Internet bankarstvo zahvaljujui Internetu i suvremenoj tehnologiji, ima niz prednosti, od kojih su najznaajnije: brzina i kvaliteta provoenja platnog prometa, racionalno koritenje vremena i ubrzavanje dostave naloga za plaanje, brzo izvjeivanje o

1. UVODUsluga Internet bankarstva, poznata i pod nazivom e-banking, ve je godinama prisutna u ponudi veine hrvatskih banaka. Internet bankarstvo uklanjanja sva prostorna i vremenska ogranienja u Vaem poslovanju s bankom te nudi razliite bankovne usluge, ne samo velikim tvrtkama i poduzetnicima, ve i obinim graanima. Sama pomisao na mogunost plaanja rauna iz svog omiljenog naslonjaa vrlo je privlana sve veem broju klijenata. Velika je prednost to se takva plaanja i sline usluge mogu obavljati s bilo kojeg mjesta, bez dolaska u poslovnicu, 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. Tu su, naravno, i druge mogunosti i pogodnosti raspon usluga koje banke nude svojim klijentima putem Interneta je vrlo irok od uvida u stanje rauna preko brzog i efikasnog obavljanja platnog prometa do pregleda prometa po raunima i potpune kontrole nad financijskim poslovanjem. Uza sve to, banke osiguravaju primjenu najsuvremenijih tehnologija zatite.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, broj privatnih korisnika internet bankarstva je porastao za vie od 30 posto, te se sad radi o brojci od 597,866 graana. Broj poslovnih korisnika iznosi 155,721 i od prole je godine porastao za 15 posto. U istom razdoblju prole godine ovu uslugu koristilo je 452.736 graana, odnosno 135.035 poslovnih subjekata. znai rije je o poveanju broja korisnika od 32,1 posto u segmentu koritenja od strane graane, odnosno 15,3 posto u segmentu koritenja od strane poslovnih subjekata.

Kako se radi o pristupu bankarskim uslugama na ugodniji, bri i jednostavniji nain - iz kunog naslonjaa ili ureda - neovisno o radnom vremenu banke, sve vei broj korisnika internet bankarstva ne predstavlja iznenaenje. Ovakav nain poslovanja tedi nam vrijeme, ali i novac, budui da su naknade banaka za njegovo koritenje nie u odnosu na one koje plaamo prilikom koritenja usluga u samim bankama. Stoga je sasvim izgledno da e broj korisnika usluga internet bankarstva u budunosti biljeiti nastavak rasta. 2. VRSTE USLUGA U INTERNET BANKARSTVUBanke danas nude irok spektar usluga koje se mogu obaviti putem Interneta. Izvravanje tih usluga putem Interneta nije nita manje kvalitetno ili nesigurnije od njihova obavljanja u banci. tovie, ovakve usluge korisnicima omoguuju utedu vremena te komoditet izvravanja razliitih usluga iz vlastitog doma. Usluge Internet-bankarstva dijele se na one namijenjene graanima i one namijenjene pravnim osobama.

Ponuda za graane

Vlasnicima rauna i njihovim opunomoenicima omoguen je pristup i koritenje svim raunima koje imaju u banci. Mnoge banke omoguuju i praenje trokova korisnicima, te kontrolu ulaganja u investicijske fondove. Korisnici putem Interneta mogu i komunicirati s bankom, slati reklamacije i upite, mijenjati osobne podatke i slino. Ukoliko eli, korisnik moe primati izvatke i druge obavijesti iskljuivo preko Interneta, te moe ugovoriti trajne naloge za plaanja razliitih obveza.

U standardnoj su ponudi za graane:

pregled stanja na raunu

provjera iznosa doputenog prekoraenja i vremenskog roka do kojeg vrijedi

ispis potvrda o transakcijama

prebacivanje novca s jednog rauna na drugi

uvid u kamate po raunima

plaanje rauna (komunalnih, "obinih" uplatnica i slino) u kunama

kupnja i prodaja deviza

plaanje rauna od kreditnih kartica

provjera kartinih limita

provjera broja neiskoritenih ekova i narudba novih ekova

pregled i uplata stambene tednje

pregled teajnih lista banke te ponegdje i HNB-ove teajne liste

Ponuda za pravne osobe

U domaem platnom prometu za pravne osobe mogua su plaanja unutar banke, redovita plaanja u nacionalnom klirinkom sustavu, ekspresna plaanja (HSVP) te zadavanje plaanja unaprijed. U deviznom poslovanju usluga obuhvaa prijenos u inozemstvo, raspored deviznog prilijeva, isplatu akontacija za slubeni put u inozemstvo, uvid u stanje rauna, te kupoprodaju deviza.

Kunski platni promet za pravne osobe obuhvaa:

stanja i prometi (prikaz i printanje)

izvadak: prikaz (printanje i lokalno spremanje) i datoteka (file download)

nalozi za plaanje

pojedinani nalozi

nalozi za obraunska plaanja

isplata plaa zaposlenicima

samostalno definiranje ovlatenja (osoba koju je klijent definirao kao aministratora definira ovlatenja ostalih korisnika) Devizni platni promet za pravne osobe obuhvaa:

stanja i prometi (prikaz i printanje)

izvadak: prikaz (printanje i lokalno spremanje) i datoteka (file download)

nalozi za plaanje

pojedinani nalozi

obavijesti o priljevu

nalog 10

nalog za raspored

trajni nalog za raspored

samostalno definiranje ovlatenja (osoba koju je klijent definirao kao aministratora definira ovlatenja ostalih korisnika)

Specifine i napredne usluge

Mnoge su banke uvele i neke naprednije usluge kao to su mogunost poslovanja s vrijednosnim papirima, kupnja i prodaja deviza po povlatenom teaju, te realizacija nekih jednostavnijih kredita.

Mnoge banke ve nude i uslugu Internet-bankarstva za nerezidente. Takva usluga obuhvaa:

kupnju i prodaju udjela u svojim investicijskim fondovima

oroavanje novca - na kunsku i deviznu tednju (preduvjet je prethodno sklopljen ugovor u poslovnici)

kupnju i prodaju deviza po povlatenom teaju

ugovaranje doputenog prekoraenja po tekuem raunu

ispunjavanje off-line naloga za poduzea

kreiranje naloga unaprijed za poduzea

prosljeivanje narudbe za podizanje gotovine za poduzea

3. PRINCIP RADA Prijavljivanje/Poetak rada - Da bi mogli koristiti usluge Internet bankarstva morate se najprije prijaviti na web stranici banke kod koje ste registrirani za uslugu. Razmatrali smo nekoliko banaka u Hrvatskoj i primijetili da veina banaka ne nudi izbor naina autorizacije u sustav. Ovisno o tome da li koristite usluge za graanstvo ili za pravne osobe, drugaiji je i proces prijave. Autorizacija za graanstvo vri se obino putem tokena, a za pravne osobe putem smart-kartica. Hypo Alpe Adria Bank je zasad jedina koja nudi graanima da sami odaberu ele li koristiti smart-kartice ili tokene, dok Erste&Steiermarkische bank nudi mogunost autorizacije samo putem TAN-ova.

Registracija pomou tokena zapoinje unoenjem korisnikog imena i lozinke, gdje je korisniko ime najee serijski broj koji se nalazi na poleini tokena. Nakon toga korisnik treba ukljuiti token u koji se unosi PIN dobiven od banke, pri emu token generira OTP (One Time Password), jednokratnu lozinku koju onda unosi u polje zaporke. Time je proces autorizacije dovren.Ukoliko se autorizacija vri putem smart-kartica, najprije se smart-kartica ubaci u ita. Prva autorizacija je specifina jer korisnik mora od banke dobiti svoj certifikat koji sadri podatke o vlasniku certifikata, javni klju vlasnika, te podatke o izdavatelju certifikata i njegov elektroniki potpis. Jedna od mogunosti dobivanja certifikata je da nakon registracije i preuzimanja svojih korisnikih podataka korisnik generira zahtjev za certifikat. Nakon toga se alje zahtjev za izdavanje certifikata. Kada primi zahtjev, banka izdaje certifikat korisniku koji onda vri import certifikata na svoju smart-karticu.Certifikat korisnika koji je importiran na karticu potrebno je registrirati u spremite certifikata Internet preglednika. Taj je postupak jednostavan i izvodi se po uputama koje Vam je dostavila vaa banka. Ukoliko radite na vie raunala, morat ete ponoviti ovaj postupak (tj. registraciju certifikata korisnika s kartice u Internet preglednik) i na ostalim raunalima.Sljedei korak u koritenju smart-kartice je biti administracija kartice. Aplikacija za administraciju kartice je dio korisnikog paketa kojeg ste dobili od vae banke. Unutar te aplikacije moe se izabrati ita (ukoliko postoji vie instaliranih itaa na raunalu) te izvriti prijava na karticu (unosom PIN-a), promjena PIN-a i otkljuavanje kartice (viestrukim unosom pogrenog PIN-a (npr. 6, ali to ovisi o banci) kartica se zakljuava, a za otkljuavanje e Vam trebati ifra za otkljuavanje, nakon ega ete odabrati novi PIN). Osim toga, imamo uvid u status kartice (je/nije prisutna), itaa (aktivan/nije aktivan) te druge informacije o korisniku i kartici (npr. korisnik je prijavljen, kartica je zakljuana i sl.).Kada ste obavili prvo prijavljivanje i dobili certifikat, svaki sljedei put se u sustav prijavljujete na sljedei nain: u pretraivau odete na stranice svoje banke i odaberete ulaz s digitalnim certifikatom ili korisniki paket koji podrazumijeva koritenje smart-kartice; zatim slijedi odabir certifikata kojeg koristi vaa banka i unos PIN-a. Kod nekih banaka pojavljuje se sigurnosna obavijest i dijaloki okviri koji zahtijevaju potvrdu od strane korisnika za pokretanje appleta i uporabu ActiveX kontrola.Autorizaciju putem TAN-ova vri se tako da korisnik putem prijave u sustav mora najprije unijeti korisniko ime i zaporku, a zatim jedan od TAN-ova iz tablice. Tablicu s TAN-ovima korisnik obino dobije na kunu adresu.Svojstva rauna - Neke banke imaju opciju Svojstva rauna u kojoj se nalaze opi podaci po svim prijavljenim raunima u banci te daje pregled svih ovlatenika po raunima.

Stanje rauna - Koristei uslugu Internet bankarstva, svaki korisnik ima mogunost provjere stanja rauna, te dobivanja informacija o tekuem, iro ili deviznom raunu, kao i o oroenoj/otvorenoj tednji ili kreditima. Odabirom jednog od ponuenih rauna mogu se dobiti detaljnije informacije o odabranom raunu. Tako npr. informacije o tekuem raunu ukljuuju stanje rauna, datum zadnje promjene po raunu, iznos kredita odnosno doputeno prekoraenje po raunu, informacije o iznosu i postocima kamata i sl.

Prometi - Korisnici Internet bankarstva mogu u svakom trenutku ostvariti uvid u promete po svojem raunu ili raunu po kojem su opunomoeni. Korisnik odabere raun po kojem eli vidjeti promete, a zatim moe odrediti i odreene uvjete, kao npr. razdoblje unutar kojeg ga zanimaju prometi po odabranom raunu (npr. korisnik eli provjeriti promet po tekuem raunu od 1.1.2005. do 31.3.2005.). Banke ograniavaju uvid u promet na nekoliko mjeseci ili na godinu dana, kao to je sluaj u Privrednoj banci. Neke banke, npr. Zagrebaka banka, ograniavaju uvid na nekoliko mjeseci, ali nude oblik arhiviranja dobivenih rezultata u obliku HTML dokumenta, tako da korisnik ima uvid u promete za razdoblje due od ponuenog. Isto tako, odlaskom u poslovnicu korisnik ima mogunost pregledavanja izvoda starijih od ponuenog. Nadalje, banke nude korisniku mogunost reklamacije pojedine transakcije jednostavnim odabirom eljene transakcije, pri emu se otvara okvir za pisanje reklamacije, te se, po zavretku pisanja, pritiskom na tipku "alji" alje banci.

Nalozi - Putem naloga korisnik vri plaanje, odnosno prijenos sredstava, ako se radi o plaanju unutar banke, a takoer moe pregledati naloge po kriterijima koje sam odabere.

Operacije s nalozima dijele se na: unos novog naloga/opi nalog za plaanje, prikaz kunskih naloga po uvjetu, potpisivanje vie naloga jednim potpisom, interni nalog, arhiva platnih naloga. Takoer, neke banke (npr. Erste banka i Privredna banka pravnim osobama nude isplatu plaa zaposlenicima ili otplatu kredita zaposlenika putem Interneta). Operacije se razlikuju od banke do banke. Unos novog naloga/opi nalog za plaanje slui za formiranje novog naloga za plaanje koji jo nije spremljen, a koristi se za plaanje u domaoj valuti. Svaki se novi nalog mora spremiti, te se onda moe dati na provoenje ili se provoenje odgaa za kasnije. Kod unoenja novog naloga korisnik je duan popuniti sva polja kako nalog ne bi bio odbijen. Podaci o uplatitelju/nalogodavatelju obino se unose automatski, a ukoliko plaanje obavljate u ime neke druge osobe, tada se podaci o uplatitelju moraju prepraviti runo. Zatim treba odabrati raun s kojeg elite obaviti plaanje i odrediti primatelja/nalogoprimatelja (obino ve postoji lista primatelja koje ste prethodno pohranili), upisati poziv na broj, iznos, te svrhu plaanja dakle sve one podatke koje upisujemo i na opu uplatnicu koju uplaujemo na alteru banke. Interni nalog - Interni nalog slui za obavljanje transakcija unutar banke. Polje uplatitelja automatski se popunjava i ima mogunost promjene podataka. Nalog moemo poslati odmah ili spremiti kao predloak. Operacije koje moemo izvriti nad nalozima su: Izbrii, Sauvaj nalog, Promijeni, Potpii i poalji. Potpisivanje naloga Kada elimo provesti nalog, potrebno ga je potpisati. To se obavlja pomou tokena, upotrebom opcije MAC (Message Autentification Code). U token se upisuje osobna lozinka, te niz od 8 znamenaka s naloga za plaanje (challenge), a token automatski generira niz znamenaka (challenge response) koje je potrebno unijeti u polje na ekranu raunala. Time je izvreno potpisivanje naloga. Neke banke ne koriste ovakvo pojedinano potpisivanje naloga, ve ga alju bez potpisa. Neke pak nude mogunost pohrane naloga u obliku predloka, to je vrlo korisno kada su nalozi za plaanje iz mjeseca u mjesec isti. Predloci se mogu mijenjati i brisati.Uplaivanje na raun unutar banke, tj. prijenosi, se vide na raunu primatelja odmah po uspjenom provoenju naloga. Plaanje na raune izvan banke, za naloge zadane radnim danom do 14.00 sati obavljaju se istog dana, a za naloge zadane nakon 14.00 sati sljedeeg radnog dana. Prikaz kunskih naloga po uvjetu neke banke nude opciju prikaza kunskih naloga po uvjetu (npr. Zagrebaka banka). Ti uvjeti mogu biti: broj rauna, vremensko razdoblje izrade naloga, vremensko razdoblje provedbe naloga, status naloga, iznos, broj rauna primatelja, vrsta naloga. Za dohvat odreenog naloga potrebno je, osim uvjeta, odrediti i raun s kojeg je traeni nalog plaen. Ako naloge pretraujemo po statusu, moe se poblie definirati status eljenog naloga. Mogui statusi su: svi nalozi (openito pretraivanje), proveden (provedene naloge mogue je sam pregledavati, ali ne i aurirati), odbijen, sumnjiv (nalog za koji nije dobivena povratna informacija), storniran (u tom sluaju banka vraa novac na korisnikov raun i izvjetava korisnika o razlogu storniranja), zaprimljen (to je nalog koji je formiran, ali nije dan na provoenje).Potpisivanje vie naloga jednim potpisom vri se u nekoliko koraka. Spremimo nekoliko naloga tako da svaki od njih ima status zaprimljen. Sustavi banaka koje nude ovu opciju obino automatski oznauju sve zaprimljene naloge, a ako ne, korisnik ih mora oznaiti sam. Nalozi se daju na provoenje i potpie ih se tokenom (kako je to ve ranije objanjeno). Arhiva platnih naloga - U arhivi platnih naloga mogu se pregledavati nalozi putem Pretraivaa, koji omoguava pregled prema raunu primatelja i prema iznosu, ili putem statusa naloga. Statusi naloga mogu biti: Otvoren nalog je popunjen, nije poslan u banku i moe ga se izmijeniti, poslati, tiskati ili izbrisati; Red ekanja nalozi koji ekaju preuzimanje banke; U obradi nalog je potpisan i preuzima se u sustav banke, moe ga se samo tiskati; U arhivi nalozi koje je banka obradila. 7. ZAKLJUAK

Od Internet bankarstva koristi imaju i banke i klijenti. Bankama je cilj smanjiti dolazak graana u poslovnice, a graanima - utedjeti vrijeme i novac. Naime, nitko ne voli duga ekanja u redu i neljubazne slubenike, a i cijena transakcija podmirivanja komunalnih i drugih rauna se uvelike razlikuje na alterima banaka i pote ona e iznositi minimalno pet kuna, u odnosu na kunu putem e-bankinga. I cijene naloga mnogo su nie nego na potanskim ili bankarskim alterima, a pristupnine i mjesene naknade za koritenje pristupanije su u paketima usluga. Meutim, prijenosi u inozemstvo su mnogo skuplji - najmanji je iznos za graane 20 posto, odnosno 40 kuna. No, jo uvijek je taj iznos vei na alterima, a iznosi 30-ak posto, dok je minimum jednak - 40 kuna.

U Hrvatskoj jo uvijek postoji velik broj ljudi koji nemaju vlastito raunalo ili prikljuak na Internet i njima se ova usluga ini kompliciranom i nestvarnom. Meutim, sve hrvatske banke biljee porast broja korisnika e-bankinga, to govori o osvjetenosti graana. Krajem prole godine u Zagrebakoj je banci servis e-zaba koristilo 172.000 korporativnih klijenata, to je ak 90 posto vie u odnosu na prethodnu godinu, dok je kod graana porast jo i vei oko 140 posto. Osim broja korisnika, kontinuirano raste i broj transakcija. Primjerice, klijenti Zagrebake banke nedavno su, u jednom danu, obavili vie od 50.000 bezgotovinskih platnih naloga, to je rekord od uvoenja te usluge.

Banke moraju osigurati tajnost i nepovredivost rauna korisnika. Pitanja sigurnosti rjeavaju se koritenjem tzv. smart-kartica i tokena te kodiranjem podataka. Banke e u budunosti jo vie proiriti raspon svojih usluga. Na primjer, veina ih najavljuje mogunosti oroavanja putem 'kunog bankarstva', pa ak i ugovaranje kredita.

LITERATURAI Knjige:

1) Ravi Kalakota i Marcia Robinson: E-poslovanje, Vodi ka uspjehu, Mate, Zagreb, 2002

II Internet:

1) http://www.zapresic online.biz/index.php

2) http://ahyco.ffri.hr/seminari2005/ebankarstvo/vrsteusluga.htm

HYPERLINK "http://www.zapresic" http://www.zapresic online.biz/index.php

Ravi Kalakota i Marcia Robinson: E-poslovanje, Vodic ka uspjehu, Mate, Zagreb, 2002

http://ahyco.ffri.hr/seminari2005/ebankarstvo/vrsteusluga.htm

HYPERLINK "http://www.zapresic" http://www.zapresic online.biz/index.php

PAGE 11