-
benik, u subotu 15. rujna 1906. Br. 39.
P r e i l p l a t a van Š i b e n i k a . < - na t r o m j e
s e c 3 K, •*
na po g o d i n e B K.
P r e i l p l a t a u Š i b e n i k u sa tesanjem Usta ti k u ć
u ednaka j e k a o i v a n Š i b e n i k a .
Pojedini broj stoji 6 p a r a . HRVATSKA M E P r e d p l a t e i
p i s m a šalju se U r e d n i š t v u . N e f r a n k l r a n a se
p i s m a ne p r i m a j u . R u k o p i s i se ne v r a ć a j u .
p r i o p ć e n a p i s m a , z a h v a l e I t d . t i s k a i u
se po 20 p a r a r e d a k ečke vlade i u zadnje doba, uprav pred
na-
uniljenim pohodom Njegova Veličanstva i pred
pomorskim vojnim vježbam, htjela je da se pri
kaže demonstrativno kao skroz talijanska.
Hoće li ova talijanska uzgojena skupina sa
njezinim talijanskim težnjam i na dalje ugadjati
željam bečko vlade i njezinim nastojanjima proti
Hrvatima, o tom mi ne govorimo, već samo
ćutimo dužnost, u ovom času vojnih vježba, da
Njegovoj Visosti Prestolonasljednika rečemo, kako
je i Dalmaciji i Monarhiji potrebito jedno veoma
važno političko riešenje a to je zakonito sjedi-
ijenje svih hrvatskih zemalja u kraljestvo hrvat
iko, to da ćemo mi Hrvati biti sretni jedino
budemo mogli kao vjerni podanici pozdra-
današnjeg Nasljednika Priestolja k a o našeg
minjenog hrvatskog Kralja.
ZADAK I RIEKA. Svakome je veo poznato kako su naši ,,So
" i izletnici, koji su pošli na slet u Za-
» bili dočekani u Zadru i na Rieci. Taj do
ne mislimo opisivali, niti želimo brojiti uta-
le, ranjene ili ozledjene, hoćemo samo da
nu koja nas kao narod vriedja i
it, uvrieda je i poniženje kad Hrvatu
jeno u svojoj zemlji slobodno stupiti
rvatsko t l o ; uvrieda je i poniženje
Hrvatu nije dozvoljeno u svojoj zorniji raz-
svoju svetu trobojnicu i pod njom stupati;
eda je i poniženje kad vlast u gradu hrvat -
zemlje slobodnim gradjanimn ne dozvoljava
ulaz u sokolskoj odori i pod hrvatskom troboj-
nicom ; uvrieda je i poniženje da narod hrvat
ski mora trpiti. da njegovi sinovi budu na svaki
način m'djeni od plaćene i tamitizovane talijana-
ške ulire Zadra, i Rieke, zaštićene od bajuneta.
Nego mi se popravljamo i-kažemo da nije
ulica ni u Zadru ni na It eei grdila i napadala
Hrvate, ne, iza ulice stoje oni koji ulicu orga-
nizuju, koji ju lanatiz raju i plaćaju, iza ulice i
nad ulicom stoji autonomna vlast Zadra, i Rieke,
stoji „Lega" , stoji mržnja talijanske inteligen
cije, stoji organizirana stranka, koja je po svoj
našoj pokrajini razširena stranka, koja je po po
krajini licumijerna do podlosti i bahata u Zadru
do skrajnosti, stoji ona rukovet ostanak« mletač
ko- barbarizma, koja je u zadnje doba, pružala
pomirljivu ruku mirni Hrvatima samo da nam se
u kući bojje i sjegurnije udomi i da tako oja
čana bude orudjem proti našoj zemlji, proti na
šoj narodnoj borbi za. ujedinjenje i slobodu. I
dok su naši dobrijani zagovarali snošljivost i pri
jateljstvo pače i savez i bratstvo sa tim ostan-
cima mletačko- barbarskog gospodstva, dok su
Hrvati sirom ove naše hrvatske pokrajine trpili
da se podižu „Leghe", da se siri talijanski je
zik, talijanska iredentistička misao, dotle su ti
lukavi puzavci znali upotrebiti svaku zgodu da
nas jiriviknu na njihove zabave, izlete, glazbe,
da nam infiltriraju neprijateljski jezik u obitelji,
u trgovini, u javnom životu.
Sve se je to trpilo i doživili smo organi
ziranu stranku, koja iz sve duše mrzi nas i nas
.jezik i naše političke težnje : stranku koja je
iz Kolora. Dubrovnika, Splita. Šibenika i osta
lih gradova i mjesta Dalmacije jačala i fanati-
zovala Zadar, to njihovo ognjište u pokrajini
odakle se pružaju niti na Rieku, Trst, Trent
i Kini.
Jest, u Dalmaciji talijanstvo znaci „irreden-
tiza.ni" koji je organizirao izgrede u Zadru. Iz
gredi na. Rieci nisu nego plod zadarskih molba
i nastojanja, nisu nego dokaz sveze, koja veže
iredentiste raztrkane po našim obalam.
kao što je ne može biti u prošlosti, s^dje je
rukovet latina i mlečica bez prestanka se rotila
proti našoj hrvatskoj domovini i hrvatskom kra-
Ijestvu i jeziku.
Ona stoljetnu mržnja i podla, izdajnička
borba traje još i danas i trajat će dok god mi
Hrvati ne budemo uvjereni, da je talijan u Dal
maciji po naravi protivnik svemu što je hrvat-
sko, dok god mi Hrvati budemo dobri, popustlji
vi, dok god budemo tražili prijateljstvo i savez
sa življima, koji su pripravni prvom zgodom da
nas iziladu i da udanu proti muni kao proti naj-
Prijateljstva, saveza, bratinstva izmedju nas
i talijaua s ove strane jadranskoga mora ne mo
že i ne smije biti. jer njihove su težnje od pam
ti vieka uprav veleizdajničke za našu domovinu:
ne može i ne smije biti. jer je proti tomu ciela
naša p'ovjest; ne može i ne smije biti jer bi to
bilo poniženje i izdajstvo naše hrvatske stvari ;
ne inože\i ne smije biti osobito posije dogodjaja
Kieckili i Zadarskih jer bi to bilo p o d l o , kukav-.
no, jer bi to dokazivalo da je Mločić pravo imao
kad nam je kan robovima zapoviedao, i da bi
sutra Italija i Talijani pravo imali kad bi nas
kao robove gnjavili, i da danas rukovet talijaua
ima k a d nas n k u r i hoće da v r i e d j a ,
prali krvlji i tamnicom Oni su učinili što su •mo>ii. ali tu
niti može niti smije prestati, jer je uvreda olika da se ne može
izbrisati sa tuč-njavoin. sa lljekoliko r izbiveuib glava. Ne, tu
treba još , ise. Hi treba za sve vjekove onemo-gućiti podl i i
izdajničk i radnju naših historič-kili nfeprija
Treba telja.
Talijane u našoj ».„Ij i , ra,U narodne st\ arij potisnu! i u
krug. kojemu po bm-ju svome ]
kao politici
ripadaju; tri
im talijanim
ba ih naučiti, da njima.
da moraju i oni raditi za. nasu hrvatsku s tvar; treba ih «b
vesti do sp iznaje. da oni u hrvat-skoj zemlji zive. i da Hrvatsku
misao moraju
poštovati, jer j e ona jedina, u ovoj zemlji gu
To je s to mi pos je dogodjaja u Zadru i
R i e c i moramo postići u Hrvat jest ; ""»••> n ;< ;
ovoj našoj zemlji, gdje
valj. To je
izvojova.ti. ,
sto mi u i i ostati —ospodlljlici Zi
ne zadovoljštine moramo
la mi ćemo se riešiti ne-prijatelja. (Oji nam n; svakom koraku
ometa
radnju stva
i post.czkoc
•ajući nam g
i, tako da
e energije
vaki čas novih zapletaja
smo prisiljeni dobar dio
rošiti u suzbijanje tali-
jauske ired inte, koja ih
a kamo li
ina u našoj zemlji prava
na izgrede koji ponizi
vaju Holu ia.su zemlju li njezinom hrvatskom
Da dodjemo do tog "našeg cilja, do posve
mašnje^ pohrvaćenja Dalmacije a po tom i Za-
sehe štuje i koji uvrede ne pusta bez odmazdi',
treba da se u našoj zemlji vladamo svi kao j e
dan, svi kao pripadnici irospodujućeir življa, svi
kao gospodari u našoj k u ć i .
Do takove organizacije mi ne n i o z e m o doći
nego ako naša društva o s o b i t o sokolska pridi-
^'iienio na visinu prave narodne vojske, jakeje-
od i io sno ako iz naših druztava izkorienimo sve
mano ko j e prieče da se naša družtva razvijaju
k a k o od njih zahtieva današnja naša borba,
Nadalje je zadaća, svih sinova našeg naroda
d a se ograde p r o t i svakom prodiranju talianskoga
jezika u našem javnom i obiteljskom životu, a
bogati u obrtu i trgovini. I' sv im našim mjestima Talijan žive
od h r
vatskoga truda i novca, te Hrvat valja da to
izrabljivali)je onemogući. To vriedi o s o b i t o za
Zadar.
* Taj grad žive od okolice i od novca što
ciela zemlja prinaša, i u obćini zadarskoj većina
j e pučanstva hrvatskoga, a mi ne smijemo šu
štati dok Hrvat u toj obćini ne dodje do
okoliš zadarski valja, probuditi, ekonomično
podignuti: tada je pobjeda hrvatska sjegurna, i
Zadar će postati hrvatskim gradom kao što je
bio u prošlosti.
Živio Zagreb! Bili su to dani još nevidjenog narodnog
slavlja liieli Zagreb uz tolike dike i prednosti,
što ga rese, može od sada bit i ponosan, da je
na svoje zemljište uzmo-ao privući odabrane si
nove svih slavenskih naroda, opaziti ih duhom
junaštva, uzajamne zaštite i medjusobne t o p l e
ljubavi : Zagreb je uspio ovog puta, da u sa
ma dva. dana obnovi toliko gotovo i/umrlih os
jećaja, toliko zavjetu, da učvrsti toliko nada i
odluka, uspio je, da u sama dva dana učini za
hrvatsku i slavensku misao vise, nego Što bi
se inače pisanjem, raspravljanjem i pripovjeda
čem dalo učiniti u dva decenija.
A krasan je izgledao taj naš dični glavni
grad ! Vas nakićen svetim našim trobojnicama,
sjao je o suncu nebeskome, koje mu se radovalo
i izpunjalo svaku njegovu ulicu jačim svjetlom
života i veselja.
A po tim ulicama vrvio je silan narod,
množtvo, kakova u Zagrebu još nije lulo: žurba
bijaše velika, svak je htio, da bude svugdje, da
vidi sve.
A bilo je sta i vidjeti ! Tko da to sve „-
piše i izkaze ! > Na samu tu j išao klone ruka
i volja, jer je to nemoguće. Sve. što se ovih
dana iznielo u svim našim novinama, sve je to
tek sjena, slabi odraz onog veličajno- dvodnev
nog slavlja, koje je u svačijem srcu, U svačijoj
pameti upisalo neizbrisivim, dubokim slovima, lie-
po i milo ime: Zagreb.
Da, taj Zagreb ne će nitko vise zaboraviti
ne će zaboraviti njegove ljepote, njima će se po-
nositi bio to Hrvat ili Slaven u oboj, a ponosit
će se još vise kad god i gdje god bude pripn-
viedao velirajnost i krasni uspjeh one Svesokofe
ske olimpijade, odigrane tu na očigled ono-
bezbrojno- ohćinstva, koje je začarano, razdraga
no, uzhiceiio klicalo i pjeskalo sokolskoj vojsci
i ćutilo u sebi. kako mu na sami pogled lili
vojaka krv u žilama življe kljuca, kako mu srce
jace kuca, kako mu se kosa, od strujanja slad-
kih Sustava j e z i . kako mu se duša i cieli život,
talasa i drhć I svemilja, od dragosti i ujedno
od p o n o s i . ,to Hrvat, s t o Slaven napokon uspio
UZgOJiti takove sinove, s t o uspio sirili s o k o l s k u
misao, množiti njezine vjernike i stvoriti toliku
"odnu vojsku. A ta se vojska, i odlikovala
divno.
izvedene vježbe bile su pravi triumf sokol
skog nastojanja. Kad smo to rekli, to je sve sto
slabim perom možemo da. kažemo. g.ye ostalo
može se samo ćuliti, osjećati. Ćutilo se, osjećalo
se mnogo: ćutilo se, kad je ono Zagrebačkim
krasnim nlicani prolazila omi, velebna, impozan
tna povorka usred biela dana, obasjana zlatnim
podnevnim suncem; ćutilo se. kad su pred u-
mjetni
-
prša, da se najzad obistini ona: tko Hrvat, taj
Sokol! To mora da bude, a da može biti, doka
zao nam je nekidašnji slet. Tu su se sjatila to
lika braća iz svih hrvatskih i slavenskih strana,
pa kad su ona mogla, mogu za stalno i još
druga, samo ih treba privesti u jedno kolo
i usposobit ih za vršenje dužnosti sokolstva. U-
gledajmo se u čehe i Poljake! Oni su mnogo
više u tom smjeru do sad poradili, ali ipak ne
sustaju, nit će šuštati. Oni su nam i u Zagre
bu dali živi primjer, kako zanosno i ozbiljno
shvaćaju sokolsku ideju, a do nas je, da ih u
tome sliediino, da se s njima natječemo, jer so-
kolstvo i nije drugo nego neprestano natjecanje
u radu za korist roda i domovine svoje.
Mi snio podpuno uvjereni, da će veliki,
uspjeli svesokolski slet u Zagrebu donieti obilna
ploda. Nasi su S o k o l i tu unio-., vidjeti, imali
su što naućiti, a sad je na njima, da se tim i
okoriste. Drugim pak otačbenicima, koji su pri
sustvovali sletu i vidjeli, što sve znači „ Sokol -
mora sad hiti glavna briga, da podupru svugdje
Sokol i da, ga osnuju svugdje, gdje ga još kod
Kad se tako bude radilo, i d će Be sa
zadovoljstvom kazati, da nismo uzalud išli u
Zagreb, a Zagreb pako bit će još ponosniji, još
sretniji, što je doprinio množenju hrvatskog so-
svesokolskom sletu moći da prikupi, da primi,
da pogosti još većom radošću veći broj hrvat
skih sokolova, i tako uviek napred, dok u tu
narodnu vojsku ne udje svak, koji može i mora
da sluzi samo domovini, dok u nju ne udje svak.
at !
Dao Bog, bilo to što skorije, a medjuto
Živio Zagreb, nas bieli glavni grad naša prie-
d o h u e a krasna ! Živjela Hrvatska !
S o k o I s I \ o. Prvi hrvatski svesokolski slet, obdržan
dne
g i :i o nij. u Zagrebu dokazao je najrječitije
koliko nam potrebito i znamenito sokolstve. On-
djo smo imali prigode uvjeriti se, kako je ono
samo kadro, da doskora postane najvažnijim čim
benikom naše narodne organizacije. Ono je baš
kao stvoreno, da u tu svrhu učini prve i na
jodlučnije korake, k o j e inače ne bi m o d a da
preduziue nijedna stranačka skupina. Jer kto na Žalost kod
nas
svaka stranka mnogo drži do prvenstva i u sta
novitim slučajevima kao da ne zna za vrlinu
popuštanja i priznavanja onoga, što je druga
koja stranka dobro zamislila i započela.
Sokolstvo spram svega toga ima tu sreću
i tu prednost, što se nalazi nad svim strankama,
što dapače ne dopušta, da na nj utječu stranač
ki odnošaji. Ono se nalazi izključivo u službi
domovine bez obzira na to, da li će koji njegov
član u toj službi bit viši ili niži. Tu se svi
smatraju prostim vojnicima, kad imadu na sebi
sokolsku odoru, i ta odora upravo ih čisti od
svake nenavisli, od svakog nadmetanja, u obće
od svili ubitačnih onih ambicija, od kojih boluje
naš javni politički život.
Budući takovo, veoma je naravno, ako dr
žimo, da je sokolstvo za nas Hrvate od (neve
like potrebe i znamenitosti. Ono ima kod nas
iku zadaću, — zadaću, koju na korist naše
obće narodne stvari ne može nitko do njega da
Ispuni. — Ono iiiia u sebi sve zdrave uvjete za
onu akcija, koja će pitanje naše narodne orga
nizacije sretno pokrenuti, a ako Bog da, još
sretnije i dokonćoti.
Prožniani tim uvjerenjem mi moramo da od
danas unapried svako toliko upozorimo naše ro
doljube širom domovine naše na potrebu, da se
sokolstvo što više razgrani i razširi po svuda,
gdje živimo kao narod. Svako zanemarivanje,
svaka neodlučnost ili apatija u ovom pogledu bit
će težka pogreška, koja će se vrlo brzo osvetiti
ne samo pojedinim mjestima već i cieloj zemlji.
Svak danas mora da gleda, kako će sebi stvo
riti i namaknuti najuspješnja sredstva obrane i
samouzdržavanja, a mi kao narod možemo dodu
še mnogo toga u to ime učiniti, ali uviek posve
malo bez sokolstva. — Sokolstvo je obrambeni
nasip svemu onome, što kao Hrvati ucinisiuo,
činimo, i mislimo činiti za vlastito dobro i na-
predak.
Mi smo i do sad dosta radili, dosta nasto
jali, ali od svega toga rada i nastojanja niduo
imali željene koristi, jer su nasi neprijatelji mo
gli gotovo uviek nesmetano doći na nas posjed
i kvariti nam račune, Nismo imali snage, da im
to zapriećimo. A oni su na to isli dalje, bas
poput vukova, koji prodiru sve više napried u
solo. kad ne čuju lavež stražamih pasa. I već
su toliko dalje pošli luli. iza, kako su nam op-
i istu kumi. da su htjeli napokon grabežnim
svojini noktima zaseći i u naša srca. uhiti u
njima i čuvstva i osjećaje, i učinit nas bezeuv-
stvene. nienie. obratit nas u sinje robove.
,\l u laj čas na našem tlu ponikao S o k o l ,
(»n je zaustavio onu zločinačku ruku. s t o se bila
mašila i za samim narodnim srcem i doviknuo
neprijatelju: S to j ! to srce ne dam. to srce j a
hranim, jer dok je srca. d.dle je i života!- —
I doista. Sokol nas ostao je uviek vjeran
sebi. On je snaga, on je moć narodna, a biti
će j o s jači i moćniji, ako ga svugdje usianavi-
nio. ako i najmanje uase mjesto postane Ijego-
Za sad nam mora najviše to na srcu ležati.
zori i prigovori, da naša mala mjesta, ni^tt-seln
nisu prikladna za ustanovljenje sokolskih druž-
tava. Sokol može u nas svugdje da se ustanovi,
ako ne kao neodvisno družtvo. a to kao podruž
nica družtva u bližnjoj varoši ili gradu. Ako
jedno maleno solo, kao što je Mandalina kod Ši
benika može imati onako uzotni seoski Sokol,
zašto ga ne mogu imati i druga naša sela l
Na p o s a o dakle, rodoljubi diljem ciele Hr
vatske! Na posao oko utemeljenja sokolskih druž-
tava svugdje, gdje ih još nema, a kad ih bude
svugdje, onda ćemo se lako sporazumjeti, qnda
će nam, vjerujte, druge ptice zapjevati. —
Živjelo i množilo se dakle hrvatsko So
kolstvo! — ^
O r d a barbari giannizzeri, Dibali, a s s a s s i n i . .
A to je da smo mi Hrvati barbarski čopor, janjičari, ljudožderi,
razbojnici i naše je ime okaljano vječnom „infamijom", svim što je
najgore i najniže »a svietu. Ovako u našoj zemlji piše list
talijana, gnjusni Dalmata.
Na Rieci su naši bili dočekani kamenjem, revolverima, štapovima,
proti njima se bacalo sa prozora zastupnika Zanelle stolice, vruća
voda, nečist, noćni sudovi i t. d. proti njima su letile razbivene
čase piva, bntilje i t. d. i oni su udarce vraćali, porazbijali
koju glavu i kat'anu napadača pa za tp su eto razbojnici i t. d.
Proti njima je biesnilo riečko redarstvo golim sabijam i sjekli su
im ruke a naši tim čuvarima reda oteli 4 sablje pa za to su
„ean-nibali".
Na Rieci se našima, ako bi se našli sami, razbijale glave asred
bielog dana, napadalo dućane; večer se na njih iz revolvera pucalo,
a oni su Vraćali milo za drago pa eto za to su »assassini".
U Zadru, u svojoj zemlji nisu sa smjeli izkr-cati, bili su i
jesu bez prestanka napadnuti i za to smo »barbari*... U Zadru su na
smrt ranjerm dva naša čovjeka; na Rieci su više od jednog težko
ranjeni; u Šibeniku je jedan na.š vojnik fcžko i pogibeljno ranjen;
u Dubrovniku je jedan jedini ranjen i
, janjičari, Ijudo to Hrvat i eto za to smo barb deri razbojnici
. . . .
Do kad će to trajati da nas u našoj zemlji rukovet odroda
napada, zlostavlja i toliko mrzi da nas
Do kad će to trajati? Jeli moguće da ćemo moći hladnokrvno sve
to podnašati ? Do kada će to trajati, da se naša krv prolieva kao
da je voda? Naša krv kojom se Talijani rugaju ?
v M a l o p r i s p o d o b e . Prošlih dana prigodom
svesbkolskog slavlja u
Zagrebu imali smo izmedj ostaloga prigodu, da se upoznamo s
nekim odličnim učiteljima 0 lianovini.a posebice opet s onima, koji
službuju u našem bie-lom Zagrebu. Ovi su nas vrlo srdačno primili u
svoj „Učiteljski Dom" i iznenadili nas svojini zanosom i svojim
simpatijama prema braći iz Dalmacije. Ti učitelji, kao da nisu od
nas ni najmanje odielje-ni, ćute za nas i čuvstvuju s nama kao
rodjena braća. D njihovoj kući bili smo kao u svojoj, što se tiče
bratskog gostoprimstva, što se liče srca i iskrenosti, ali što se
svega drugog tiče, mi u njihovoj kući oćutjesmo težku bol,
oćutjesmo stid u dubini duše svoje, kad vidjesmo, gdje su ti
učitelji uaprnm našima, kad opazismo kakovo je u njih staležko
u-redjenje i napredovanje. Oni prema našim učiteljima imaju sve,
naši prema njima nemaju ništa. Razlika
nju ojei ica prc
edjeno
obće min dobr jer i dobro uredjeno i napredno učiteljstv mnogo,
vrlo mnogo doprinieti tom obćeni narodnom dobru, moramo reći što
mislimo, što osjećamo pred razlikom, koju sad spomenusmo.
Banovinski učitelji imaj svoj krasni .Učiteljski Dom", kojim bi
se učitelji i naprednijih naroda ponosili. A taj dom podigli su oni
sve svojom vlastitom žrtvom, i uz pripomoć ljudi, koji znadu
cie-niti i pomagati pučko učiteljstvo. Bili se moglo što takova uz
današnje prilike kod nas u Dalmaciji o stvarati? Krvav je ovaj
upit! -— U nas u Dalmaciji ustrojen je »Savez dalmatinskih
učitelja", pa taj „Savez" ne može da već uzdrži ni svoje glasilo, a
kamo li da pomisli na ustrojenje „Učiteljskog konvikta", za koji se
je ipak bio zauzeo. U nas je sve potišteno, sve ubiveno, sve
zanemareno. U Banovini učitelji podigoše svoj „Dom", učiniše još
mnogo toga, što ćemo kasnije spomenuti, a to sve u zadnje doba,
dakle u doba, kad je u Hrvatskoj vladala nemila Kluienovska
tiranija, kad je vladala protunarodna magjaronska vlada, a to
znači, da je u Banovini bilo ipak tada bolje, nego li u Dalmaciji,
jer ni ta protunarodna vlada nije toliko tlačila i gnjavila
učiteljstvo, koliko ga tlači i gnjavi ona u Dalmaciji, pod kojom
nije u stanju ni toliko se maknuti, da jedno svoje glasilo, jedan
svoj „Savez" podupre i uzdrži. Sama ova činjenica bila bi dovoljna
za obćenitu karakterizaciju naših žalo,stnih prilika.
U Banovini učitelji imaju u svom „Domu" krasno uredjeni „Školski
muzej.1' Taj je muzej tako bogat, da su se mnogi pred neti iz njega
ustupili prevre.neno za veliku sokolsko-higijensku izložbu,
priredjenu onomadne u Zagrebu prigodom svesokol-skog sleta. — U
Banovini učitelji imaju svoj „Učiteljski konvikt", čije blagodati
osjećaju tolike učiteljske obitelji. U Banovini učitelji imaju
blagajnicu, štedionicu, koja izvrstno djeluje. Gledali smo na na
svoje oči učitelje oko toga posla zabavljene. To vam je cieli ured,
i tu svak radi požrtvovno za svoje staležko dobro. U Banovini
učitelji imada po više stručnih listova, imaju omladinskih
časopisa; tamo vlada dieli učiteljima podpore u svrhu naučnih
putovanja, tamo u jednu rieč; sve ide liepo, sve napreduje, — — a
kod nas u Dalmaciji ?
Bolje nam je mučati, nego na taj upit odgovoriti. Crvenilo nas
oblieva.^Bit će, da su kod nas mnogo tome krivi i isti učitelji,
ali je daleko više kriva vlada, sistem, koji od pučkih učitelja
traži
za razvoj, za napredak školstva, valjda iz straha, da se uz
napredno školstvo ne podigne narod, Hrvat u Dalmaciji, koji od
vjekova čami pod pritiskom raznih vlada, kojima je bila najpreča
briga podržavati tminu i neznanstvo. U tome ili sliedi vrlo vjerno
i današnja vlada.
Kad na sve to promislimo, onda naše uvjere-renje, da moramo svim
silama raditi oko promjene, oko poboljšanja današnjeg našeg
nesnosnog stanja,
uvjei , da škol-
Ine dobrobit i 0.1,1 iele
spa edil l jei Hri tskoi
Svak, koji za tu dobrobit osjeća, koji ju hoće i želi što prije
dočekati, mora radit, za ujedinjenje svih narodnih sila, a
učiteljstvo pak naše na osobit način može tu radnju i potaknuti i
poduprieti i proširiti, jer će i njemu bit samo onda bolje i ljepše
kad bude u svemu i po svemu jedno s bratskim uči -teljstvom u
Banovini.
Ovako raztrgai možemo napredovati
i nazadujemo. Ujedinjeni sam Ova istina nek naš* vodi u ci ga
ulažemo kao narod, da prvo svoji i slobodni. —
Pio Negri — varalica. Već od vise dana primamo raznih lužaba
pr
ovome talijomanu, koji se ovdje u Šibeniku podkož' novcem
hrvatskog pučanstva, a tome pučanstvu uvi i svugdje odvraća samo
crnom uezaiivalnošću i pr žirom.
Ovih dana premjestio je agenciju mjestnog p-robrodarskog družtva
u svoje nove lokale pod t a r som izpod Poreznog ureda, na mjesto
vrlo nezgod i van ruke za putnike i trgovinu. Carinarski n prelazi
ondje, gdje je ta agencija do sad bila, dakako jer zgodnije mjesto,
a Negri ga ostavlja prelazi negdje, gdje samo njemu može bili poćud
i koristno. Bilo je mnogo bolje i pametnije naći agenciju mjesta
iza Lhudnve na istoj obali, ta o dje ima lokala dosta!
Ali sve ovo ne bi još ništa bilo prema onom što je gospar Negri
u svoje sebične svrbe znao skuha. Doznajemo, da će novo
parobrodarsko druži „Dalmatia* povjeriti agenciju Šibenika
maloljetiu sinu Ncgta, koji prožet sav dubom iredentizma ni još
više nego li mu otac sve, što je nama Hrvati: sveto t. j . jezik,
narodnost i domovinu našu.
Odkad je god gospar Negri ušao u ovo posA
ječe šibensko parobrodarsko družtvo, odtad nije n kad htio
puštati, da se na družtvenim parobrodi" vije hrvatski barjak,
sasvim tim, da su većina dr gova hrvali. Druga parobrodarska
domaća, druži toga ne čine, jer časte našu zemlju i narodnost. D
puz Negri i ne zna hrvatski ; u toliko godina, je u Šibeniku, ni da
je jedne besjede hrvatske z jiamtio, a njegov sin po gotovo. Pa evo
i sada o~ je stavio talijansku tablu povrh agencije, dok s druga
družtva, pa i Llovd isti, imaju hrvatsku. ' znači, da dotični
upravitelji nemaju crn obraz, k što ga ima Negri — nomen e.t omen —
koji iz me nizke špekulacije boće da postavi svoga sina gentom u
Šibeniku i u tu svrhu služi se još niži još gad nij im sredstvima:
varkom i obsjenom. D a j g. Negri imalo pošten, on bi se osvrnuo na
svoje drugove u družtvu, njih hi počastio, jer su ga oni^ uzdigli i
učinili za nj mnogo više nego li je zaslužio.
Poznato nam je, da su upravitelji dalm. parob družtava i naši
zastupnici na skupnoj sjednici bil zaključili, da se agencije imaju
povjeriti našim Iju? dima, koji znadu jezik naš i štuju ga i ljube,
i ko, su žrtvovali dosta svoga novca za uzdržanje razni" dosadanjih
plovitba. Danas nasuprot doznajemo, < se za Šibenik hoće sve to
da prebrdi i da se -age' cija kani povjeriti dječaku, dopuzu,
mrzitelju što je hrvatsko.
U ovu svrhu g. Negri dao je zlobno razumj" odlučujućim
čimbenicima u ovom pitanju, da su nj govi drugovi s njim složni i
dogovorni, da "se s cija povjeri njegovu sinu, a kad tamo, kako
čujem oni o tome nisu nikad ni sanjali, nit bi ikad to d pustili,
jer bi to bio novi pokušaj njihova izrablj, vanja sa strane tog
čovjeka, koji je u malo j u Šibeniku postao bogatašem vodeći sve
posle ! svoju ruku i navraćajuć uviek vodu samo mlin.
Već po ovome postupanju može se znati če je sve kadai laj
đotepuh, taj hrvatožder, kojemu j samo vlastita kesa sveta, te ne
misli, što će sve trgovci i gradjanstvo, kad vide, gdje se on svuj
nameće, gdie hoće da proturi sina tamo, gdje o više nebi mogao da
bude, kao upravitelj nov družtva.
Ali nek gospar Negri bude uvjeren, da ni govci ni gradjanstvo ne
bi toga ravnadušno prog cali, jer su i onako već siti njegova
pašovanja, i j ne bi nipošto htjeli vidjeti, da u novoj agenciji
tt| njegova sina gospodari i drugi dopuz poznati Ur8g| lić, koji je
proti sebi na okružnom sudištu u Zad
Al nije tu da ga ulaze samo šibenski trgov i gradjanstvo. Ulaze
ga i sva druga naša doma" parobrodarska družtva, ulaze ga
zastupnici ministarstvo trgovine, koje je Negri naprosto lio"
prevariti u pitanju mjestne agencije, i koji će zna na dostojau
način odbiti i osujetiti ovaj njegov dri ki i nepošteni pokušaj,
koji kad bi igda uspio, b*t bi na obću našu sramotu. To se ne smije
dopusti' nikako. Dopuz, neprijatelj naš ne smije ni doći vi£ u
doticaj s nama. Siti smo uvrjeda i nasilja tih d f l ' l l / ;
l< a ako nam ih tko hoće baš silom da nametn" i l m i femo ih
silom da smetneino — Za dan dosta.
U (I r
Ira,, Le,,«tir hi,
jstrukin pučki
radnik. Odužio nastojanjem t.
ičitelj i pisanj"
-
piipoviesti \ isti popula i toga javlja je prvih godina svog
knjižovnikovanja i liepiin, uspjelim pjesmama, kojima je sobi
prokrčio bio odmah put medju stupce »Vienca*. Kao pjesnik nije
dođu-ge Bog zna koliko stvorio i napisao, ali je pokazao, da je
pjesnik po čuvstvu, po smisaonosti, a i po nadahnuću. Grjehota, što
nije i nadalje botio obradji-vati pjesničko polje. Možda je to
učinio baš za to, da se svom dušom posveti drugoj grani
književnosti t. j . novelistici, gdje je zbilja uspjeo i napisao
toliko krasnih pripovjesti, radi kojib će mu ostati ime u povjesti
hrvatske književnosti
opaziti. Ako iko baš Lepušiću hrvatska kritik radio i radio, ali
o njegovu radu nitko nikad ni da bi slovca proslovio. Ako se danas
on spominje, to je
se tekar urednici naših književnih listova sjećaju, da je
obstojao i Lepušić i da je pisao krasnih stvari. Spominjemo se, kad
je ono izlazio „Novi Vie'k". U-rednis tvo totre bilo raznim
upitima
rekn o njoj i o književnicima svoj' sud. Tu se (ada D« odgovor
napisalo mnogo toga, spomenuli su se svi, pa i književni pigmejci,
ali r-e Lepušića skroz »boravilo. A Zašto? Jer se nije javljao
"vako koliko ili neprestano, već samo kadikad uspjelom kakvom
radnjicom, pa bi svim tim razmacima ljudi na nj vrlo lako
zaboravljali. Ne vjerujem, da je tu bilo hotimična zapostavljanja
ovog čvovjeka, ali svakako i zaboravnost nije uviek takova, da se.
može o-pravdati.
Bilo kako bilo, ostaje, da je Lepušić bio izvrstan popularni
pripovjedač, i da je sa svojim „Bo-sanćicama" stekao sebi liep glas
i dostojno mjesto u našoj književnoj republici.
Osim toga i brojnih drugih pripoviesti, napisao je za mladež
„Sto izvornih basana", onda .odabrane basne", „Cvjctnik"
„Dragoljub" i „Kraljević".
On spada medju one prve hrvatske učitelje, koji podjoše nakon
bo.sansko-hercegovačke zapreme u Bosnu, da ondje službuju i
rade.
Službovao je u raznim mjestima, pa i u glavnom gradu Sarajevu,
pa se nakon mnogogodišnje službe vratio kući i nastavio službu u
Hrvatskoj do svoje smrti. Bio je rodom iz Zagreba (1855).
Kao djak mnogo je putovao, te je prošao pješke cielu Hrvatsku i
Dalmaciju do Crne gore, a vratio se Hercegovinom i Bosnom. Na tom
putu upoznao je u Arbanasima u Dalmaciji našeg čestitoga Don Stjepa
Buzolića, koji ga djaka objeručke primi, počasti i nadari, i kojega
je smrt Lepušića siluo potresla, tako da mu je žalost za Buzolićem
izmamila jednu od najljepših njegovih pjesama.
Zaključujuć ove tužne redke o Kozarcu i Lepušiću, kojih više
nema, da rade : pišu za naš hrvatski narod, upozorit ćemo
sastavljače naših .povjesti" književnosti, a poimence gosp.
Šurmina, da se u buduće pri novim ili popravljenim izdanjima
takovih knjiga sjete i Lepušića, te još mnogih drugih radnika koji
su do sad bili mimoidjeni, a nisu toga zaslužili.
Slava Josipu Kozarcu i Ivanu Lepušiću !
NAŠI DOPISI. Gradac, makarsko primorje.
Iza, kako nam bi mogle pripovijedati matare, datare o
avanzamentn g. upravitelja amošnj« područne vage, koji ga na
poklone i Beču ođtura. te povrati svjetlijim u životu na radost i
utjehu svojih moresca, a per dispetto ni »cinici, koji mu nedadoSe
druge objave avanzamentn u Objavitelju, već ovo je četvrti put kako
se nad njim daju i satii mortah, da mora opet odćuliti na kojoj
područnici i doživjeti fiasco. Amo mu ne mirliši kako bi hćeo hotel
Be-nić, nije sumu po ćudi neki dittougi, jer ti ga umiju i znadu o
izgonim, kamini kaznain i plati u vagi, uza svu njegovu importanzu,
koju snosi sa vulkanićnom silom koja ga uzgorita. odaje, i boce da
prikrije tamnom koprenom zaboravi sve i svaka dosadašnja, ne bili
mu se milost smilovanja u daljnjem obstanku i tu našla. Uzalud, moj
Luka, tvoja muka. Red je ostaviti romantični položaj, i plavetno
nebo tvojih milih uspomena i nada, n a pustoj oazi primorskoga žala
i potećet tane., gdje oro gnjezdo vrh timora vije, jer slobode u
ravnici nije.
Vulkan.
K u i u.
Grohljišle spada medju prve potrebo u mjestu, aelu, varošu kao i
u gradu - a o toj po mome muienju veoma važnoj potrebi, nitko se
nije od gospode naših dopisnika našao, da je jednu rieć preko
listova u sviet proturio, e da sa/nadu i strani ljudi kako se
postupa u Kninu pitanjem pokapanja mrtvaca Rimo-Katoličke
vjere.
0 ovom pitanju ne ćemo na dugo otezati, niti ga potanko
opisivati. To ćemo možda drugi put i svaku sitnicu o istom u
javnost turiti. Današnjim dopisom hoćemo da predočimo stvar
javnosti, neka
sudi o revnosti i brzini riešenja ovog pitanja Kninskog
Katoličkog novog grobljišta sa strane ovo-mjestnog ohćinskog
upraviteljstva.
C. K. Kotarsko Poglavarstvo u Kninu, sa svojom odlukom koje
nadnevak ni broj nije nam točno poznat, donielo je do znanja
Crkovinarstvu Sv. Ante u Kninu i onom Sv. Jakova u Vrpolju, odnosno
Ob-ćinskog Upraviteljstva u Kninu, zabranu pokopava nj a mrtvih u
katoličkom grobljištu zvanu Sv. Jakova u Kninskompoljn i to baš od
dneva 1/9 1904, istodobno pozivajuć ovo zadnje, da se poštara za
novo grobljište i ostavljajuć mu ujeki rok za eveu-tualui priziv na
Namjestništvo proti zabrani u go-
Misleć Obć. Upraviteljstvo da je sa [spomenutom poglavarstvenom
odlukom obterećeno jer se radi izključivo o zabrani katoličkog
grobljišta, i da donekle učini vidjeti narodu katoličke vjere, da
se za isto stara, to toliko kako bi se reklo ,,pro forma" sastavi
izcii'ranih par redaka utoka, u nadi da će istim donekle
Namjeslništvo prisilili da odluka poglavarstvom! uništena bude, a
katolicim ostane prosto pokopavanje na spomenutom mjestu kao i do
sada. Ali nada se izjalovi, a to s toga, šio je na-mjestništvo
nakon izviđa učinjenih, našlo sbodnim da odluku poglavarstvom!
potvrdi, a utok kao nete-meljit odbaci. Uslied toga riešenja bi
grobljište Sv. Jakova zatvoreno, a katolici morali su se kao na
primjer, njeki gradjani pokopavati u Biskupiji i Pot-koujn kao što
i dan danas sliedi, a njeki težaci pod
• hrastić ili brestić u vlastitoj ogradi. Sad pitamo da javno
mnienje o tom postupa
nju sudi. Na ovakovo postupanje mislimo, da će se cielo javno
mnienje složiti u odgovoru. Sramota i sto put sramota! Ali na
žalost tako je, jer se radi o katoličkom grobljištu, a rada bi smo
znati bi li ovo postupanje bilo jednako kad bi se radilo o
grobljištu za pravoslavne hristjane. Možda da bi, ali nije nam
moguće u što takova povjerovati. Do vidova!
V I E S T L Rađi uepredvidivih, a neođklonivih razloga
n i s m o mogli objelodaniti zadnji broj. Nadamo se. da ćemo to
nadoknaditi u buduće.
Promjene na lučkom uredu. Danas je preuzeo upravu mjestnog
lučkog ureda g. Marian Sele-strin lučki pomoćnik,, rodom iz
Zadarskih otoka. Poznat je ko strog i pravedan činovnik. Gosp.
Gladuhć, koji je zamjenjivao g. Katalinića odputovao je na svoje
mjesto u Zadar.
Izvoz drvlja. Na obali skladišta Steimbeiss krcaju drvlje
parobrodi „Coloniale" i .Tigullio".
Katni brod „Basilisc" doplovio je u četvrtak u našu luku i iza
kako se je obskrbio živežem i ugljenom odputovao je dalje.
Kinancialna torpiljarka „Adria" iz Trsta bila. je u petak u
našoj luci.
Izložba životinja. Vlada je odlučila prirediti za dan 13
studenoga izložbu životinja u Kninu uz nagrade. Potanje nosi
„Objavitelj Dalmatinski".
Pobjegao vojnik. Kad je ratno brodovlje koncem ovog mjeseca bilo
u Trogiru s broda „Karlo VI." pobjegao je jedan vojnik rodom iz
Ugarske i bio je uapšen od Šibenskili redara i predan vojničkoj
vlasti, koja ga je odpremila u l'ulj.
Nabava sjemenja. Poljodjelska poslovnica u Zadru otvorila je
upis za nabavljanje sjemenja pšenice i livadnih trava. Komu treba,
nek se obrati istoj. Bok za prijave traje šest sedmica.
0 dočeku Ceha primamo: Dopisnik „Jedinstva" u dva uavratka hoće
da prikaže, da je doček Čeha u Šibeniku bio jako mršav, nikakav, a
naprotiv je istina, da je dočeku prisustvovalo od 3000 do 3500
osoba i da je bio uprav srdačan i na zadovoljstvo koliko Čeha
toliko i gradjanstva. Što se dopisnik tuži da nije bio niko
obaviešten, najbolje ga pobija činjenica, što je onoliko muožtvo
dočeku prisustvovalo, premda se za njihov dolazak nije doznalo nego
večer prije. Kadi toga je i razumljivo da svak nije mogao biti
obaviešten, pa ako nije i dopisnik „Jedinstva" primio službenog
poziva, mogao je ipak doći na doček, koji njegovim prisustvom ne bi
valjda bio veli-
Poglavar Madirazza počeo je lupati kao bie-san Bachovom patentom
po našim mladićima za posve nedužne stvari, te ih redom sudi na 14
danaza-
našali mačku u mjaukanju : miau, minu. Ima još i drugih znakova
po kojima se može suditi da gosp. Madirazza hoće da se izkažc
pravim dopisnikom i ptivrlemkom „Dalmate", ali o tomu drugom
zgodom
kad njegova izazivanja prestanu.
IMiiamitardi. U prošli petak po podne dove-leni su u Sudbene uze
Jerolim Pendjer Antin reč. v'alabrič, Aras Jakov p. Mate i Božo
Despot Antin iva trojica iz Mandaline, s toga što ih je ribarska
itraža zatekla gdje ribaju dinamitom.
Umrla. Na 3. ov. mj. u 5 sati po.podne preminula je ovdje
gospodja Kata pl. Grisogono, rodjena Koporčić, supruga gosp.
Mibangjela pl. Gri-sogona, predsjednika mjestnog okružnog suda.
Njezina brza smrt bolno je odjeknula u cielom gradu, a i dalje,
svugdje, gdje je god tko poznavao plem. pokojnicu, jer se je ona
baš uzorno odlikovala kao dobra majka, žena i domaćica, uzgojivši
dičnu kitu rodoljubnih sinova i kćeri. Veliko saučešće grada
pokazalo se i na njezinu sprovodu. Iz Šibenika preneseno je mrtvo
tielo u Split. Dobroj pokojnici bila zemlja laka, a obitelji naše
toplo saučešće!
Iz Splita. I' nedjelju dne 9. o. mj. bbđržana je ovdje u dvorani
pučke škole na Lučcu obća i glavna skupština .Saveza dalmat.
učitelja" pod predsjedanjem gosp. Frana Bradica. Sastanku je
prisustvovao liep broj učitelja i učiteljica, ukupno preko (¡11. Na
sastanak je stiglo i dosta luzojavnih pozdra-va i izjava
pristajanja. Viečalo se ozbiljno i dostojanstveno, te je cieli
dnevni red bio izcrpljen na način, koji mora svakog učitelja
zadovoljiti, jer su se poprimili vrlo zgodni i liepi zaključci, za
koje treba, da se od sada učiteljstvo u pokrajini složno zauzme, a
lo ce najbolje učiniti, bude li i moralno i materijalno podupirale
.Savez" u svojim nastojanjima, odlučilo se i o osnivanju
„Učiteljskih družtava", koja će učiteljima biti stjecište rada za
staležku im organizaciju i po kojima će „Savez" moći daleko
uspjeSttije odazivati se svojim dužnostima. Željeti je, da tako i
bude, te da već novom školskom godinom započme u toni smislu
u/trajniji i intensivniji učiteljski rad.
. Imali su istog dana na večer svoj sastanak i poštarski
majstori. Prisustvovalo ih preko pedeset. K a k o čujemo, i oni su
poprimili njekoliko zgodnih zaglavaka za poboljšanje svog
ekonomskog stanja, a odlučili su k tome pokrenuti u Splitu i svoje
glasilo.
Pišu nam iz Tiesna: Par naših taljanaša ne će da se osvjesti, te
i u zadnjem „11 Dalmata" napadaju obćinu i javnu dobrotvornost,
akoprem i sami znadu, da je sve u dobrim rukama. Na naše mlado
družtvo „Hrvatski Sokol" navlastito su biesni. Mi razumijemo taj
njihov bies, ali uzalud!
Sokolaš. Primili smo sa zahvaluošću : Pučki Koledar
za god. 1907. Josip Onyszkie\\iecz : "Zadnji trzaji", slike iz
dubrovačke prošlosti (II. svezak). — Dr. Fran S. Gundrum Oriovčanin
: Njega zubi. — Sve su ove knjige vrlo zanimljiva sadržaja, te ih
toplo preporučujemo.
,.0 školskim prilikama u Crnoj Gori" re-ferisao je g. Gjuro
Špadijer, uprav, škola, na učiteljskom kongresu u Beogradu. Po
ovome referatu ima u Crnoj Gori 100 osnov. škola sa 140 učitelja i
učiteljica i 650) učenika. Postoji Velika Gimnazija, bog.
učiteljska škola, viša ženska škola i druge manje. Nama je vrlo
malo poznato što o školama u Crnoj Gori, te preporučujemo ovaj
referat čitalačkoj publici, jer on to i zaslužuje sa svakoga
gledišta.
P. Lične viesti. Naš sugradjanin M. P. 0 . Sera
fin Dr. M.a Belamarić redodržavnik države Dalma-tinsko-Paduauske
od prošlog ntorka boravi u našem gradu u svom zvaničnom poslu.
Jamatva, Ovih dana počela je berba groždja u Šibenskoj okolici.
Vinogradi su ove godine donieli obilat plod. Vremena ugadjala, pa
je vrst mašta posve dobra. Zadnja kiša bila je prava mana za
vinograde, koji se modre, k6 u sred pramaljeća. Nadamo se, da će i
vrsti vina biti dobre. Želimo da bude kupaca e da narod što prije
unovči plod svojih žuljeva.
Jedna preporuka. Opaža se, a u zadnje doba uprav upada u oko,
kako se slabo pazi na pretrge bilo na plokati zeleni, bilo na
pazaru, na moru pa i u ribarnici. Danas sve što u grad stigne na
prodaju, sve upada u ruke zakupnica i zakupnika; tako da se ne može
ništa kupiti iz vlastnikovih ruku. Bilo bi dobro, da se obćina
poštara, kako da njezine odredbe budu tačno obsluživane.
F. M. Netschek k. k. Hoflieferant, krojač u Beču, to vam je
jedan od najprepredenijih njemačkih Židova, koji šalje i u
Dalmaciju svoje agente za naručbe mužkib odiela. Nama je dužnost
upozoriti naše obćinstvo na ovog nikogovića, koji je svega kadar, a
da dokažemo da je zbilja takov navest ćemo ovdje ovaj istinski
slučaj. Kod agenta toga Netscbe-ka naručio naš čovjek jedne hlače
po uzorku, kojega je odrezak kod sebe pridržao. Prispjele hlače, al
kad lamo od sasvim druge tele. Naručitelj ih vraća, ali ih gospar
Netschek ne prima, već ih opet vraća, kao da hoće na silu. da se s
pošte pridiguu. Naručitelj ih opet povraća, ponovnom odporukom, da
vrsta tkanine ne odgovara uzorku. Prošlo njekoliko mjeseci, a
gospar Netschek čini naručitelju tražbu za dotični iznos. Ako ovo
nije skrajni bezohrazluk i židovska švindlarija, onda nije ni more
slano. — Upozoruje-mo naš sviet na ovu glasovitu tvrdku, pa ako
ikome pristupi na vrata agent gosp. F. M. Netscheka, n ka ga
odpravi onako, kako se sličnim bezobraznu ma dolikuje.
Molimo sve naše novine, da ovo preštampaju, neka ciela pokrajina
upoznade g. Netscheka.
Veliki Ćiril-Metodski koledar. Izdao ga na korist družbe sv.
Ćirila i Metoda, za spašavanje hrvatske djece u Istri, klub
Ćiril-Metodskih zidara u Zagrebu. Uredio Dr. Milan Ogrizović.
Naklada hrvatske knjižare i industrije papira (Lav. Klein) u
Zagrebu, Jurišićeva, ulica. Ciena 1. K. 60. fil. broši-rano, a
uvezano K. 2.
Evo prilike za svakoga Hrvata, da učini rodoljubno djelo i
pomogne patriotsko nastojanje hrvatskih boraca u otudjenoj Istri.
Uz neznatni novčani prinos dao je kupac ovoga koledara dar družbi,
a za uzdarje dobiva bogato opremljen koledar velikoga formata. Već
je doba, da u Hrvatskoj stanemo na put raznim tudjim podhvatima i
spekulacijama, koji su nam uz visoku eienu nudili kojekakvu
koledarsku robu. Ovo je pravi hrvatski koledar, a k tomu od velike
književne vriednosti, o čem se svatko može uvjeriti, ako samo
prolista njegov zabavno poučni dio.
Poslie podpunoga i izerpivoga koledara 8 dnevnikom, sajmovima
itd. dolazi oko 11 štampanih a-raka ugodnoga, zabavnoga i
patriotskoga štiva. Velik njegov dio namienjen je upoznavanju Istre
i istarskih prilika. Tu se nalaze slike prvih pokretača hrvatske
misli u Istri : biskupa Dobrile, Vitezica, Spin-čića, Mandića, cara
Eraina, Laginje, Jelušića, pa književnika Kumičića, Katalinića. Uz
slike su književni prilozi, ponajviše iz Istre. U ostalim se
člancima može čovjek liepo informirati o svim družlvenim,
političkim i kulturnim prilikama, bibliografiji i. t. d.
a posvuda izraedju teksta slike. Pokraj istarskoga diela nalaze
se i ostali pri
lozi zabavnoga sadržaja od naših ponajboljih pisaca i
spisateljica.
To sve dobiva čitatelj Ćiril-Metodskoga koledara za malu eienu
od 1. K. i 60. fil., a još k tome čini rodoljubno djelo, jer će
družba, bude li dobre prodje, imati od koledara vrlo liepu korist.
Mi s to ga svakomu rodoljubnom Hrvatu toplo i iskreno pre-poručamo
ovo patriotsko poduzeće Ćiril-Metodskih zidara.
Za družbu Sv. ( ir i la i Metoda u I s t r i primilo je naše
uredništvo od gospodjica Jozice Lašno-vetz iz Zadra — Marice
Jtiretić iz Makarske — i gospode Mate Bonačića — Marina Jozovića iz
Splita K 149:04 — sakupljene u željeznici na provratku sokolaša iz
Zagreba u Dalmaciju. Ovaj iznos bio nam je predan od gosp. Pavla
Kovačeva. Živili sakupljači i sakupljačice!
Nadalja u istu svrhu primili smo K 2 od gosp. Klaudija Barbetti
— mjesto zahvale na čestitkama upravljenim mu prigodom njegovog
imenovanja stalnim profesorom u Splitu.
Od gosp. Pia Terzanovića K 2, od gosp. Vil-ma Beroša K 4 — u
počast blage uspomene Kate pl. Grisogono.
Od gosp. Hinka Bulata K 4 — skupljene na parobrodu iz Zadra do
Šibenika.
Ukupno K 161:04. Prije izkazanik K. 558:51). Svega K 719:54.
Napried za našu Istru !
Vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik PETAK PILIĆ.
Tisak: „Katoličke Hrvatske Tiskarne*,
Prodaju S e 4 bačve od 2 S - 3 0 hl. uz povoljnu cienu. Bačve su
u dobrom stanju,
zgodne za drop. Tko želi nabaviti, neka se
obrati našem uredništvu.
Tražim dječaka bolje obitelji iz mjesta od 14 do 1G godina kao
naučnika u boljem
dućauu. Ponude na upravu lista pod : Marljiv.
-
II. . v i l i l l N t i l i 81* I l l O I ' H
m l I j i l jnnova in Hehn
)d BERGMANNA i druga, Draždjani Wetschen na/L. od prije poznat
po imenom BKKGMANNO'VA SAPUNA i
Societa anonima per Putflmazione delle forze idrauliche della
Dalmazia,
DIONIČKA GLAVNICA K 8000.000
Sjedište u TRSTU. Radnja u S1BKMKL.
r i t i u I S S I H l
* C A L C I U M C A R B I D | • KOD KUPNJI'. 100 KILOGRAMA STOJI
AV. 26franio Šibenik
neAto težina (ne brutt,, za netto)
Novac sr Šalje unapvicl ili uz pouzeće o a i S - f l Za veliki
količine popust uz ¡.„,,,„11,,,.
PREDSTAVNIK I SKLADIŠTAR
FAUSTO INCHIOSTRI ŠIBENIK.
ganea Commerciale fri^tina
Ploške u Knmam uz uložničie Listove:. sa odkazom od 5 dana uz 2
3 / 4 %
15 3 % . 80- i , 4V 4 %
/ ložk, u zlatnim Napoleonima ili u engl. Omini,
(ßerlinam) uz uložničic Listove:
sa odkazom od 15 dana u z 2 % n • 30 „ , 2 l / 2 °/o
3 3°,
NR. Za uložne listove sada u toku, novi ka-matnik ulazi u
kriepost 15.og Novembra i 10.od Decembra o. g. ; izdaje blagajničke
doznačnice na donosioca sa škadencom od 1 mjeseca uz kamatnjak od 1
7 2 % .
Banko-Žiro i Tekući račun. Valuta od dana uloženja, uz kamatnjak
koji će se ustanoviti ; obavlja iukasso mjestnib računa, mjenica
glasećili na Trsi, Boo, Budimpeštu, Prag i druge glavne gradove
Monarhije, le plaća domicile svojih korentista -bez ikakvog
troška,
Izdaje ulazne knjižice na štednju uz dobit od
anje mjenica na sva mjesta
Izdaje Kreditne listove sva na mjesta Monarhije i
Inozemstva.
Davi se kupnjom i prodajom deviza, valuta i javnih papira.
Otvara kredite uz tovarne dokumente Q Novi Jork, London, Pariz,
Hamburg itd. itd. uz umjereni kamatnjak.
Daje predujmovi na vrieduostne papin, robu, irurruuis i tovarne
dokumente U Z uv j e t e , koje da se ustanoviti.
Daje jamčevinu za carine skladišta Kontiranja
(Contirnngs-Lager).
P r e u z i m a n j e u p o h r a n u i u p r a v l j a n j e
;
U sobi sigurnosti, koja pruža najveću paran-ci ju proti kojoj m
n drago pogibelji provale i vatre
kornih organa, primaju sr u poliranu vriednostni
papir,, zlato, srela;, i dragacimosti, uz povoljni
uvjete, te s, zahtjev preuzima i upravljanji istih.
Osjegurajc vriednote proti gnbitcim žricbanjei
D A N C A C O M M E K C I A L E T R 1 E S T I N A .
J O S I P C A D E L opiicar-specijalista
ZADA/!. Zakleti procjenitelj :a Dalmaciju,
Razpolaže bogatom zbirkom optićnih predmeta, obavlja miručbe i
spram lječničkog propisa
Prima naručbe tablica od kovine i od pocak ljena željeza bud
koje veličine i boje.
U Šibeniku uzorke tablica drži gosp. N. Jlanuiu koji takodjer
prima naručbe.
I iŽNO ZA DJECI
dodan od najboljih načina, da se » l j e t a
N t i « ' i i % a j i i ! M l r « v w . da im se poboljša
krv
i ojaćuju pluća jest davali im viši1 puta na
dan meda, ili sama, ili s kruhom i s mliekom,
— Proporuča se i starijima proti nazebain.
Čisla naravskog meda po GO nove., klg.
može se dobit samo kod
Vladimira Kulica.
Orogarija Vinka Vučića snenu- ^ (pije A. Makovica)
preporuća svoj bogato obskrbljeni S dućan raznim ljekovitim
mirodijama, 5è* predmetima iz gume. svakovrstnim ^ mineralnim
vodama, velikim izborom najfinijih parfima i predmeta nnždnih ^
za bolestnike. g
Sliji* SVO\
Svßki trgovac, koji ne otj/a-
ju robu, ustupa mjesto
svojim la limaci ma. koji ogldsuju.
DOBIVAJU SE SAMO U SKLADIŠTU ŠIVAĆIH STROJEVA „ S I N « ; K H "
IVAN GRIJIAN1 ŠIBENIK
I ĤRVATSKA " ^ E ^ K T I Ä N K T 8 1 PODRUŽNICA ŠIBENIK
(Centralna u Dubrovniku i Podružnica u Zadru) sliedeće poslove
:
ice i blagajničke doznačnice, te uz po Prima novac u svrhu
ukamaćivanja ri rrde na tekući ili na ček račun.
Pr papire iiipli iednote u pohranu. Preu/.i
Daj, predujmove na vriednosne papire, zlatni i srebreni novac i
robu. Kupuj, i prodaje vriedneme papire \ vriednote, naročito sve
vrsti državnih i pri
valnih srećaka, državnih zadužnica, željezničkih i
industrijalnih papira, založnica prioritetnih obveznica,
inostranskog novca u papiru, deviza, zlatnog i srebrenog novca naše
zemlje i inostranstva.
Utovčuje izvučene srećke, zadužnice i dospjele kupone, te
nabavlja nove kuponske
Obavlja vinkulacija i depinkulacip, svih vrsti vriednosnih
papira " ^ / i , ' rojnici;,,, žeuitlu'uc i sve druge jamčevine u
vriednosnim papirima, te provadja konversije.
D.vršuje izplate na svim mjestima naše i drugih država, te
izdaje kreditna pisma. •e, naputuice i kupone vriednosnih papira. —
Prodaje prora'ese i bez platno reviziju svih srećaka naša države i
drugih u njoj do-obavljat će i sve ostale transakcije, koje
zasjecaju u bankovnu
jete. Sve potanje ohaviesti daje rado usmene '
z a s v a učenja.' O b a v i j zvoljenil . — Osim toga struku.
iz najpovoljnije u\
H r v a t s k a
Otvara teka Jnkassi: Obavlja Inostranstva, odrezaka i
izžriebanih vriednostnib pa-pira uz umjerene uvjete.
Izdaje svojim korentistima doznačnice na Beč, Aussig, Bielitz,
Brno, Budimpeštu, Carlsbad, Cer-vignano, Cormons, Cernovicu, Eger,
Rieku, Friedek, Gablonz, Goricu, Graz, Innsbruck, Klagenfurt,
Lavo?, Linz, OJoinuc, Pilsen, Polu, Prag, Prossnitz, Dubrovnik,
Solnograd (Salzburg), Split, Töplitz, Troppau, Warnsdorf,
Beeko-Novomjesto i druge glavne gradove Monarhije bez ikakvo,,
troska, a na Inozemstvo po najboljem dnevnom tečaju.
Štovanom obćinstvu preporučujem upo- f ^ R ^ ^ ^ ^ ^ Ž
Irebljavanje MAGAZINOVE SMKEKOVAČE, J A 5 f t A ^ ^ A 3 A W A
koja okrjepi jaje želudac, razgrijava živce, zau v . ^
— — ' «i> tA {rtfu §g» stavlja proljev i lieči od groznice,
tifusa,
Bankovne prostorije u ulici NicJB hunjavice i t. d. .̂ „
Macchiavelh, br. 20.
Šibenik (Dalmacija ).
Samo čista, odlikovana „Smrekovnča* y a p o č o I a j ( 1 S V (
, j p p o s l o v a n j e , t e
a se kod distileura obavlja sve bankovne i mjenične poslove
:
RTSTA V M \ ( l VZIN \ ^ o m p t n j e mjenice, daje predujmove
mi vried-iiostne papire, kao i na robu ležeću u javni
skladištima.
Kupuje i prodaje vriednostne papire, svake
vrsti, devize, inozemni zlatni i srebrni novac, te
banknoto, i unovčuje kupovno i izždriebaue pa
pire uz najpovoljnije uvjete
Izdaje doznake na sva glavinja tržišta
monarkije i inozemstva, te otvara vjeresije uz
izprave (dokumente) ukrcavanja.
Prima novac na stedionićke knjižif
kući i giro račun.
obavlja, sve burzovne naloge najbrže
najsavjestnije uz vrlo umjerene uvjete.
Posreduje i konvertira hipoteke kod prvih
hipotekarnih zavoda uz najniže uvjete.
Čudnovat je uspjeh oji se postizava uporabom najnovi
ličila za kose od orahova ekstrakt,
I Bergmanna i druga u Draždjani:
i Drogariji VINKA VLU'H'A. Šibenik
SVOJ A SVOME S I 0.1 A 5 I 0 1/ E JEDINA HRVATSKA TVORNICA
VOŠTANIH SVIJEĆA l ŠIBENIKU
m svecenstv Castiill se p r e p o r u č i p . » . o h ć i l l s
t V U , p o š t o v a l e bratovštinama svoju krasno iiredjpnu
TVORNICU VOŠTANIH SVIJEĆA Kod mene se dobit mogu iz vrstne, a od
mnogih | » r i « i i a t V u svim
veličinama
- 8?i]8Ć9 od pia?og pžsliajeg ?9§ka — kao i finog crkvenog
tamjana.
Prodajem dobra i sviježa — po zdravlje — koris'na meda Klg. po K
1:20 para.
Kupujem uz dobru cijenu u svim kolikoćama žutog voska. Svaku i
najmanju naručim p. n. mušterija obavljam najspretnije, kao
i, uz najpovoljnije uvjete.
S veleštovanjem
V I , A l » ? l l J t 1 4 1 1 , 1
Šibenik (Dalmacija) glavna ulica
JEDINA HRVATSKA TVORNICA VOŠTANIH SVIJEĆA U ŠIBENIKl
