573

M. Svedrovi#: Bankarska tajna i njezina normativna ograni!enja prema ZUSKOK-uHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 573-596.UDK 343.341343.352347.734336.71Primljeno 15. studenog 2005.Izvorni znanstveni radMarijan Svedrovi$*BANKARSKA TAJNA I NJEZINA NORMATIVNAOGRANI#ENJA PREMA ZUSKOK-uPravna snaga bankarske tajneponajvi%e se o!ituje u obazrivostivlasti ovla%tenih na njezino ograni!enje.**

Autor problematizira bankarsku tajnu kao profesionalnu tajnu ban-karskog poziva. Bankarsko pravo nije u sebi zatvoreno i jasno razgrani!e-no pravno podru!je. Rije! je o pravnoj materiji koja obuhva$a zakonskenorme, prije svega iz podru!ja gra#anskog prava, trgova!kog prava,prava dru%tava, upravnog prava, kao i podru!je autonomnih izvora kao%to su trgova!ki obi!aji. Iz toga razloga autor se u ovom radu bavi po-najprije bankarskom tajnom kao institutom privatnog prava, njezinimodnosom prema drugim vrstama tajni, upu$uje na propise izabranogporedbenog prava o toj va"noj materiji te posebno upozorava na ograni-!enja bankarske tajne kad su osnova toga ograni!enja javnopravneovlasti vezane za posebni polo"aj tijela dr"avne vlasti (USKOK) u odnosuna identifikaciju protupravno ste!ene imovinske koristi i regulaciju mogu-$eg utvr#enja kriminalnog porijekla te imovinske koristi (II.). U nastavkurada autor je svoju pozornost usmjerio na normativna ograni!enja ban-karske tajne s obzirom na posljednje izmjene Zakona o Uredu za suzbi-janje korupcije i organiziranog kriminaliteta (III.) te na kraju iznosiprocjenu va"nosti bankarske tajne kao jednog od mogu$ih instrumenatau detekciji imovinske koristi ste!ene kaznenim djelima, upozoravaju$ida su svi javnopravni oblici ograni!enja bankarske tajne zadani ustavno-pravnim na!elima primjerenosti u postupanju i odmjeravanju interesa,kako se ne bi dogodilo da ograni!enja bankarske tajne dovedu do njezinazatiranja umjesto da se eti!ka vrijednost bankarske tajne uskladi snadre#enim pravnim standardima (IV.).* Marijan Svedrovi#, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske** Bernasconi, P., Money Laundering and Banking, Secrecy, Hague, London, Boston, 1994.,str. 283.

574

M. Svedrovi#: Bankarska tajna i njezina normativna ograni!enja prema ZUSKOK-uHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 573-596.I. UVODNE NAPOMENEUvo$enje novih ovlasti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog krimi-naliteta, kad je u pitanju bankarska tajna, doga$a se u vrijeme kad i me$unarodnazajednica, ali i doma#a stru!na i op#a javnost, zagovara “politiku nulte toleran-cije” kad je u pitanju borba protiv te%kog kriminala (posebno organiziranog), apotraga za “efikasnim rje%enjima” postaje condicio sine qua non svake norma-tivne (ali i prakti!ne) aktivnosti na tom planu.Takva tendencija ostvaruje se i na podru!ju bankarskog prava, a nu"nostdetektiranja financiranja kriminaliteta pozicionirana je kao preduvjet svakeefikasne reakcije na otkrivanje toga istog kriminaliteta. Iz tog razloga, propi-tivanje bankarske tajne i njezina polo"aja u pravnom sustavu jedne zemlje mo"ebiti lakmus-papir za globalnu ocjenu o stanju njezine pripremljenosti za borbuprotiv organiziranog kriminala.Okolnost da ni zemlje europskog kontinenta nisu ostale po%te$ene od sveja!eg djelovanja organiziranog kriminala i op#enito kriminala okrenutog stjeca-nju imovinske koristi dovela je do op#eg trenda poo%trenja kaznenopravne repre-sije, pa tako i na podru!ju primjene instituta oduzimanja imovinske koristipribavljene kaznenim djelima. Kako se postupak oduzimanja imovinske koristi(u svim svojim stadijima) te%ko mo"e ostvariti bez “ula"enja u trezore” banke,propitivanje ustanove bankarske tajne i njezine za%tite zahtijevalo je daljnjenormiranje tog osebujnog instituta bankarskog prava, a sve s ciljem efikasnijegdetektiranja imovine ste!ene kriminalnom aktivno%#u. Zbog tog razloga proble-matika bankarske tajne i njezina ograni!enja postaje va"an segment u borbiprotiv organiziranog kriminala, a prilagodba bankarske tajne sve izrazitijimjavnopravnim interesima postaje sve o!iglednija.II. BANKARSKA TAJNA1. Bankarska tajna - pojmovna odre)enjaPrema Rehbeinu1 bankarsku tajnu mo"emo ozna!iti kao pravnu obvezu kre-ditne ustanove %utjeti o svim imovinskim prilikama svoga klijenta i uskratititre#ima obavje%tavanje o svom klijentu ili o tre#emu o kojima je doznala rade#is klijentom. Iznimke od tog prava na uskra#ivanje obavje%tavanja mogu proiz-laziti iz zakonske javnopravne obveze ili iz izri!ite pisane suglasnosti klijentas odavanjem bankarske tajne.1 Rehbein, D., Rechtsfragen zum Bankgeheimnis, ZHR, 140 (1985.), str. 140.

575

M. Svedrovi#: Bankarska tajna i njezina normativna ograni!enja prema ZUSKOK-uHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 573-596.U njema!koj knji"evnosti 2, koja zauzima najistaknutije mjesto u dogmaticibankarske tajne, vlada jednodu%nost u pogledu takvog odre$enja bankarsketajne.Miladin3 u takvom odre$enju bankarske tajne s pravom isti!e dva temeljnazna!enja bankarske tajne:1. du"nost banke (tj. banaka, njihovih dioni!ara, !lanova organa, zaposlenikai svih osoba koje povremeno obavljaju poslove u banci) %utjeti o svim !inje-nicama i vrijednosnim sudovima koji se odnose na njezina klijenta, a okojima je stekla saznanja unutar poslovne veze s klijentom, i2. pravo (katkada i obveza) banke da uskrati obavje%tavanja koja se odnosena predmet bankarske tajne ako banka nije obvezna dati obavijesti premazakonu ili posebnom pravnom temelju.Unutar tih zadanih okvira, koji su primjenjivi u svim pravnim sustavima,bankarska tajna u ve#oj se mjeri standardizirala u skupini europskih dr"avakontinentalnog pravnog kruga (Austrija, Njema!ka, Francuska, &vicarska iodnedavna Slovenija) i u tom krugu odavna je za"ivjela u praksi.4Sveobuhvatnim pravnim tuma!enjem bankarske tajne uo!ava se njezinoizvorno privatnopravno zna!enje, a razlike se ogledaju u dva smjera: njezinuograni!enju u pojedinim pravnim sustavima i s obzirom na vrstu i stupanj pravneza%tite te tajne u pojedinim pravnim sustavima.Nema dvojbe da je bankarska tajna, u svojoj biti, prije svega profesionalnatajna bankarskog poziva. Suprotno nekim drugim “tajnama” (npr. poslovnoj),profesionalnu tajnu mogu u"ivati samo ovla%tenici posebno odre$enog krugaosoba. U obavljanju tih zanimanja zahtijeva se pove#ani stupanj povjerenjabez kojega bi bila dovedena u pitanje opstojanost tih poziva.Izme$u klijenta i banke postoji, jednako kao i kod drugih uobi!ajenih pozivazasnovanih na temelju profesionalne tajne, posebno visok stupanj i posebanodnos povjerenja. S pravom se mo"e govoriti i o apotekarskoj, odvjetni!koj,lije!ni!koj i mnogim drugim tajnama5 koje u biti, pravno gledano, nisu ni%ta2 Schwintowski, H. P./Schäfer, F. A., Bankecht, Köln-Berlin-Bonn, München, 1997., str. 53.3 Petar Miladin, Bankarska tajna i bankarsko obavje%tavanje, Zagreb, 1999., magistarski rad- i z v o r n o, str. 17.4 V. bilje%ku 3, str. 173.5 Primjer profesionalne tajne koja je iscrpnije ure$ena zakonom predstavlja javnobilje"ni!katajna (Zakon o javnom bilje"ni%tvu, Narodne novine, br. 78/1993 - !l. 37.). Prema tom zakonujavni bilje"nici du"ni su !uvati tajnim sve ono %to saznaju u obavljanju svoje slu"be, osim ako izZakona, volje stranaka ili iz sadr"aja pravnog posla ne proizlazi %to drugo. Miladin je u pravukad isti!e da se javnobilje"ni!ka “slu"ba”, zbog mogu#eg poistovje#ivanja sa slu"benom tajnom,mora prvenstveno promatrati kao profesija, bez obzira na to %to je javnobilje"ni!ka tajna,istodobno, i slu"bena tajna zbog toj profesiji delegiranih javnih ovlasti (v. bilje%ku 3, str. 26).

576

M. Svedrovi#: Bankarska tajna i njezina normativna ograni!enja prema ZUSKOK-uHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 573-596.druga!ije od bankarske tajne. Bankarska tajna najbolje se mo"e odrediti kaopre%utna ugovorna obveza izme$u banke i klijenta, dok doktrina zakonskogobveznog odnosa, bez obveze na !inidbu, popunjava njezine praznine.Prema Miladinu predmet bankarske tajne tuma!i se u skladu s dva mjerila:kao prvenstveno mjerilo isti!e se klijentova volja da se odre$ene !injenice!uvaju tajnima, a kao podredni predmet bankarske tajne zahtijeva se da je bankao tim !injenicama i vrijednosnim sudovima doznala unutar poslovne veze sklijentom. Pravna doktrina zemalja u kojima je bankarska tajna davno za"ivjelau praksi (prije svega u Njema!koj i Austriji) prevladavaju#e dr"i da, u sumnji,pod bankarsku tajnu potpadaju sve !injenice i vrijednosni sudovi o kojimabanka ima saznanja.6Prema Miladinu,7 potrebno je strogo lu!iti materijalnopravnu obvezu bankena !uvanje tajne od procesnog prava osoba koje djeluju u ime banke na uskratusvjedo!enja pozivom na bankarsku tajnu. No, i to pravo banke je ograni!eno.Na njega #e se banka mo#i pozvati u gra$anskom parni!nom postupku, ne i ukaznenom postupku. I interesi ovr%nog postupka prije!e puno uva"avanjebankarske tajne.Va"no pitanje koje se nadovezuje na problem podvo$enja bankarske tajnepod vi%i rodni pojam tajne jest kaznenopravno sankcioniranje njezine povrede.

U tom smislu, i pravna znanost mora tuma!iti tajnu javnog bilje"nika %ire od okvira iz !l. 1.Zakona o javnom bilje"ni%tvu, koji za svoje potrebe javno bilje"ni%tvo isklju!ivo predmnijevakao javnu slu"bu. Gubljenjem iz vida privatnopravnog aspekta profesije, ostao bi pojam javnogbilje"nika hermeti!no shva#en kao javna slu"ba, %to bi kao prvu izravnu posljedicu imalonemogu#nost pozivanja na uskratu svjedo!enja na temelju !l. 237. ZPP, bez obzira na sveposebnosti vezane za slu"beni!ki vid te profesije koje se o!ituju i u davanju suglasnosti suda napodru!ju kojeg se nalazi sjedi%te javnog bilje"nika (!l. 34. st. 4. Zakona o javnom bilje"ni%tvu).Valja uzeti u obzir i privatnopravnu stranu tog instituta, ponajprije zbog dogmatskog razja%njenjate problematike i, shodno tome, dosljednog provo$enja sudske prakse.Javnobilje"ni!ku tajnu du"ne su !uvati i osobe zaposlene kod javnog bilje"nika, a du"nost!uvanja tajne postoji i nakon prestanka slu"be (!l. 37. st. 2. i 4. Zakona o javnom bilje"ni%tvu).Posebnost javnobilje"ni!ke tajne sastoji se i u tome %to javni bilje"nik ne smije podnositi prijaveprotiv stranaka u povodu zatra"enog pravnog mi%ljenja ili postavljenog zahtjeva za poduzimanjeslu"benih radnji (!l. 37. st. 5. Zakona o javnom bilje"ni%tvu).Za druge profesionalne tajne zakonska osnova istovjetne ovlasti nalazi se u Kaznenom zakonukoji omogu#uje izuzimanje od kaznenog djela neprijavljivanja po!injenog kaznenog djela (!l.300. Kaznenog zakona). Zakon je oslobodio jedan krug osoba (!l. 300. st. 3. Kaznenog zakona)zbog neprijavljivanja kaznenog djela. Rije! je o osobama koje su u obavljanju svog zvanjadoznale o po!injenju kaznenog djela. Zakon nije izri!ito naveo profesiju bankara, ali zakonskadikcija ostala je egzemplarna te stoga otvorena u svom iskazu. Stoga bi na!elo zakonitosti i%lo uprilog tuma!enju da se oslobo$enje od kaznene odgovornosti u ovom slu!aju odnosi i na osobeobvezne !uvati bankarsku tajnu.6 V. bilje%ku 3, str. 177.7 V. bilje%ku 3, str. 151.

577

M. Svedrovi#: Bankarska tajna i njezina normativna ograni!enja prema ZUSKOK-uHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 573-596.Rje%enje se nalazi isklju!ivo u njezinu kaznenopravnom sankcioniranju suigeneris unutar mjerodavnog zakona (v. !l. 188. st. 1., 2. i 3. Zakona o bankama- Narodne novine br. 84/2002 od 17. srpnja 2002.).Banke ve#ine zapadnih zemalja u praksi se !esto susre#u s obavje%tavanjemo imovinskopravnim odnosima svojih klijenata - bankarskim obavje%tavanjem.U tim zemljama bankarsko obavje%tavanje nije samo sastavnica ograni!enjabankarske tajne ve# je postalo zasebni pravni institut. Pod bankarskim obavje%ta-vanjem razumiju se op#a zapa"anja banaka o gospodarskom polo"aju nekeosobe, !ime se, naj!e%#e, obuhva#a vo$enje poslova i poslovni moral ban!inihklijenata.8Institut bankarskog obavje%tavanja o kreditnoj sposobnosti i pla#evnoj mo#iklijenata banke u tim zemljama izgra$en je via facti bilo u okviru zakonskiure$ene poslovne djelatnosti banaka, bilo u okviru tzv. trgova!kih obi!aja. Pre-sudno pravilo u primjeni bankarskog obavje%tavanja je potreba o!uvanja ban-karske tajne. U na!elu su interesi za o!uvanjem bankarske tajne nadre#eniinteresima na kojima se temelji bankarsko obavje%tavanje.9Bankarskim obavje%tavanjem ne smije se zadirati u bit bankarske tajne.U Njema!koj i Austriji bankarsko obavje%tavanje mo"e se isklju!ivo koristitiu slu!aju kad njegov korisnik u!ini vjerojatnim svoj opravdani interes za zahtije-vanim obavje%tavanjem i ako nema osnove za pretpostavku da obavje%tavanjeproturje!i interesima klijenta.Unutar samih klijenata postavljena je !vrsta granica izme$u klijenata fizi!kihosoba i klijenata pravnih osoba upisanih u trgova!ki registar.Banke su na!elno ovla%tene obavje%tavati samo o klijentima pravnim oso-bama. Bankarsko obavje%tavanje o drugim osobama, posebno fizi!kim osobama(i udru"enjima), mogu#e je samo ako oni izri!ito dadu suglasnost (op#enito iliza pojedini slu!aj).Posebnost doma#eg sustava s obzirom na ure$enje bankarskog obavje%tava-nja je u tome da se ono u praksi provodi sa svim deformacijama u odnosu naporedbeni prikaz bankarskog obavje%tavanja u navedenim zemljama.Miladin10 isti!e “da tzv. obrasci Bon 1 i Bon 2 u toj mjeri odstupaju odprikazanih stranih iskustava, da upravo sadr"e samo ono %to ne bi smjeli sadr-"avati!”.Ve# to %to je do sada re!eno pokazuje prijeku potrebu pravnog prou!avanjabankarske tajne.

8 Dahm, J., Scebasta, M., Schroeter, A., Weber, A., Bankgeheimnis und Bankauskunft in derPraxis, Köln, 5. izdanje, str. 44.9 Canaris, C. W., Vertrtuenshaftung in deutschen privaten Recht (disser.), München, 1972.,str. 87.10 V. bilje%ku 3, str. 161.

578

M. Svedrovi#: Bankarska tajna i njezina normativna ograni!enja prema ZUSKOK-uHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 573-596.O!igledno je da nejedinstvenost u njezinu pravnom ure$enju prije!i svakonedvosmisleno odre$ivanje tog pravnog instituta.Bankarska tajna, kao mnogozna!na pravna pojava, pro"eta je !itavimpravnim sustavom, podlo"na je stalnim promjenama koje se ravnaju, prije svega,prema aktualnim javnopravnim zahtjevima.2. Bankarska tajna - u usporedbi s drugim vrstama tajniSuprotno bankarskoj tajni kao profesionalnoj tajni bankarskog poziva, upraksi pojedinih zemalja (Republika Hrvatska nije iznimka) dolazi nerijetkodo poistovje#ivanja bankarske tajne kao profesionalne tajne bankarskog pozivas drugim vrstama tajni, a prije svega, s poslovnom tajnom i slu"benom tajnom.U njema!koj literaturi, poslovna ili djelatna, proizvodna, poduzetni!ka tajnaje privatna tajna koja se odre$uje u svezi s poslovnom djelatno%#u osobeprivatnog prava (npr. tvorni!ka tajna, lista klijenata, razne procjene i obra!uni,inventure, konstrukcijski podaci ...). Svejedno je o kakvom je obliku djelatnostirije!. Sve gospodarske grane kao i profesije mogu imati poslovne tajne. Iz tograzloga postavlja se pitanje mo"e li se bankarska tajna smatrati i poslovnomtajnom, i ako mo"e u kojem opsegu.Ve#ina autora daje negativan odgovor na to pitanje isti!u#i da je bankarskatajna, isklju!ivo, profesionalna tajna bankarskog poziva.Me$utim, sve je glasnije stajali%te (potpomognuto i u slu"benim bankarskimkrugovima) prema kojem bankarsku tajnu treba gledati kao na mje%ovitu profe-sionalno - poslovnu tajnu.Po tom stajali%tu, bankarska tajna odgovara poslovnoj tajni samo utoliko%to bankarska tajna obuhva#a i pravo banke “da se obavije velom tajne” (eineGeheimspare aufzubaven) i uskrati obavje%tavanja svakome, ako, iznimno, nepostoji izri!ita zakonska obveza obavje%tavanja.Shodno tome, za%tita poslovne tajne u kona!nici bi obuhva#ala sve: stanjena ra!unima klijenata, organizacijsku strukturu, djelokrug ban!inih poslova, i,posebice, liste klijenata u svezi s informacijama i dokumentima o djelatnostibanke, ako se mogu podvesti pod poslovnu vezu s klijentom i k tome podza%titu urednog i nesmetanog obavljanja gospodarske djelatnosti.11Miladin12 s pravom zaklju!uje da u takvom slu!aju ne mo"e biti rije!i ozakonskoj poslovnoj tajni, ve# se isklju!ivo mo"e raditi o za%titi interesa samebanke.11 Scimansky, H.-Lwowski, H., Bankrechts-Handbuch Bd. I, München, 1997., str. 641.12 V. bilje%ku 3, str. 24.

579

M. Svedrovi#: Bankarska tajna i njezina normativna ograni!enja prema ZUSKOK-uHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 573-596.Da je bankarska tajna primarno profesionalna tajna bankarskog poziva,obveznici poslovne tajne nisu tako usko odre$eni jer zbog povrede poslovnetajne mo"e na!elno odgovarati svatko. Time se pokazuje da je kod bankarsketajne te"i%te za%tite postavljeno s obzirom na klijenta, a ne s obzirom na banku.Povredom bankarske tajne naru%ava se poslovna veza banke i klijenta koja jeobilje"ena posebnim odnosom povjerenja, dok povredom poslovne tajnenastupaju %tetne posljedice za gospodarske interese poduzetnika. Tek ako bi%teta nastala povredom bankarske tajne obuhva#ala i %tetu nastalu povredomposlovne tajne, moglo bi se govoriti i o za%titi interesa same banke, a time i oposlovnoj tajni - no i u tom slu!aju rije! je primarno o povredi bankarske tajne,a tek podredno o za%titi interesa same banke, tj. o poslovnoj tajni.13Za razliku od poslovne tajne, slu"bena tajna jedna je vrsta dr"avne tajne.Ona obuhva#a podatke koji su prikupljeni i koriste se za potrebe javnih tijela,a !ije se !uvanje tajnima propisuje zakonom i drugim podzakonskim aktomnadle"ne slu"bene vlasti (Zakon o za%titi tajnosti podataka - Narodne novine,br. 108/1996. - !l. 12.).Slu"bena tajna odre$ena je kao tajna o kojoj su saznanja ograni!ena nadr"avne slu"benike i nositelje drugih javnih ovlasti i koja se zahtijeva u obna%a-nju slu"bene vlasti. Obveza na %utnju postoji spram nepozvanih tre#ih osoba,dok se nadre$enim ovla%tenicima slu"be podaci za%ti#eni slu"benom tajnommogu, a !esto i moraju priop#iti.Izme$u dr"avne (slu"bene) i privatne tajne (bankarske kao profesionalnetajne bankara) postoji, dodu%e, razlika, ali ne nu"no i suprotnost.Zbog toga je mogu#e da se istodobno jedna te ista tajna mora !uvati u interesudr"ave ili neke posebne javne vlasti i neke privatne osobe. Tako se !esto doga$ada podaci vezani za bankarsku tajnu istodobno potpadaju i pod slu"benu tajnu(npr. kada djelatnici Hrvatske narodne banke, poreznih vlasti ili Ureda za sprje-!avanje pranja novca obavljaju#i nadzor nad radom banaka i njihovih klijenatadoznaju podatke i vrijednosne sudove koji potpadaju pod bankarsku tajnu, adoznaju i poslovne tajne banke (npr. podatke o njihovoj kamatnoj i deviznojpolitici). Oni su obvezni na %utnju zbog slu"bene tajne koja, ovdje, sadr"ajnoobuhva#a bankarsku tajnu, ali i poslovne tajne banaka.Valja istaknuti da profesionalna obveza banaka i njihovih suradnika na %utnju(bankarska tajna) i slu"bena tajna nastaju, postoje i gase se jedna pored druge,odnosno neovisno jedna o drugoj. Bude li npr. neki bankovni slu"benik razrije-%en svoje obveze na !uvanje slu"bene tajne, to jo% ne zna!i da se on osloba$a isvoje obveze prava na !uvanje bankarske tajne. I obrnuto, razrije%i li neki klijentbankovnog slu"benika obveze !uvanja bankarske tajne, time se ne dokida obveza!uvanja slu"bene tajne.13 Petar Miladin, Bankarska i poslovna tajna, Bankarski sustav i financijsko poslovanje uRepublici Hrvatskoj, Consult biro d.o.o., Zagreb, 1999., str. 113.

580

M. Svedrovi#: Bankarska tajna i njezina normativna ograni!enja prema ZUSKOK-uHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 573-596.3. Bankarska tajna - u propisima izabranog poredbenog pravaKao primjer ispravnog normiranja bankarske tajne mo"e poslu"iti primjeraustrijskog zakonodavca u jednom od najmodernijih zakona o kreditnoj djelat-nosti. Prema tom zakonskom rje%enju (Bundesgesetz uber das Bankwessen od30. srpnja 1993. - !l. 38.), “Banke, njihovi dioni!ari, !lanovi organa, opunomo-#enici, zaposlenici kao i druge osobe koje povremeno obavljaju poslove ubankama ne smiju otkrivati ili iskori%tavati tajne koje su im isklju!ivo na temeljuposlovne suradnje s klijentom povjerene ili u!injene pristupa!nima.”Na istom tragu bankarsku tajnu gradio je njema!ki, %vicarski, francuski islovenski zakonodavac.14U Njema"koj (AGB - Banken 2 Bankgeheimnis): “Banka je obvezna %utjetio svim !injenicama i vrijednosnim sudovima koji se odnose na klijenta, a okojima ona ima saznanja. Banka smije proslijediti informacije o klijentu samoako to dopu%taju zakonske odredbe, ako se klijent s time suglasio ili ako jebanka bila ovla%tena dati bankarsko obavje%tavanje”.&vicarska je dugo razdoblje bila primjer zemlje u kojoj je bankarska tajnapredstavljala “izvozni proizvod od nacionalne va"nosti”.Me$utim, Aubert15 upozorava: “Pri!e o bogatstvima koja su zavijek ostalapohranjena u %vicarskim sefovima sve vi%e gube podlogu u stvarnosti”.Prema zakonskom ure$enju (Bundesgesetz über die Banken und Sparka-ssen - § 47) proizlazi da “tko otkrije tajnu koja mu je povjerena, ili za koju jedoznao u svojstvu organa, zaposlenika, ovla%tenika, likvidatora ili povjerenikaneke banke, promatra!a bankarske komisije, te u svojstvu organa ili zaposlenikapriznate revizorske ku#e, tko po!ini kazneno djelo povrede takve profesionalnetajne, kaznit #e se kaznom zatvora do 6 mjeseci ili nov!anom kaznom do 50.000franaka. Ovom odredbom ne zadire se u kantonalno pravo da svojim propisimadruga!ije odredi obveze svjedo!enja ili obavje%tavanja naspram nadle"nihvlasti.” 16Do koje je mjere &vicarska “otvorila svoje trezore” vidi se po primjeru daje &vicarska zaklju!ila me$unarodni ugovor sa SAD kojim se obvezuje obavje-%tavati ovla%tene porezne organe SAD o privrednim prekr%ajima. Zanimljivoje da na osnovi toga &vicarska mo"e fiskalnim vlastima SAD dojavljivatipodatke koje ne bi bila ovla%tena dojavljivati doma#im ovla%tenim vlastima!17Francuska je pitanje bankarske tajne rije%ila na sljede#i na!in: “Svi !lanoviuprave, u danom slu!aju i nadzornog odbora, kao i sve druge osobe koje nabilo koji na!in obna%aju funkciju poslovodstva ili vo$enja kreditne ustanove,14 V. bilje%ku 3, str. 31 i dalje.15 Aubert, M., Das Schweiizerisische Bankgeheimnis, Bern, 1995., str. 8.16 V. bilje%ku 3, str. 182.17 V. bilje%ku 3. str. 148.

581

M. Svedrovi#: Bankarska tajna i njezina normativna ograni!enja prema ZUSKOK-uHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 573-596.ili su u njoj zaposleni, na odgovaraju#i na!in potpadaju pod § 378 Kaznenogzakona i pod tamo zaprije#enu kaznu za povredu profesionalne tajne.Ako zakonom nije druga!ije propisano, profesionalna tajna se ne mo"e kr%itiod strane Bankarske komisije, niti nadle"ne vlasti u okviru kaznenog postupka”(Chapitre III., § 57. Loi N 84-46 du 24. janvier 1984. relative à 1’activité et aucontrôle des etablissements de credit)18Sli!no je i u common law sustavima. U poslovnom odnosu s klijentimafizi!kim osobama, u Velikoj Britaniji banke i dru%tva koja se bave karti!nimposlovanjem moraju postupati u skladu s “bankarskim standardima” (GoodBanking-Code of Practice). Iako su ti standardi sadr"ajno u"i od kontinentalnihop#ih uvjeta poslovanja, i njihova je svrha pobli"e odrediti neke supstancijeposlovnog odnosa banke i klijenta. Op#e je pravilo da su se banke du"ne striktnopridr"avati obveze povjerljivosti o poslovima svoga klijenta (i biv%eg klijenta)te da ne mogu otkrivati detalje o klijentovu ra!unu, ili njegovo ime i adresu,bilo kojoj tre#oj strani, uklju!uju#i i dru%tva s kojima su me$usobno povezani,osim u !etiri iznimna slu!aja koja su dopu%tena zakonom (§ 8. 1. Good BankingCode of Practice): kad je banci postavljen zahtjev utemeljen na zakonu, kadpostoji du"nost banke da daje obavje%tenje, kad interes banke tra"i da obznanipovjerljive podatke i kad klijent to zahtijeva ili banka postupa uz suglasnostklijenta.U Sloveniji Zakonom o bankarstvu (Sl. list Republike Slovenije, br. 14/2004) u glavi VII. (Za%tita povjerljivih podataka) u !l. 103.-104., propisano jesljede#e: “Banka mora kao povjerljive !uvati sve podatke, !injenice i okolnostiza koje je saznala u svezi s obavljanjem usluga za stranku i pri poslovanju sodre$enom strankom. Povjerljivi su tako$er podaci o stanju pohranjenih ulogai bankarskih nov!anih depozita te o stanju i prometu na transakcijskim ra!unima.(lanovi organa banke, dioni!ari banke, djelatnici banke ili druge osobe, kojimasu u svezi s njihovim radom u banci ili pri obavljanju djelatnosti za banku nabilo koji na!in dostupni povjerljivi podaci iz !l. 103. ovog zakona, te podatkene smiju odati tre#im osobama niti ih sami koristiti ili omogu#iti da bi ih iskori%-tavale tre#e osobe.Du"nost za%tite povjerljivih podataka ne vrijedi u sljede#im slu!ajevima:1. ako stranka izri!ito pismeno pristane da se odaju odre$eni povjerljivi podaci,2. ako su podaci potrebni za otkrivanje djela u kaznenim postupcima i podno-%enje tih podataka pismeno zahtijeva odnosno nalo"i nadle"ni sud,3. odre$enim zakonom o spre!avanju pranja novca,4. ako su ti podaci potrebni za odluku o pravnim odnosima izme$u banke istranke u sudskom sporu,

18 V. bilje%ku 3, str. 184.

582

M. Svedrovi#: Bankarska tajna i njezina normativna ograni!enja prema ZUSKOK-uHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 573-596.5. ako su ti podaci potrebni u ostavinskim postupcima iza umrlih stranaka ipodno%enje tih pisanih podataka zahtijeva odnosno nalo"i nadle"ni sud,6. ako su ti podaci potrebni radi ovrhe na imovini klijenata i podno%enje tihpodataka pismeno zahtijeva odnosno nalo"i nadle"ni sud,7. ako te podatke treba Banka Slovenije odnosno drugi nadzorni organ zapotrebe nadzora koji vodi u okviru svojih ovlasti,8. ako te podatke treba porezni organ u postupku koji vodi u okviru svojihovlasti, i9. u primjerima iz !l. 101 ovog zakona”. (Rije! je o posredovanju podatakaizme$u tzv. podre$enih i nadre$enih dru%tava - umetnuo M.S.)U pravnim poredcima koji su usvojili na!in ure$enja bankarske tajne daona prakti!ki ne postoji naspram dr"avne vlasti, dovodi se u sumnju i samaopstojanost bankarske tajne.Takav je slu!aj primjerice u Danskoj, a posebno u SAD.Bernasconi 19 je duhovito primijetio “kako je utisak da se u tim dr"avamavi%e ne %titi bankarska tajna pogre%an, no ne previ%e!”Prema pravu SAD postoje %iroke obveze obavje%tavanja i dostavljanjapovjerljivih podataka dr"avnim slu"bama. Pri tome se mo"e zahtijevati predajaposlovnog materijala u slu!aju slu"benog ispitivanja osoba na koje se ispitivanjedirektno odnosi, ali i od osoba na koje se ispitivanje i ne odnosi. Obveze oba-vje%tavanja postoje posebice onda kad se predmnijeva da bi se moglo raditi oinsider poslovima prilikom transakcija vrijednosnim papirima, manipulacija-ma tr"i%ta robnim terminima ili o povredama kartelnog prava.20Prema Izvje%#u za Kongres SAD (br. RL 31 377) nakon 11. rujna 2001.,Kongres je izglasao, a predsjednik SAD potpisao tzv. Patriot Act 2001. (donesenu Senatu 11. listopada 2001.) koji je zna!ajno pro%irio jurisdikciju ameri!kihsudova glede pranja novca, a u svrhu aktivnosti financiranja teroristi!kih orga-nizacija. Taj zakon je uvelike pove#ao mogu#nost uvida sudova u bankovnera!une te pribavljanje dokumentacije glede bankovnih transakcija. Zna!ajnoje pro%irena uloga Centralne banke, Banke za reviziju valute (OFAC) te ovlastiMinistarstva financija u izvje%#ivanju i potrazi za sumnjivim aktivnostima pranjanovca. Zakon zna!ajno pro%iruje ovlasti ministra financija u pogledu regulacijeaktivnosti ameri!kih financijskih institucija. Polazi se od temeljnog saznanjada je pranje novca “plod ili instrument zlo!ina”. Takav zakonodavni pristupdoveo je do toga da je, s jedne strane, detaljno propisana regulacija “instrumenatazlo!ina” kao npr. dileri i brokeri obveznica kao i svi trgovci robom, du"ni suprijaviti sve sumnjive aktivnosti (tzv. SARS-program), svi gra$ani du"ni su

19 Bernasconi, P., Money Laundering and Banking, Secrecy, Hague, London, Boston, 1994.,str. 283.20 V. bilje%ku 3, str. 148.

583

M. Svedrovi#: Bankarska tajna i njezina normativna ograni!enja prema ZUSKOK-uHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 573-596.poreznoj upravi (IRS) prijaviti nov!ane transakcije koje uklju!uju iznose vi%eod 10.000 $, uspostavljene su “specijalne mjere”, tzv. “prijenos du"nosti” upogledu inozemnog pranja novca, zabranjeno je svim financijskim institucijamaispostavljati dopisne ra!une za strane banke, sprije!eno je tajno provo$enjefinancijskih transakcija, uspostavljeni su tzv. minimalni standardi za identifika-ciju i provjeru stranih klijenata, uveden je niz poticajnih mehanizama kojeobvezuju financijske institucije da obavje%tavaju dr"avna nadle"na tijela o svimtransakcijama koje bi mogle biti u svezi s pranjem novca ili financiranjemteroristi!kih organizacija, postavljeni su zahtjevi svim financijskim institucijamada uspostave program protiv pranja novca koji program mora sadr"avati to!noodre$ene nadle"ne osobe koje su odgovorne za provo$enje programa, programmora sadr"avati obuku osoblja, uspostavljanje internog pravilnika, procedurui kontrolni mehanizam te neovisni revizorski odjel itd., itd.Zakon je propisao ve#i broj novih kaznenih djela vezanih uz pranje novca,kao i amandmane o pove#anju kazni za prija%nja kaznena djela. Isto tako, kadje rije! o terorizmu ili o organiziranom kriminalu vezanom za pranje novca,Zakon je kreirao dvije vrste zapljene imovine i modificirao vi%e vrsta proceduraza pljenidbu takve imovine: pljenidbu cijelog vlasni%tva bilo koje osobe iligrupe koja je participirala ili planirala doma#i ili inozemni teroristi!ki !in, aisto tako, dopu%tena je konfiskacija bilo kojeg vlasni%tva koje je poslu"ilo zaizvr%enje teroristi!kog !ina u zemlji ili u inozemstvu.Pavlovi$ 21 s pravom konstatira da je na me$unarodnom planu bankarskatajna ozbiljno dovedena u pitanje ve# samom !injenicom %to su Smjernice oonemogu#avanju kori%tenja ili uporabe financijskog sustava u svrhu pranjanovca Vije#a za probleme kriminaliteta Europske zajednice (Luxembourg,1991.), nalo"ile bankama i drugim financijskim institucijama du"nost identifi-ciranja korisnika svojih usluga. Prema tom autoru, bankarska tajna odstupila jepred u!inkovitom borbom protiv “pera!a novca”, ona je ukinuta u svim situa-cijama koje upu#uju na postojanje obvezne suradnje s odre$enim dr"avnimtijelima, koja suradnja anulira obvezu !uvanja bankarske tajne.Suradnja s odre$enim dr"avnim tijelima kojom se anulira obveza !uvanjabankarske tajne sve je odre$enija u smjeru ograni!enja bankarske tajne.Me$unarodna aktivnost dr"ava !lanica sve je odre$enija u smjeru ograni!enjabankarske tajne. Dr"ave !lanica Vije#a Evrope (i druge potpisnice Konvencije)donijele su Konvenciju Vije#a Evrope o pranju, pretra"ivanju, zapljeni i odu-zimanju imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i o financiranju terorizma(Var%ava, 16. svibnja 2005.), smatraju#i da borba protiv te%kih kaznenih djela(prije svega organiziranog kriminala) postaje sve vi%e me$unarodni problem

21 Mr. sc. &ime Pavlovi#: Pranje novca - posebna sastavnica organiziranog kriminaliteta,Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 5., br. 2/1998., str. 798.

584

M. Svedrovi#: Bankarska tajna i njezina normativna ograni!enja prema ZUSKOK-uHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 573-596.koji zahtijeva uporabu modernih i u!inkovitih metoda na me$unarodnoj razini,a jedna je od tih metoda i oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenimdjelom i oduzimanje predmeta od po!injenja takvih kaznenih djela.Ta se konvencija naslanja se na !itav niz me$unarodnih dokumenata kojiupozoravaju na va"nost pretra"ivanja, zapljene i oduzimanja imovinske koristiostvarene kaznenim djelom: Konvencija Vije#a Evrope o pranju, traganju, pri-vremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda ste!enog kaznenim djelom (Na-rodne novine - Me$unarodni ugovori br. 14/1997); Konvencija Ujedinjenih na-roda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Narodne novine - Me-$unarodni ugovori br. 14/2002); Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korup-cije (Narodne novine - Me$unarodni ugovori br. 6/2005); Kaznenopravna Kon-vencija o korupciji (Narodne novine - Me$unarodni ugovori br. 11/2000) i dr.Pravni polo"aj bankarske tajne !esto se u pravnoj znanosti propituje i krozprizmu ustavnopravnog polo"aja bankarske tajne. Njema!ka pravna znanost,koja je posvetila najvi%e pa"nje toj problematici, nije jedinstvena u ocjeni kojebi pravo najpotpunije zadovoljavalo i ispunjavalo pojam bankarske tajne teupu#uje na razli!ita ustavna vrela. Do toga dolazi zato %to su suprotstavljenisadr"aji bankarske tajne u toj mjeri samostalne cjeline da bi bilo pravilnijegovoriti o pravnoj pojavi, a ne jedinstvenom pojmu bankarske tajne.22Neki autori23 govore o “pleteru pojedina!nih relativno za%ti#enih temeljnihprava” (ein Geflecht ein zelner relativ geschuzter Grundrechtspositonem). No,treba upozoriti da bez obzira na to %to su temeljna ljudska prava istodobno ina!ela na kojima se temelji cijeli pravni sustav, prava klijenta na bankarskutajnu ne mogu se neposredno i%!itavati s popisa temeljnih prava, jer u ustavima(pa tako ni u glavi III. Ustava Republike Hrvatske) ne postoji neko pravo kojebi isklju!ivo ozna!avalo pravo na bankarsku tajnu.Miladin24 je u pravu kada isti!e da te nesuglasice ne treba shvatiti kao “slijepuulicu” koja ne vodi do ustavnopravnog pozicioniranja bankarske tajne, ve#jednostavno kao bogatstvo pojma koji se mo"e istovremeno promatrati s razli!i-tih motri%ta. Taj autor ustavnopravno pozicioniranje bankarske tajne propitujekroz: ustavnopravni polo"aj klijenta, ustavnopravni polo"aj banke i ustavno-pravni polo"aj dr"avnih vlasti spram bankarske tajne.S obzirom na to da je te"i%te ovoga rada na normativnom ograni!enju ban-karske tajne prema ZUSKOK-u (vidi pod III. ovoga rada), "elimo upozoriti nasljede#e: sagledavanje bankarske tajne kroz odredbe !l. 16. i !l. 22. UstavaRepublike Hrvatske omogu#uje njezina ograni!enja prema posebnim zakonima(pa tako i ZUSKOK-u).

22 V. bilje%ku 3, str. 37.23 Selmer, P., Steuerrect und Bankgeheimnis, Schriften zum Wirtschaftsvertassungs undWirtschaftsverwaltungsrecht, Bd. 21., Hamburg, 1981., str. 2.24 V. bilje%ku 3, str. 38.

585

M. Svedrovi#: Bankarska tajna i njezina normativna ograni!enja prema ZUSKOK-uHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 573-596.Ono %to smatramo va"nim jest to da ograni!avaju#e zakonske odredbemoraju biti u skladu s na!elima ustavnog poretka, nepisanim pravilima vladavineprava kao i zabranom prekomjernosti.Problematika odnosa dr"avnih interesa i bankarske tajne prije svega upu#ujena pitanje opravdanosti ograni!enja postavljenih poreznopravnim propisima.Zajam!enost slobode ugovaranja i slobode gospodarskog prometa izme$u bankei klijenta izvedenica je temeljnog prava na slobodu djelovanja (!l. 16. UstavaRepublike Hrvatske). Shodno tome, pravu banaka i klijentima omogu#uje seodre$ene !injenice i podatke podvesti pod bankarsku tajnu, %to dr"ava morapo%tovati. Istodobno sva prava iz !l. 16. Ustava Republike Hrvatske ostajuvezana postavljenim ograni!enjima, prema kojima i va"enje bankarske tajnemo"e biti osigurano samo onda ako se time ne bi povrijedila prava drugih tepravni poredak, javni moral i zdravlje ljudi. Takva ograni!enja mogu se propisatijedino i isklju!ivo zakonom, a primjena takvog zakona mora biti ispunjenazabranom prekomjernosti.25

4. Bankarska tajna - u propisima doma$eg zakonodavstvaTemeljni propis relevantan za propitivanje bankarske tajne jest Zakon obankama (Narodne novine br. 84/2002 od 17. srpnja 2002.).U glavi VII., pod naslovom: Bankovna tajna26 izri!ito je propisano:#l. 98.Banka mora "uvati kao povjerljive podatke o stanju pojedina"nih !tednihuloga i ostalih nov"anih depozita banke te stanju i prometu po teku#im i$irora"unima, kao i sve podatke, "injenice i okolnosti koje je saznala na teme-lju pru$anja usluga klijentima i u obavljanju poslova s pojedina"nim klijen-tom. #l. 99.(1) 'lanovi tijela banke, dioni"ari banke, zaposlenici banke i druge osobekoje zbog naravi poslova koje obavljaju s bankom ili za banku imaju pristuppovjerljivim podacima iz "l. 98. ovoga Zakona, ne smiju priop#iti ove podatketre#im osobama, iskoristiti ih protiv interesa banke i njezinih klijenata iliomogu#iti tre#im osobama da ih iskoriste.25 V. bilje%ku 3, str. 46.26 Zakon se koristi nazivom “bankovna tajna”, iako bi se bilo pravilnije koristiti nazivom“bankarska tajna”, jer je rije!, prije svega, o profesionalnoj tajni bankarskog poziva (V. pod II.ovoga rada).

586

M. Svedrovi#: Bankarska tajna i njezina normativna ograni!enja prema ZUSKOK-uHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 573-596.(2) Obveza "uvanja bankovne tajne ne odnosi se na sljede#e slu"ajeve:1) ako se klijent pisanim putem izri"ito suglasi da se odre%eni povjerljivipodaci mogu priop#iti,2) ako je priop#avanje povjerljivih podataka neophodno za prikupljanje iutvr%ivanje "injenica u kaznenom postupku i postupku koji mu prethodi, ato pisanim putem zatra$i ili nalo$i nadle$ni sud,3) ako se povjerljivi podaci priop#avaju za potrebe Ureda za spre"avanjepranja novca, a na temelju zakona kojim se regulira spre"avanje pranja novca,4) ako je priop#avanje povjerljivih podataka potrebno za utvr%ivanjepravnog odnosa izme%u banke i klijenta u sudskom sporu, a to pisanim putemzatra$i ili nalo$i nadle$ni sud,5) ako se povjerljivi podaci priop#avaju za potrebe ostavinskog ili drugogimovinskopravnog postupka na temelju pisanog zahtjeva nadle$nog suda,6) ako je priop#avanje povjerljivih podataka potrebno za provedbu ovrhenad imovinom klijenta banke, a to pisanim putem zatra$i ili nalo$i nadle$nisud,7) ako se povjerljivi podaci priop#avaju Hrvatskoj narodnoj banci, Deviz-nom inspektoratu ili drugom nadzornom tijelu za potrebe nadzora koji seobavljaju iz svog djelokruga, u okviru svojih zakonskih ovlasti, a na temeljupisanog zahtjeva,8) ako se povjerljivi podaci priop#avaju pravnoj osobi, odgovaraju#eg obli-ka organiziranja, koji mogu osnovati banku s ciljem prikupljanja i pru$anjapodataka o ukupnom iznosu, vrstama i urednosti izvr!avanja obveza fizi"kihi pravnih osoba, nastalih po bilo kojoj osnovi,9) ako su povjerljivi podaci potrebni poreznim tijelima u postupku kojioni provode u okviru svojih zakonskih ovlasti, a priop#avaju se na njihovpisani zahtjev,10) ako se povjerljivi podaci priop#avaju za potrebe institucija za osiguranjeuloga, a na temelju zakona kojim se regulira osiguranje uloga.(3) Obveza "uvanja bankovne tajne postoji za osobe iz st. 1. ovoga "lankai nakon prestanka rada u banci, odnosno nakon prestanka svojstva dioni"araili "lanstva u tijelima banke. 'l. 100.(1) Hrvatska narodna banka, sudovi ili druga nadle$na tijela mogu koristitipovjerljive podatke do kojih su do!li na temelju "l. 99. st. 2. ovoga Zakona isklju-"ivo u svrhu za koju su dani te iste ne smiju priop#iti tre#im osobama ili imomogu#iti da ih doznaju i iskoriste, osim u slu"ajevima propisanim zakonom.(2) Odredbe st. 1. ovoga "lanka odnose se i na sve fizi"ke osobe koje usvojstvu zaposlenika ili drugom svojstvu rade ili su radile u Hrvatskoj narodnojbanci i nadle$nim tijelima iz st. 1. ovoga "lanka.

587

M. Svedrovi#: Bankarska tajna i njezina normativna ograni!enja prema ZUSKOK-uHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 573-596.'l. 188.(1) Banka koja je prekr!ila obvezu "uvanja bankovne tajne kaznit #e senov"anom kaznom u iznosu od 50.000 do 500.000 kuna.(2) Za prekr!aj kaznit #e se odgovorna osoba u banci koja je po"inilaprekr!aj iz st. 1. ovoga "lanka nov"anom kaznom u iznosu od 5.000 do 25.000kuna.(3) Za prekr!aj kaznit #e se fizi"ka osoba iz "l. 99. st. 1. ovoga zakona kojaje prekr!ila obvezu "uvanja bankovne tajne nov"anom kaznom u iznosu od5.000 do 25.000 kuna.Na tragu osnovnih postulata bankarske tajne iz poredbenog prava (V. podIII. ovoga rada) nastao je i razvija se na% Zakon o bankama. Me$utim, unato!!injenici da je bankarska tajna propisana kogentnim Zakonom o bankama, nanju #e se i dalje primjenjivati odredbe Zakona o obveznim odnosima kao lexspecialis. Privatnopravni temelji bankarske tajne nisu determinirani njezinimzakonskim ure$enjem unutar Zakona o bankama koje bi prete"no trebalo slu"itinjezinu poja%njenju. Obveza na %utnju osoba navedenih u !l. 99. Zakona obankama ponajprije je privatnopravne prirode. Zakon o bankama deklarirapravni odnos banka - klijent koji postaje razumljiv tek na polju privatnog prava.27Naravno, to ne zna!i da se predmetnim propisima bankarskoj tajni op#enitone mogu pridavati i javnopravne zna!ajke. Upravo suprotno: gotovo sva zakono-davstva stranih zemalja (V. pod II.3. ovoga rada) propisuju (s ve#im ili manjimrazlikama) da “obveza !uvanja bankarske tajne ne postoji kad povjerljivepodatke zatra"i sud glede klijenta protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak”.U nekim pravnim poredcima (V. austrijski BWG, !l. 38. st. 2. t. 1.) izri!ito seodre$uje da obveza !uvanja bankarske tajne ne postoji naspram kaznenog sudau povodu zapo!etog kaznenog postupka i naspram financijskih vlasti u povoduprivrednih prijestupa koji su po!injeni s nakanom.28Sasvim je jasno da je, za razliku od za%tite bankarske tajne kao profesionalnetajne bankara u gra$anskopravnim odnosima (V. pod II. ovoga rada), javni in-teres u kaznenopravnim odnosima nadre$en interesima !uvanja bankarske tajne.

III. OGRANI#ENJA BANKARSKE TAJNE PREMA ZUSKOK-uZadnje izmjene Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranogkriminaliteta (Narodne novine br. 33/2005 od 14. o"ujka 2005. - u daljnjemtekstu: ZID ZUSKOK), izme$u ostalog, uvode sasvim nove ovlasti Ureda za27 V. bilje%ku 3, str. 103.28 V. bilje%ku 3, str. 114.

588

M. Svedrovi#: Bankarska tajna i njezina normativna ograni!enja prema ZUSKOK-uHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 573-596.suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (u daljnjem tekstu: Ured)kad je u pitanju bankarska tajna.Naime, prema odredbi !l. 48. st. 3. Zakona o USKOK-u, banke i drugepravne odnosno fizi!ke osobe iz !l. 2. Zakona o spre!avanju pranja novca (Na-rodne novine br. 67/97, 106/97, 67/01, 114/01, 117/03 i 142/03) bile su du"nena zahtjev ravnatelja Ureda odmah dostaviti podatke o stanju na onim ra!unimanazna!ene osobe za koje postoji osnovana sumnja da se ona njima koristi radikori%tenja novca ostvarenog kaznenim djelima organiziranog kriminala, s ciljemprikrivanja izvora takvoga novca.Kako je nakon dono%enja ZUSKOK-a donesen Zakon o bankama (Narodnenovine br. 84/2002 od 17. srpnja 2002.), ta mogu#nost Ureda tim je zakonomeliminirana, jer u tom zakonu nije izri!ito bio naveden Ured, zbog !ega senavedena odredba ZUSKOK-a nije mogla primjenjivati.Postupak u vezi s reguliranjem bankarske tajne propisan je u novom !l.42.a (!l. 15. ZID ZUSKOK). 'l. 42.a(1) 'im sazna za vjerojatnost da odre%ena osoba na svojim bankovnimra"unima prima, dr$i ili na drugi na"in posluje s prihodima ostvarenim ka-znenim djelima iz "l. 21. ovoga Zakona, a ti su prihodi va$ni za izvide i istragutih kaznenih djela ili podlije$u prisilnom oduzimanju prema odredbama Ka-znenog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o odgovornosti prav-nih osoba za kaznena djela, Ured #e zahtjevom zatra$iti od banke dostavljanjepodataka o tim ra"unima ("l. 219. st. 3. ZKP-a). Zahtjev sadr$i podatke iz "l.51. st. 1. ovoga Zakona, ali se sredstva, prihodi i imovina ostvarena kaznenimdjelima ne mogu ozna"iti u to"noj visini, ako ona jo! nisu poznata.Evidentno je da je zakonodavac u ovoj odredbi zakona propisao odre#eneuvjete Uredu prilikom zahtijevanja povjerljivih podataka od strane banke.Ti su uvjeti sljede#i:1. Zahtjev Ureda mora biti usmjeren na odre#enu osobu koja na svojim ban-kovnim ra!unima prima, dr"i ili na drugi na!in posluje prihodima ostvarenimkaznenim djelima iz !l. 21. Zakona (tzv. katalog kaznenih djela).2. Prihodi ostvareni kaznenim djelima iz !l. 21. Zakona moraju biti va"ni zaizvide i istragu tih kaznenih djela ili moraju podlijegati prisilnom oduzimanjuprema odredbama Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakonao odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.3. Zahtjev upu#uje banci Ured u smislu odredbe !l. 219. st. 3. ZKP.4. Zahtjev mora sadr"avati podatke iz !l. 51. st. 1. Zakona, s time da iznimnozahtjev ne mora sadr"avati podatak o to!noj visini prihoda, sredstava iliimovine, ako ti podaci jo% nisu potpuno poznati.

589

M. Svedrovi#: Bankarska tajna i njezina normativna ograni!enja prema ZUSKOK-uHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 573-596.Tako koncipiranoj odredbi Zakona mogu se uputiti odre$ene primjedbe.Prije svega, kriminalisti!ko iskustvo identifikacije imovinske koristi kodpranja novca pokazuje da klijent banke vrlo !esto sredstva koja je pribaviopo!injenjem kaznenih djela (a posebno onih iz !l. 21. Zakona) prima, dr"i ilina drugi na!in posluje tim sredstvima putem “tu#ih” bankovnih ra!una. Upravoje temeljna karakteristika pranja novca (money laundering) da se polaganjesredstava u banku (placement stage) i nakon toga njihovo preslojavanje (layeringstage) obavlja u okolnostima “zamagljivanja kriminalno ste!enih sredstava” -a polaganje sredstava na tu#e bankovne ra!une tzv. “!istih” klijenata banke,onemogu#uje brzo i u!inkovito detektiranje protupravno ste!ene imovinskekoristi.29Pri tome, potrebu za %to br"im utvr$enjem identifikacije imovinske koristine treba mije%ati sa zakonskom odredbom prema kojoj #e se imovinska koristoduzeti kad se po bilo kojem pravnom temelju nalazi kod tre$e osobe, a nijeste!ena u dobroj vjeri (!l. 82. st. 3. KZ), ili s procesnim pravima osobe na kojuje imovinska korist prenesena (!l. 465. st. 1. i 3. ZKP).Zakon se koristi pojmom “prihod” (ostvaren kaznenim djelima iz !l. 21.Zakona), iako je “nezakoniti prihod” samo jedna od ina!ica imovinske korististe!ene kaznenim djelom (nazna!ena kao alternativna mogu#nost u !l. 1. t.aKonvencije o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihodaste!enih kaznenim djelom od 8. studenog 1990. a ratificirane 29. rujna 1997. -Narodne novine - Me$unarodni ugovori br. 14/1997. Na takav na!in imovinskukorist ne definira ni Kazneni zakon (!l. 82. st. 2.), a posebno ne !l. 2. t.d) i e)Konvencije Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog krimina-liteta od 15. studenog 2000. ratificirane 7. studenog 2002. - Narodne novine -Me$unarodni ugovori br. 14/2002.30Odredba Zakona da prihodi ostvareni kaznenim djelima iz !l. 21. morajubiti “va"ni” za izvide i istragu tih kaznenih djela eksplicitno upu#uje na stajali%tena%eg zakonodavca da se zahtjev Ureda mo"e postaviti i prije pokretanja istrageprotiv odre$ene osobe (prije po!etka kaznenog postupka), ali i u situaciji kadistra"ni sudac tra"i od banke da mu dostavi podatke o bankovnim ra!unimaokrivljenika ili druge osobe protiv koje se vodi postupak za oduzimanjeimovinske koristi pribavljene kaznenim djelom (!l. 219. st. 3. ZKP).31Povezivanje prava Ureda da banci uputi zahtjev da mu dostavi podatke obankovnim ra!unima odre$ene osobe s odredbom !l. 219. st. 3. ZKP sasvim je29 Elizabeta Ivi!evi#, Oduzimanje imovinske koristi ste!ene kaznenim djelom, Hrvatskoudru"enje za kaznene znanosti i praksu - Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske,Zagreb, 2004., str. 9-10.30 V. bilje%ku 29, str. 7.31 Davor Krapac, Zakon o kaznenom postupku i drugi izvori hrvatskog kaznenog postupovnogprava, Zagreb, 1998., str. 234.

590

M. Svedrovi#: Bankarska tajna i njezina normativna ograni!enja prema ZUSKOK-uHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 573-596.pogre%no. Odredba !l. 219. st. 3. ZKP isklju!ivo je rezervirana za postupanjeistra"nog suca, a ne i Ureda (kao posebnog dr"avnog odvjetni%tva).Isto tako, sasvim je nepotrebno unositi u Zakon iznimku o “to!noj visini”prihoda, sredstava i imovine, ako ti podaci jo% nisu poznati, jer odredba !l. 51.ZID ZUSKOK (posebno st. 1. t. 2. toga !lanka) ne obvezuje Ured da zahtjevsadr"ava “to!nu visinu” prihoda, sredstava i imovine, ve# se zahtijeva samonjihov “opis”, tj. o kojem je obliku imovine rije! (v. pojam imovinske koristi -bilje%ka 29, str. 6).Jedna od ve#ih manjkavosti ove odredbe Zakona (a time i Zakona u cjelini)jest pozicioniranje nositelja bankarske tajne. U Zakonu to je isklju!ivo banka.No, bez obzira na to %to u doma#em pravnom sustavu nema propisa koji bipobli"e odredio pojam kreditne ustanove i time pro%irio obvezu !uvanja ban-karske tajne i na odre$ene financijske institucije koje nisu banke, iz op#ih privat-nopravnih pravila trebalo bi izvesti zaklju!ak da se bankarska tajna odnosi i na%tedionice i na %tedno-kreditne zadruge, pa i na mjenja!nice, jer je njihova bitu obavljanju bankarskih poslova.Na poredbenopravnoj razini odgovaraju#i propisi (V. pod II.3. ovoga rada)rabe termin kreditne ustanove (%to je bit svake banke, a ne ona sama kao usta-nova). Treba upozoriti da je na ujedna!avanje pojma kreditne ustanove u zemlja-ma Evropske unije presudno utjecala Prva bankarska smjernica (broj 77/780EEC od 12. prosinca 1977.) koja kreditnu ustanovu definira kao “poduze#ekojeg se djelatnost sastoji u prikupljanju uloga i odobravanja kredita za svojra!un”.32Prema Miladinu, iako Zakon o bankama kao nositelje bankarske tajne pred-vi$a samo banke, dioni!are, !lanove organa, zaposlenike i sve osobe koje povre-meno obavljaju poslove u banci, kod pobli"eg ozna!avanja nositelja bankarsketajne treba se kao temeljnim mjerilom rukovoditi profesijom bankarstva. Tozapravo zna!i da bi pojam nositelja bankarske tajne uz banke obuhva#ao i sveone ustanove koje obavljaju bankarske poslove. Moglo bi ih se obuhvatitiskupnim nazivom kreditne ustanove pod koje bi potpadale i %tedionice, %tedno--kreditne zadruge i stambene %tedionice.33S druge pak strane osobe zaposlene u HNB, FINI, HBOR-u, Financijskojpoliciji, Deviznom inspektoratu, Poreznoj upravi, Uredu za spre!avanje pranjanovca, Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, du"ne supovjerljive podatke i vrijednosne sudove za%ti#ene bankarskom tajnom !uvatikao slu"benu tajnu (V. pod II.2. ovoga rada).(2) Banka je du$na zatra$ene podatke sadr$ane u zahtjevu Ureda dostavitiu roku odre%enom zahtjevom. Ako banka ne postupi po Zakonu, Ured #ezatra$iti od istra$nog suca da odlu"i o zahtjevu.

32 V. bilje%ku 3, str. 92.33 V. bilje%ku 3, st. 186.

591

M. Svedrovi#: Bankarska tajna i njezina normativna ograni!enja prema ZUSKOK-uHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 573-596.Osobitosti bankarske tajne posebno dolaze do izra"aja u kaznenom postupkutako da se bankarska tajna izdvaja iz mati!ne skupine profesionalnih tajni naovom podru!ju.Odredbom !l. 99. st. 2. t. 3. Zakona o bankama obveza !uvanja bankarsketajne ne odnosi se na slu!aj ako se povjerljivi podaci priop#avaju za potrebeUreda za spre!avanje pranja novca, na temelju Zakona kojim se regulira sprje-!avanje pranja novca.Tom odredbom Zakona propisana je du"nost banke da povjerljive podatkesadr"ane u zahtjevu Ureda dostavlja i Uredu za suzbijanje korupcije i organizira-nog kriminaliteta.Ova izmjena ZUSKOK-a otvorila je daleko ve#e mogu#nosti u provo$enjutzv. imovinskih izvida, kako zbog novih odredbi o bankarskoj tajni tako i zbognovih ovlasti Ureda navedenih u !l. 21.a do 21.c Zakona.U doma#em sustavu kaznenog procesnog prava, kad je rije! o izvidnim mje-rama (!l. 177.-179. ZKP), redarstvene vlasti imaju znatno %ire ovlasti negodr"avni odvjetnik.U njema!kom pravnom sustavu podijeljena su mi%ljenja o takvim ovlastimapolicije (redarstvenih vlasti). No, s aspekta ograni!enja primjene bankarsketajne nema nikakve dvojbe da je ZID ZUSKOK ugradio du"nost i obvezu bankeda o povjerljivim podacima svojih klijenata obavje%tava i Ured.Nepostupanje banke po zahtjevu Ureda i pravo Ureda da u tom slu!ajuzatra"i odluku istra"nog suca da ovaj odlu!i o zahtjevu Ureda predstavlja prvukontrolu zakonitosti u postupanju Ureda, osobito s obzirom na odredbu !l. 219.st. 1. ZKP prema kojoj postoji pravo kreditnih ustanova na uskratu pokazivanjaili izdavanja spisa i drugih isprava ako kreditne ustanove dr"e da bi objavanjihova sadr"aja bila %tetna za op$e probitke.(3) Istra$ni sudac #e odmah po prijemu zahtjeva Ureda odlu"iti ili #e odmahzatra$iti dono!enje odluke Vije#a iz "l. 20. st. 2. ZKP-a. Odluke se bez odgodedostavljaju Uredu koji ima pravo protiv odluke istra$nog suca ili odluke Vije#apodnijeti $albu u roku od 48 sati od prijema odluke.Propisana procedura odlu!ivanja o zahtjevu Ureda pokazuje da je na%zakonodavac vodio ra!una o poredbenopravnim iskustvima zemalja koje imajudugu tradiciju primjene bankarske tajne, jer je upravo propisana proceduraodlu!ivanja o zahtjevu Ureda preko instancijskog propitivanja opravdanostizahtjeva Ureda daljnja garancija da #e odluka Vije#a voditi ra!una o primjeniosnovnih na!ela zabrane prekomjernosti i potrebe primjerenosti u postupanjukad je u pitanju davanje povjerljivih podataka o klijentu banke tijelima dr"avnevlasti.Treba se nadati da #e razumno postupanje tijela dr"avne vlasti voditi ra!unada preoblikovanje bankarske tajne kao privatnopravnog instituta u institut jav-nopravnog interesa ne#e dovesti do zatiranja bankarske tajne, ve# #e dovesti

592

M. Svedrovi#: Bankarska tajna i njezina normativna ograni!enja prema ZUSKOK-uHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 573-596.do izravnanja s nadre$enim pravnim standardima u okviru zakonskih ograni!e-nja bankarske tajne.34(4) Vije#e iz st. 3. ovoga "lanka mo$e odlukom te istra$ni sudac nalogomobvezati banku da Uredu dostavi podatke o stanju ra"una osobe iz st. 1. ovoga"lanka, prati platni promet na ra"unima odre%ene osobe, te da za vrijemeodre%eno odlukom ili nalogom o pra#enju platnog prometa redovito izvje!#ujeUred o transakcijama na ra"unu koji se prati.Pored primjedbi na koje smo upozorili u odnosu na st. 1. ovoga !lanka,ovdje "elimo istaknuti sljede#e: pra#enje platnog prometa na ra!unima odre$eneosobe te redovito izvje%#ivanje Ureda o transakcijama na ra!unu koji se pratitemelj je identifikacije imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom.Ivi!evi$ 35 s pravom isti!e da oduzimanju imovinske koristi kao krajnjemcilju svih aktivnosti dr"avnih tijela u provo$enju tzv. financijskih izvida (istrage),prethodi identifikacija, odnosno utvr$enje kriminalnog porijekla te imovinskekoristi. U fazi identifikacije imovinske koristi potrebno je %to br"e djelovanje,jer protek vremena ote"ava pribavljanje podataka o relevantnim !injenicama idokazima posebno u slu!ajevima kompliciranih financijskih transakcija kojeote"avaju ula"enje u trag njezina porijekla. Osim toga, kroz financijske transak-cije prvobitna pribavljena imovinska korist mo"e se uve#ati, a prebacivanjemna tre#e osobe koje nisu povezane s kaznenim djelom onemogu$it $e njezinooduzimanje.U onim zakonodavstvima koja oduzimanje imovinske koristi od tre$ih osobauvjetuju time da ta osoba nije postupala bona fide (kao %to je to u na%em zako-nodavstvu - v. !l. 82. st. 3. KZ), ta obveza banke bit #e najve#i ispit za ispunjenjezahtjeva Ureda, a posebna pote%ko#a sastoji se u tome %to je podredni predmetbankarske tajne (pored klijentove volje da se odre$ene !injenice !uvaju tajnima)zahtjev da je banka o tim !injenicama i vrijednosnim sudovima doznala unutarposlovne veze s klijentom.Doktrina teorije bankarskog prava prevladavaju#e dr"i da, u sumnji, podbankarsku tajnu potpadaju sve !injenice i vrijednosni sudovi o kojima bankaima saznanja.36 Me$utim, isto tako treba voditi ra!una o isprepletenosti ban-karske tajne s drugim vrstama tajni - posebno poslovnom i slu"benom tajnom(v. pod II.-2. ovoga rada) i time razli!itim obvezama koje banka ima u odnosuprema zahtjevima dr"avnih tijela (pa time i USKOK-a).(5) Za neizvr!avanje naloga istra$nog suca ili odluke Vije#a iz st. 4. ovoga"lanka, odgovorna osoba u banci kaznit #e se nov"anom kaznom u iznosu od5.000,00 do 20.000,00 kuna, a ako i nakon toga ne izvr!i nalog ili odluku,

34 V. bilje%ku 3, str. 186.35 V. bilje%ku 29, str. 8-9.36 V. bilje%ku 3, str. 177.

593

M. Svedrovi#: Bankarska tajna i njezina normativna ograni!enja prema ZUSKOK-uHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 573-596.mo$e se izre#i kazna zatvora do izvr!enja naloga ili odluke a najdulje mjesecdana. O $albi protiv tog rje!enja kojim je izre"ena nov"ana kazna ili je odre%enzatvor, odlu"uje vije#e (upanijskog suda iz "l. 20. st. 2. ZKP-a. (alba protivrje!enja ne zadr$ava izvr!enje rje!enja.Dok je sankcioniranje kr%enja bankarske tajne na razli!ite na!ine rije%eno uporedbenom zakonodavstvu37 te doma$em zakonodavstvu,38 ta odredba Zakonasankcionira kr%enje (neizvr%avanje) naloga istra"nog suca ili odluke Vije#a odstrane odgovorne osobe u banci, kad je rije! o neispunjenju zahtjeva za pribav-ljanje povjerljivih podataka od banke.Takva regulacija prisile prema odgovornoj osobi u banci sigurno #e izazvatiodre$ene probleme i sudska praksa morat #e posegnuti za poredbenim iskustvi-ma pravnih sustava koji njeguju dugu tradiciju ravnote"e interesa za !uvanjembankarske tajne i prete"nijih interesa za u!inkovito%#u kaznenog progona.(6) Kad je banci izdao nalog iz st. 4. ovoga "lanka, istra$ni sudac mo$e nazahtjev Ureda pozvati i ispitati "lanove tijela banke, dioni"are, zaposlenike isve druge osobe koje imaju pristup povjerljivim podacima, u svrhu prikup-ljanja obavijesti o okolnostima koje je banka saznala na temelju pru$anjausluga i obavljanja poslova s pojedina"nim klijentom.Tom odredbom Zakon daje fakultativno mogu$nost istra"nom sucu da nazahtjev ureda ispita kao svjedoke odre$eni krug osoba koje imaju pristup povjer-ljivim podacima, sa svrhom da od tih osoba prikupi obavijesti o okolnostimaposlovnog odnosa banke i pojedina!nog klijenta.Suprotno gra#anskom parni!nom postupku, nositelji obveze !uvanja bankar-ske tajne u kaznenom postupku nisu oslobo#eni obveze svjedo!enja.39 Kako

37 Neke zemlje, kao npr. Austrija i (vicarska (§ 38. austrijskog KWG-a i § 47. %vicarskogBundesgesetz über die Banken und sparkassen), izrijekom unutar odgovaraju#ih zakona okreditnoj djelatnosti propisuju i kaznenopravnu odgovornost u slu!aju povrede bankarske tajne.Francuska, na primjer, unutar Zakona o kreditnoj djelatnosti, neizravno kaznenopravnosankcionira povrede bankarske tajne propisuju#i da se na obveznike bankarske tajne naodgovaraju$i na!in primjenjuju odredbe Kaznenog zakona (Code pénal) o du"nosti !uvanjabankarske tajne (§ 57.) Me$utim, najve#i broj pravnih sustava ne poznaje kaznenopravnosankcioniranje povrede bankarske tajne (npr. Njema!ka, Nizozemska, Danska, Belgija te najve$idio dr"ava common law sustava poput SAD, Velike Britanije, Kanade ...), a ako i postoje odre$enesankcije, one su mahom vezane uz kazneno djelo povrede slu"bene tajne i odnose se na uzakuzorak kreditnih ustanova s javnim ovlastima (v. bilje%ku 3, str. 130).38 (l. 132. Kaznenog zakona (neovla%teno otkrivanje profesionalne tajne) potrebno jeprotegnuti i na osobu bankara jer je zakonska dikcija toga !lanka ostala egzemplarna te stogaotvorena u svom iskazu (... i druge osobe koje neovla%teno otkriju ...); !l. 188. st. 1., 2. i 3.Zakona o bankama koji zbog kr%enja obveze !uvanja bankarske tajne sankcionira i banku iodgovornu osobu u banci, kao i svaku fizi!ku osobu iz !l. 99. st. 1. Zakona, nov!anim kaznama.39 U njema!koj literaturi jednodu%no je zauzeto takvo stajali%te (v. npr. Sichtermann, S.,Feuborn, S., Kirchherr, R., Terdenge, R., str. 324).

594

M. Svedrovi#: Bankarska tajna i njezina normativna ograni!enja prema ZUSKOK-uHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 573-596.nositelji bankarske tajne nisu nabrojeni me$u taksativno navedenim privilegira-nim svjedocima iz !l. 234. ZKP, du"ni su se odazvati pozivu i dati svoj iskaz(!l. 232. st. 3. ZKP). U !l. 99. st. 2. t. 2. Zakona o bankama izri!ito je propisanoda obveza !uvanja bankarske tajne ne postoji “ako je priop#avanje povjerljivihpodataka neophodno za prikupljanje i utvr$ivanje !injenica u kaznenom postup-ku i postupku koji mu prethodi, a to pisanim putem zatra"i ili nalo"i nadle"nisud”.Nema dvojbe da je ograni!enje bankarske tajne u kaznenom postupku naj%irepostavljeno. I u nekim drugim pravnim poredcima40 izri!ito je odre$eno daobveza !uvanja bankarske tajne ne postoji naspram kaznenog suda u povoduzapo!etog kaznenog postupka, ali i naspram financijskih vlasti u povoduprivrednih prijestupa koji su po!injeni s nakanom.U kaznenom postupku, o!igledno je, probitci javnog interesa nadre$eni suinteresima !uvanja bankarske tajne.No, tu se pojavljuju dva otvorena pitanja: mogu li nositelji bankarske tajneu odre$enim slu!ajevima otkloniti odgovor na pojedina pitanja ako je vjerojatnoda bi se njime izlo"ili kaznenom progonu ili znatnoj materijalnoj %teti (!l. 236.ZKP)?, i mogu li nositelji bankarske tajne, nakon upozorenja istra"nog suca daje odavanje tajne (pa i bankarske tajne) kazneno djelo (iz !l. 132. KZ), u smisluodredbe !l. 207. ZKP-a, biti oslobo$eni obveze svjedo!enja, u smislu odredbe!l. 234. ZKP?Za razliku od Miladina,41 mi smatramo da bi nositelji bankarske tajne mogliotkloniti odgovor na pojedina pitanja ako bi odgovorom na takva pitanja dovelisebe u situaciju tzv. “samookrivljavanja”.No, isto tako, smatramo da nositelji bankarske tajne ne mogu biti oslobo#eniod svjedo!enja (!l. 234. ZKP) jer bi takvo njihovo pravo svelo njihovu obvezusamo na dostavljanje povjerljivih podataka, a ne i na obvezu izno%enja vrijed-nosnih sudova koji se odnose na klijenta, a o kojima su stekli saznanja unutarposlovne veze s klijentom (v. pod II.1. ovoga rada).Na kraju, "elimo istaknuti da je cjelokupna problematika pravne ustanovebankarske tajne naju"e povezana s problematikom oduzimanja imovinske korististe!ene kaznenim djelom, a unutar nje i potrebom za %to pravodobnijom identi-fikacijom imovinske koristi ste!ene kaznenim djelom. No, mi se ne#emo uovome radu posebno baviti tim va"nim segmentom “sadr"ajne vrijednosti”bankarske tajne, povezane s novim odredbama ZID ZUSKOK-a, to vi%e %to jena XVIII. redovitom savjetovanju Hrvatskog udru"enja za kaznene znanosti i

40 V. austrijski BWG - !l. 38. st. 2. t. 1.41 V. bilje%ku 3, str. 116 - taj autor zauzeo je stajali%te da se zbog interesa u!inkovitostikaznenog postupka nositelji bankarske tajne ne bi mogli pozivati na odredbu !l. 236. ZKP (osimu iznimnim slu!ajevima).

595

M. Svedrovi#: Bankarska tajna i njezina normativna ograni!enja prema ZUSKOK-uHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 573-596.praksu toj temi posve#ena posebna radionica (v. Josip 'ule: Traganje i osigu-ranje prisilnog oduzimanja sredstava, prihoda ili imovine ostvarene kaznenimdjelom prema odredbama ZUSKOK-a).

IV. ZAKLJU#NE NAPOMENENema dvojbe da je bankarska tajna, u svojoj biti, prije svega profesionalnatajna bankarskog poziva. Sveobuhvatnim pravnim tuma!enjem bankarske tajneuo!ava se njezino izvorno privatnopravno zna!enje, ali isto tako sve je prisutnijatendencija preoblikovanja bankarske tajne u ustanovu s nagla%enim javnoprav-nim interesima. Takva tendencija do%la je do svog punog izra"aja u novimodredbama ZID ZUSKOK-a (prije svega !l. 42.a istoga zakona). Ograni!enjau ostvarenju za%tite bankarske tajne su velika, ali to ipak ne zna!i da je bankarskatajna istisnuta iz na%ega pravnog sustava do mjere njezine eliminacije iz togsustava. Treba se nadati da #e razumno postupanje tijela dr"avne vlasti voditira!una da se preoblikovanje bankarske tajne kao privatnopravnog instituta uinstitut javnopravnog interesa u praksi mora odvijati na crti te"nje za izravna-vanjem pravnih standarda u okviru ne samo zakonskih ograni!enja bankarsketajne ve# i zabrane primjene njezine prekomjernosti.Pojedine odredbe Zakona (kao npr. kontrola sadr"aja zahtjeva Ureda upu-#enog banci, instancijsko propitivanje sadr"aja tog zahtjeva od istra"nog sucai vije#a "upanijskog suda, prava nositelja bankarske tajne da pod odre#enimuvjetima ne odgovaraju na pojedina pitanja koja su “samookrivljavaju#a” zanositelje bankarske tajne i dr.), pru"aju osnovu za zaklju!ak da #e se u daljnjemrazvoju primjene bankarske tajne voditi ra!una i o na!elima ustavnog poretka,ali i o nepisanim pravilima vladavine prava te eti!kim vrlinama bankarske tajne,ma %to to zna!ilo u odnosu prema ograni!enju za%tite bankarske tajne u na%empravnom sustavu.SummaryTHE BANKING SECRET AND ITS NORMATIVE RESTRICTION PURSUANTTO THE ACT ON THE OFFICE FOR THE SUPPRESSION OF CORRUPTIONAND ORGANISED CRIMEIn this paper, the author discusses the problem of the banking secret as a professional secretof the banking profession. Banking law is not an enclosed and clearly delineated legal area. Itconsists of legal matter which includes legal norms, primarily from the field of civil law,commercial law, company law, administrative law, as well as from autonomous sources, such ascommercial customs. For this reason, the author primarily deals with the banking secret as aninstitute of private law, its relation towards other types of secret, the regulations of selected

596

M. Svedrovi#: Bankarska tajna i njezina normativna ograni!enja prema ZUSKOK-uHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 573-596.comparative law in this important matter, particularly the restrictions of the banking secret whenthe grounds for such a restriction are public, and the legal powers related to the special status ofa state authority body (the Office for the Suppression of Corruption and Organised Crime –USKOK) regarding the identification of unlawfully acquired pecuniary gain and the regulationof the possible determination of the criminal origin of such pecuniary gain (II). Later in thepaper, the author focuses on the normative restrictions of the banking secret in the light of thelatest amendments to the Act on the Office for the Suppression of Corruption and OrganisedCrime (III). Finally, he presents an assessment of the importance of the banking secret as one ofthe possible instruments in detecting pecuniary gain acquired by criminal offences. He stressesthat all the public legal forms of restriction of the banking secret are given in the principles ofconstitutional law regarding the appropriateness of proceeding and weighing of interests, so thatit would not arise that the restrictions of the banking secret lead to its obliteration instead of theethical value of the banking secret being harmonised with superior legal standards (IV).