dana, ali potr-eban je nadzor ljekara.

Biljni ~ajevi se odavno koriste za lije~enje,~i{}enje i pobolj{anje rada organizma. Uzmiteneke od sljede}ih: Sikavica (silybum marai-num), poma`e procesu ~i{}enja, i vrlo je dobraza jetru, ~i~kov korijen (Arctium lappa) nje`no~isti jetru i krv, {tavelj (Rumex crispus) pobo-lj{ava apsorpciju hranjivih tvari, masla~ak(Taraxacum officinale) je dobar za ~i{}enjeko`e, ima svojstva diuretika, Red Root(Ceanothus Americanus) stimulira rad limfnih~vorova, |umbir (Zingiber officinale) pobo-lj{ava cirkulaciju i probavu.

Postoji i mnogo detox dijeta, a svima je zaje-dni~ko: unositi {to vi{e teku}ine (~iste vode, soko-va, biljnih ~ajeva), izbjegavati kafu, alkohol, ~oko-ladu , jesti {to vi{e povr}a i vo}a, izbjegavati rafi-nirana ulja, bijeli {e}er, glatko bra{no, tjesteninu,ri`u, krompir, soju, margarin i procesiranu hranu,jesti laganu hranu - supe, dinstano povr}e, ogra-ni~iti mlije~ne proizvode, izbaciti sir...

O~istite i organizam

Proljetno ~i{}enje je pravi trenutak da se rije{ite svih suvi{nih sitnica koje se povla~e po ladicama

i ormarima, a uop}e vam nisu potrebne

“

»

42/azra 2011.

Obavezno uradite ovo

- Skinite i operite zavjese u svim prostorija-ma, a isto u~inite i s ukrasnim jastucima i pr-ekriva~ima. - Masno}a koju izlu~uje tijelo po-goduje razvoju grinja, zato tople zimske pre-kriva~e i deke odnesite na ~i{}enje prije spre-manja u ormare. Spremite ih u kutije u kojeste prethodno stavili vre}ice s lavandom. One}e ih za{titi od insekata i moljaca. - Posebnupa`nju posvetite ~i{}enju tepiha. Oni su pravoskladi{te mrvica, grinja i pra{ine. - Prilikompranja prozora ne zaboravite na okvire. Teme-ljito ih operite s vanjske i unutarnje strane. -Ne zaboravite na ure|aje za klimatizaciju. Na-jbolje bi bilo pozvati servis za odr`avanje, aliukoliko to namjeravate u~initi sami, izvaditefiltere i o~istite ih prije nego {to prvi putuklju~ite ure|aj.

» Jedan dan operite sveprozore u stanu ili ku}i

» Jastuke i pokriva~etrebalo bi obnoviti

svake tri godine

azra 2011./43

nja, na to }e vas upozoriti bolovi u vratu i le|ima. Odr`avajte ih tako da ihjednom sedmi~no okrenete, povremeno prozra~ite, izlo`ite sun~evim zra-kama, a dobro ih je i dva-tri puta mjese~no dobro usisati. Stari recept zauklanjanje svakog traga vlage je posipanje sodom bikarbonom. Ostavitenajmanje sat-dva i usisajte. Isti pra{ak rije{it }e vas i „mirisa“ ku}nih ljubi-maca na tepisima, na kojima ga ostavite da djeluje preko no}i, a nakon to-ga temeljito usisajte.

SSoobbnnee bbiilljjkkeeI kada cijela ku}a zablista, a osjetite da jo{ ne{to „fali“, upotpunite do-

jam nekom lijepom biljkom. Neka joj listovi budu okrugli, ka`u majstorifeng shuija, jer takvi }e vam popraviti finansijsku situaciju. Spatifilum,ina~e ljubimac uredskih zaposlenika, poznat je po uklanjanju negativnogzra~enja koje oda{ilju kompjuteri i drugi elektri~ni aparati, a budu}i da selako odr`ava, idealan je za radnu sobu.

Povoljno djejstvo imaju i: Spathiphyllum Wallisii, bambus, Crassula,Ficus benjamin, orhideja, bo`ur, narcis i ljiljan. One s o{trim listovima,poput sablji i kaktusa, treba izbjegavati.

Ipak, prije nego {to ozelenite prostorije, provjerite nije li mo`da tabiljka koja vam se svi|a otrovna, kao {to su to: bo`i}na zvijezda, ime-la, br{ljan dracena, perzijska ciklama, difenbahija, indijski fikus...Ve}ina njih nadra`uje sluznicu, te izaziva povra}anje i te{ko}e u go-voru.

»

Crvene usne nikada ne izlaze izmode i jednostavno su neodo-ljive. Jeste li znali da je malocrvenog ru`a dovoljno da pri-vu~ete pa`nju mu{karaca.Mu{karce na `enskom licunajvi{e privla~e usne, a crve-

nim ili rozim ru`em najdu`e }ete prikovati nje-gove o~i za svoje usne (~ak 6-7 sekundi dr`at }epogled na njima!)

Crveni ru` je istovremeno romanti~an i dra-mati~an, ovisno o tome kako ga nosite, a da bi-

ste iz njega izvukli misti~nu i vamp notu kojomodi{e, potrebno ga je pa`ljivo uskladiti s obli-kom usana i puti. Najprije otkrijte je li domina-ntan ton ko`e hladan ili topao tako da obratitepozornost na zape{}e, gdje mo`ete vidjeti bojusvojih vena. Ako su vi{e plave nego zelene, tadaodaberite crvene ru`eve koji vi{e vuku naru`i~asto. Ru`evi sa `u}kastim podtonovima na-jbolje odgovaraju onima sa zelenkastim venama.Najzahvalniji ru`evi su oni do dvije nijanse ta-mniji od prirodne boje.

No{enjem ru`a crvene boje ostavljamo dojam

samouvjerene i ~vrste osobe koja zna {ta ho}e.Me|utim, crveni ru` ne stoji svakoj osobi, pazato morate biti oprezni. Djevojke koje imajutanke usne ne bi trebale nositi ru` crvene bo-je, jer }e im usne izgledati jo{ tanje. Najboljebi bilo da upotrijebite svjetlije i neutralnijeboje. Kada stavite crveni ru`, tako na-gla{avate usne, ali onda bi trebale o~i bitimek{e na{minkane da ne bi izgledale prena-padno. Crveni ru` nije samo za no}ni izla-zak, njega mo`ete nositi i po danu. Pogleda-jte kako to ~ine holivudske zvijezde.

I romanti~ani dramati~an

» Natalia Vodianova:Poput Crvenkapice

» Kourtney Kardashian: Crveni ru` savr{en jeza ve~ernjeizlaske

» Jessica Alba:Crveni ru` iplava haljina,{to da ne?

44/azra 2011.

S TT YY LL I S S I M O

azra 2011./45

» Sandra Bullock: Uz crvenuhaljinu i torbicu, crveni ru`se podrazumijeva

» Starleta DitaVon Teese definitivno zna kako nositicrveni ru`

» Glumica Zoe Saldana

» Gwen Stefani:

Crveni ru`uz rock&roll

look

» HilaryDuff

» Glumica NataliePortman: Romanti~no i`enstveno

» Cheryl Cole: Savr{ena crvena

46/azra 2011.

S TT YY LL I S S I M ONeseser slavnih

Zrela ljepota Uspje{na sarajevska doktorica, neurolog i neuropsihijatar, ka`e kako se voli

{minkati, a to joj ne pada te{ko ~ak ni u ranim jutarnjim satima, dok se spremaza posao. Prirodan look preferira jedino na pla`i

Volite lli sse {{minkati iili vvi{e ppreferirate pprirodanlook?

- Volim se {minkati, naro~ito u jutarnjim sa-tima, kada se spremam na posao. Naravno, po-stoji razlika u dnevnoj i ve~ernjoj {minci. Priro-dan look je za pla`u.

Sje}ate lli sse kkada sste sse pprvi pput nna{minkali?- Prvi put sam se na{minkala za matursko

ve~e, svidjelo mi se, i nastavit }u da se {minkamdo kraja `ivota.

Eksperimentirate lli ss ddekorativnom kkozmetikomili sste vvjerni jjednoj kkozmeti~koj kku}i?

- Vi{e volim eksperimentirati s dekorativnom{minkom i koristim razli~ite kozmeti~ke prepar-ate, uglavnom provjerenih kozmeti~kih ku}a. Tonajvi{e zavisi od nov~anih sredstava i ako imamdovoljno novca, kupim ponekad dobru kremu

ili sjenila za o~i neke poznate ku}e.

Imate vveoma llijepu ii nnjegovanu kkosu. KKako jjeodr`avate?

- Kosa mi je prirodno sjajna i lagano ko-vrd`ava, ali je „peglam“ i redovno odlazim frize-ru, barem jednom sedmi~no. Redovno koristim„Keune“ preparate - {ampon, regenerator iampule za revitalizaciju bojene kose uz povreme-ni prirodni pakung koji sama napravim od ma-slinovog ulja, malo doma}eg ruma i jednog`umanca. Prema`em smjesom cijelu kosu idr`im oko dva sata. Poslije ide pranje kose iostalo. Kosa nakon svega svjetluca.

Koristite lli aantiage kkreme ii jjeste lli zzadovoljninjihovim eefektom?

- Koristim antiage kremu „Time zone“ od„Estee Lauder“. Sna`no hidratizira ko`u, ~ini je

blistavom i glatkom. Tako|er, stimulira regener-aciju ko`e, oja~ava epiderm, iz dana u dan ko`ivra}a elasti~nost. Ima efekta, zaista.

Koji kkozmeti~ki ppreparat bbiste rrado ssvakome ppr-eporu~ili?

- Obavezno koristim tonik za osvje`enje licai fiksiranje {minke od „Avona“, a onda nanosimhidratantnu kremu za vla`nost i elasti~nost ko`e.Nije skupa, „Nivea Soft“, lagana hidratantna kr-ema u tubi.

Kako nnajprije pposti`ete ssvje` iizgled llica? - Redovnim skidanjem {minke, dovoljnom ko-

li~inom sna, svaki dan pijem {est do osam ~a{a vo-de, „vje`be pet tibetanaca“, neki vid sportskih akti-vnosti, masa`a, zdrava ishrana, {etnje na svje`emvazduhu, dru`enje s pozitivnim osobama - sve imapozitivan u~inak na svje`inu lica.

Predstavljamo vam dnevnu kremu „OlayTotal Effects“ iz porodice „Total Effects“ - mu-lti-funkcionalne linije koja osigurava 7 anti-ageing u~inaka u samo jednom proizvodu.„Total Effects“ kreme sadr`e „Vita-NiaCin“kompleks - jedinstvenu, naprednu kombinaci-ju vitamina i minerala koja uklju~uje vitamineB3, E i C, te provitamin B5. Sedam znakovastarenja ko`e protiv kojih se „Total Effects“ li-nija efikasno bori su: vidljive pore, diskolora-cije, ko`a bez sjaja, gubitak tonusa, neuje-dna~ena tekstura, suho}a ko`e, te linije i bore.Kreme oja~avaju i krijepe ko`u hrane}i je i hi-

dratiziraju}i, te ~ine da suha i umorna ko`a vra-ti svoj zdravi sjaj i blistavost. Dnevne kremeimaju i UVA/UVB za{titni faktor 15. „TotalEffects“ kreme u potpunosti ispunjavaju prepo-ruku dermatologa s njihovog Svjetskog kongre-sa o tome {ta proizvod namijenjen multifunkci-onalnoj njezi ko`e treba raditi - pobolj{atiizgled ko`e, obnoviti barijeru ko`e protiv gubi-tka vla`nosti i za{tititi izgled ko`e od vanjskiho{te}enja. Ove kreme namijenjene su `enamakoje ne `ele tro{iti vrijeme na proizvode za nje-gu ko`e koji ne rade barem onoliko napornokoliko one rade.

„Olay Total Effects“ dnevna krema

2266.900 KKMM

azra 2011./47

Ljub

ica

TOD

OR

OVI

]

Kako je zima na izmaku i sti`u nam ljep{i,proljetni dani, {minkerica Ruzmira [abanovi}vam savjetuje da u ovom periodu po~nete kori-stiti hidratantniji puder.

- Ukoliko ste tokom zime, naprimjer, kori-stili „Lasting performance“, sada isprobajte no-vi „Max Factor Xperinece“ puder, a preko nje-ga nanesite tanki sloj „Max Factor transluce-nte“ pudera u prahu. To bi trebalo biti dovo-ljno za va{ lijep izgleda na proljetnom suncu, ane}e izgledati umjetno.

48/azra 2011.

Savjet {minkera»

Pokloni za~itatelje

Kozmeti~ka ku}a „Max Factor“ odlu~ila jenagraditi i vjerne ~itatelje na{eg magazina.Sve {to treba da u~inite jeste da odgovorite napitanje:

Kako se zovu „Max Factor“ sjene u stiku?

Ta~an odgovor {aljite na broj: 091 510 101,tako {to }ete prvo ukucati klju~nu rije~: OK, azatim odgovor na pitanje. Najsretnijeg ~itateljao~ekuje poklon paket iz „Max Factora“.

» „Max Factor Xperience“ puder

2266..7700 KKMM

1144..3300 KKMM » „Max FactorXperience SheerGloss“ balzam

1199..8800 KKMM » „Max Factor“ rumenilo „Flawless“

» „Max Factor“ puder u stiku

1133..9900 KKMM

» „Max Factor Xperience“ maskara 2233..0000 KKMM

2211..0000 KKMM

» „Max Factor“puder u

prahu

azra 2011./49

(Foto

: Fuad FO

^O

; Pro

duk

cija: Mag

azin „A

zra“; Mak

e-up

artist: Ruzm

ira [AB

AN

OV

I]; K

ozm

etik

a: „Max Facto

r“)

50/azra 2011.

S TT YY LL I S S I M O

Vrijeme za bu|enjePrvi Sun~evi zraci podsje}aju da je vrijeme da se kriti~ki osmotrimo u

ogledalu. Pribli`avaju se trenuci kad }emo Suncu izlo`iti i skrivene dijelove svog tijela, pa se pobrinite da ih do~ekate spremni. Razmislite o tome da

osvje`ite sadr`aj kozmeti~ke torbice

Armani „Acqua di Gioia“

Inspirisana emocijama kojecrpi kako iz zemlje tako i mora,„Acqua di Gioia“ je miris u`itkaiz samog srca prirode. On slavi`enu i prirodu, sugeri{u}iosvje`avaju}i bijeg u kome susva osjetila budna. Sadr`i zema-ljske elemente koji kreiraju slikujake, bezbri`ne i slobodne `ene,koja je u savr{enoj harmoniji saprirodom.

111100..0000 KKMM 111199..0000 KKMM

Armani„Aqua di Gio“

Ovo je miris slobode, pun vje-tra i vode, u kompoziciji se perfe-ktno sla`u slatke i slane note mor-ske vode te nijansa sun~ane topli-ne koja grije ko`u. „Aqua di Gio“donosi citrus sa aromati~nom ni-jansom ruzmarina uz morske nija-nse i prozra~nim hedion. O{trenote za~ina ubla`ava drvena bazasa toplim mo{usnim nijansama.

Nivea „Visage Pure & Natural“ kolekcija

Nivea „Visage Pure & Natural“kolekcija donosi vam proizvode kojikombiniraju isklju~ivo prirodne sasto-jke. Nivea „Visage Pure & Natural“mlijeko za ~i{}enje lica s organskimuljem argana i aloe verom ne sadr`iparabene, silikone ni umjetne boje.Nje`no ~isti ko`u i temeljito uklanja{minku, uz istovremenu hidrataciju.Nivea „Visage Pure & Natural“ toniks ~istim organskim uljem argana i or-ganskom aloe verom ne sadr`i parabe-ne, silikone ni umjetne boje. ^isti irevitalizira ko`u i savr{eno je pripre-ma za redovnu njegu. Odr`ava priro-dnu ravnote`u ko`e, a ten izgleda zdr-avo odmah nakon primjene. Prikla-dan je za sve tipove ko`e.

Clarins „Vital Light Day“ i„Vital Light Night“

119999..0000 KKMM

Clarins „Vital Light Day“ i „Vital LightNight“ su preparati formulirani za `ene kojegube ~vrsto}u ko`e lica, ali i sjaj - znak vita-lnosti i zdravlja. Kao rezultat opse`nogistra`ivanja kroz kolekciju „Vital Light“ ku}aClarins donosi novi sjaj va{oj ko`i. Utje~e ina smanjenje znakova starenja izazvanih pro-mjenama u strukturi ko`e, koji osiguravaju~vrsto}u i vitalnost.

220000..0000 KKMM

Dior „Aqua Fahrenheit“

Dior „Aqua Fahrenheit“ jemu`evan miris koji vam do-nosi novu vrstu svje`ine,anamijenjen je avanturistimai slobodnjacima, ~iji duh nepoznaje granice. Po~etakkompozicije simbolizira ele-ment vode, koji postepenopoprima vatrene karakteri-stike. Otvara se `ivahnimitalijanskim citrusima - ma-ndarinom i grejpfrutom.Intenzivne cvjetne note lju-bi~ice u srcu osvje`ene suaromati~nim bosiljkom imentom.

Dior „J’adore“ Eau de Perfum

Parfem ku}e Dior „J’adore“ pun je svjetlosti. Njegovrasko{an zlatni miris treperi na ko`i poput sun~evih zr-aka. Utjelovljenje apsolutne `enstvenosti u rasko{nomvo}no- cvjetnom buketu donosi bergamot, a u srcu ga

do~ekuju ru`e s delikatnim jasminom.

115511..3344 KKMM

Givenchy „Hydra Sparkling“ day

Kako bi ko`u odmoriliod svakodnevne izlo`enostistresu i podarili joj prirodani zdrav izgled, potrebno jojje pru`iti mnogo vode. Ko-zmeti~ka ku}a „Givenchy“preporu~uje „Hydra Spar-kling“ dnevnu kremu, koja}e va{u ko`u {tititi od {tet-nih utjecaja UV zraka i slo-bodnih radikala.

Dior„CaptureTotale OneEssential“

Najbolji efekt u borbi protivstarenja posti}i }ete nanesete liprije kreme serum s istim dje-jstvom. Dior predstavlja„Capture Totale One Essential“serum, jedinstveno rje{enje uborbi protiv svih znakova stare-nja. Njegovo djejstvo baziranoje na eliminaciji toksina. Serumima dvostruku efikasnost: po-spje{uje regeneraciju }elija, ka-ko bi se ko`a obnovila, te po-ja~ava i produ`ava efikasnostkreme, koja je nanijeta prekonjega. Uz ovaj serum va`a ko`apostat }e vitalnija, svjetlija,mek{a, te vidljivo mla|a. 221122..0000 KKMM

8888..0000 KKMM

„Dance with Givenchy“Parfem „Dance with Givenchy“ donosi mirisnu ko-

mpoziciju jasmina, ylang-ylanga, jabuke, mandarine, cvje-tova narand`e, drveta i mo{usa. Zaple{ite uz novi parfe-mski koktel.

azra 2011./51

52/azra 2011.

S TT YY LL I S S I M O

Sve tajne brazilskogfeniranja

Jedan od najboljih bh. frizera otkriva nam ~aroliju savr{enih frizura poznatih dama, koje svoju kosu njeguju {irom svijeta poznatim tretmanom. Ipak,

upozorava i na sve opasnosti koje vrebaju ukoliko koristite preparate koji osloba|aju formaldehid

Pi{e: Zana KOLO[

Senad [EHI]

azra 2011./53

Ma koliko se trudili da va{akosa zablista poput ukrasaglave Penelope Cruz iliNicole Ritchie, jednosta-vno ne posti`ete sjaj i gla-tko}u frizura s crvenog te-piha. Nemaju ove ljepoti-

ce holivudsku tajnu formulu, nego posljednjihgodina koriste hit postupak, koji odu{evljava`ene {irom Planete - brazilsko feniranje, tretmankojim se rje{ava problem o{te}ene kose.

KKaakkaaoo ~~aarroolliijjaaJedan od najboljih bh. frizera, Senad [ehi},

ovih dana vratio se iz Bordeauxa, gdje je pro{aoedukaciju u okviru ku}e „Rilzz“ i testirao proizvo-de „Cacao Brazil“, koji su namijenjeni upravoovim tretmanima bez {tetnih sastojaka i posljedica.

- Preparati ku}e „Rlizz“, ~ijom je ljubazno{}uekipa frizera u`ivala tokom petodnevnog boravkau Francuskoj, za brazilsko feniranje ili brazilskitretman kose, savr{eno njeguju va{ ukras glave.Ono o ~emu posljednjih mjeseci pi{u svjetskimediji jeste {tetan utjecaj formaldehida i drugihsastojaka, koji se obi~no nalaze u ovoj vrsti pre-parata. Oni uni{tavaju kosu, a dugoro~no ko-ri{tenje, tj. rad s takvim preparatima za frizere jeizuzetno opasan, jer mo`e uzrokovati karcinom.Zbog toga su upravo preparati „Rlizz“ revolucio-narni, jer ne sadr`e opasne supstance - isti~e Se-nad, dodaju}i kako je kompletna formula, nakonbrojnih laboratorijskih istra`ivanja, ne{kodljiva,ugodno miri{e na kakao, a klijenticama darujesavr{enu kosu.

Iako je u ve}ini medija ovaj postupak poje-dnostavljeno obja{njen kao „peglanje“ kose s tro-mjese~nim efektom, na{ sagovornik nagla{ava dasu prednosti ovog tretmana vi{estruke.

- Brazilskim tretmanom kosa se njeguje, la-gano ispravlja, a po zavr{etku procesa, koji trajedva i po sata, u naredna tri mjeseca nemate pro-blema s oblikovanjem frizure. Ukoliko `elite va-lovitu kosu, isti postupak se mo`e napraviti s to-plim viklerima i ona }e ostati takva. U obaslu~aja imat }ete zdravu i sjajnu kosu, kojoj }e sesvi diviti.

Ovaj svjetski hit-tretman, koji obnavlja stru-kturu dlake, u svojoj biti podrazumijeva ubaciva-nje molekula keratina u kosu. Na taj na~inisu{ena ili o{te}ena dlaka oboga}ena je potre-bnom vlagom i sjajem.

- Kosa se, ina~e, kovrd`a na mjestima gdjejoj nedostaje keratina. Zbog toga ovaj tretmanpredla`em `enama s izuzetno kovrd`avom,o{te}enom i hemijski tretiranom kosom, ali isvim damama koje `ele imati lijepu frizuru.

OOppaassnnii ssaassttoojjcciiSam postupak brazilskog uljep{avanja podra-

zumijeva pranje kose specijalnim {amponom,nano{enje preparata ~etkicom, feniranje te pegla-nje. Ovim postupkom u kosu se ubacuju protei-ni, a nakon toga slijedi ponovno pranje i fenira-nje. Senad potcrtava kako se na bh. tr`i{tu, ilega-lno, mogu prona}i proizvodi koji se koriste uove svrhe, ali oni sadr`e opasne sastojke.

- Osim u Bordeuxu, tokom boravka u Fra-ncuskoj posjetili smo i fabriku u Toulouseu,gdje smo do detalja analizirali i {tetan utjecajformaldehida. Va`no je re}i da }e se nakon br-azilskog tretmana i prvog pranja kose pojavitiblagi talasi, koji }e nestati nakon nekoliko po-teza ~etkom i fenom, ka`e na kraju ovaj saraje-vski frizer, koji }e 27. marta nastupiti u Vitezu,na prezentaciji kolekcije „Essential Looks“ ku}e„Schwarzkopf“.

» Tretmanplave kose - prije

»...i savr{enrezultat na kraju

» Senad na edukaciji u Bordeauxu

54/azra 2011.

S TT YY LL I S S I M OZa

sva

ku b

oles

t tra

va ra

ste

Kad }e svanuti...Nesanica je

nemogu}nost spavanjaiz razloga nastalih

u samom ljudskom organizmu. Pod

nesanicom podrazumijevamo,

osim potpunogodsustva spavanja,

stanje sporog i te{koguspavljivanja i

vrlo ranog bu|enja

azra 2011./55

Problem pore-me}aja sna je da-nas veoma aktue-lan, imaju}i u vi-du na~in `ivota istresove kojimaje izlo`en savre-

meni ~ovjek. Milioni ljudi ko-riste sintetska sredstva za spa-vanje ~ija upotreba ima ~itavniz nedostataka, od navikava-nja do izra`enih sporednih ne-gativnih djelovanja. Osim to-ga, sintetska sredstva za spava-nje naru{avaju strukturu sna ine obezbje|uju ni pribli`nopotreban kvalitet prirodnogno}nog odmora. Ljekovito bi-lje s umiruju}im svojstvimauglavnom nema navedene ne-gativne efekte, nego se njihovodjelovanje razvija postepenotokom jedne ili dviju sedmicaupotrebe.

Na{ narod vjeruje da je do-bri Bog za svaku boljku stvoriopo jednu biljku i da prema to-me ima ba{ toliko biljaka, ko-liko i samih bolesti. Ako bismotragali za biljkom na{eg podne-blja koja je i ponajbolja u li-je~enju nesanice, onda bismoizme|u desetak biljnih vrsta sumiruju}im djelovanjem kaonajbolji lijek iz prirode protivnesanice izabrali valerijanu, unarodu ~esto poznatu kao odo-ljen ili macina trava.

Priroda ne}e slijediti~ovjeka, ljudi moraju slijeditizakone prirode. Osnovne ljekovite komponente korijena valerijanesu valepotriati, eteri~no ulje i neznatne koli~ine alkaloida. Pripravciove biljne vrste djeluju smiruju}e, osloba|aju pacijenta od straha inapetosti, poma`u u reguliranju rada srca, te pobolj{avaju koncentr-aciju. Umiruju}e djelovanje korijena valerijane nedvojbeno je doka-zano u velikom broju klini~kih studija. Ova istra`ivanja jasno su po-kazala da valerijana nije samo efikasna u lije~enju nesanice, nego dazna~ajno pobolj{ava i kvalitet spavanja. U spomenutim istra`ivanji-ma pokazale su se i velike mogu}nosti kori{tenja ove biljke u li-je~enju poreme}aja izazvanih velikom tjeskobom i zabrinuto{}u.Isti~u}i velike ljekovitosti ove biljne vrste, treba nazna~iti da nije pr-eporu~ljivo uzimanje valerijane u trudno}i te istovremeno kori{tenjevalerijane i sintetskih umiruju}ih lijekova.

Limunada Radeta Maru{i}a

^uveni hercegova~ki travar RadeMaru{i} preporu~uje sljede}e: Dnevnopopiti 400ml limunade pripremljenena sljede}i na~in: U stakleni sud stavi-ti 400ml prokuhane i ohla|ene vode,~etiri supene ka{ike meda i svje`i sokod jednog limuna te dvije gran~ice ru-zmarina. Ovako pomije{ane sastojkeostaviti u pokrivenom sudu prekono}i te sutradan procijediti i popitivi{e puta tokom dana.

^aj protiv nesaniceJagor~evina 50 g, hmelj 15 g, lavanda 25 g, kantarion 10 g i korijen va-

lerijane 5 g. ^aj ovog sastava pripremiti na sljede}i na~in: Punu supenuka{iku preliti s 250 ml klju~ale vode i u pokrivenom sudu ostaviti daodstoji 10 minuta, a potom procijediti. Ovako pripremljen ~aj piti tri putadnevno po jednu {olju za ~aj. Posljednju {olju popiti uve~er pred spavanje.

Kupka od korijena valerijaneSto grama korijena valerijane preliti s tri litra vode i kuhati pet-{est

minuta te procijediti i dodati vodi za kupanje u kadi. Ovako pripremlje-na kupka opu{ta i poti~e san.

Pi{e: mr.ph.sci. Sejfudin TOKI]

SMSNa stranicama o reproduktivnom zdravlju donosimo vam odgovore na pitanja kojasu na{e ~itateljke uputile dr. Taibu Deli}u. Ukoliko i vi imate bilo kakvih dilema u vezis ovom oblasti, mo`ete ih slati putem SMS-a na broj telefona 061/142-015. Dovo-ljno je da u poruci upi{ete Azra, potom ostavite jedno prazno mjesto, a zatim opi{eteproblem koji vas mu~i. Odgovore mo`ete pro~itati na stranicama posve}enim gine-kolo{kom zdravlju.

S TT YY LL I S S I M O

NNeekkii ggiinneekkoolloozzii nnee pprreeppoorruu~~uujjuu nnoo{{eennjjee ccrrnnoogg ddoo-nnjjeegg vvee{{aa ((ggaa}}iiccaa)) zzbboogg,, nnaavvooddnnoo,, lloo{{eegg uuttjjeeccaajjaa bboojjeezzaa ttkkaanniinnuu nnaa zzddrraavvlljjee.. DDaa llii jjee ttoo ttaa~~nnoo?? JJee llii ttaabboojjaa {{tteettnnaa??

Ginekolozi, kao i svi drugi zdravstveni profe-sionalci, u ve}ini slu~ajeva nemaju uvid koji

se spojevi koriste pri proizvodnji ve{a, ulo`aka,tampona. Koje se hemikalije koriste za izbjeljiva-nje ili koje za bojenje, na`alost, ne znamo. U pra-ksi se susre}emo s alergijama, iritacijama ko`e isluznice, a ~iji su uzrok upravo spojevi koji se ko-riste pri proizvodnji. Kao i kod prehrambenih ar-tikala, vodite ra~una o deklaraciji, proizvo|a~u,mjestu kupovine itd.

ZZaa{{ttoo ssee pprreeppoorruu~~uujjee ttrruuddnnoo}}aa tteekk ttrrii mmjjeesseeccaa nnaakkoonnpprreessttaannkkaa kkoorrii{{tteennjjaa oorraallnniihh kkoonnttrraacceeppttiivvaa?? IImmaa lliiiissttiinnee uu ttoommee ddaa aakkoo ssee ttrruuddnnoo}}aa ddeessii ooddmmaahh nnaakkoonnpprreessttaannkkaa kkoorrii{{tteennjjaa ppiilluullaa,, oonnee mmoogguu uuzzrrookkoovvaattiimmaallffoorrmmaacciijjee kkoodd ddjjeetteettaa?? KKoonnkkrreettnnoo uu oovvoommsslluu~~aajjuu,, ssppoommiinnjjuu ssee iizzrraa`̀eennee `̀eennsskkee oossoobbiinnee ii hhoommoo-

sseekkssuuaallnnee sskklloonnoossttii kkoodd mmuu{{kkee ddjjeeccee,, aa ssvvee zzbboogg ppoo-vvee}}aannee rraazziinnee eessttrrooggeennaa..

Od 1960. godine, kada su se po~ele koristiti,kontraceptivne pilule su najpopularnija metoda

kontrole ra|anja.Trenutno tu vrstu kontracepcijekoristi vi{e od 60 miliona `ena {irom svijeta. Uo-bi~ajeno je da mnoge `ene koje koriste pilule po~nubrinuti o tome kako to mo`e utjecati na trudno}u.

KKoolliikkoo `̀eennaa zzaattrruuddnnii ddookk uuzziimmaajjuu ppiilluullee?? MMoogguu lliiuuttjjeeccaattii nnaa ppllooddnnoosstt??

Prije nego {to po~nete s kori{tenjem pilula do-bro bi bilo da imate {to vi{e informacija o

ovom vidu kontracepcije. Ukoliko se pravilno uzi-maju, kontraceptivne pilule bi trebale biti 99,9 po-sto efikasne, ali se u praksi ipak javljaju dvijene`eljene trudno}e na 100 korisnica. Naj~e{}i razlogje preskakanje i neredovno uzimanje pilule kao i po-vra}anje ili dijareje. Ukoliko se trudno}a desi, nemamedicinskih razloga za prekid trudno}e i te bebe ni-su izlo`ene pove}anom riziku za komplikacije ili

uro|ene mane. Kad je rije~ o trudno}i, nemate ra-zloga za zabrinutost, jer kontraceptivne pilule ni nakoji na~in ne}e utjecati na plodnost. U toku prvegodine po prestanku kori{tenja zatrudni gotovo 90posto `ena. Iako mo`ete zatrudnjeti odmah po pre-stanku uzimanja pilula, obi~no se preporu~uje dapri~ekate dva-tri ciklusa. Uspostavit }e Vam se redo-vni ciklusi i mo}ete odrediti pribli`ni dan ovulacije izatrudnjivanja, te o~ekivanog termina poroda. Razinahormona iz pilula je nemjerljiva nekoliko dana nakonuzimanja zadnje tablete i oni ne mogu utjecati na ra-zvoj ploda. Ako poku{avate zatrudnjeti nakon uzima-nja pilula, evo jo{ nekoliko savjeta:

prestanite pu{iti, po~nite uzimati folnu kiseli-nu, u ishranu uklju~ite {to vi{e vo}a i povr}a,ograni~ite unos alkohola, kontrolirajte stres, javitese svom ginekologu na redovni pregled, te kontr-olu na seksualno prenosive bolesti, ukoliko imateneku od hroni~nih bolesti (dijabetes, povi{en pri-tisak, astma...), javite se svom ljekaru koji }e pri-lagoditi terapiju trudno}i i dati Vam savjete.

56/azra 2011.

Kontraceptivne pilule ne utje~u na plodnost

GinekologGinekologprim. dr. Taib DELI]

Jasmina DIZDAREVI],

klini~ki psiholog

SMSKako bi savjeti doktorice Jasmine Dizdarevi} bili dostupni svim na{im ~itateljima, magazin AZRA vam omogu}ava postavljati pitanja putem SMS-a, na broj telefona 061-142-015.Potrebno je da u poruci upi{ete Psiholog, potom ostavite jedno prazno mjesto, te nakon toga napi{ete ne{to o onome {to vas mu~i i zatra`ite savjet psihologinje, ~ije}ete odgovore mo}i pro~itati u narednim brojevima AZRE.

S TT YY LL I S S I M O

58/azra 2011.

Imam 228 ggodina. ZZa ddva mmjeseca oo~ekujem ppo-ro|aj. PPla{im sse, jjer ssam vveoma mmr{ava, ddugosam sse llije~ila ood aanoreksije. Z.A.Tuzla

Strah od poroda je uobi~ajena pojava kaoi strah od zubara. To {to ste mr{avi mo`e

biti samo jo{ lak{i faktor za brz i lagan porod.Ono {to je bitno jeste da pratite savjete gine-kologa i psiholo{ki se pripremite za radost kojavas o~ekuje. I ne zaboravite, ima li i{ta ljep{enego kada ra|ate dijete osobe koju volite. Tusre}u, osje}aj zadovoljstva i ljubavi mogu Vamopisati samo one koje su na svijet donijele dije-te voljenog mu{karca.

Imam 660 ggodina. MMoj mmla|i kkolega nnekad mme

pozdravi, nnekad {{uti, nnekad sse ssmije, nnekad jjespreman nna `̀u~nu rraspravu. KKako dda sshvatimtakvo ppona{anje? Z.A. SSarajevo

^esto se bavimo stvarima koje i nisu ta-ko va`ne za na{ svakodnevni `ivot. Ovo

{to Vi napominjete je ~udno, ali psiholo{kishvatljivo. Bez dubinskih analiza prihvatitetakvo pona{anje i odgovorite na njega u ma-niru pravog gospodina. Ako Vas pozdravi,odzdravite, ako {uti, {utite i Vi. I {to manjeznate o njegovim svakodnevnim problemi-ma, to Vam je lak{e. I ne zaboravite - va`nisu nam samo oni do kojih nam je stalo. Svedrugo je rok slu`be.

Nakon ppet ggodina bbraka, mmorala ssam ooperisati iiodstraniti ddojku. OOboje ssmo mmladi ii ppla{im sse dda ttomom mmu`u ssmeta, iiako tto nne ppokazuje. RRazmi{ljamda gga nnapustim, iiako gga vvolim. Z.D. SSarajevo

Grije{ite {to svoju energiju tro{ite na ne-va`ne stvari umjesto da je usmjerite na

kvalitet Va{eg li~nog i bra~nog `ivota. Kada seljudi vole, onda su spremni na sve {to ih u`ivotu sna|e. Va{a bolest vas samo mo`e jo{vi{e zbli`iti nikako udaljiti. Zaboravite na„manu“ koju imate, mislite na sve vrline koji-ma ste obdareni. Izvadimo zub, pa se osje}amonelagodno, ali idemo dalje. @ivot je jedan i tr-eba ga u pravom smislu `ivjeti s onima kojiVas vole i koje Vi volite.

PsihologBolest treba da

zbli`ava bra~nepartnere

60/azra 2011.

AZRAMoj hobiTo

ribio

de

PRAD

O P

EREZ

Volim muzikuHarisa D`inovi}a

Volim muzikuHarisa D`inovi}a

azra 2011./61

»

Ve} pri prvom susretu sa Saraje-vom Toribio de Prado Perez,{panski konzul, odu{evio seovim gradom. Dopala mu seumjerenost, raznolikost i prir-oda koja okru`uje bh. prijesto-lnicu. Ljudi na ulici po gesti-

kulaciji i pona{anju na momente su ga podsjetilina njegove sunarodnjake iz sjevernih krajeva i je-dina razlika je bila to {to nije razumio {ta govore.

- U tom prvom susretu sa Sarajevom bio sampomalo iznena|en, jer sam vidio da su ljudi na uli-ci ili kafi}ima u opho|enjima jednih prema drugi-ma, tonalitetu glasa ili gestikulaciji pona{aju istokao u Madridu. Jedini problem je bio to {to nisamrazumio jezik, ali, ~ini mi se da su [panci i Bosancii Hercegovci sli~nog temepramenta, pa sam imaoosje}aj kao da sam u nekom gardu u [paniji.

BBoossaannsskkii jjeezziikk- Sada poku{avam da savladam va{ jezik i od

Bo`i}a idem na ~asove. Prije dolaska u BiH biosam u misiji na Jamajci, a potom u Rumuniji. To-kom tog perioda nau~io sam perfektno rumunskijezik, jer ima isti korijen kao {panski, ali morampriznati da je bosanski veoma te`ak - govori {pans-ki konzul, a rezultate svog u~enje nam je i demo-nstrirao, izgovaraju}i neke fraze na bosanskom je-ziku. Ekipu na{eg magazina ugostio je ku}i na Bi-striku. Taj dio grada mu se veoma dopada.

U`iva u svim prednostima `ivota u malomgradu, gdje je za razliku od njegovog rodnogMadrida, mogu}e od ku}e do}i pje{ke u centar ina}i se s prijateljima u kratkom roku.

- Biti diplomata u Sarajevu veoma je lijepo,budu}i da je grad relativno mali, skoro svako-dnevno imam priliku susresti se sa svojim kole-gama iz drugih ambasada i mo`emo razgovaratio politici ili problemima te tako unaprijediti ko-munikaciju. To je velika prednost u odnosu narad u metropolama gdje diplomate nemaju nika-kvih susreta izvan oficijelno dogovorenih sasta-naka - poja{njava na{ doma}in.

No, osim poslovnih obaveza, tokom boravkau BiH stekao je i mnogo prijatelja, koji su muboravak u~inili jo{ ljep{im.

- Mnoge Sarajlije pru`ile su mi prijateljskuruku i upoznali me s predivnim mjestima kojaovaj grad posjeduje. Nakon posla ~esto izlazim snjima, a omiljeno mjesto je „Pivnica“ na Mari-ndvoru. Dopada mi se njen ambijent, a vlasnikje moj dobar prijatelj Vlado Cabrera. On ima~ileanskih i bosanskih korijena, a u njegovomkafi}u uvjek je dobra muzika u`ivo - govori{panski diplomat, koji je ne samo zaljubljenik umuziku, ve} dugo godina svira gitaru.

Ne svira onoliko koliko bi `elio, ali, dok jepozirao na{em fotoreporteru s gitarom, uspjelismo uhvatiti poneku notu.

- Dopada mi se bosanska umjetnost, muzikaposebno. Mislim da ima nekih dodirnih ta~aka sflamencom. U posljednje vrijeme slu{am HarisaD`inovi}a i njegovu pjesmu „Mu{tuluk“ - sosmijehom }e na{ doma}in. Njegova velika lju-bav, osim muzike, jeste i alpski biciklizam. Svogdvoto~ka{a donio je iz [panije i ve} se uklju~io ubosansko biciklisti~ko dru{tvo. Jednom godi{njesjedne na bicikl i ode u nepoznatom smjeru, apro{log ljeta je na svom ljubimcu oti{ao na ho-do~asni put u Santijago.

[panski konzul u bh. prijestolnici,u kojoj `ivi du`e od godinu,

vidi mnogo sli~nosti sa svojomdomovinom. Odu{evljen je

temperamentom ljudi, prirodnimljepotama, a bosanska muzika

ga podsje}a na flamenco. Omiljeni bh. muzi~ar mu je

Haris D`inovi} i njegova pjesma „Mu{tuluk“

Pi{e: Alma RED@EPAGI] Foto: Fuad FO^O

U BiH je ve} je obi{ao sve staze na Bjela{nici,Trebevi}u, Skakavcu, Jahorini. Planinske ljepoti-ce mjesto su gdje tokom zimskih mjeseci ide i naskijanje, pa je zbog svega najbrojanog Sarajevo zanjega predivno mjesto za `ivot.

[[ppaannsskkaa kkoorriiddaaToribio de Prado Perez potje~e iz Andaluzije,

ta~nije iz Kordobe, odakle je porijeklom njegovotac i gdje i danas imaju planta`e maslina. Ma-jka je iz Madrida, ali tokom januara svi odlaze uAndaluziju na berbu maslina.

- Nedavno sam bio u Andaluziji. Januar je predi-vno doba godine za odlazak tamo. Tokom dana beruse masline, melju se u ulje, a nave~er se ljudi okupljajuu barovima, zabavljaju se i razgovaraju o onome {to jeura|eno tokom dana. Ti mali rituali, kada se maslinakupi i melje, predivna priroda i dragi ljudi ~ine ovedane ~arobnim - govori o svojoj domovini Toribio, akako bi mu {to manje nedostajala domovina, osim bi-cikla, kada ide u neku zemlju, u misiju sa sobom oba-vezno nosi i biblioteku u sklopu koje su nezaobilazna

djela Miguela Servantesa i njegov „Don Kihot“. Na zidovima primje}ujemo slike bikova i to-

readora. Iako u [paniji postoje protivnici koride,na{ doma}in ka`e kako su toreadori i bikoviza{titni znak [panije i kako to treba i da ostanu.

- Pristalica sam bikova i koride, jer je to si-mbol [panije, a drugi razlog je {to se zovem To-ribio, a bik se na {panskom ka`e toro. Moji pri-jatelji me odmilja zovu Tori.

Razgovarati s jednim [pancem a ne govoriti ofudbalu, gotovo je nemogu}e.

- Kada u Bosni ka`em da navijam za „RealMadrid“, imam problema, jer ovdje je ve}inaljudi bila u Barceloni i na Kosta Bravi pa nekakovi{e navijajaju za „Barcu“, a ja sam ipak ro|en uMadridu i naravno da navijam za „Real“.

Sretan je zbog vizne liberalizacije za BiH kojaotvara mogu}nost ljudima iz na{e zemlje da putu-ju po Evropi i nada se da }e i na{a zemlja uskoropostati punopravna ~lanica Evropske unije.

- Raditi u diplomatiji veliko je zadovoljstvo zaznati`eljne ljude. Ovaj posao omogu}ava da pu-tujete po svijetu i upoznajete nove kulture,sti~ete nove prijatelje, upoznajete novu umjetno-st, muziku i kulturu. Jedini nedostatak ovog po-sla jeste porodi~ni `ivot. Neo`enjen sam i popri~ama mojih o`enjenih kolega te{ko je prona}iosobu koja bi vas pratila, a kasnije je te{ko stalnose seliti zbog djece. No, kako su Bosanke lijepe`ene, ko zna, mo`da iz va{e zemlje odem o`enjen- {aljivo }e {panski konzul.

62/azra 2011.

Nedavno sam bio u Andaluziji. Januar je predivno

doba godine za odlazak tamo.Tokom dana beru se masline,melju se u ulje, a nave~er se

ljudi okupljaju u barovima, zabavljaju se i razgovaraju oonome {to je ura|eno tokomdana. Ti mali rituali, kada se

maslina kupi i melje, predivnapriroda i dragi ljudi ~ine ove

dane ~arobnim

“» Zidove ku}e krase

slike bikova i toreadora

» Konzul sa sobom nosi i svojubiblioteku u kojoj je jedna odomiljenih knjiga „Don Kihot“

»

64/azra 2011.

AZRAKAP

Na{e vrijeme tek

Nedim ]erimovi}, direktor ko-mpanije „KAP“, zavr{avao je~etvrti razred Srednjema{inske {kole u Sarajevukad je po~ela agresija na na{uzemlju. Danas je ovaj tridese-tsedmogodi{njak na ~elu tima

koji vodi ovu uspje{nu firmu, koja se bavi proizvo-dnjom vode i sokova u na{oj zemlji. On potvr|ujestaru teoriju da su znanje, edukacija te predan radosnov za uspje{nu karijeru bilo gdje u svijetu.Na~in na koji se treba graditi karijeru savladao jerade}i i studiraju}i ekonomiju u Americi.

- Po~eo sam kao radnik na ma{ini u fabrici.Uporedo sam studirao i radio. Polako, ali sigur-no gradio sam karijeru. Kroz godine predanograda do{ao sam na poziciju account managera iimao odli~ne uvjete za rad. Tokom osam godi-na, koliko sam `ivio van BiH, bar jednom go-di{nje dolazio sam u posjetu. S vremenom samshvatio kako radim 11 mjeseci da bih do{ao damjesec dana provedem s porodicom i prijatelji-ma. Bila je to, zaista, nostalgija, pri~a Nedim,dodaju}i kako je bio svjestan prilika koje vlada-ju u na{oj zemlji, ali se nije pla{io povratka, niti

neizvjesnosti u smislu pronalaska novog posla. - Sa suprugom Mirhom i osmomjese~nim si-

nom odlu~io sam da se vratim u BiH. Nisu me~ekali ni anga`man ni stan. Dvije sedmice popovratku prona{ao sam prvi posao. Dobio samga bez „veze“, sa srednjom stru~nom spremom,jer nisam nostrificirao diplomu. Prva pla}a izno-sila je 500 KM, a radio sam u ra~unovodstvu.Nisam gubio nadu.

KKoorraakk ppoo kkoorraakkNovi Nedimov posao bio je na poziciji mar-

keting managera u „Lutriji BiH“. Odli~ni uvjeti

rada nisu ga zadr`ali. Prelazi u firmu koja se tektrebala formirati, „Famos ADI“.

- Bilo je rizi~no, ali sam procijenio da }e tafirma biti uspje{na i pre{ao na mjesto direktora na-bave i prodaje. Ispostavilo se da je to bila dobra pr-ocjena. Bila je to firma koja se bavila prizvodnjomautodijelova, a imao sam iskustva u ma{inskojindustriji u Americi. Hvala Bogu, „Famos ADI“ idanas uspje{no radi i ima vi{e od stotinu uposlenih.No, nakon toga prelazim u „Opresu“. Tu sam ra-dio du`e od godinu na mjestu direktor nabave.

Po~etak ove godine do~ekao je na mjestu dir-ektora kompanije „KAP“. Kako u radu provede-

Nedim ]ERIMOVI]

Direktor nove i uspje{ne kompanije za proizvodnjuvode i sokova u na{oj zemlji otkriva nam detaljepri~e o svom poslovnom uspjehu, te strate{ke

ciljeve firme koju vodi, isti~u}i kako je osnov savremenog poslovanja u timskom radu

Pi{e: Zana KOLO[ Foto: Ivan [EBALJ

dolazimo tre}inu svog `ivota, veoma je va`no da nasprofesija kojom se bavimo ~ini zadovoljnim,ka`u psiholozi.

Ameri~ki princip, koji podrazumijeva ~e{}upromjenu radnog mjesta, nije imao mnogo utje-caja na Nedimove izbore. Pokreta~ je bio, jedno-stavno, izazov.

KKvvaalliitteett jjee nnaajjvvaa`̀nniijjii- Sve je individualno i ovisi o li~nosti. U

Americi sam, {to je suprotno tamo{njim navika-ma, radio devet godina u jednoj firmi. Po povra-tku u BiH de{avalo se suprotno, pa sam pro{aosve nivoe u ekonomiji - od proizvodnje, ra~uno-vodstva do tr`i{ta i marketinga. Kad se osvrnem,mogu slobodno da ka`em da sam sve postigaosam, ali za velike ciljeve treba vam tim sastavljenod pametnih ljudi. U ovoj vrsti biznisa va`ni surezultati i preporuke. Ne preuveli~avam kadka`em da radim vi{e nego u Americi.

Danas Nedimov radni dan traje od deset dodvanaest sati. Trudi se da kao osoba koja vodi fi-

rmu radi mnogo vi{e nego drugi. Ka`e da je nje-gov cilj afirmirati brend „KAP“ u inozemstvu.

- Voda je odli~an resurs i stvara veliki pote-ncijal za zapo{ljavanje mnogo ljudi. Vo|enznanjem, trudom i iskustvom, poprili~no samsiguran da mogu napraviti ne{to, ali je za svakirezultat koji sam dosad postigao bio va`an tim.U biznisu ne postoji utakmica jednog ~ovjeka.Koliko god je te{ka situacija u na{oj zemlji,moramo se vi{e truditi. Moramo biti 110 po-sto bolji od drugih da bismo napravili uspjeh uinozemstvu.

Na{ sagovornik nagla{ava da su kvalitetan pr-oizvod, dobra distribucija te vrhunska kampanjaspoj koji garantira uspjeh, ali da je najva`nijisklad svih segmenata.

- Va`na je koordinacija. Kvalitet na{e vode jeizuzetan, brend je tu, imamo vrhunsku opremu,automatizaciju, obu~eno osoblje. U kompaniji jeu toku uvo|enje HACCP i ISO standarda kvali-

teta, a redovno se vr{e analize izvori{ta, nadzorkvaliteta od ulaska vode u proces punjenja doskladi{tenja i distribucije proizvoda. Vrijeme za„KAP“ tek dolazi.

Dinami~ni radni dani teku, jer va`ni su rezu-ltati, a izazov je tu. Nedimu operativni poslovisad oduzimaju mnogo vremena, a strategije }edefinirati kroz stanje na tr`i{tu. Nasre}u, po-dr{ka porodice ne izostaje. Nagla{ava da je supr-

uga Mirha tako|er zaslu`na za njegove poslovnerezultate.

- Iako je imala izuzetnu karijeru u Americi,gdje je tako|er zavr{ila studij, odlu~ila je da osta-ne kod ku}e i odgaja na{u djecu, kako bih ja sveovo mogao posti}i. Tu su, naravno, i moji rodi-telji, brat, prijatelji, ali i poslovni saradnici. Svimoraju biti svjesni da bez timskog rada nemauspjeha, ka`e na kraju Nedim ]erimovi}.

azra 2011./65

Sa suprugom Mirhom i osmomjese~nim sinom odlu~iosam se za povratak. Nisu me

~ekali ni anga`man ni stan. Dvijesedmice po povratku prona{aosam prvi posao. Dobio sam ga

bez „veze“, sa srednjomstru~nom spremom, jer nisam

nostrificirao diplomu. Prva pla}aiznosila je 500 KM, a radio

sam u ra~unovodstvu

“

66/azra 2011.

AZRAVje~nici

Dalaj-lama je za Tibetance i tr-adicionalno i aktuelno duho-vna i javna osoba s centra-lnom ulogom u `ivotu i spi-ritualnosti Tibeta. Za svijetje Tenzin Gyatso, ~etrnaestidalaj-lama, veliki borac za

mir. Stoga je 1989. odlikovan Nobelovom na-gradom za mir za svoju nenasilnu borbu za slo-bodu Tibeta i ljudska prava. Istaknuta je pri-tom i njegova briga za svjetske probleme uza{titi okoli{a.

SSlluuggee llaammaa^etrnaesti dalaj-lama posjetio je vi{e od 50

zemalja u svijetu i sretao se s njihovim predsje-dnicima, premijerima i kraljevima. Odr`ava do-ticaj i vodi razgovore s poglavarima svjetskih reli-gija. Od 1959. do danas Tenzin Gyatso je pri-mio {ezdesetak po~asnih doktorata i nagrada u

znak priznanja za svoj rad, za svoje zalaganje zamir, nenasilje, me|ureligijski dijalog, za sveop}uodgovornost i suosje}anje.

Nedavno je objavio da namjerava i formalnonapustiti mjesto politi~kog lidera tibetanske vla-de u izbjegli{tvu. Njegovu namjeru treba odobri-ti tibetanski parlament u izbjegli{tvu koji djelujeu Indiji. Iako vi{e ne}e imati politi~ku ulogu,

Dalaj-lama ostaje tibetanski duhovni vo|a. O `ivotu na Tibetu, nebeskoj visoravni na

4.000 metara nadmorske visine, kru`e brojne za-nimljive pri~e. Jedni o njoj govore kao o~udesnom krovu svijeta, rajskoj zemlji [angrila,gde ljudi ispunjavaju svoje prazne `ivote, gde ko-laju `ute lamaisti~ke ~arolije i gde lame hraneptice pokojnicima. Drugi (kineska verzija) ga na-

Dalaj-lama

Glas savjesti u savremenom svijetu

Glas savjesti u savremenom svijetu

Nedavno je objavio da namjerava i formalno napustiti mjesto politi~kog lidera tibetanske

vlade u izbjegli{tvu. Njegovu namjeru treba odobrititibetanski parlament u izbjegli{tvu koji djeluje u Indiji.

Iako vi{e ne}e imati politi~ku ulogu, Dalaj-lamaostaje tibetanski duhovni vo|a

Priredila: Elvedina D@AKMI]

zivaju „leglom pedofila u mona{kim sme|im to-gama“, gdje su dje~aci bili sluge mo}nih lama.Kako bilo, Tibet je uvijek imao izvjesnu autono-miju, ali pod budnim okom kineskih imperato-ra, koji su davali presudan utjecaj na izbor dalaj-lame, pan~en-lame i drugih najvi{ih religioznihli~nosti na Tibetu. Titula dalaj-lame ustanovlje-na je 1531. godine, kada je ro|en prvi vjerski isvjetovni poglavar Tibeta, za koga se vjerovaloda je inkarnacija samog Bude. Ovaj naziv po-tje~e od mongolske re~i „dalaj“, {to zna~i„okean“ i tibetanskog izraza „lama“ koji odgova-ra indijskoj re~i „guru“ i zna~i „duhovni u~itelj“.

Sada{nji dalaj-lama ro|en je 6. jula 1935. uselja~koj porodici u selu Taktser u sjeveroi-sto~nom Tibetu. Ime mu je bilo Lhamo Dho-ndup. Kada su mu bile dvije godine prepoznat jekao ponovno utjelovljenje Dalaj-lame. Sa {estgodina po~eo je da u~i logiku, tibetansku umje-tnost i kulturu, sanskrt (iz koga tibetanski jezik,s primjesama mongolskog, vu~e porijeklo), me-dicinu i budisti~ku filozofiju, poeziju, muziku iastrologiju.

BBuuddiissttii~~kkaa mmeettaaffiizziikkaaSa 23 godine polo`io je zavr{ni ispit u hramu

Jokhang u Lhasi za vrijeme molitvene svetkovineMonlam. Postigao je pritom najvi{i stepen, Lha-rampa, u naobrazbi u budisti~koj filozofiji. Ta je »

Seks i brak- Seksualni odnos pru`a povr{no zadovo-

ljstvo, dok djevi~anstvo i celibat donosi bolji ikvalitetniji `ivot i ve}u slobodu. Bra~ni `ivotima previ{e uspona i padova. Seksualni priti-sak, zapravo seksualna `elja, prema mommi{ljenju, kratkoro~no je zadovoljstvo i ~estovodi u jo{ ve}e komplikacije. Naravno da sva-ko ljudsko bi}e ima prirodnu `elju za seksom,ali onda bi trebalo upotrijebiti inteligenciju ishvatiti da takve veze samo donose probleme.Prejaka emotivna veza s djecom i partneromjedna je od prepreka za du{evni mir - kazao jeDalaj-lama.

azra 2011./67

» @ivio je u Potalu, veleljepnojpala~i sa 1.200 soba, izgra|enoju 17. vijeku na Tibetu

68/azra 2011.

naobrazba vrlo zahtjevna i tra`i veliku disciplinu,bistrinu duha, sna`nu mo} pam}enja i od ~ovje-ka stvara utjelovljenje velike budisti~ke tradicijekakva se razvila na Tibetu. Da bi stekao tituludoktora budisti~ke filozofije, sada{nji dalaj-lamamorao je da pola`e ispite iz logike, budisti~kemetafizike, manastirske discipline i to pred pu-blikom od 20.000 kalu|era-nau~nika.

Do izbjegli{tva je bio smje{ten u Potalu, u ve-leljepnoj pala~i sa 1.200 soba, izgra|enoj u 17.vijeku.

Osim obrazovanja, rano su ga do~ekale i dru-ge velike obaveze, i to u te{kim prilikama. Na-kon ulaska kineskih snaga na Tibet 1949. godi-ne, ve} 1950. je pozvan da preuzme punu poli-ti~ku odgovornost na Tibetu, kakvu su nosili da-laj-lame prije njega. Godine 1954. pregovara sMao Zedongom i drugim kineskim vo|ama,uklju~uju}i Deng Xiaopinga. Ipak, 1959. do{loje do druge politi~ke krize, do ustanka Tibetana-ca u Lhasi i do njegova nemilosrdna gu{enja odkineskih snaga. Nakon toga, Dalaj-lama je mor-

Poznati citati- Velika ljubav i velika postignu}a uvijek

sobom nose i veliki rizik. - Ljudi koji ostvare svoje `elje obi~no su

potpuno predani onom {to ~ine i spremni supreuzeti taj rizik.

- Ko ne riskira, ne}e doznati {ta je ljubav. - ^ovjek mora iza}i iz svog sigurnog

uto~i{ta, kako bi ostvario svoje najve}e ideale. - Ljubav i saosje}anje su potreba, a ne lu-

ksuz.- Imaj na umu da su velike ljubavi i veliki

uspjesi spojeni s velikim rizicima. Kada gubi{,nemoj izgubiti pouku koju mo`e{ iz togaizvu}i.

- Podijeli svoje znanje. To je put da posta-ne{ besmrtan.

- Presudi svoj uspjeh po onome ~ega si semorao odre}i da bi to postigao.

- Govori polako, ali misli brzo.- Kad bih ja osje}ao odbojnost prema ne-

kome, njemu se ne bi ni{ta dogodilo. Ostaobi opu{ten, zar ne? Ja bih bio taj koji je izgu-bio svoj mir uma. Lo{i osje}aji prema drugi-ma su istinski samodestruktivni...

- Provedi svaki dan barem nekoliko trenu-taka sa samim sobom. Ti trenuci u ti{iniobnavljaju ~ovjekov duh.

- Kad gubi{, poku{aj ne{to iz toga nau~iti.^ovjekova mudrost ogleda se upravo u tomekako se odnosi prema svojim pogre{kama.

» S papom Ivanom Pavlom II

» Dalaj-lamino mjesto za meditiranje

» Svuda u svijetu je rado vi|en gost

»

azra 2011./69

ao po}i u progonstvo da ne bude zarobljen ionemogu}en u slu`bi. Indija mu je dala uto~i{teu Dharamsali. Tu je i sjedi{te tibetske vlade uizbjegli{tvu.

Kao Dalaj-lama, Tenzin Gyatso se obra}aoUjedinjenim nacijama za pomo}, i potakao je do-no{enje rezolucija o Tibetu 1959., 1961. i 1965.

DDuuhhoovvnnii oobbrraattU izbjegli{tvu je Tenzin Gyatso po~eo ve} od

1963. raditi na demokratskim reformama tibe-tskih vlasti. Osim toga, Tenzin Gyatso objavio jevi{e od 50 knjiga o buddhizmu, o Tibetu, oizbjegli{tvu i slobodi, o tibetskim redovni~kim

tradicijama, o meditaciji, o pogledu na kr{}anst-vo, o politi~koj filozofiji, o etici i tako dalje.

Danas on va`i za jednog od najve}ih moralnihuzora u svijetu. U svojim poukama, govorima iknjigama poziva na duhovni obrat kojim }emoizmijeniti svoj duh, njeguju}i u njemu mir i suo-sje}anje sa svima. Jedino na takvoj duhovnoj nastr-ojenosti mo`e se utemeljiti i moralno djelovanjekoje mo`e blagotvorno mijenjati svijet. Bez takveduhovne revolucije mijenjanje je svijeta besplodno.U svom pogledu na svijet, koji se temelji na budi-sti~kim vrijednostima i tradiciji, na idealu bodhisa-ttve kakav njeguje mahayana (srednji buddhizam),ali prerasta sve konfesionalne granice, otvara se di-jalogu sa svim drugim religijama, pa i nereligio-znim nazorima, on zahtijeva dobrohotnost premasvim ljudima i svim bi}ima, posve}uju}i velikupa`nju i prirodnoj sredini ili pitanjima okoli{a.

Te{ko `ivotno iskustvo, vlastito i tibetsko, pre-to~io je, na temelju buddhizma, ali i susreta s dru-gim religijama i nazorima, u filozofiju mira, ljuba-vi i odgovornosti, koju provodi i u `ivotu i djelo-vanju. Neumorno putuju}i svijetom i zala`u}i seza takve nazore, koji po~ivaju na dubokim medita-tivnim uvidima, ali su izre~eni jednostavnim ri-je~ima za sve koji ga slu{aju ili ~itaju, postao je dr-agocjen glas savjesti u savremenom svijetu.

» Tenzin Gyatso objavio je vi{e od50 knjiga o buddhizmu, o Tibetu,o izbjegli{tvu i slobodi...

Trenutno `ivi u indijskomgradu Dharamsali

» Tibetanskiduhovni vo|a

AZRAMetroZabavni Boston Dok pri`eljkuje

snimanje tre}eg nastavka filma „Sexand the City“ Sarah Jessica Parker uBostonu zavr{ava snimanje filma „IDon’t Know How She Does It“. Njoji kolegici Christini Hendricks nijesmetala ni bostonska zima, te su seodli~no zabavile na setu. Iako u kome-diji igra Sarahinog mu`a, biv{i JamesBond, Pierce Brosnan, nije vi|en unjihovom dru{tvu. Komedija „I Don’tKnow How She Does It“ u kinima bise trebala pojaviti 2012., nadamo seda ne}e do`ivjeti sudbinu kao druginastavak fikma „Sex and the City“,koji je na 31. dodjeli nagrada „Zlatnamalina“, koje se dodjeljuje najgorimglumcima, filmovima, scenaristima...ozna~en najgorim filmskim nastavkomkoji je imao i najgori scenarij. Osimtoga, sve ~etiri zvijezde: Sarah JessicaParker (45), Kim Cattrall (54), KristinDavis (46) i Cynthia Nixon (44) pro-gla{ene su najgorim glumicama.

» Sarah iChristina odli~no sezabavljajuna setu

Najve}i zemljoposjednici svijeta Brita-nski „New Statesman“ magazin objavio jepopis najve}ih zemljoposjednika na svijetu.Na osmom mjestu je porodica slavne austra-lske glumice Nicole Kidman koji dr`e ko-mpaniju „Kidman Holdings“. U njihovomvlasni{tvu je 24.000 hektara zemlje, {to jepovr{ina ~etiri i po puta ve}a od Walesa.„Kidman Holdings“ osnovao je Sidney Ki-dman u 19. stolje}u. Navodno je po~eo por-odi~ni biznis kada je pobjegao od ku}e s 13godina. Od imovine je jedino imao jednoo-kog konja. Umro je 1935. godine.

Glumicin portparol odbio je komentiratibogatstvo njenih roditelja, oca biohemi~ara imajke instruktorice njege.

Na prvom mjestu zemljoposjednika je bri-tanska kraljica. Posjeduje 6,6 biliona hektarazajedni~kog dobra u 32 zemlje svijeta. Na dru-gom mjestu je kralj Abdullah iz Saudijske Ara-bije, a na tre}em Papa. ^etvrtu poziciju zauzi-ma marokanski kralj Mohammed, petu tajla-ndski kralj Bhumibhol, {estu omanski sultanQaboos, sedmu nepalski kralj Gyanendra, de-vetu jordanski kralj Abdullah, dok je na dese-tom mjestu „AA Company“ iz Brisbanea.

» Kidman: Glumicina porodicana osmom mjestu najve}ihzemljoposjednika

70/azra 2011.

» 17 lokacijaozna~enih crvenom

bojom pripadaju„Kidman

Holdingsu“. Neke suve}e ~ak i od 90

malih dr`ava svijeta » Kraljica Elizabeth na prvom je mjestui posjeduje zemlju u 32 dr`ave svijeta

» Kraljica Elizabethja{e na jednom od svojih imanja

azra 2011./71

Djeca cvije}a^ak i kada hodaulicom, njema~kamanekenka HeidiKlum ne mo`eizbje}i fotografe imolbe za pozira-nje. Sude}i premanjenoj odje}i ovogprolje}a, lijepa iuspje{na majkanadahnula se dje-com cvije}a.» Klum:

Proljetni look » Jordanski kralj Abdullahna devetom mjestu

AZRAMetroSam svoj majstor Glumac Colin Farrell nedavno

je izjavio da je prestao konzumirati alkohol, te da muje `ivot postao mnogo bolji.

- Napokon sam trijezan, pa mogu bolje vidjeti {tasam do sada snimio i zadovoljan sam - kazao je zgodniIrac koji je imao priliku posjetiti i na{u zemlju.

» Colin Farrell izgleda opu{teno pred paparazzima kojisu ga snimili kako to~i benzin u Los Angelesu

» Kristie u novoj sezoni ameri~kog showa „Dancing withthe Stars“

„Ples sa zvijezdama“ i u coffee shopu Glumica KristieAlley obznanila je da }e se pridru`iti nekim svojim kolegica-ma i takmi~iti u novoj sezoni „Dancing with the Stars“. Da

je ulogu shvatila ozbiljno i da posjeduje izuzetan takmi~arskiduh, potvrdila je prije nekoliko dana kada je ispred coffee

shopa u kalifornijskom Silver Lakeu vje`bala plesne pokrete.

Razvod braka Da je brak Lucero iManuela Mijaresa u krizi, latinoame-ri~ki mediji pi{u ve} du`e vrijeme. No-vina je da je par objavio saop}enje zamedije u kojem ne spominju rije~ ra-zvod, ali otkrivaju kraj zajedni~kog`ivota.

- Obznanjujemo kraj `ivota tokomkojeg je ro|eno dvoje prekrasne djece.Ve} nekoliko mjeseci razmatramo ovuodluku, ali smo odlu~ili objaviti je ka-da to bude najpovoljnije za na{u djecu.Zajedni~ka pri~a je zavr{ena, ali jepo~elo prijateljstvo koje }e trajati cije-log `ivota. Zahvaljujemo vam se od sr-ca za podr{ku koju ste nam pru`ali sveove godine. Oboje smo odlu~ili da ni-kakve dalje intervjue i komentarene}emo davati u vezi s ovom situaci-jom - navodi se, izme|u ostalog, u sa-op}enju za medije koje su potpisali Lu-cero i Manuel. Par se vjen~ao u janua-ru 1997. godine. Ceremoniji, koju jeprenosila i televizija, prisustvovalo jevi{e od 700 ljudi.

72/azra 2011.

» Lucero i Manuelimaju dvoje djece

» Lucero je jedna od najve}ih latinoameri~kih

pjeva~kih i gluma~kih zvijezda

Princeza i pala~inke Budu}a princeza Kate Middleton(28) sa svojim zaru~nikom princom Williamom (28) po~elaje obilaziti Britansko kraljevstvo. Prvo su posjetili vel{kioto~i} Anglesey, gdje je Kate bila kuma specijalnom ~amcuza spasavanje, a zatim i [kotsku, gradi} St. Andrews, gdje suse prije sedam godina upoznali i zaljubili. Nakon [vedskebudu}i supru`nici su se uputili u irski Belfast, gdje je Kateu~estvovala u pripremanju pala~inaka.

Strast prema likovnoj umjetno-sti Ovogodi{nju Sedmicu mode uParizu Kate Moss je iskoristila i zashopping. Prije nego {to je kupovalau prodavnici Marca Jacobsa, mane-kenka je posjetila „JSC Modern ArtGallery“, gdje je kupila sliku.

Novinamaprotiv papa-

razza I dokCollinu ne

smeta pa`njafotoreporte-

ra, RobertDe Niro na-stoji se ma-

ksimalnoza{tititi od

kamera i bli-ceva fotoa-parata. Na-

kon {to jenapustio ta-

vernu„Puffy“ u

New Yorku,novinama jepoku{ao sa-

kriti lice.No, ~ini se,

bezuspje{no.

» Princ William i Kate

Middleton prviput u javnosti

azra 2011./73

» Robert De Niro: Skrivanjeod bliceva fotoaparata

» Kate Moss u jednoj od pariskih umjetni~kih galerija

74/azra 2011.

AZRAFolk blokImao je i tri sjajne

prilike da se u najboljem svjetlu

poka`e publici u Tuzli iZenici. Bio je gost-pjeva~

na sjajnim koncertima@eljka Joksimovi}a u ova dva grada, a u Zeni~koj areni

je pjevao na humanitarnom koncertufolk dive Seke Aleksi}

Pi{e: D`emka KARA^A

Mladi i ambiciozni TuzlakJasmin Joldi} izdao je svojprvi album „Mrva ljuba-vi“. Njegovi sugra|anibodre ga ve} nekoliko go-dina na nastupima poklubovima, a novim albu-

mom sigurno }e obradovati njih, ali i publiku{irom Bosne i Hercegovine.

„Mrva ljubavi“ je tek ugledala svjetlo dana ijo{ se ~ekaju reakcije publike. Samom izvo|a~use dopada njegov prvjenac, a reakcije kolega iljudi iz profesionalnog muzi~kog miljea tako|ersu, ka`e, pozitivne.

- Svaki po~etak je te`ak, mada ja moram pri-znati da prilikom snimanja albuma nisam imaonekih pote{ko}a, izuzev vremena kojeg uvijek fa-li. Iza mene je stao menad`ment „Beral musica“koji je poznat po svom profesionalnom radu isaradnji s velikim zvijezdama na{e ex Yu scene.Podr{ku mi je pru`io moj dobar prijatelj AlmirBerberovi} Braco, vlasnik „Beral musica“. Osimmene, pjesme potpisuju: Suad Juki} [ule , Sr|anSimi} Kamba, Zike Huri}, \eronimo, BiljanaSpasi} i Osa.

Joldi} je svoj album najavljivao nekoliko mje-seci. „Beral music“ brine se za promotivnu ka-mpanju u sklopu koje je {irom BiH postavljenovi{e od stotinu billboarda.

Imao je i tri sjajne prilike da se u najboljemsvjetlu poka`e publici u Tuzli i Zenici. Bio jegost pjeva~ na sjajnim koncertima @eljka Joksi-movi}a u ova dva grada, a u Zeni~koj areni jepjevao na humanitarnom koncertu folk dive Se-ke Aleksi}, i tako zajedno s kolegama i publikomdao svoj doprinos za lije~enje Zeni~anina Kena-na Kremi}a.

- Bila mi je ~ast pjevati na ovim koncertima, ito je za mene kao pjeva~a po~etnika veliki pro-motivni uspjeh, posebno zbog toga {to na ko-ncertima ovih regionalnih zvijezda ne mo`e ba{svako biti gost. To mi jo{ vi{e imponuje i dajesnagu za dalji rad, iskren je Joldi}.

A dok ~eka prve reakcije na album, Joldi} sasvojim bendom uvje`bava pjesme koje }e izvodi-ti na nastupima koje je njegov menad`ment pre-dvidio.

Mrva ljubaviza po~etak

Mrva ljubaviza po~etak

Jasm

in J

OLD

I]

azra 2011./77

RJE[ENJE 11: POKLISARI, AKROMATIN, LAIK, MAST, MR[AVO, KI, BIN, RAKI,SAMS, AZINARA, ORL, UR, KARA^I, ITAT, E, TARATOR, SPLI]ANI, OPATI, KATIONI, AN, NIK, STARIK, AMARO M

IROS

LAV

MAR

KOVI

NOVI

]

RJE[ENJE 22: MOSTARINA, ATAR, ALAS, KOLUMNIST, AKABA, MER, R,MA[KARA, APARTAN, HONOLULU, NAN, AMILAZA, ABAD, ODATI,UNAKAZITI, BRAZILAC, NIKOTIN, LIRA, APARATI, INE

IME AMER. GLUMICEROD@ERS

SIMBOL ARGONA

RASAP, RASULO

OTAC U SLOVENACA

KAZIVANJE UPERO (MN.) OLEG VIDOV SIMBOL

NATRIJAAUTOOZN.ANKONE

GLUMAC SASLIKE IZ FILMA

U NASLOVUKRI@ALJKE

STARIJI PARISKI

AERODROM

ST. AMER.PREDSJEDNIK,

RI^ARD

AUTOOZN. SPLITA

ST. ARGENT.NOGOMETA[

DIJEGO

DAN U SEDMICI

KOJI SEODNOSI NA

KONSPIRACIJU

KO@NO CRVENILO(MEDIC.)

RIBARSKAMRE@A

POTEGA^A

JARAK,PROKOP

MORSKAPTICA SLI^NA

GALEBU

OGROMNA FIGU-RA POLINE@AN.

BO@ANSTVA

PODZEMNIHODNIK (GR^.)

TONA

DEBELA DASKA(TURC.)

OGRLICA, NIZA

KOROVNA BILJKA,

APTOVINA

MUSLIM. @. IME

SIMBOL URANA

VRSTARAZORNOG

VJETRA

ZANAT, ZANATSTVO

SIMBOLASTATINA

NERIJE[ENREZULTAT U[AHU, REMIS

MJESTO UHRVATSKOJ

KOD KOSTAJNICE

JAPANSKAGLUMICA,

JOKO

GRAD NAOBALI

BERINGOVOGMORA

RIZAH, RIZO ODMILJA

KISELINA,SIR]E (POKR.)

KOMANDANTPODMORNICE@ILA VERNA

RONALD ODMILJA

GLUMICA SA SLIKEIZ FILMA UNASLOVUKRI@ALJKE

POSAO, DJELATNOST

INFORMBIRO(SKR.)

GRAD U MAKEDONIJI

100 m2

SNIJE@NAGRTALA

SIMBOL RADIJA

GOLMAN, PORTIR

PJESNI^KI STILPO ITALIJAN.

PJESNIKUMARINIJU

TONA

DO@IVJETINESRE]U,

NASTRADATI

@IVOT,VATRENO

(MUZ.)

PRISTA[AAPSOLUTIZMA

LAMPA NAPETROLEJ @IVO BI]E

STARI NAZIV ZASIRIJU I

MEZOPOTAMI-JU

JU@NI [IPAK,MOGRANJ

SO^NO TROPSKO VO]E

ZATVOR, HAPSANA(POKR.)

GR^KO SLOVONEZNATNO,NEVA@NO

(LAT.)RIMSKI: 100

DOSTA,PRILI^NO

SLABI

STRUK, STABLJIKA

TRAVE

STANOVNICA„CRNOG“

KONTINENTA

PREKRASNAMANEKENKA

SA SLIKE

KREIRATI,PRAVITI

SPECIAL LINQUEFUNKCION (SKR.)

PREDSTOJNIKUREDA

MJESTO UVOJVODINI KOD

SUBOTICE

IZRA\IVA^NANULA

KIT SJEVERNIHMORA

DOBRA VILA IZDR@I]EVIH

PASTORALA

OBRA\IVATIZEMLJU PLUGOM

NADJEV ZABAKLAVU(TURC.)

ULICA (SKR.)

VRSTA PTICEGRABLJIVICE

VRSTA MAJMU-NA, KAPUCIN

SIMBOL KALIJA

^ILEANSKITENISER,MARCELO

UZVIK PUBLIKEZA PONOVNI

IZLAZAK GLUM-CA NA SCENU

APPOLO SPACEPROGRAMS

(SKR.)SANTA (SKR.)

ZANATLIJADRVNE STRUKE

]IR, GOSPODIN(GR^.)

IME HRV.PJEVA^ICE VLADI]

BASKIJSKA TAJNAORGANIZACIJA

NEMIRNA[PANSKAOBLAST

ST. ARGENT.NOGOMETA[,SEBASTIJAN

VELIMIR ZAJEC

LATINSKI PRIJEDLOG „U“

SIMBOLNOBELIJA

IZVLA^ITISTISKOM

MANASTIRAC,SAMOSTANAC

OBIM

ANTIKNAGR^KA DR@AVA

@ENA S KOSOM BOJE

ZLATA

AZRARazonoda

FILM: „POSLJEDNJA JESEN“

EKSPLOZIVNI DEKOLTE

azra 2011./79

Vrijeme jeza Ribe

Priprema: Hedija MEHMEDI]

Ljubav: Bez zna~ajnih promjena. Niste tr-enutno u situaciji da postavljate bilo ka-kve uvjete. Najbolje je da ~uvate ste~eno.Posao: I pored spremnih planova, nisu sestekli uvjeti za njihovo ostvarenje. Posve-tite se uhodanim poslovima. Zdravlje: Vi{e se kre}ite.

OVAN 21.III - 20.IV

Ljubav: Imate potrebu da {to prije ostvar-ite ono {to vam dugo le`i na srcu. Traga-te i za ne~im novim, uzbudljivim.Posao: Energije imate napretek, ali nepostupate uvijek promi{ljeno. Brzo gubi-te interes, kada ne{to nije po va{em.Zdravlje: Izbjegavajte zatvorene prostore.

BIK 21.IV - 22.V

Ljubav: Nepovjerljivi ste, u strahu odgubitka ljubavi ili odlaska voljene oso-be. Ne tuma~ite pogre{no partneroverije~i.Posao: Zbog drugih, znate ponekad`rtvovati vlastiti napredak ili ovisiti o ri-tmu kolega. Budite odlu~niji.Zdravlje: Vjerujte vi{e u sebe.

BLIZANCI 23.V - 22.VI

Ljubav: Ako vam ne{to nije jasno, akostrahujete, otvoreno razgovarajte s par-tnerom. Odgovor }e biti po va{em uku-su.Posao: Nestaju prepreke koje su ote`avalenapredak. Iskrsnut }e povoljnije okolno-sti. Tada biste mogli u~initi ~uda.Zdravlje: Osjetljivost disajnih puteva.

RAK 23.VI - 22.VII

Ljubav: Pravi je trenutak da odagnate sje-tu iz `ivota. Okrenite le|a osobi kojaiskori{tava va{u blagonaklonost.Posao: Po~et }ete se baviti poslovima kojivam mogu donijeti zna~ajnu finansijskukorist. Izbjegavajte rizi~ne odluke.Zdravlje: Dobro bi vam do{la vitaminskakura.

LAV 23.VII - 22.VIII

Ljubav: Iz svake situacije znate izvu}i na-jbolje za sebe. Novo poznanstvo ili flertispunit }e vas samopouzdanjem i rado{}u.Posao: O~ekuju vas promjene. Uspostavit}ete komunikaciju s ljudima na polo`aju.Izvu}i }ete i nove izvore zarade.Zdravlje: U odli~noj ste formi.

DJEVICA 23.VIII - 22.IX

Ljubav: Prepuni ste `elje da podijelitenje`nost i strast. Partner }e nastojati davam ugodi, da vas i tako pridobije.Posao: Nema potrebe da radite u sjeni, slo-bodno se vi{e izlo`ite i oku javnosti. Teretodgovornosti prebacite i na le|a kolega.Zdravlje: Treba vam relaksacija.

VAGA 23.IX - 22.X

Ljubav: Manje razmi{ljate o pro{losti, svevi{e u`ivate u uzbu|enjima. Osvajatespontano{}u i specifi~nim {armom.Posao: Pravi je trenutak da po~nete ne{tonovo. Prihvatite izazove za koje prije ni-ste bili spremni. Slijedi uspjeh.Zdravlje: Dajte odu{ka emocijama.

[KORPIJA 23.X - 22.XI

Ljubav: Poku{avate racionalizirati partne-rove postupke. Stalno istjerujete pravdu,tra`ite istinu, optere}ujete se detaljima.Posao: Obaveza je i previ{e. Zami{ljateda }ete sve sti}i na vrijeme obaviti. Nara-vno da ho}ete, ali ako ulo`ite i trud iznanje.Zdravlje: @ivcirate se vi{e nego ina~e.

STRIJELAC23.XI - 22.XII

Ljubav: Ne mo`ete kontrolirati osje}anja.Te{ko }ete voljenu osobu zadr`ati iliosvojiti. Igrajte na kartu iskrenosti. Posao: Sve kre}e uzlaznom linijom. Do-bit }ete priliku za napredak ili ve}u zara-du. Problemi }e, gotovo sasvim, izostati.Zdravlje: ^este promjene raspolo`enja.

JARAC 23.XII - 21.I

VODOLIJA 22.I - 19.II

RIBE 20.II - 20.III

Edin D@EKO, jedanod najboljih mla-dih nogometa{au Evropi, defini-tivno najve}a zvi-jezda pro{log pr-elaznog roka, sja-jan je mladi} iveoma bri`na oso-ba. Onaj ko ga dobro ne po-znaje ne bi, prema njegovimstavovima izra`enim javno, ni-kada rekao da je Edin, u su{ti-ni, stidljiv. Te`i da svoj `ivot`ivi i kroz druge, kroz porodi-cu, prijatelje. Kao tipi~ni pre-dstavnik svog znaka Ribe (17.III 1986.) ima odli~nu intuici-ju pri ocjenjivanju ljudi i sao-sje}a s njihovim problemima. Ve-oma je emotivan i kreativan. Eva LONGORIA, je-dna od najpopu-larnijih i, zamnoge, na-jljep{ih glumicadana{njice, jednaod ~uvenih«o~ajnih ku}ani-ca» koja je pono-vo u centru zanimanja medijaposlije razvoda sa slavnim ko{ar-ka{em Tonyjem Parkerom,mnoge stvari, koje su i be-zna~ajne, do`ivljava suvi{e li~no.Kao prave Ribe (15. III 1975.),ima izvanrednu intuiciju, kojajoj poma`e i u poslu. Fantazijesu joj kreativne. Voli trendymodu i da bude me|u prvimakoji }e ne{to probati. Istovreme-no, Eva je aktivna, borbena, ali inestrpljiva, ima veliku snagu,uvijek tra`i izazov.Javier BARDEM,jedan od preze-ntera i nominir-anih na ovogo-di{njoj dodjeli„Oscara“, supr-ug prekrasne Pe-nelope Cruz(Bik, 28. IV1974.), s kojom je nedavno do-bio sina (Vodolija), ima po-dznak u Lavu, koji mu dajepozu i sigurnost. Ro|enjemupravo u Ribama (1. III1969.), u sebi ima dramskog`ara, i pred publikom je uvijeku svom elementu. Voli da jeokru`en prvoklasnim stvarima.Trudi se da uvijek i sasvim za-dovolji svoj hedonisti~ki duh. OOpp{{iirraann hhoorroosskkoopp oovvoogg ssjjaa-jjnnoogg gglluummccaa,, kkaaoo ii oossttaalliihhddoommaa}}iihh ii ssttrraanniihh zzvviijjeezzddaa„„ccrrvveennoogg tteeppiihhaa““,, mmoo`̀eettee~~iittaattii uu nnoovvoomm bbrroojjuu nnaa{{eeggssppeecciijjaallnnoogg iizzddaannjjaa„„HHoorroosskkoopp pprroolljjee}}ee““,, kkoojjii jjeeuusskkoorroo uu pprrooddaajjii..

Vrline,mane,

sudbina...VRLINE: Ljudi ro|eni u zna-

ku Riba su: zahvalni, marljivi,dobri sagovornici, ne vole dase `ale, tolerantni su, povjerlji-vi. Ukoliko su prinu|eni dane{to pozajme, trude se da to{to prije vrate.

MANE: Glavni nedostaci ukarakteru Riba su: indolentno-st, sporost, ~esto su nemarni uodijevanju, te oklijevanje i po-vla~enje u sebe.

VOLI: Prirodu, boje, tradici-ju, slike, poeziju, ceremonije,religiju, romane, tajnaudru`enja.

MRZI: Uobra`enost, nadme-nost, dru{tvene forme, vojsku,nudizam, }askanje.

VI[I TIP: Vi{i tip osobaro|enih u znaku Riba bavi seistra`ivanjem, slikarstvom, bi-bliotekarstvom, misionar-stvom. Spreman je da se `rtvu-je za op}u stvar i ideologiju,finog je dr`anja, voli da po-mogne, da putuje daleko, pre-ko mora i da onda - pati odnostalgije.

NI@I TIP: Ni`i tip ovog zna-ka je neuredan, bez inicijative,zajedljiv, voli da la`e, ali i kra-de, licemjeran je, pun predra-suda i spreman da povjeruje usvaku glupost.

SUDBINA: Sudbina osobaro|enih u Ribama je da pro-vode `ivot pun truda, ~esto nedose`u}i cilj. Ako na|u odgo-varaju}e zanimanje, onda muse u potpunosti posve}uju.Ako se od njih tra`i `rtva, spr-emni su da daju sve od sebe, aza ideale i `ivot ako treba.

Ljubav: Mogu} je nagli prekid veze ilisva|a s partnerom. Sve }e rezultirati po-mirenjem i imati sretan zavr{etak. Posao: Rastu poslovni apetiti. Ako raditedva posla istovremeno, tro{ite previ{esnage i `ivaca. Nije vrijeme za promjene.Zdravlje: Na|ite vremena za odmor.

Ljubav: Sedmica bogata razgovorima inje`nostima. To mo`e rije{iti nedoumi-ce koje su vas zabrinjavale i mu~ile.Posao: Ni{ta vam ne}e biti te{ko ili ner-je{ivo. Ne}ete pogrije{iti ni ako po~netene{to novo, vama do sada nepoznato.Zdravlje: Rekreacija bi bila pun pogodak.

Poznati suprepoznajte se

AZRAHoroskop

80/azra 2011.

AZRAVeliki BosanciD

ragu

tin B

raco

KO

SOVA

C

^ovjek {irokog osmijeha i odmjerene rije~i

^ovjek {irokog osmijeha i odmjerene rije~i

Krupna rije~ mo`e da ubije, znao je kazati. @ivio je i `ivi skromno ovaj zaljubljenik u prirodu i dru`enja s obi~nim narodom, koga je starost, kako ka`e,

udarila u noge. Djecu je u~io da rje{avaju te{ko}e. Iako je bio generalni direktor „Energoinvesta“ sa 55 hiljada zaposlenih, na posao je dolazio

gradskim prijevozom. [ta o njemu ka`u bliski saradnici i prijatelji Pi{e: D`emal D@AKMI]

azra 2011./81

[iroki osmijeh nije mu silazio sa licadok je jo{ kao dje~ak u~io skijati u Ke-vrinom Potoku na Mejta{u. Tra`io jeodgovornost, ali imao i rije~i razumije-vanja kao premijer SRBiH, osmijehomje razbijao tremu zaposlenih kada jenaslijedio neponovljivog Emerika Blu-

ma u „Energoinvestu“, potom i kao grado-na~elnik Sarajeva, bore}i se da naraslu dr`avnupolumilionsku metropolu ugrije plinom, reko-nstruira saobra}ajnice i cijelu infrastrukturu.

Osmijeh Dragutina Brace Kosovca, iako upoznim godinama, jo{ je osmijeh iskrenog Sara-jlije: skromnog, srda~nog, neposrednog, spre-mnog da pomogne. Neki su iznevjerili nabrojaneatribute, pa su utoliko i manje gra|ani glavnoggrada na{e dr`ave. Braco nije! Imao je skroman`ivot, iako je mogao biti druga~iji, rastro{niji. Otome nije razmi{ljao, nego o razvoju rodnog gra-da i cijele Bosne i Hercegovine. Pazio je na sva-ku izgovorenu rije~, jer znao je da ona mo`e dananese bol, da ubije.

IIzzaazzoovviiDanas je u poznim godinama. Jedan od rije-

tko `ivih zna~ajnih Bosanaca. Neki su skloni tvr-diti da o djelima ljudi treba govoriti i pisati sodre|ene vremenske distance. Tako djela do`ivevalorizaciju ili relativizaciju. Kod Kosovca te di-stance nikada nije ni bilo. Otuda je i ve}i zna~aj

» Firmu je naslijediood Emerika Bluma...

» ...a predaoBo`idaru Mati}u

» Braco umladosti »

82/azra 2011.

svega {to je u~inio u `ivotu, a u~inio je mnogodobroga za sve Bosance i Hercegovce. Na{u ze-mlju je gledao kao }ilim na kom svaka {ara imasvoju funkciju.

Ro|en je januara 1924. godine, a s nepunih17 je oti{ao u partizane, provode}i veliki dio ratau Hercegovini. Jedno vrijeme bio je i Titov kurirza specijalne zadatke. Imao je dvojicu bra}e: star-ijeg Milana ubile su usta{e na otoku Mamula, aBranka u Jasenovcu. Otac mu je ubijen u zatvo-ru, a majka je do smrti `ivjela s njim.

Braco, kako su ga svi znali i zvali, bio je jedanod ponosa Mejta{a. Zavr{io je dana{nju Drugugimnaziju i oduvijek volio sport i prirodu. Jo{prije Drugog svjetskog rata bio je ~lan planinar-skog dru{tva „Bjela{nica“, skija{kog i jedrili~ar-skog kluba. Iako u poznim godinama, skijao jesve do posljednje agresije na na{u zemlju u kate-goriji „Cicibana“. Uvijek je `alio {to su na{a ski-jali{ta tako daleko od grada. Uvijek je volio iza-zove, pa je s 50 godina polo`io pilotski ispit i uslobodno vrijeme vozio „cesnu“.

Fudbal mu je bio drugi sport nakon langlaufa.Igrao ga je dobro, te{ko mu je padalo {to zbogposlovnih obaveza nije u~estvovao na nekim odturnira. I nikada nije priznao za koji klub navija -„@elju“ ili „Sarajevo“, za razliku od Ante Su~i}a,oko koga je i zrak dobijao plavu boju.

HHuummaanniissttOsim snijega i zraka, zaljubljen je bio i u vodu.

Nezaboravna su njegova splavarenja i ribarenja Ta-rom i Drinom, dugogodi{nja dru`enja sa splavari-

ma Halilom Sofrad`ijom i Ademom Pendekom.Nije htio da mu kupe ~amac, njegova skromnostto nije dozvoljavala, ali ga je napravio s prijateljimaVladom Brankovi}em i Ahmedom ]eri}em. Bro-

dica se zvala „Vozdra“ i ura|ena je u filmskomstudiju u Jagomiru, a izvo|a~i radova bili su ma-jstori Oto i Mujo. U to doba ve} je naslijedio Blu-ma u „Energoinvestu“ i mediji su o tome brujalina sva zvona. ^ovjek na ~elu firme od 55 hiljadaljudi, a sam pravi ~amac!? Da, Blum mu je„predao“ firmu s pet hiljada ljudi manje. Poznava-oci tada{njih prilika svjedo~e da je Blum razgrtaoispred sebe i i{ao dalje, a Braco je bio ve}i {meker:uozbiljio je i u{minkao firmu, s tada nevjerova-tnim godi{njim izvozom od 800 miliona dolara!

- Nije volio velike rije~i. Jednom prilikom ka-da sam po~eo saradnju s njim u „Energoinvestu“,prije prvog snimanja filma o firmi, koji je re`iraoBakir Tanovi}, Braco me pozvao u kabinet i re-kao: „Molim te, sve s mjerom. ‘Energoinvest’ nije,kako se ponegdje ~uje - gigant, nego srednje razvi-jena evropska firma“ - prisje}a se Izudin Filipovi},nekada{nji glavni urednik „Oslobo|enja“, diplo-mata u Tripoliju i Bracin savjetnik za medije, do-dav{i: „Naslijediv{i ‘Energoinvest’ od Bluma orga-nizaciono ga je sredio. Od 55.000 zaposlenih sa-mo u Sarajevu ih je bilo 20 hiljada“.

PorodicaKosovac ima dvije k}erke i ~etvero

unu~adi. Starija Milica s mu`em BrankomBabi}em `ivi s ocem u Gabelinoj ulici u Sara-jevu, a mla|a Branka je u Kanadi. Svi„Kana|ani“ ljeti dolaze ku}i i djedu. Braco setrudio da slobodno vrijeme aktivno provodi sporodicom. ^esto ih je vodio na izlete, skija-nja, ljeti na logorovanja kod Glavati~eva ili namore u trsteno, gdje je uglavnom ribario. Go-vorio je da je najve}i zadatak roditelja djecunau~iti da rade. Nije podnosio vri{tanje i pla~.

- Govorio nam je: „Pla~ je glupo oru`je,bolje se nau~ite rje{avati probleme“ - sje}a sestarija Milica, profesor engleskog jezika naEkonomskom fakultetu u Sarajevu.

» Na skijanje jevodio i supruguVeru

» Sa splavarenjana Drini i Tari

» Sa svojim„Kana|anima“u Vancouveru2000. godine

» Uvijekodmjeren: IzudinFilipovi}

»

azra 2011./83

Saradnici o njemu imaju samo rije~i hvale. Ka`u s razlogom, jer im nijedavao povoda za pruga~ije mi{ljenje. Mima D`ini}, ~etiri godine je mla|aod Kosovca, a 20 godina mu je bila sekretarica, tamo gdje je on i{ao nanovu du`nost, s njim je i{la i Mima.

- Bila sam sekretarica petorici predsjednika Vlade SRBiH: [efketu Magla-jli}u, Hasanu Brki}u, Rudiju Kolaku, Branku Mikuli}u i Braci Kosovcu.Te{ko mi je padalo kada bih o bilo kom od njih ~ula ru`nu rije~. Znali suljudi ru`no govoriti o Branku. A nisu znali kakav je... Niko od njih petoricenikada nije uzeo ni olovku! Veoma sam bogata u du{i {to sam poznavala teljude. A Braco? Kada sam odlazila u penziju, rekla sam mu:“Hvala, predsje-dni~e, s vama sam sa~uvala zdravlje“. I jesam! Mnogo je toga {to ga krasi, na-

vest }u samo dva primjera koja govore kakav je ~ovjek bio i ostao do danas.Dok je bio predsjednik Vlade, a bio je od 1969. do 1974. godine, u izdanju„Svjetlosti“ iza{la je neka knjiga za koju je trebalo dobiti honorar. Stalno suzvali da otvori teku}i ra~un kako bi mu uplatili novac. Pozove on Nizu Mu-teveli}a, koji je bio zadu`en za medije i ka`e mu: „Molim te, na|i najsiro-ma{niju osnovnu {kolu u Republici, neka ti ka`u {ta im je najpotrebnije iusmjeri te pare iz ‘Svjetlosti’ za kupovinu u~ila“.

Drugi primjer je iz Hercegovine, gdje je i{ao u lov i ribolov. Kako je vo-lio dru`enja s obi~nim narodom, pojadio mu se ~ovjek da ima puno djece,a jedan mu iznimno dobro u~i. @alio je {to ne}e mo}i da ga {koluje. Bracomu je obe}ao pomo}i i momak je do{ao na studije. Svi su mislili da je do-bio stipendiju, a Grujo Cerovina je svaki mjesec dolazio kod mene po svo-ju „stipendiju“ dok nije zavr{io fakultet. Braco mu je davao svoj novac, ada to niko nije znao - takav je on ~ovjek, kazuje nam gospo|a D`ini}.

Generalni direktor „Energoinvesta“, a pje{ak. Na posao se ~esto voziogradskim prijevozom. ^esto je znao zakasniti na ugovorene sastanke, pa seizvinjavao: „Nije bilo tramvaja“! Poslovni partneri nisu mogli da vjerujunakon ovakvih lekcija skromnosti. A on je samo volio da bude s narodom.

Dobitnik je „Zlatne statue Energoinvesta“. Dobili su je jo{ Emerik Blum iHakija Turajli}, posthumno, akademik Bo`o Mati}, Muhamed Cico i EdibBukvi}. Danas je „Energoinvest“ rasturen i po horizontali i vertikali. Djeli-mi~no zbog ratnih djejstava, al i zbog toga {to su imovinom zagospodarili nekinovi „biznismeni“ i politi~ari, koji su plja~ku opravdavali parolom da na{oj ze-mlji nisu potrebni veliki socijalisti~ki sistemi poput ovog. Njima, zapravo, neodgovara nikakav sistem koji podrazumijeva odgovornost.

Dragutin Braco Kosovac je zbog svog „vragolanstva“ polomio stare kostikuka. Operacija je bila te{ka i kretanje mu je danas ograni~eno. Kada je li-jepo vrijeme, iza|e na balkon, a uglavnom ~ita. [iroki osmijeh jo{ ne silazis lica, a za bolest koja ga je sna{la zna da ka`e: „Znate, starost je te{ka, uda-ri u noge ili glavu. Mene je, sre}om, udarila u noge“.

OlimpijadaGledao je kako Sarajevo iz godine u godinu raste. Od 1945. godine

do Olimpijade grad je narastao {est i po puta, s blizu pola milona ljudi.Sav se predavao organizaciji, shvataju}i zna~aj planetarnog doga|aja. Anakon zar{etka znao je re}i:

- Ogroman je zna~aj Olimpijade gradu. Te{ko je procijeniti sve {to muje dala, ali je sigurno da ga je promijenila i dala mu novo mjesto u svijetu.

» S Titom i BrankomMikuli}em u Koprivnici kod Bugojna

No}na vrsta

U Galeriji „BorisSmoje“ otvorena jeizlo`ba slika i crte`a aka-demskog slikara MajePavlovi}a, naziva„No}na vrsta“.

Majo Pavlovi} bavi seslikarstvom, pisanjemscenarija i crtanjem stri-pova, predaje likovnukulturu u Osnovnoj{koli ‘’^engi} Vila I’’

Objavio je tri stripazajedno sa svojim prija-teljem AmiromHad`i}em: ‘’Mra~ne So-be’’, ‘’DeadFace’’ i ‘’Tea-tar No}i’’.

AZRAArte

84/azra 2011.

» Slike i crte`iMaje Pavlovi}a

Na sceni Narodnog pozori{ta u Sarajevu pro{log petka izve-dena je baletna predstava „Meu amor - Carmen“ u izvo|enjuansambla i solista Baleta NPS-a, uz orkestar Sarajevske filhar-monije.

Zbog malobrojnosti baletnog ansambla, finansijske situaci-je, kao i obaveza iz vlastitog repertoara Sarajevske filharmonije,ovo je bila rijetka prilika da poklonici ove umjetnosti u`ivaju ubriljantnoj muzici Bizet-[~edrina.

„Meu amor - Carmen“

azra 2011./85

Vajano oblacima„Vajano oblacima, bojeno suncem“ naziv je izlo`be kreativnih fotogra-

fija Faruka Ibrahimovi}a, koja je otvorena u Me|unarodnoj galeriji portr-eta Tuzla. Predstavljeno je 60 fotografija na kojima su osnovni motivioblaci.

Ovaj Tuzlak je na~inio fotografije na kojima svaka osoba vidi ne{to dr-ugo, tako da je, ovisno od posmatra~a, na fotografiji oblak poput ljudskogili `ivotinjskog lika, mora, drve}a...

Tuzlak Ibrahimovi} imao je vi{e od 170 kolektivnih i 23 samostalneizlo`be, a za svoj rad dobio je gotovo 50 nagrada. D`.K./A.B.B.

» Svaki posjetitelj druga~ije je vidio fotografije

Bajke na izlo`biU Galeriji „Collegium artisticum“ u Sarajevu pro{le sedmice otvorena je

izlo`ba slika i kerami~kih skulptura autora Smajila Bate Bostand`i}a Rije~ je o izlo`bi kojom gledalac kroz slike autora Smajila Bate Bosta-

nd`i}a uplovljava u svijet bajki. Autor navodi da su mu bajke bile glavnainspiracija za ovu izlo`bu koja sadr`i 29 slika, koje nose nazive bajki i liko-va iz bajki.

Smajil Bato Bostand`i} prvi put je predstavio ovu postavku, a izlo`ba }eu „Collegium artisticumu“ biti postavljena do 25. marta.

Bostand`i} je ro|en u ^apljini, a radi u Sarajevu i Kaliforniji. Stvara utri tehnike - ulje na platnu, keramika i grafi~ki dizajn. ^lan je Udru`enjalikovnih umjetnosti BiH, a dosad je imao nekoliko samostalnih i kolekti-vnih izlo`bi.

Ovce Bojana [umonjeIzlo`ba slika naziva „Ovce“, hrvatskog umjetnika Bojana [umonje, otvore-

na je u ~etvrtak uve~er u Galeriji „Collegium artisticum“ u Sarajevu.Rije~ je o izlo`bi koja je dio njegovog ciklusa nazvanog „What has our

fight given us“ ([ta je nama na{a borba dala), {to je citat iz jedne socreali-sti~ke pjesme starijeg datuma. Autor je naveo da se naziv ciklusa, osim sumjetni~kog, mo`e posmatrati i s politi~kog i dnevnog aspekta.

Dio dekora koji je pratio izlo`bu bile su i ovce, a posjetioci su se moglipo~astiti mlijekom i mlije~nim proizvodima.

» Inspiraciju za slike i skulpture autor jeprona{ao u bajkama

AZRAEstrada

Lako je biti Ivanova sestraLako je biti Ivanova sestra

Nakon godina profesiona-lnog bavljenja plesom,24-godi{nja Zagrep~ankaIva Herceg odlu~ila seoku{ati i kao pjeva~ica.Mla|a sestra popularnoghrvatskog glumca Ivana,

snimila je ve} dva singla „Neodoljiv“ i „Akonisi taj“, a nedavno se u sarajevskom clubu„Coloseum“ prvi put predstavila i pred bh.publikom. Kako ka`e, odluku o bavljenjumuzikom nije donijela preko no}i, te je to,nakon plesa, bio logi~an tok stvari.

NNiinnaa ii NNaattaallii- Ples je moja prva ljubav i njim se bavim

ve} 10 godina. Nisam ga ni sada zapostavila,nego ga uspje{no kombiniram s pjevanjem.Za spot pjesme „Ako nisi taj“ iskoristila samsvoje plesa~ko iskustvo i ple{em kad god sti-gnem - ka`e na po~etku na{eg razgovora Iva,otkrivaju}i da prije nekoliko godina nije nipomi{ljala da bi mogla uzeti mikrofon u ru-ke.

- Ples mi je oduzimao mnogo vremena, aonda je do{ao i studij, tako da nisam ni ra-zmi{ljala o pjevanju. Me|utim, dobila samponudu da snimim duet sa Sandrom Berko-vi}. Imale smo i zajedni~ki nastup u jednomzagreba~kom klubu, gdje su ljudi dosta pozi-

86/azra 2011.

Mla|a sestra popularnoghrvatskog glumca Ivana Hercega ve} 10 godina uspje{no se bavi plesom, a nedavno se, uz ples, po~ela baviti i pjevanjem. Njena prva dva singla odli~no su prihva}ena, a trenutno priprema i tre}iPi{e: Lejla LOJOFoto: Samir SALETOVI]

Iva

HER

CEG

azra 2011./87

tivno iskomentirali moje pjevanje, {to me moti-viralo da ozbiljnije po~nem razmi{ljati o muzici.

Iva ka`e da je za sada rano govoriti o prvomalbumu, te da ga ne `eli snimiti po svaku cijenu.

- Vi{e volim raditi polako, ali kvalitetno i je-dnog dana, kada skupim dobrog materijala,po~et }u razmi{ljati o albumu.

Iva nikada nije bila zainteresirana za u~estvo-vanje u muzi~kim show emisijama posve}enimotkrivanju novih talenata. No, ipak u`iva gleda-ju}i ih.

- Izabrala sam ovaj drugi put i zadovoljnasam. Me|utim, redovno gledam show „Hrvatskatra`i zvijezdu“ na RTL-u. Trudim se gledati sva-ku emisiju i podr`avam ih - ka`e Iva kojoj suuzori u muzici Beyonce Knowles, Duffy, Alicia

Keys, Rihanna, a od doma}ih izvo|a~a najvi{ecijeni Ninu Badri} i Natali Dizdar.

PPrraavvaa eekkiippaa Okru`iti se pravom ekipom nije bio lak zada-

tak.- Kad si na po~etku karijere, uvijek treba{

biti na oprezu, ali u principu sam zadovoljnaljudima s kojim sara|ujem. Okru`ila sam se oso-bama kojima vjerujem i tu }u ekipu zadr`ati dodaljnjeg. Mo`da uka`em povjerenje i nekom no-vom producentu - ka`e Iva.

Ivina najve}a podr{ka je njen stariji brat Ivani s osmijehom ka`e kako uop}e nije te{ko bitinjegova sestra.

- Bude smije{nih situacija kada se na|em u

dru{tvu `ena, pa on slu~ajno bude tema njiho-vog razgovora. Tada ~ujem i saznam dosta zani-mljivih stvari. A, Ivan je super brat. Uvijek mepodr`avao i u plesu i sada u pjevanju. Odu{evl-jen je svim {to radim. On je, zapravo, bio jednaod onih osoba koja me ubje|ivala da po~nempjevati. Oduvijek smo imali prijateljski odnos stim da se nekad zna i za{titni~ki pona{ati kadaizlazimo. Razlika izme|u nas je pet godina, takoda je sve to razumljivo.

Osim muzike i plesa, Iva je i redovna stude-ntica na Fakultetu politi~kih znanosti u Zagre-bu, Odsjek novinarstvo.

- Na petoj sam godini i ostalo mi je jo{ petispita, tako da se radujem {to }u to kona~no za-vr{iti.

A, Ivan je super brat. Uvijek me podr`avao i u plesu i sada u pjevanju.

Odu{evljen je svim {to radim.On je, zapravo, bio jedna od

onih osoba koja me ubje|ivalada po~nem pjevati

“

88/azra 2011.

AZRAParty Zone

» Patrick iJillian Dempsey

» Zoe Saldana

Glumci na djelu U Kaliforniji je protekle se-dmice odr`ana osma godi{njica „John VarvatosStuart House Benefit“, ku}e poznate po priku-pljanju sredstava za pomo} djeci `rtvama seksua-lnog zlostavljanja. Svake godine veliku podr{kupru`aju zvu~na imena iz svijeta poznatih. Imenapoput Zoe Saldana, Eve LaRue, Meline Kanakar-edes, daju veliki doprinos u borbi za dje~ija pra-va, a brojne druge li~nosti do{le su u pratnji por-odica, te pokazale koliko je bitno zdravookru`enje, koje }e imati utjecaj na razvoj djeteta.

» David Schwimmer

Hol

lyw

ood

/Se

lma

Mul

i}/F

ame

pic

ture

s

azra 2011./89

U zagrljaj emocijama Kemal Monteno jebrojnim posjetiocima protekle subote u„Coloseumu“ priredio no} prepunu emocija, ro-mantike i lijepih osje}anja. Evergrini kao {to su„Nije htjela“, „Sarajevo, ljubavi moja“, „Hiljadepahulja bijelih“, „Vratio sam se, `ivote“,„Poljubi me“, podsjetili su goste na zlatno dobaovda{nje estradne scene.

Pi{e

: Selm

a MU

LI]

Sarajevo

» Adisa Ru`di}u dru{tvu prijatelja

» D`enita Zirdum i Adin Hebib u`ivali u izvedbama

90/azra 2011.

AZRAOff the records

Dino Merlin je institucijaSamy JARRAR

Koji jje zzvuk VVa{e ddu{e?- Techno.

Najbolji pperformans kkoji sste iimali? - Te{ko je izdvojiti bilo koji nastup, jer svaki

donosi ne{to novo i ima svoju ~ar.

DJ kkoji, pprema VVa{em mmi{ljenu, ppravi nnajboljemiksove?

- Chris Liebing.

Va{a `̀elja.... - Hmmm... da bassom „sru{im“ Dom mla-

dih.

Koji jje ssmisao bbavljenja DDJ-iingom?- Ljubav.

Gdje uuglavnom nnastupate?- U klubovima {irom BiH, ali i van granica

na{e zemlje. U toku su pregovori za nove nastu-pe u Regiji tokom ljeta.

S kkojim bbiste nna{im mmuzi~arem vvoljeli oostvaritisaradnju?

- Da je `iv... s Adijem Lukovcem.

Va{i oomiljeni `̀anrovi?- Progressive House/Tech House/Tribal Ho-

use, te Detroit Techno.

Koliko ssu ssusjedne ddr`ave nnaprednije ood nna{ekada jje rrije~ oo DDJ-iingu?

- Ve}inom je to veoma sli~no u Regiji pa i{ire, mada mogu izdvojiti „Papayu“ na Zr}u i

„Exit“, jer su to festivali koji ve} imaju tradiciju.

[ta nnedostaje nna{em ggradu, uu ssmislu zzabave?- Vi{e podr{ke elektronskoj sceni i mladim tale-

ntovanim DJ-ima... i fali nam dobra stara „Futura“.[ta VVas nnervira kkod nna{ih „„muzi~kih zzvijezda“?- Prepotentnost tih „zvijezda“, te rad koji se

ve}inom zasniva na koristi i dobiti, a najmanjena ljubavi prema muzici.

Ispri~ajte nnam nneku aanegdotu ss nnastupa.- Nakon 10-ak sati svirke, morali su me tjera-

li ispred mix-pulta. Kakav jje VVa{ sstav oo nna{em ppredstavniku nna EEu-

rosongu, zzapravo oo ppjesmi ss kkojom nnas ppredstavlja? - Dino Merlin je institucija!

Techno ritmove stvarao je jo{ kao dijete pomo}u kompjuterskih programa, a solisti~ku karijeru po~inje kao rezident DJ u klubu „Kogo“. Nastupao je u mnogim bh. klubovima, te u okviru SFF-a. Za na{ magazin govori

o uspjehu, `eljama i situaciji u sarajevskom DJ-ingu Razgovarala: Selma MULI]