Upload
dangkiet
View
226
Download
3
Embed Size (px)
Citation preview
AgencijAgencijaa
zaza
transfer transfer finansijskefinansijske tehnologijetehnologije
iziz
LuksemburgaLuksemburga, ,
UBCG PodgoricaUBCG Podgorica
BAZEL IIBAZEL II i BAZEL IIIi BAZEL III
SEMINAR, SEMINAR, 10 10 --12.OKT.2011.G.12.OKT.2011.G.PODGORICAPODGORICA
Doc. dr Halil KalaDoc. dr Halil Kalačč
PristupiPristupi
upravljanjaupravljanja
kapitalomkapitalom
i i rizicimarizicima u u bankamabankama
u u skladuskladu
sasa
BazelBazel
IIII
i Bazel IIIi Bazel III
10.10.2011.god. Podgorica10.10.2011.god. Podgorica
UvodUvodBazelskiBazelski
komitetkomitet
je je nana
nedostatkenedostatke
BazelaBazela
I, I, reagovaoreagovao
donodonoššenjemenjem
BazelskogBazelskog
sporazumasporazuma
o o kapitalukapitalu
––
BazelaBazela IIII..
BazelBazel
II je II je bio bio novinovi
sporazumsporazum
u u kapitalukapitalu
kojikoji
je je usloviouslovio burneburne
promenepromene
u u svetskomsvetskom
bbankarstvuankarstvu. .
IImplementacijamplementacija
je je vevećć
uvelikouveliko
pokazala nedostatke.pokazala nedostatke.Crna Gora je sa primjenom Bazela II poCrna Gora je sa primjenom Bazela II poččela 2008.godine.ela 2008.godine.S S obziromobzirom
dada
implementacijaimplementacija
BazelaBazela
II II predstavljapredstavlja
izuzetnoizuzetno
slosložženen
procesproces, , kojikoji
trajetraje
viviššee
godinagodina, , potrebnopotrebno je je procesproces
primjeneprimjene
BazelaBazela
II II znatnoznatno
ubrzatiubrzati..
CBCGCBCG
je je novimnovim
ZakonomZakonom
o o bankamabankama
i i prateprateććimim odredbamaodredbama
ovogovog
zakonazakona
uvela standarde uvela standarde
Bazela II.Bazela II.DDo o sadasada
postignutopostignuto, , predstavljapredstavlja
popoččetaketak
velikogvelikog
i i
slosložženogenog
poslaposla
kojikoji
se se zovezove
implementacijaimplementacija odredbiodredbi
BazelaBazela
II. II.
ImplementacijAImplementacijA
BazelaBazela
II se II se reflektujureflektuju
prprijijee
svegasvega NA NA sledesledeććee
segmentesegmente: : potrebanpotreban
nivonivo
kapitalakapitala
banakabanaka, , upravljanjeupravljanje
rizicimarizicima,,
kamatnikamatni
spredspred
i i profit i profit i kreditiranjekreditiranje
klijenataklijenata
u u zavisnostizavisnosti
odod
riziriziččnostinosti
klijetentaklijetenta..
DonoDonoššenjeenje
BazelaBazela
II II svakakosvakako
predstavljapredstavljao je o je jedanjedan, do , do tadatada, , odod
najvanajvažžnijihnijih, , akoako
ne i ne i najvanajvažžnijiniji
dogadogađđajaj
u u svetskomsvetskom
bankarstvubankarstvu..NajvaNajvažžnijiniji
efektiefekti
kojekoje
je je BazelBazel
IIII
trebatrebao dao da
dada
susu: :
--
snisnižžavanjeavanje
potrebnogpotrebnog
nivoanivoa
kapitalakapitala
banakabanaka
((aliali krozkroz
snisnižžavanjeavanje
kapitalakapitala
manjemanje
riziriziččnihnih
banakabanaka, ,
a a rastrast
kapitalakapitala
riziriziččnijihnijih
banakabanaka), ), --
boljebolje
upravljanjeupravljanje
rizicimarizicima, , veveććaa
finansijskafinansijska
stabilnoststabilnost, , aliali
i i --
boljibolji
usloviuslovi
finansiranjefinansiranje
zaza
kvalitetnijekvalitetnije
klijenteklijente, a , a
lološšijiiji
zaza
manjemanje
kvalitetnekvalitetne. .
BazelBazel
IIII
je je bio bio novinovi
sporazumsporazum
o o kapitalukapitalu
koji je koji je dondonijetijet
putemputem
dokumentadokumenta
„„International International
Convergence ofConvergence of
Capital Capital MeasurmentMeasurment
and and Capital StandardsCapital Standards““. .
CCjjelokupnoelokupno
pitanjepitanje
tretmanatretmana
kapitalakapitala
i i upravljanjeupravljanje rizicimarizicima
pratpratiliili
susu
brojnibrojni
drugidrugi
dokumentidokumenti
kojikoji
susu
se se odnosiliodnosili
nana: : kreditnikreditni
rizikrizik, , rizikrizik
likvidnostilikvidnosti, , operativnioperativni
rizikrizik, , rizikrizik
kamatnihkamatnih
stopastopa, , supervizijasupervizija, ,
eksternaeksterna
revizirarevizira
i i internainterna
revizijarevizija..
BAZELSKI SPORAZUM O KAPITALU BAZELSKI SPORAZUM O KAPITALU –– BAZEL IIBAZEL II
EvropskaEvropska
komisijakomisija
je je odredbeodredbe
BazelaBazela
II II prilagodilaprilagodila
domadomaććimim
kreditnimkreditnim
institucijamainstitucijama
i i investicioniminvesticionim
kompanijamakompanijama putemputem
CAD3, aCAD3, a
ostaleostale
evropskeevropske
zemljezemlje
to to
treba da treba da uradeurade
krozkroz
svojesvoje
zakonezakone
i i odlukeodluke..
EvropskaEvropska
unijaunija
otpootpoččinjeinje
primenuprimenu
CAD3 u CAD3 u 2007. 2007. godinigodini, , odnosnoodnosno
2008. 2008. godinigodini. .
Danas, uDanas, u
ccijijelomelom
svsvijijetuetu
vrvršše se primjenee se primjene odredbaodredba
BazelaBazela
IIII..
(SAD (SAD susu
se se prvobitnoprvobitno
odluodluččileile
zaza
odlaganjeodlaganje uvouvođđenjaenja
novognovog
sporazumasporazuma
o o kapitalukapitalu, a , a
zatimzatim
zaza
otpootpoččinjanjeinjanje
implementacijeimplementacije
u u 2007.2007.
godinegodine
uzuz
dredređđeneene
modifikacijemodifikacije
BazelaBazela
II).II).
CBCG u 2008.god. zapoCBCG u 2008.god. započčela je primjenu Bazela IIela je primjenu Bazela II,,uu
ciljucilju
odrodržžavanjaavanja
postignutepostignute
stabilnostistabilnosti
bankarskogbankarskog
sektorasektora, , dodatnogdodatnog
unapređivanjaunapređivanja
upravljanjaupravljanja
svimsvim rizicimarizicima, , jajaččanjaanja
korporativnogkorporativnog
upravljanjaupravljanja
u u bankamabankama
i i
daljedalje
postepenepostepene
implementacijeimplementacije
principaprincipa
i i standardastandarda BazelaBazela
IIII..
AAktivnostiktivnosti
susu
usmjerusmjerene ene nana: : --
unapređivanjeunapređivanje
regulatornogregulatornog
okviraokvira
krozkroz
donodonoššenjeenje
odgovarajuodgovarajuććee
podzakonskepodzakonske
regulative, regulative, nakonnakon
donodonoššenjaenja novognovog
ZakonaZakona
o o bankamabankama, ,
--
postepenupostepenu
tranzicijutranziciju
ka ka implementacijimplementacijii
DirektiveDirektive
oo adekvatnostiadekvatnosti
kapitalakapitala
(CRD).(CRD).
Osnovna tri sadrOsnovna tri sadržžaja Bazela IIaja Bazela IIStub 1Stub 1BazelBazel--a II a II definidefiniššee
minimalneminimalne
kapitalnekapitalne
zahtevezahteve
zaza
kreditnikreditni, , trtržžiiššnini
i i operativnioperativni
rizikrizik. . OvajOvaj
stub stub pokupokuššavaava
dada
odgovoriodgovori
nana
glavnoglavno
pitanjepitanje
kojekoje
je je cijelacijela
BazelBazel
II II standardizacijastandardizacija
postavilapostavila ispredispred
sebesebe: : kakokako
raraččunatiunati
stopustopu
minimalneminimalne
adekvatnostiadekvatnosti
kapitalakapitala
bankebanke? ? StopaStopa
minimalneminimalne
adekvatnostiadekvatnosti
kapitalakapitala
bankebanke
je je
zapravozapravo
kolikoliččniknik
ukupnogukupnog
kapitalakapitala
i i rizikomrizikom ponderisaneponderisane
aktiveaktive
i i razlograzlog
je je razvijanjarazvijanja
novihnovih
nanaččinaina
zaza
preciznijepreciznije
merenjemerenje
rizikarizika. .
Stub 1 Stub 1 BazelaBazela
II II postavljapostavlja
standardestandarde
zaza izraizraččunavanjeunavanje
brojiocabrojioca
((strukturastruktura
kapitalakapitala
kojakoja
se se priznajepriznaje
kaokao
adekvatnaadekvatna) i ) i imeniocaimenioca
((ponderiponderi rizikarizika
kojikoji
se se primenjujuprimenjuju
nana
svesve
bankarskebankarske
plasmaneplasmane).).PrijePrije
pojavepojave
BazelaBazela
II II gotovogotovo
svisvi
plasmaniplasmani
susu
se se
smatralismatrali
jednakojednako
riziriziččnimnim. HOV . HOV najvinajviššegeg
i i najmanjegnajmanjeg
rejtingarejtinga
susu
posmatraneposmatrane
krozkroz
istuistu
prizmuprizmu, , šštoto
je je dovodilodovodilo
do do arbitraarbitražžee. . U U okviruokviru
istogistog
ponderapondera
riziriziččnostinosti, , javljalejavljale
susu
se se viviššee
i i ninižžee
riziriziččnene
HOV.HOV.
PosledicaPosledica
toga je toga je reanreanžžiranjeiranje
portfoliaportfolia
aktiveaktive
bankebanke u u koristkorist
riziriziččnijihnijih
plasmanaplasmana
jerjer
one, one, popo
pravilupravilu, ,
donosedonose
viviššii
prinosprinos
zaza
jednakejednake
trotrošškovekove
kapitalakapitala..BazelBazel
II II podstipodstiččee
umestoumesto
jednoobraznogjednoobraznog, , kakavkakav
je je
do do sadasada
bio, bio, fleksibilanfleksibilan
nanaččinin
izraizraččunavanjaunavanja kreditnogkreditnog
rizikarizika, , nana
osnovuosnovu
ččegaega
bi bi svakasvaka
bankabanka
koristilakoristila
metodmetod
kojikoji
odgovaraodgovara
njenomnjenom
portfoliuportfoliu, , preferencijamapreferencijama
rizikarizika, i , i trtržžiišštimatima
kojekoje
zauzimazauzima..
AktivnaAktivna
strategijastrategija
upravljanjaupravljanja
portfoliomportfoliom
dovodidovodi
do do biranjabiranja
najprofitabilnijihnajprofitabilnijih
plasmanaplasmana
zaza
zadatizadati
nivonivo
rizikarizika, i , i shodnoshodno
tome, tome, nivonivo
adekvatnostiadekvatnosti
kapitalakapitala. .
NekaNeka
istrazivanjaistrazivanja
susu
pokazalapokazala
dada
bi bi potpunapotpuna primjenaprimjena
BazelBazel
II II standardastandarda
zasnovanazasnovana
nana
procjenamaprocjenama
konkretnihkonkretnih
rizikarizika
plasmanaplasmana, , doveladovela
do do padapada
minimalneminimalne
zahtevanezahtevane
stopestope
kapitalakapitala
u u prosjekuprosjeku
zaza
1,2%, 1,2%, šštoto definitivnodefinitivno
ideide
u u prilogprilog
razvijanjurazvijanju
slosložženijihenijih
internihinternih
modelamodela
prapraććenjaenja
rizikarizika. .
Stub 2 Stub 2 BazelaBazela
II II postavljapostavlja
kvalitativnekvalitativne
usloveuslove
zaza
upravljanjeupravljanje
rizicimarizicima
i i izraizraččunavanjeunavanje
adekvatnostiadekvatnosti kapitalakapitala. . BaziraBazira
se se nana
slijedeslijedeććimim
principimaprincipima: :
1. 1. principprincip
interne interne procjeneprocjene
adekvatostiadekvatosti
kapitalakapitala (ICAAP), (ICAAP),
2. 2. principprincip
supervizijesupervizije
(SREP), (SREP), 3. 3. kapitalkapital
iznadiznad
minimalnogminimalnog
nivoanivoa
i i
4. 4. intervencijaintervencija
supervizorasupervizora. .
ProcesProces
upravljanjaupravljanja
rizicimarizicima
trebatreba
dada
budebude
kontinuirankontinuiran
i i sveobuhvatansveobuhvatan. .
OdOd
supervizorasupervizora
se se ooččekujeekuje
dada
procijeniprocijeni
u u kojojkojoj
mjerimjeri
bankebanke dobrodobro
ocjenjujuocjenjuju
svojesvoje
potrebepotrebe
zaza
kapitalomkapitalom. .
PoslijePoslije
procjeneprocjene, , ukolikoukoliko
je je neophodnaneophodna, , slijedislijedi
intervencijaintervencija. . NaravnoNaravno, , onaona
je je prijeprije
svegasvega
usmjerenausmjerena
nana
jajaččanjeanje
internihinternih
kontrolakontrola, , preispitivanjepreispitivanje
proceduraprocedura
i i metodametoda
zaza upravljanjeupravljanje
rizikomrizikom. .
ZnaZnaččii, , ulogauloga
supervizorasupervizora
ideide
mnogomnogo
daljedalje
odod
postavljanjapostavljanja pravilapravila
i i sankcijasankcija
zaza
neponepošštovanjetovanje
istihistih. .
SupervizorSupervizor
i i bankabanka
trebatreba
dada
kontinuiranomkontinuiranom saradnjomsaradnjom
i i komunikacijomkomunikacijom
omoguomoguććee
prevencijuprevenciju
padapada
kapitalakapitala
ispodispod
potrebnogpotrebnog
nivoanivoa..ZajednoZajedno, , uzuz
popošštovanjetovanje
unaprijedunaprijed
utvrđenihutvrđenih
pravilapravila, , konstantnimkonstantnim
nadzoromnadzorom, , supervizorsupervizor
se se vremenomvremenom
intenzivnijeintenzivnije
fokusirafokusira
nana
one one bankebanke
i/ilii/ili
konkretnekonkretne
djelovedjelove
banakabanaka
sasa
riziriziččnijimnijim
profilomprofilom rizikarizika..
SupervizorSupervizor
trebadatrebada
obratiobrati
papažžnjunju
i i nana
faktorefaktore rizikarizika
kojikoji
nisunisu
u u cjelinicjelini
obuhvaobuhvaććenieni
pripri
raraččunanjuunanju
stopestope
adekvatnostiadekvatnosti
kapitalakapitala. .
To To susu, , uglavnomuglavnom, , faktorifaktori
kojikoji
susu
eksternieksterni
zaza
bankubanku, , a a titiččuu
se se opopšštegteg
stanjastanja
privredeprivrede: : ciklicikliččnostnost
privredeprivrede, , poslovniposlovni
rizikrizik, , rizikrizik
kretanjakretanja
kamatnekamatne stopestope. .
ZaZa
upravljanjeupravljanje
eksternimeksternim
rizicimarizicima, , standardizacijastandardizacija krozkroz
pravilapravila
i procedure je i procedure je limitiranalimitirana. .
ZatoZato
se se nana
njihnjih
obraobraććaa
posebnaposebna
papažžnjanja, , kakokako
u u smislusmislu
sankcijasankcija, , takotako
i u i u smislusmislu
davanjadavanja
smsmjjernicaernica
kakokako
dada
bankebanke
""predvidepredvide nepredvidivonepredvidivo", i ", i svedusvedu
rizikrizik
nana
najmanjunajmanju
mogumoguććuu
mmjjerueru. .
Stub 3Stub 3DokDok
stub 1 stub 1 ukazujeukazuje
nana
specifispecifiččnene
pristupepristupe
i i
metodologijemetodologije
zaza
merenjemerenje
razlirazliččitihitih
rizikarizika
sasa kojimakojima
se se suosuoččavajuavaju
bankebanke, stub 3 , stub 3 podstipodstiččee
informisanjeinformisanje
trtržžiišštata
o o banbanččinojinoj
izloizložženostienosti
timtim rizicimarizicima. .
Na Na tajtaj
nanaččinin, , omoguomoguććavaava
se se smanjenjesmanjenje opopšštegtrtegtržžiiššnognog
rizikarizika, i , i povepoveććavaava
uporedivostuporedivost
i i
ferfer
konkurencijakonkurencija
međumeđu
bankamabankama. .
SupervizoriSupervizori
imajuimaju
šširokirok
spektarspektar
mmjjera era kojekoje mogumogu
koristitikoristiti
dada
zahtzahtijijevajuevaju
odod
banakabanaka
dada
ččineine
obobjavljivanjajavljivanja
relevantnihrelevantnih
informacijainformacija. . NaNaččinin
nana
kojikoji
supervizorsupervizor
odgovaraodgovara
ukolikoukoliko
principiprincipi
informisanjainformisanja
nisunisu
ispoispošštovanitovani, , zavisezavise
uvelikouveliko
odod
zakonskogzakonskog
ovlaovlaššććenjaenja
kojekoje
supervizorsupervizor
imaima, i , i krekreććuu
se se odod opomenaopomena
i i smsmjjernicaernica
do do manjemanje
iliili
viviššee
strogihstrogih
kaznikazni. .
ZaZa
objavljivanjaobjavljivanja
kojakoja
se se titiččuu
konkretnokonkretno
raraččunanjaunanja
stopestope adekvatnostiadekvatnosti
kapitala,primkapitala,primjjenjujeenjuje
se se direktnadirektna
sankcijasankcija
nevezanonevezano
zaza
pravnapravna
ovlaovlaššććenjaenja
supervizorasupervizora. . OvoOvo, , naravnonaravno
u u slusluččajuaju
dada
se se utvrdiutvrdi
dada
je je neobneobjavljivanje javljivanje
(netranspanentnost)(netranspanentnost)
uzrokovalouzrokovalo
primprimjjenuenu
ninižžihih
ponderapondera rizikarizika
zaza
raraččunanjeunanje
bilansnebilansne
aktiveaktive. .
PravovremenoPravovremeno
i i adekvatnoadekvatno
reagovanjereagovanje
supervizorasupervizora
je je neophodnoneophodno, , jerjer
bi u bi u suprotnomsuprotnom
minimalniminimalni
zahtzahtjjevievi
zaza
kapitalomkapitalom
bilibili
neadekvatnineadekvatni. . PrincipiPrincipi
transpanentnostitranspanentnosti
susu
u u skladuskladu
sasa
šširimirim
raraččunovodstvenimunovodstvenim
standardimastandardima, i , i predstavljajupredstavljaju
njihovunjihovu nadgradnjunadgradnju. .
SveSve
informacijeinformacije
kojekoje
susu
date u date u godigodiššnjimnjim
finansijskimfinansijskim izveizvešštajimatajima, i , i predmetpredmet
susu
revizijerevizije, , morajumoraju
bitibiti
u u skladuskladu
sasa
raraččunovodstvenimunovodstvenim
standardimastandardima. . DodatniDodatni
izveizvešštajitaji
((raznirazni
komentarikomentari
menadmenadžžmentamenta, , projekcijeprojekcije
i i pregledipregledi
HOV), HOV), takođetakođe
morajumoraju
proproććii
nekuneku
internuinternu kontrolukontrolu, , kakokako
bi se bi se potvrdilipotvrdili
kaokao
validnivalidni. .
AkoAko
materijalmaterijal
nijenije
objavljenobjavljen
popo
rerežžimuimu
validacijevalidacije, , nprnpr. u . u pojedinapojedinaččnomnom
izveizvešštajutaju
iliili
kaokao
sekcijasekcija
nana
websajtuwebsajtu, , ondaonda
menadmenadžžmentment
moramora
dada
obezbobezbijijediedi
dada
se se informacijeinformacije obobjjelodanjujuelodanjuju
u u skladuskladu
sasa
slslijijedeedeććimim, , opopšštimtim
principimaprincipima: :
MaterijalnostMaterijalnost
--
InformacijaInformacija
se se smatrasmatra materijalnommaterijalnom
akoako
njenonjeno
izostavljanjeizostavljanje
iliili
pogrepogreššnono
iskazivanjeiskazivanje
dovodidovodi
do promdo promjjeneene
ococjjeneene
korisnikakorisnika kojikoji
se se oslanjaoslanja
nana
tutu
informacijuinformaciju
zaza
donodonoššenjeenje
odlukaodluka. . SveSve
informacijeinformacije
se se morajumoraju
zasnivatizasnivati
nana ovomovom
principuprincipu; ;
UUččestalostestalost
--
ObObjjelodanjivanjaelodanjivanja
bi bi trebalotrebalo
dada
se se ččineine polugodipolugodiššnjenje, , osimosim
informacijainformacija
o o izloizložženostienosti
rizikuriziku
kojekoje
bi se obbi se objjelodanjivaleelodanjivale
ččeeššććee, i , i nekihnekih kvalitativnihkvalitativnih
informacijainformacija
o o ciljevimaciljevima
bankebanke, , zaza
kojekoje
je je izveizvešštavanjetavanje
dovoljnodovoljno
jednomjednom
godigodiššnjenje; ;
VlasniVlasniččkeke
i i povpovjjerljiveerljive
informacijeinformacije
--
BazelBazel
II II prupružžaa
okvirokvir
zaza
uspostavljanjeuspostavljanje
balansabalansa
izmeđuizmeđu
zahtzahtjjevaeva
zaza
obobjjelodanjivanjemelodanjivanjem
i i zazašštitetite poverljivihpoverljivih
informacijainformacija
o o poslovimaposlovima, , komitentimakomitentima
i i proizvodimaproizvodima
bankebanke. . Kao Kao preduslovpreduslov, , potrebnopotrebno
je je dada
zakonodavstvozakonodavstvo
preciznoprecizno
definidefiniššee
usloveuslove
kojekoje
informacijainformacija
trebatreba dada
ispuniispuni
dada
bi bi bilabila
povpovjjerljivaerljiva. .
U U izuzetnimizuzetnim
slusluččajevimaajevima, , dozvoljavadozvoljava
se se obelodanjivanjeobelodanjivanje
opopšštihtih
informacijainformacija
o o povpovjjerljivimerljivim
poslovimaposlovima, , aliali
ne i ne i konkretnihkonkretnih
stavkistavki. .
UUpravljanjpravljanjee
kapitalom i kapitalom i rizicimarizicima u u bankamabankama
u u skladuskladu
sasa
BazelBazel
IIII
RaRaččunanjeunanje
minimalnihminimalnih
zahtzahtjjevaeva
zaza kapitalomkapitalom
PremaPrema
BazelBazel
II II standardimastandardima
odod
banakabanaka
se se zahtzahtijijevaeva
dada
imajuimaju
koeficijentkoeficijent
kapitalakapitala
(KK) (KK)
odod
8%, 8%, minimalnominimalno, , pripri
ččemuemu
se se datidati pokazateljpokazatelj
izraizraččunavaunava
premaprema
slslijijedeedeććojoj
formuliformuli: : KK = propisani kapital KK = propisani kapital banke/rizikom ponderisana aktivabanke/rizikom ponderisana aktiva
KreditniKreditni
rizikrizikKreditniKreditni
rizikrizik
predstavljapredstavlja
najznanajznaččajnijiajniji
rizikrizik
komekome
je je
bankabanka
izloizložženaena
u u svomsvom
poslovanjuposlovanju..OOvajvaj
rizikrizik
star star je je kolikokoliko
i i samosamo
bankarstvobankarstvo, , jerjer
pozajmljivanjepozajmljivanje
novcanovca
drugojdrugoj
ugovornojugovornoj
stranistrani uvuvijijekek
je je sasa
sobomsobom
nosilonosilo
opasnostopasnost
dada
pozajmljenapozajmljena
sredstvasredstva
neneććee
bitibiti
vravraććenaena. . PPrepoznatarepoznata
je je potrebapotreba
zaza
upravljanjemupravljanjem
ovimovim
rizikomrizikom
kakokako
bi se bi se sprsprijijeeččileile
negativnenegativne
poslediceposledice popo
bankarski bankarski posaoposao, , tete
susu
u u skladuskladu
sasa
timtim
preduzimanepreduzimane
razlirazliččiteite
aktivnostiaktivnosti..
TrTržžiiššnini
rizikrizikIzloIzložženostenost
banakabanaka
trtržžiiššnomnom
rizikuriziku
prvenstvenoprvenstveno
zavisizavisi
odod
dominantnedominantne
ddjjelatnostielatnosti
bankebanke..OvoOvo
je je bitnabitna
komponentakomponenta
rizikarizika
kodkod
investicionihinvesticionih
banakabanaka
iliili
kodkod
banakabanaka
kodkod
kojihkojih
je je velikiveliki
ddiio o aktivnostiaktivnosti
vezanvezan
zaza
trtržžiiššne transakcijene transakcije..
NjegoviNjegovi
osnovniosnovni
pokretapokretaččii
susu
kamatnekamatne
stopestope, , deviznidevizni
kursevikursevi, , berzanskiberzanski
indeksiindeksi
itditd. .
TrTržžiišštete
brzobrzo
reagujereaguje
nana
razlirazliččiteite
signalesignale
korekcijomkorekcijom ccijijenaena
hartijahartija
odod
vrvrijijednostiednosti
i time se i time se utiutiččee
nana
vrvrijijednostednost
portfolijaportfolija
banakabanaka. .
OperativniOperativni
rizikrizikOperativniOperativni
rizikrizik
predstavljapredstavlja
rizikrizik
kojikoji
se se javljajavlja
usledusled
gregreššakaaka
iliili
nepredviđenihnepredviđenih
događajadogađaja nastalihnastalih
u u tokutoku
izvrizvrššavanjaavanja
poslovnihposlovnih
aktivnostiaktivnosti..IzvoriIzvori
ovogovog
rizikarizika
mogumogu
bitibiti
vrlovrlo
šširokiiroki: :
prevaraprevara, , pravnipravni
rizicirizici, , okruokružženjeenje, , teroristiterorističčkiki napadinapadi... ...
U U menadmenadžžmentumentu
rizikarizika
se se obiobiččnono
govorigovori
o tri o tri grupegrupe
rizikarizika: : kreditnikreditni, , trtržžiiššnini
i i operativnioperativni..
DokDok
se se sasa
prvaprva
dvadva
rizikarizika
upravljaupravlja
u u okviruokviru sektorasektora
finansijafinansija, , poslednjiposlednji
je je uglavnomuglavnom
vezanvezan
zaza
centralizovanocentralizovano
upravljanjeupravljanje, , aliali momožžee
bitibiti
i i rasprostranjenrasprostranjen
nana
nekolikonekoliko
odjeljenjaodjeljenja
poputpoput
IT IT odeljenjaodeljenja
kojekoje
vodivodi raraččunauna
o o rizikuriziku
informacionihinformacionih
tehnologijatehnologija
iliili
HRHR--a a kojikoji
se se starastara
o o rizikuriziku
ljudskihljudskih
faktorafaktora. .
Value at RiskValue at RiskValue at Risk (Value at Risk (VaRVaR) je m) je mjjera era rizikarizika
kojakoja
se se danasdanas
najnajččeeššććee
koristikoristi
zaza
potrebepotrebe
izraizražžavanjaavanjatrtržžiiššnog rizika.nog rizika.U U novijenovije
vrvrijijemeeme
je je susresusreććemoemo
i i kaokao
mogumoguććuu
metodumetodu
kodkod
merenjamerenja
operativnogoperativnog, , madamada
u u ovomovom
segmentusegmentu
jojošš
uvuvijijekek nijenije
zazažživivjjelaela
u u potpunostipotpunosti. .
U U ranijemranijem
perioduperiodu
upravljanjeupravljanje
rizicimarizicima
se se svodilosvodilo
nana jednostavnojednostavno
postavljanjepostavljanje
limitalimita
nprnpr. u . u pogledupogledu
brojabroja
otvorenihotvorenih
pozicijapozicija
iliili
dozvoljenogdozvoljenog
gepagepa
u u roroččnostinosti finansijskihfinansijskih
instrumenatainstrumenata..
VremenomVremenom
je je ovakavovakav
nanaččinin
kontrolekontrole
postaopostao
neefikasanneefikasan
nana viviššee
poljapolja. .
BAZEL III BAZEL III --
PPravilaravila
zaza
sigurnijesigurnije
poslovanjeposlovanje banakabanaka..
Globalna finansijska kGlobalna finansijska krizariza
je je ukazalaukazala
nana
brojnebrojne problemeprobleme
sasa
strukturomstrukturom, , iznosomiznosom
ii
kvalitetomkvalitetom
kapitalakapitala
banakabanaka, , kaokao
i to i to dada
ispunjavanjeispunjavanje minimalnihminimalnih
zahtjevazahtjeva
zaza
kapitalomkapitalom
ne ne znaznaččii
i i
stabilnoststabilnost
bankarskogbankarskog
sektorasektora..Dana 16. Dana 16. decembradecembra
2010.godine 2010.godine BazelskiBazelski
komitetkomitet
zaza
supervizijusuperviziju
banakabanaka
((BazelskiBazelski
odborodbor) je ) je objavioobjavio
veveććinuinu
pravilapravila
BazelaBazela
III.III.
OvajOvaj
set set pravilapravila
utvrutvrđujeđuje
pojedinostipojedinosti
novognovog globalnogglobalnog
kapitalakapitala
i i standardastandarda
likvidnostilikvidnosti
zaza
bankebanke, , kojikoji
susu
razvijenirazvijeni
odod
stranestrane BazelskogBazelskog
odboraodbora
i i odobreniodobreni
odod
stranestrane
G20 G20 llideraidera
nana
njihovomnjihovom
novembarskomnovembarskom samitusamitu
u u SeuluSeulu. .
U U nastavkunastavku
ććee
bitibiti
predstavljenpredstavljen
pregledpregled BazelaBazela
III III vezanovezano
zaza
kapitalkapital, , likvidnostlikvidnost
i i
vrijemevrijeme
potrebnopotrebno
zaza
prprimjenuimjenu. .
BazelBazel
II II i i BazelBazel
IIIIII
UporedbaUporedba
BazelaBazela
II i II i BazelaBazela
IIIIII
U U tabelitabeli
narednojnarednoj
je je predstavljenpredstavljen
pregledpregled
razlikarazlika izmeđuizmeđu
BazelaBazela
II i II i BazelaBazela
III (III (kvanitativnimkvanitativnim
kapitalnimkapitalnim
zahtjevimazahtjevima). ). Kao Kao rezultatrezultat
izmizmiijenjenihjenjenih
kvalitativnihkvalitativnih
kapitalnihkapitalnih
standardastandarda
stvarnistvarni
uticajuticaj
predlopredložženihenih
promjenapromjena
ććee bitibiti
veveććii
negonego
šštoto
bi se bi se kvantitativnimkvantitativnim
zahtjevimazahtjevima
moglomoglo
naslutitinaslutiti. .
Bazel III su standardi Bazel III su standardi o o novomnovom
kapitalnomkapitalnom okviruokviru,,
s s namjeromnamjerom
stvaranjastvaranja
pravilapravila
zaza
sigurnijesigurnije
poslovanjeposlovanje
banakabanaka..PaketPaket
reformireformi
kapitalnogkapitalnog
okviraokvira, , zajednozajedno
sasa
uvođenjemuvođenjem
globalnihglobalnih
minimalnihminimalnih
standardastandarda zaza
likvidnostlikvidnost, , predstavljajupredstavljaju
jezgrjezgro o globalneglobalne
finansijskefinansijske
reformereforme..
DDa se a se dobijedobije
pozitivnijipozitivniji
sadrsadržžajaj ranijihranijih
rjerješšenjaenja
PredloPredložženimenim
paketompaketom
reformireformi
odod
stranestrane KomitetaKomiteta
povepoveććaavajuvaju
se se minimalniminimalni
zahtjevizahtjevi
u u pogledupogledu
adekvatnostiadekvatnosti
kapitalakapitala
kojimkojim
se se redefiniredefiniššee
konceptkoncept
BazelaBazela
II, II, odnosnoodnosno
dada
se se dobijedobije
pozitivnijipozitivniji
sadrsadržžajaj
ranijihranijih
rjerješšenjaenja, , a nea ne
samosamo
dada
predstavljapredstavlja
njihovunjihovu
negacijunegaciju..
ZajednoZajedno
sasa
mjeramamjerama
zaza
unapređenjeunapređenje standardastandarda
BazelBazel
II, II, iziz
julajula
2009. 2009. godinegodine,,
Bazel IIIBazel III
predstavljajupredstavljaju
sveobuhvatansveobuhvatan odgovorodgovor
KomitetaKomiteta
nana
uticajuticaj
krizekrize
nana
regulativuregulativu, , supervizijusuperviziju
i i upravljanjeupravljanje bankarskimbankarskim
rizicimarizicima..
BazelBazel
III, III, ukratkoukratko, , predlapredlažžee
novinovi
kapitalnikapitalni
okvir okvir ((omjeromjer))
u u vrijednostivrijednosti
4,5% 4,5% banbanččineine
aktiveaktive,,
viviššee
negonego
dvostrukodvostruko
u u odnosuodnosu
nana
vavažžeeććihih
2 % u 2 % u obiobiččnimnim
dionicamadionicama, , ukljuuključčujuujuććii
i tampon i tampon zonuzonu
ooččuvanjauvanja
kapitalakapitala
banakabanaka
odod
2,5% 2,5% njenenjene
aktiveaktive, , takotako
dada
bi bi efektivniefektivni
minimalniminimalni
iznosiznos
((obraobraččunatunat
kaokao
odnosodnos
kapitalakapitala
i i riziriziččnono
ponderisaneponderisane
aktiveaktive)) iznosioiznosio
7%. 7%.
BankeBanke
ččijiiji
je je kapitalkapital
padnepadne
uu
„„tampon tampon zonuzonu””, , izmeđuizmeđu
4,5 i 7%, 4,5 i 7%, suosuoččitit
ććee
se se sasa
oogranigraniččenjimaenjima
nana
isplatuisplatu
dividendedividende
i i bonusabonusa
zaposlenimazaposlenima. .
UostalomUostalom, , onoono
šštoto
je je momožždada
najvanajvažžnijenije
jestejeste to to dada
je je KomitetKomitet
definisaodefinisao
tzvtzv. .
kontraciklikontracikliččnini
kapitalnikapitalni
okvirokvir (countercyclical capital framework) (countercyclical capital framework) tjtj. .
sstvaranjetvaranje
dodatnihdodatnih
rezervirezervi
kapitalakapitala (tampon(tampon
zone) zone) iznadiznad
propisanogpropisanog
minimumaminimuma, , kakokako
bibi
bankebanke
izdrizdržžaleale nepovoljnenepovoljne
udareudare
u u nadolazenadolazeććimim
vremenimavremenima
finansijskihfinansijskih
poremeporemeććajaaja..
BazelBazel
III III predlapredlažžee
novinovi
kapitalnikapitalni
obimobim
u u vrijednostivrijednosti 4,5 4,5 odstoodsto
banbanččineine
aktiveaktive..
PredloPredložženeene
izmjeneizmjene
susu
mnogomnogo
viviššee
u u odnosuodnosu
nana vavažžeeććihih
2 % u 2 % u obiobiččnimnim
dionicamadionicama, , ukljuuključčujuujuććii
i i
tampon tampon zonuzonu
ooččuvanjauvanja
kapitalakapitala
banakabanaka
odod
2,5% 2,5% njenenjene
aktiveaktive, , takotako
dada
bi bi efektivniefektivni
minimalniminimalni
iznos iznos
((obraobraččunatunat
kaokao
odnosodnos
kapitalakapitala
i i riziriziččnono ponderisaneponderisane
aktiveaktive) ) iznosioiznosio
7%.7%.
BankeBanke
ččijiiji
kapitalkapital
padnepadne
u u „„tampon tampon zonuzonu””, , izmeđuizmeđu 4,5 i 7%, 4,5 i 7%, suosuoččitit
ććee
se se sasa
ograniograniččenjimaenjima
nana
isplatuisplatu
dividendedividende
i i bonusabonusa
zaposlenimazaposlenima
PremaPrema
rjerješšenjimaenjima
BazelaBazela
III, III, osnovniosnovni
kapitalkapital primarnogprimarnog
karakterakaraktera
(Tier) (Tier) obuhvataobuhvata
trajnitrajni
kapitalkapital
u u formiformi
uplauplaććenihenih
obiobiččnihnih
dionicadionica, , plus plus zadrzadržžanaana
dobitdobit, , ukljuuključčujuujuććii
i i nekeneke
kvalifikovanekvalifikovane
oblikeoblike
kapitalakapitala, , kaokao
šštoto
je je slusluččajaj
sasa
subordiniranimsubordiniranim
dudužžniniččkimkim
instrumentimainstrumentima
bezbez
rokaroka
dospijedospijeććaa, , gdjegdje
se se isplataisplata
dividendidividendi
obavljaobavlja
diskrecionodiskreciono
( (
izdvajanjaizdvajanja
kapitalakapitala
u u viduvidu
tampon zone tampon zone nisunisu
bilabila
propisanapropisana))..
OvakvaOvakva
pojapojaččanoano
motivisanamotivisana
definicijadefinicija kapitalakapitala, , kojukoju
susu
dogovorilidogovorili
guverneriguverneri
i i
nacionalninacionalni
regulatoriregulatori
vodevodeććihih
zemaljazemalja, , sasa veveććimim
iizdvajanjimazdvajanjima
kapitalakapitala
zaza
posloveposlove
trgovinetrgovine, , derivataderivata
i i vrijednosnihvrijednosnih
papirapapira,, treba da se treba da se uvedeuvede
krajemkrajem
2011. 2011. godinegodine. .
Na Na tajtaj
nanaččinin
se, u se, u jednojjednoj
odod
najvanajvažžnijihnijih reformireformi
finansijskogfinansijskog
sektorasektora
u u zadnjihzadnjih
5050--
tak tak godinagodina, , pokupokuššavaava
statistati
uu
krajkraj regulatornojregulatornoj
konfuzijikonfuziji
i i ograniograniččavaava
hazarderskohazardersko
poslovanjeposlovanje
banakabanaka
u u njihovomnjihovom
budubuduććemem
raduradu..
PPostignutoostignuto
rjerješšenjeenje
vodevodeććihih
svjetskihsvjetskih ekonomijaekonomija
dolazidolazi
nakonnakon
godigodiššnjicenjice
kolapsakolapsa
nana
Wall Wall StreetuStreetu,,
u u nadinadi
dada
ććee
se se izbjeizbjeććii novinovi
krahkrah
svjetskogsvjetskog
bankarstvabankarstva..Bilo je Bilo je
sporova*.sporova*.
U U svemusvemu
tome, tome, regulatoriregulatori
susu
razmatralirazmatrali suptilnijasuptilnija
jeješšenjeenje
kakokako
bi bi rriziiziččnijenije
bankebanke
usloviliuslovili
nana
veveććaa
iizdvajanjazdvajanja
kapitalakapitala..--------------------------* * SporoviSporovi
susu
se, se, prijeprije
svegasvega, , ticaliticali
tzvtzv. . okviraokvira
implementacijeimplementacije
ii
strukturestrukture
kvalitetakvaliteta
kapitalakapitala
bankebanke. . VeVeććinaina
zemaljazemalja, , predvođenihpredvođenih
SADSAD--omom
i i VelikomVelikom
BritanijomBritanijom, , tratražžilaila
je je strostrožžijeije
zahtjevezahtjeve
u u pogledupogledu
minimalnihminimalnih
standardastandarda
okooko
adekvatnostiadekvatnosti
kapitalakapitala
odod
onihonih
vavažžeeććihih, , uzuz
njihovnjihov
petogodipetogodiššnjinji
rokrok
implementacijeimplementacije..
DaDa
bi sebi se
tajtaj
sporazumsporazum
postigaopostigao, , nana
krajukraju
se se pristalopristalo
popošštoto--potopoto, , nakonnakon
otporaotpora
prijeprije
svegasvega
NjemaNjemaččkeke
((kojakoja
je je tratražžilaila
desetogodidesetogodiššnjinji
tranzicijskitranzicijski
period period implementacijeimplementacije, , izmeđuizmeđu
ostalogostalog),),
i i nana
ninižžee
ukupneukupne
omjereomjere
adekvatnostiadekvatnosti
kapitalakapitala
odod
planiranihplaniranih..--------
NNova ova pravilapravila
ćće se e se postepenopostepeno
uvoditiuvoditi
u u perioduperiodu
odod 1. 1. januarajanuara
2013. do 1. 2013. do 1. januarajanuara
2019. 2019. godinegodine. .
NNee
bi bi trebalotrebalo
donositidonositi
prebrzoprebrzo
zakljuzaključčkeke
kaokao
šštoto
se se nakonnakon
ovakoovako
pompeznihpompeznih
sporazumasporazuma
znazna
ččinitiiniti..
KritiKritiččariari
upozoravajuupozoravaju
dada
((iakoiako
se se kapitalnikapitalni standardistandardi
smatrajusmatraju
odod
kljuključčnene
vavažžnostinosti
zaza
sprespreččavanjeavanje
nastankanastanka
novenove
finansijskefinansijske
krize),krize),prestrogomprestrogom
primjenomprimjenom
i i prekratkimprekratkim
rokovimarokovima
implementacijeimplementacije
kreditnakreditna
aktivnostaktivnost
banakabanaka
bilabila
bi bi umanjenaumanjena, , dovodedovodeććii
u u pitanjepitanje
tetešškoko
postignutipostignuti
oporavakoporavak, a , a kamolikamoli
ekonomskiekonomski
rastrast
svjetskesvjetske ekonomijeekonomije..
PPremarema
BazeluBazelu
II,II,
osnovniosnovni
kapitalkapital
primarnogprimarnog karakterakaraktera
(Tier 1)(Tier 1)
predstavljapredstavlja
minimum minimum potrebnihpotrebnih
kapitalnihkapitalnih
zahtjevazahtjeva
s s namjeromnamjerom
dada
se se pokrijepokrije kreditnikreditni,,
trtržžiiššnini
i i operativnioperativni
rizikrizik. .
UkratkoUkratko, , osnovniosnovni
oblikoblik
kapitalakapitala
primarnogprimarnog karakterakaraktera
sasaččinjavainjava
dionidioniččkiki
kapitalkapital
((emitovaneemitovane
i i
uplauplaććeneene
obiobiččnene
dionicedionice
i i kvalifikovanekvalifikovane nekumulativnenekumulativne
trajnotrajno
povlapovlašštenetene
dionicedionice--
iskljuisključčujuujuććii
kumulativnekumulativne
povlapovlašštenetene
dionicedionice) i ) i objavljeneobjavljene
rezerverezerve..
PremaPrema
rjerješšenjimaenjima
BazelaBazela
III, III, osnovniosnovni
kapitalkapital primarnogprimarnog
karakterakaraktera
(Tier) (Tier) obuhvataobuhvata
trajnitrajni
kapitalkapital
u u formiformi
uplauplaććenihenih
obiobiččnihnih
dionicadionica, , plus plus zadrzadržžanaana
dobitdobit, , ukljuuključčujuujuććii
ii
nekeneke
kvalifikovanekvalifikovane
oblikeoblike
kapitalakapitala, , kaokao
šštoto
je je slusluččajaj
sasa
subordiniranimsubordiniranim
dudužžniniččkimkim
instrumentimainstrumentima
bezbez
rokaroka
dospijedospijeććaa
i i njihovognjihovog
iskupaiskupa, , gdjegdje
se se isplataisplata
dividendidividendi
obavljaobavlja
diskrecionodiskreciono. .
KriterijiKriteriji
zaza
elementeelemente
kapitalakapitala
sekundarnogsekundarnog
karakterakaraktera
(Tier (Tier 2) 2) ććee
bitibiti
susužženieni, , takotako
dada
ććee
u u njegovnjegov
sastavsastav
ulazitiulaziti
subordiniranisubordinirani
dugovnidugovni
instrumentiinstrumenti
zaza
kojekoje
ne ne postojipostoji pravopravo
otkupaotkupa
u u najmanjenajmanje
petogodipetogodiššnjemnjem
rokuroku
dospijedospijeććaa..
Na Na tajtaj
nanaččinin
vlasnicivlasnici
dugovnihdugovnih
instrumenatainstrumenata
ććee
bitibiti
vezanivezani zaza
sudbinusudbinu
bankebanke
i i njennjen
profit, profit, jerjer
bi bi nana
takavtakav
nanaččinin
ostaliostali
kratkihkratkih
rukavarukava
u u slusluččajuaju
povepoveććanjaanja
profitaprofita
akoako
riziriziččnini projekatprojekat
dodožživiivi
neuspjehneuspjeh, , kaokao
i i dada
dijeledijele
sudbinusudbinu
bankebanke
kadakada
ostvariostvari
gubitkegubitke. . UkolikoUkoliko
se se posmatraposmatra
prijedlogprijedlog
BazelaBazela
III, III, mogumoguććee
je, je,
ukratkoukratko, , sublimiratisublimirati
njegovenjegove
sljedesljedeććee
kljuključčnene
postavkepostavke::
1. 1. OsnovniOsnovni
kapitalkapital
primarnogprimarnog
karakterakaraktera
(Tier 1)(Tier 1)PodiPodižžee
se se kvalitetkvalitet, , konzistentnostkonzistentnost
i i transparentnosttransparentnost
primarnogprimarnog
kapitalakapitala
bankebanke..NekiNeki
odod
postojepostojeććihih
elemenataelemenata
kapitalakapitala
primarnogprimarnog
karakterakaraktera
(Tier 1) (Tier 1) ććee
bitibiti
iskljuisključčenieni
popo
novimnovim pravilimapravilima..
Nova Nova pravilapravila
imajuimaju
zaza
ciljcilj
dada
osigurajuosiguraju
bankamabankama boljubolju
pozicijupoziciju
prilikomprilikom
apsorbovanjaapsorbovanja
gubitakagubitaka. .
Pored Pored podizanjapodizanja
strukturestrukture
kvalitetakvaliteta
kapitalakapitala primarnogprimarnog
karakterakaraktera
(Tier 1), (Tier 1), Bazel IIIBazel III, , takođetakođe, ,
harmoniziraharmonizira
i i ostaleostale
elementeelemente
u u strukturistrukturi kapitalakapitala..
U U okviruokviru
strukturestrukture
osnovnogosnovnog
kapitalakapitala
primarnogprimarnog karakterakaraktera
njegovanjegova
predominantnapredominantna
forma forma morajumoraju
bitibiti
uplauplaććeneene
obiobiččnene
dionicedionice
i i zadrzadržžanaana
dobitdobit, , instrumentiinstrumenti
kapitalakapitala
drugogdrugog
redareda
ććee
bitibiti
harmoniziraniharmonizirani, , dokdok
ććee
kapitalkapital
tercijalnogtercijalnog kkarakteraaraktera
(Tier 3) (Tier 3) namijenjennamijenjen
zaza
pokripokriććee
trtržžiiššnognog
rizikarizika
((premaprema
BazeluBazelu
2)2)
bitibiti
ukinutukinut..
2. 2. MinimalniMinimalni
standardistandardi
zaza
upravljanjeupravljanje
rizikomrizikom likvidnostilikvidnosti
UvođenjeUvođenje
globalnihglobalnih
minimalnihminimalnih
standardastandarda
zaza upravljanjeupravljanje
rizikomrizikom
likvidnostilikvidnosti
zaza
međunarodnomeđunarodno
aktivneaktivne
bankebanke, , izmeđuizmeđu
ostalogostalog,,
ukljuuključčujuuju mjesemjeseččnini
(30(30--dnevni dnevni pokazateljpokazatelj
likvidnostilikvidnosti) i ) i
dugorodugoroččnini
((strukturnistrukturni) ) pokazateljpokazatelj
likvidnostilikvidnosti. . OvajOvaj
okvirokvir, , takođetakođe, , ukljuuključčujeuje
set set mjeramjera
zaza
nadzornadzor
kojikoji
ććee
pomopomoććii
supervizorimasupervizorima
u u identifikovanjuidentifikovanju
i i analizianalizi
trendovatrendova
rizikarizika
likvidnostilikvidnosti
kakokako
nana
nivounivou
bankebanke, , takotako
i i nana
nivounivou
bankarskogbankarskog
sektorasektora. .
OviOvi
standardistandardi
i i mjeremjere
predstavljajupredstavljaju
dopunudopunu
PrincipaPrincipa zaza
pravljanjepravljanje
i i supervizijusuperviziju
rizikarizika
likvidnostilikvidnosti,,
kojekoje
je je KomitetKomitet
vevećć
objavioobjavio
u u septembruseptembru
2008. 2008. godinegodine..
IzmeđuIzmeđu
ostalogostalog, , bankebanke
susu
dudužžnene
dada
posjedujuposjeduju znatnoznatno
viviššee
drdržžavnihavnih
obveznicaobveznica
u u svojimsvojim
poslovnimposlovnim
knjigamaknjigama. . PokazateljPokazatelj
likvidnostilikvidnosti
nana
mjesemjeseččnomnom
nivounivou
imaima
zaza
ciljcilj
dada
obezbijediobezbijedi
ooččuvanjeuvanje
adekvatneadekvatne
likvidnostilikvidnosti bankebanke
u u slusluččajuaju
njenenjene
dislokacijedislokacije
nana
drugadruga
trtržžiišštata. .
To To znaznaččii
dada
se se odod
bankebanke
zahtijevazahtijeva
dada
odrodržžii odgovarajuodgovarajuććee
uuččeeššććee
visokovisoko
kvalitetnekvalitetne
imovineimovine
kojakoja
se se momožžee
pretvoritipretvoriti
uu
gotovinugotovinu kakokako
bi se bi se udovoljiloudovoljilo
potrebamapotrebama
zaza
ččuvanjemuvanjem
likvidnostlikvidnost
nana
mjesemjeseččnomnom
nivounivou
u u slusluččajuaju
nepovoljnihnepovoljnih
scenarijascenarija
pogorpogorššanjaanja
likvidnostilikvidnosti..
3. 3. PokazateljiPokazatelji
zaduzadužženostienostiBazel IIIBazel III
uvodiuvodi
koeficijentkoeficijent
zaduzadužženostienosti
kaokao
dopunskudopunsku
mjerumjeru
okviraokvira
riziriziččnostinosti
BazelaBazela
II, II, obziromobzirom
dada
je je aktuelnaaktuelna
finansijskafinansijska
krizakriza
pokazalapokazala
dada
je je uprkosuprkos
povepoveććanjuanju
finansijskefinansijske polugepoluge
stopastopa
dekvatnostidekvatnosti
kapitalakapitala
ostalaostala
u u
prihvatljivimprihvatljivim
okvirimaokvirima..NamjeraNamjera
uvođenjauvođenja
zahtjevazahtjeva
u u pogledupogledu
zaduzadužženostienosti,,
kaokao
iznosaiznosa
imovineimovine
i i kapitalakapitala bankebanke, , jestejeste
dada
se se ostvareostvare
sljedesljedeććii
ciljeviciljevi::
--
sprijespriječčii
prekomjernaprekomjerna
zaduzadužženostenost
u u bankarskombankarskom sektorusektoru, , odnosnoodnosno
dada
se se regulacijomregulacijom
finasijskefinasijske
polugepoluge
ograniograniččii
kreditnakreditna
procikliprocikliččnostnost
banakabanaka, i, i--
dada
se se uveduuvedu
dodatnedodatne
mjeremjere
zazašštitetite
odod
rizikarizika
modelamodela
i i gregrešškeke
mjerenjamjerenja
kojekoje
susu
dopunjenedopunjene mjerenjemmjerenjem
rizikarizika
nana
jednostavnijijednostavniji
nanaččinin
baziranbaziran
nana
rraaččunovodstvenomunovodstvenom
modelumodelu
ukupneukupne iizlozložženostienosti
bankebanke
rizicimarizicima, , bezbez
obziraobzira
nana
vrijednostvrijednost
kolateralakolaterala
i i karakterkarakter
riziriziččnene iizlozložženostienosti..
DaDa
bi se bi se obezbijedilaobezbijedila
uporedivostuporedivost
nana
globalnomglobalnom planuplanu, , elementielementi
ovogovog
pokazateljapokazatelja
ććee
bitibiti
međunarodnomeđunarodno
usklađeniusklađeni
uklanjanjemuklanjanjem
postojepostojeććihih raraččunovodstvenihunovodstvenih
razlikarazlika..
UvođenjeUvođenje
pokazateljapokazatelja
zaduzadužženostienosti
kaokao
dodatnogdodatnog pokazateljapokazatelja
u u okviruokviru
standardastandarda
BazelaBazela
II II kodkod
kapitalakapitala
primarnogprimarnog
karakterakaraktera,,
temeljitemelji
se se nana adekvatnojadekvatnoj
procjeniprocjeni
i i metodologijimetodologiji
vrednovanjavrednovanja
gdjegdje
ispravkeispravke
vrijednostivrijednosti::
revalorizacijarevalorizacija
i i rezervacijarezervacija
neneććee
bitibiti
razmatranerazmatrane
i i ukljuuključčeneene..
4. 4. UnapređenjeUnapređenje
kapitalnihkapitalnih
zahtjevazahtjeva
zaza
rizikrizik
drugedruge
ugovorneugovorne stranestrane
((CounterpartyCounterparty
Credit Risk) Credit Risk)
To moTo možže biti e biti popo
osnovuosnovu
izloizložženostienosti
iziz
transakcijatransakcija
sasa derivatimaderivatima, , repotransakcijamarepotransakcijama
i i transakcijamatransakcijama
finansiranjafinansiranja
vrijednosnihvrijednosnih
papirapapira..PokrivenostPokrivenost
rizikarizika
kapitalnimkapitalnim
iznosomiznosom
ććee
bitibiti
ojaojaččanaana..
Pored Pored reformereforme
u u knjigamaknjigama
trgovanjatrgovanja
i i vrijednosnimvrijednosnim papirimapapirima
u u julujulu
2009.godine, 2009.godine, Bazel IIIBazel III
nanalalažžee
dada
se se
unaprijedeunaprijede
kapitalnikapitalni
zahtjevizahtjevi
zaza
rizikrizik
drugedruge
ugovorneugovorne stranestrane
((Counterparty Credit RiskCounterparty Credit Risk) ) popo
osnovuosnovu
izloizložženostienosti
iziz
transakcijatransakcija
sasa
derivatimaderivatima,,
repo repo transakcijamatransakcijama
i i transakcijamatransakcijama
finansiranjafinansiranja
vrijednosnihvrijednosnih
papirapapira. .
UzUz
to, to, povepoveććavaava
se tampon se tampon zonazona
zazašštitetite
kapitalakapitala
u u pogledupogledu izloizložženostienosti
bankebanke
dodatnimdodatnim
rizicimarizicima..
5. 5. KontracikliKontracikliččnene
mjeremjere
--
tampon tampon zonazonaU U ciljucilju
ooččuvanjauvanja
tampon zone, tampon zone, predviđenopredviđeno
je je dada
bankabanka
ooččuvauva
kapitalkapital
kojikoji
bi bi apsorbovaoapsorbovao
gubitkegubitke
tokomtokom
periodaperioda finansijskihfinansijskih
ii
ekonomskihekonomskih
poremeporemeććajaaja. .
U U takvimtakvim
periodimaperiodima
poremeporemeććajaaja, , ooččuvanjeuvanje
tampon zonetampon zone blibližžee
rregulatornomegulatornom
kapitalukapitalu
ograniograniččiloilo
bibi
raspodjeluraspodjelu
zaradzaradee. . OkviromOkvirom
se se žželieli
ojaojaččatiati
nadzornadzor
i i upravljanjeupravljanje
bankombankom
uzuz
rjerješšavanjeavanje
zajednizajedniččkihkih
problemaproblema
kakokako
bi se bi se isteiste
sprijespriječčileile dada
vrvrššee
raspodjelraspodjelu u diskrecionihdiskrecionih
bonusabonusa
i i visokihvisokih
dividendidividendi
zaposlenicimazaposlenicima, , ččakak
i ui u
slusluččajuaju
pogorpogorššanjaanja pozicijepozicije
kapitalakapitala. .
TamponTampon
zonazona
ooččuvanjauvanja
dionidioniččkogkog
kapitalakapitala
uu rasponurasponu
odod
0% 0% --
2,5%, u 2,5%, u oblikuobliku
obiobiččnihnih
dionicadionica
i i
drugihdrugih
elemenataelemenata
dionidioniččkogkog
kapitalakapitala
kojikoji
imajuimaju mogumoguććnostnost
apsorbovanjaapsorbovanja
gubitakagubitaka
bit bit ććee
uređenauređena
u u skladuskladu
sasa
nacionalnimnacionalnim
okolnostimaokolnostima
i i rjerješšenjimaenjima..
SvrhaSvrha
tampontampon
zone zone jestejeste
dada
se se postignepostigne
šširiiri makroprudencionalnimakroprudencionalni
ciljcilj
zazašštitetite
bankarskogbankarskog
sektorasektora
u u nepredviđenimnepredviđenim
okolnostimaokolnostima
i i pogubnimpogubnim
rizicimarizicima
popo
njegovonjegovo
zdravljezdravlje
u u
pediodimapediodima
prekomjernogprekomjernog
kreditnogkreditnog
rastarasta..
TakođeTakođe, , uvodiuvodi
se i se i nizniz
mjeramjera
zaza
unapređenjeunapređenje tampon zone tampon zone zaza
ooččuvanjauvanja
kapitalakapitala
bankebanke
u u
vrijemevrijeme
pozitivnihpozitivnih
ekonomskihekonomskih
ciklusaciklusa, , kojakoja momožžee
bitibiti
korisnakorisna
u u vremenimavremenima
finansijskihfinansijskih
i i
ekonomskihekonomskih
poremeporemeććajaaja..PremaPrema
zamislimazamislima
kreatorakreatora
pozitivnihpozitivnih
rjerješšenjaenja,,
kontraciklikontracikliččnini
okvirokvir
zazašštitetite
kapitalakapitala
doprinijedoprinijeććee veveććojoj
stabilnostistabilnosti
bankarskogbankarskog
sektorasektora, , kojikoji
ććee
pomopomoććii
dada
amortiziraamortizira,,
umjestoumjesto
dada
pojapojaččaa, , ekonomskeekonomske
i i finansijskefinansijske
ššokoveokove..
Time tableTime table
VremenskiVremenski
rokrokImplementacijaImplementacija
veveććihih
kapitalnihkapitalnih
zahtjevazahtjeva
zaza
trgovanjetrgovanje
i i aktivnostiaktivnosti
sekjuritizacijesekjuritizacije
se se ooččekujeekuje
krajemkrajem
2011. 2011. god.god.
OstaleOstale
mjeremjere
BazelaBazela
III III trebatreba
uvoditiuvoditi postepenopostepeno
odod
1.januara 20131.januara 2013.., , kaokao
šštoto
je je
navedenonavedeno
u u tabelitabeli
u u nastavkunastavku: :
ZakljuZaključčakak
CiljCilj
BazelaBazela
III III kapitalakapitala
i i standardastandarda
likvidnostilikvidnosti
je je dada bankebanke
postanupostanu
otpornijeotpornije
nana
negativnenegativne
promjenepromjene..
Ali to Ali to namenameććee
svesve
veveććee
trotrošškovekove
bankamabankama, , smanjujesmanjuje
imim
povratepovrate
kojekoje
mogumogu
zaraditizaraditi
odod
svojesvoje
imovineimovine
tete
povepoveććavaava
trotrošškovekove
kapitalakapitala. . MoMožžee
se se ooččekivatiekivati
dada
ććee
bankebanke
nastojatinastojati
prebacitiprebaciti
šštoto
viviššee
tihtih
trotrošškovakova
klijentimaklijentima
dada
bi bi osiguraleosigurale zaradezarade
kojekoje
susu
do do sadasada
ostvarivaleostvarivale..
ImplementacijuImplementaciju
BazelaBazela
III prate III prate određeneodređene neizvjesnostineizvjesnosti. .
NacionalneNacionalne
vlastivlasti
mogumogu
koristitikoristiti
diskrecijudiskreciju
o o primjeniprimjeni
BazelaBazela
IIIIII,,
aliali
je je potrebnapotrebna
transparentnosttransparentnost
popo
pitanjupitanju
nivoanivoa
ciklicikliččnognog brojabrojaččaa
bufferabuffera
kojikoji
ććee
se se odrodržžatiati
odod
stranestrane
banakabanaka
u u razlirazliččitimitim
okolnostimaokolnostima. .
TakođeTakođe
nacionalnenacionalne
vlastivlasti
mogumogu
propisatipropisati strostrožžijeije
standardestandarde
negonego
šštoto
susu
u u BazeluBazelu
IIIIII..
U EU, U EU, BazelBazel
III III ććee
se se implementiratiimplementirati
u u viduvidu seta seta amandmanaamandmana
i i dopunadopuna, a , a potepotešškokoććee
se se mogumogu
pojavitipojaviti
kodkod
pojedinihpojedinih
zemaljazemalja gdjegdje
ććee
bitibiti
potrebnopotrebno
odgađanjeodgađanje
implementacijeimplementacije
šštoto
momožžee
bitibiti
posljedicaposljedica usvajanjausvajanja
međunarodnihmeđunarodnih
standardastandarda. .