4
Šibenik,' u subotu 18. kolovoza 1906. Br. 36. Pretlpiata van Šibenika na tromjesec 3 K. - na im prtine 6 K. Prertplata u Šibeniku donašanjem lista u kuću naka je kao i van Šibenika. eilini broj stoji (i para. HRVATSKA RIE Predplate i pisma šalju se Uredništvu. Nefrankirana se pisma ne primaju. Rukopisi se ne vraćaju. Oglasi, pri- obćena pisma, zahvale Ittt tiskalo se po ZO para reilak ~ - ili po pogodbi. = ° I Z L A Z 1 S \ A Iv E SI H l ) T E l Z A lllt l oiioMio političko osvojenje Dalmacije. Pod ovim naslovom pišo n bečkoj nevu IVessr Leopold barun Chlumocky članak sa nogih gledišta veoma važan i veoma simpto- atičan. Na ovaj članak mi ćemo se, kako za- "užujo, osvrnuti, a sada ga n prevodu preno- iito, neka naši čitatelji znadu nazore baruna fceckoga, odnosno nazore bečkih visokih ugova o nami i o našoj zemlji. Olanak glasi: „Uprav je nješto posve osobita: Austrija nznava svoje obveze prema Dalmaciji baš u sn, kad ova kralje.ina bezobzirnom otvore "šću gazi njezine dužnosti prema Austriji. Na 'arac pesti riečke resolucije odgovara vlada sa -tojanjem da poboljša parobrodarsku službu a našim obalam i malo kašnje sa utemeljenjem "dne komisije koja bi proučila način, kako da pridigne gospodarstvo Dalmacije. „Zašto niokati ? Mi smo počinili velikih ropustnih grieha prema ovoj kraljevini, ini ju ismo zuali niti gospodarstveno niti politički esati uz Austriju. Ali ovo pomanjkanje inten- 'vne državne brige nije za to još dovoljno da prića onu iz godine u godinu rastuću auslro- biju, koje je jedini vez izmedju ratujnćih na- dnosti i stranaka u Dalmaciji. „Da daleko ležeće, pogranične provincije u lihovom razvitku zaostaju, to nije stvar koja j dogadja samo u Austriji. Razprave prigodom retresanja zakona o gospodarskom pridignuću žne Italije dokazale se i poznavaocu zemlje, ako je nejednako po Italiji razdioljena svjet- §t i tmina. Kalabrija i Sicilija, najbogatije zo- ilje suncem u sjajnoj zemlji, kržljave u tmici "boravi i administrativnih zloporaba, one su 'e Parije, kojima su padale samo mrvice sa i obilato darivajuće državne gospodarstvene olitike. Ako bez pristranosti prispodobimo du- govanje austrijskih i talijanskih vlada prema po jima upravljanim južnim provincijali), to ćemo aći da je to dugovanje na strani Italije mno- $ ?eće. Očekivanja koja je Sicilija u pogledu ospodarstva spajala sa sjedinjenjem Italije nisu e ispunila. 1 uza sve to nebi nikomu u cieloj iciliji i Kalabriji palo na pamet da požali pri- pojenje k Italiji, ni jedno glasilo nebi moglo ez kazno onako proti ukupnosti države govo- iti kako to čine novino našeg primorja. Ta- ijanskim vladama naime uspjelo je da politički rivežu južne provincijo cieloj državi uzprkos •'većoj gospodarstvenoj zapuštenosti, one su ziuiijdo preći preko jaza koji u mnogom po- iedu dieli jug od sjevera i uvjok uzdržati iz- medju njih vez politički i duševni te isti nje- govati i uvjek to jače razvijati. U ovom pogledu su austrijanske vlade !.eško pogriešile, i danas nam je Dalmacija po- ~ve otudjena, i jos je tako daleko, kao da bi ps dielifi čitavi svietovi a ne uzki morski pu- tovi. „Radi toga izgleda, da gospodarstveno iz- avljenje Dalmacije mora ostati kao udarac po odi, ako ono ne bude skopčano sa ponovnim olitičkim osvojenjem. U istinu : jezični odno- si morali su veoma otežćati, da še uspješno Suzbija sve to više rastuće duševno otudjenje. ,iodki Dalmatinac, vješt njemačkom jeziku, vi- lo se je uvjel kulturnim središtima njegova jezika. Što je on znao o duševnom životu Austrije? Što o znan- stvenim, kulturnim i gospodarskim stečevinaiijJL više kratka i suhoparna priobćenja o najvažni- jim političkim dogodjajima domovine ili prezir- nih napadaja proti Austriji, U ostalom ove no- vine teže k Rimu ili Cetinju, Zagrebu ili Beo- gradu, i sve to više vuku svoje čitaoce n krug ondješneg života. Austrijsko knjižtvo i austrij- sko umieće, domovinsko stvaranje i djelovanje, to sve ostaje dalmatincu nepoznato ; njega va- be samo prikaze iz tudjine, u kojoj on uvjek vidi svoju pravu otačbinu. Nek se uzme samo u ruke jedna od novina našeg primorja, jedan od onih listova koji skoro isključivo sačinjavaju duševnu hranu južnog austrijanca na polju dnevne literature. „Bilo to „Idea Italiana" ili „Dalmata", „Jedinstvo", „Crvena Hrvatska" ili „Dubrovnik" oni svi, uzprkos ostalih oprečnosti koje ih diele, ipak uvjek su u jednoglasju prezirnog i neprijateljskog tona kad govore o Austriji, kao da bi govorili o rarzkom provalniku, čija težka ruka tlači na nepravedno osvojeno dobro, ili o jednoj dalekoj zemlji, čiju so sudbinu hladno- krvno prat 1 ', bez ikakva saućešća, bez iskre lju- bavi ! I dok se dogodjaji u istojezičnom ino- zemstvu poljepšavaju na takav ljubazni način, da ovi listovi izgledaju kao neka vrst dobro- voljnog oficioznog novinstva Rima, Cetinja i Belgrada, dotle nema kod njih za Austriju nego žestokih izstupa, ujedljivog ruganja i zlobnog izvrtanja. „1 ovdje počimljo velika pogreška austrij- skih vlada. One su u istinu zadnje doba doka- zale modernije shvaćanje o zadaćam štampe, iz- gleda ipak da su mjerili važnost njezinu samo s jedne straue: sa strane utjecaja, što ga dr- žanje pojedinih novina može imati na kavav vladin sistem i na njegove nosioce. Nije se naj- prije promislilo na veliku štetu, koju može pro? uzročiti protudržavno pisanje stanovitih pokra- jinskih listova auslrijanskoj državnoj misli procjenjivanje štampe sliedilo je prema veličini neugodnosti, koje je bila kadra uanieti mini- starstvu. I u suglasju s ovim brigalo se je po- sve malo sa držanjem novina jedne udaljene po- krajine. „Da je po mvinstvu javno mnienje ciele zemlje otrovano, da je ostatak osjećaja skupne pripadnosti morao biti udušen, o tomu nije se htjelo misliti. Suverenim prezirom spuštao se pogled na ovu pokrajinsku žurnalistiku i mi- slilo se sa njekoliko zapljena, koje su slično censurirale samo napadaje na osobe, da se je dosta učinilo. Sa osobama što upravljaju po- krajinskim listovima stupiti u odgovarajući do- ticaj ; pustiti da djeluje tako mnogostručni upliv jedne vlade ; pomoću posve taktičnih i pomir- ljivih obćenja. barem jedan dio ove štampe pre- dobiti ; njezino protuauslrijansko držanje barem donekle ublažiti, sve to nije palo nikomu na pamet. „Nije se mislilo da se jednom bezplatnom službom izvješćivanja doskoči barem onom zlu koje sastoji u grobnom premućavanju. „Koliko bi bilo već dobiveno, da Dalma- tinac prima jednu jedinu novinu, koja bi ga sje borbe, uzprkos najzad se nalaze n protivnikom : na zajei i osjećanju. Ali upoznala duševnim i gospodarstvenim životom Austrije, koja nebi sve što dolazi iz prezrenog Beča omalovažavala i u blato vukla, koja nebi fifjek uzvoiicavaiflrSttttio bližnje inozemstvo jednom rieči, novinu, koja ne podkopava svaki patriotizam !... „Istu pasivnost koju i prema štampi gojilo se i prema sastavu stranaka i drugim političkim dogodovštinain". „Tko pozna barem donekle Dalmaciju, taj mora znati, da ovdje — u ovoj Balkanu tako blizkoj zemlji trajna volja vlade samo u riedko može ostati bez uspjeha i da utjecaj, što ga vlada može razviti, ovdje je nesravnjivo veći, nego u ijednoj drugoj pokrajini. „Ali vlade su se — pod lozinkom nen- mješanja svojevoljno riešile ovoga utjecaja, i samo tako, samo usljed podpune pasivnosti vlade može se tumačiti, da je riečka resolucija poprimijena. Onaj laissez faire, laissez passer inbžo se opravdati samo ondje gdje se radi o raizmiricam stranaka ili narodnosti, koje uzprkos a val a na vladu, ipak na istoj Plattformi sa svojim jedničkom austrijskom mišljenju Jje takav slučaj nije, gdje se komad po komad uništava misao zajedništva i jedinstva, gdje se centrifugalne ideje silom na- vješćuju, gdje broj patriota svaki dan osjeća se y.".vpn«toniji i osamljeniji": tu igrati se nepristra- nosti i pustiti da stvari idu svojim tekom, to nije dužnost za vladu i njene činovnike nego najteži propust dužnosti! Tu se nesniije ostaviti samu sebi javno mnienje, nesmije postati igrač- kom hezsvjestne štampe i sebičnih agitatora. „.Mislima odcjepljenja i maštanjima odtrgnu- ća, koje su zahvatile duhove, mora vlada da suprotstavi misao zajedničke pripadnosti i što uze sveže k Austriji. I ona ne smije bezposleno gledati, kako se u južnim stranaiu Dalmacije sačinjavaju stranačke zajednice izmedju Srba i Hrvala., koje uništavaju i zadnju nadu, te bi se mogla obustaviti u napredo- mora se u istinu „vladati" rieči. Prije svega treba malo sve one niti koje vode ne mzemstvo i iste navesti put kulturni vez izmedju Dal ma- se stvoriti, treba se pobri- nuti da Dalmatinac prestane u Austriji gledati ništa drugo nego prezrenog poreznog vukodlaka, koji ga izsisava i gnjavi, bez ikakve naknade. „Zemlja tako duševno i politički otudjena kao što je Dalmacija ne može se više samom gospodarstvenom akcijom na novo predobiti ! „Ona mora da bude i politički opet osv jena, a ovo političko odkupljenje predpostavl težku i uztrajnu radnju. Pri toj radnji nije p trebno tražiti glasove za vladu, nije potreb: tražiti podporu koje velike stranke ili moćni novinstva. „Ali mnogo više od toga: treba sačuvi jednu pokrajinu, a s njom i gospodstvo » moru, naš položaj velevlasti i prve sile \ Balkanu !" Ovako barun Leopold Chlumecki, a mi ć mo se na ove njegove izvode obširnije osvrnu slavenska iredenta vanju. U Dalmaciji u starom smislu t( po malo povezati k nami nego u i Austrije ; duševni cije i carstva mora Na Balkanu. Ekonomska politika, kojoj je osobito u posljed- nje doba puklo poprište u trgovačkim, dosljedno ca- rinskim odnošajima izmedj Austrije i Srbije, postaje od dana na dan sve to interesantnija. V e ć s m o v i - djeli, kako je Austriji samo do toga, da balkanske države u svemu podčini svojim interesima, p a i u onim pitanjima, koja bi se od ekonomskih interesa mogla vrlo razložito odvojiti, kao stoje n. p. poznato pitanje dobave topova. Na tu usilnu djelatnost austrijske vanjske politike morale su se napokon prenuti drža- ve, koje od Austrije ne dobiše nikad ništa, nego sa- mo izrabljivanje vlastitih interesa i historičnu korup- ciju, kojom se Austrija uviek služi u svoje svrhe, najviše pak ondje, gdje joj ne ide sve od maha za rukom i gdje može preko svojih agenata računatilia raztroj, te na sebičnost stanovitih elemenata. Balkanske države počele su, da ozbiljno tresu sa sebe austrijski upliv i sva je prilika, d a ć e u nedalekoj budućnosti politiku austrijske vlade proi- grati na Balkanu i posljednju svoju kartu. Na to utješljivo predvidjenje ovlašćuju nas baš najnovije pojave. Prisilna sredstva, koja je grof A- genor upotrebljavao, da ponizi Srbiju, da ju sasvim podčini, da ju do kraja preobrati u podvornicu Au- strije, bila su ovog puta slabe sreće za austrijsku politiku, ali za Srbiju i druge balkanske države bila su upravo spasonosna. Sada tekar uvidješe podpuno kamo smjera novi njemački zakupnik Balkana, p a s e Srbija i Bugarska složiše, osloniše se jače i povjer- ljivije jedna o drugu, da združenim silama odbiju austrijske težnje. Naravski, na takav združeni odpor Austrija je da oslabe, a kamo li da unište dobro upućeni savez Srbije s Bugarskom. Prividno onako bilo je izjava i uvjeravanja, koja su išla za tim, da umire Austriju, ali u stvari, u sličnosti nije se ipak ništa pro- mienilo. I to je bilo ne samo dobro, nego upravo od odlučne važnosti za budući razvoj odnošaja medju balkanskim državama. Srbiji i Bugarskoj pridružuje se sada — i Rumunjska. Pristup Rumujske u dvosavez pojava je, koja nas mora upravo veseliti ne samo radi interesa sa- veza, već i radi toga, što taj pristup dokazuje, da ni u Rumunjskoj više ne cvatu ruže austrijskom u- plivu. A to je vrlo važno, jer je poznato, kako je sve do sad u Rumunjskoj rieč Austrije bila dosta i više nego dosta jaka. Srbija, Bugarska i Rumunjska mogu složne mnogo da učine, mnogo da postignu. Bilo bi dobro, a i naravno, kad bismo uz njih vidjeli složnu i Crnu- goru. Hoće li to doskora biti, sumnjamo, jer ka- ko je danas, Crnagora je i odveć privezana u z A u - striju. U buduće moglo bi biti drugčije, a m i j o j t o )d i Me, imamo i jednu važnu izjavu, koj nam krasno ilustrira novo držanje Rumunjske, a t je članak „Patriokul-a\ glasila rumunjskog ministi vdsi, Taj članak je otvorena, mudra rieč i morao bi bit uzet kao temeljni program balkanskih država. Ra- di njegove osobite važnosti m i g a i donosimo u "dav- nim djelovima: ,Prema držanju i pretenzijama Au- stro-Ugarske, carinska unija izmedj Rumunjske, Sr- bije i Bugarske neobhodno je potrebita. Strana se štampa mnogo bavi pitanjem prekida pregovora iz- medj Austrije i Srbije ili bolje rečeno, carinskim ra- tom izmedju tih dviju država. Samo j e k o d n a s zbog dnevne unutrašnje politike, to pitanje koje bi tre- balo da otvori oči zaslužene pažnje. Medjuto, ovo Prvo, što pokazuje, naročito ako uzu nepristrano ogromn 8 koncesije od strane Austi ije veliku ured.) na koje treb bile uviek i il i mimiv ve, koje imaju ekoi su uviek stetovale l <Ll poims omskih Kad se dobro posmotri, 1) da interesi svih barka tivui interesima hal sburžke ui

Šibenik,' u subotu 18. kolovoza 1906. Br. 36. HRVATSK. A RIE212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-riec_1906_08__036.pdf · zemlje otrovano, da je ostatak osjećaja skupne

  • Upload
    others

  • View
    8

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Šibenik,' u subotu 18. kolovoza 1906. Br. 36.

Pretlpiata van Šibenika na tromjesec 3 K. -na im prt ine 6 K.

Prertplata u Šibeniku donašanjem lista u kuću

naka je kao i van Šibenika.

eilini broj stoji (i para. HRVATSKA RIE Predplate i pisma šalju se Uredništvu. Nefrankirana se pisma ne primaju. Rukopisi se ne vraćaju. Oglasi, pri-obćena pisma, zahvale Ittt tiskalo se po ZO para reilak ~ - ili po pogodbi. = °

I Z L A Z 1 S \ A Iv E S I H l ) T E l Z A l l l t l

oi ioMio političko osvojenje Dalmacije.

Pod ovim naslovom pišo n b e č k o j nevu

I V e s s r Leopold barun Chlumocky članak sa

nogih gledišta veoma važan i veoma simpto-

atičan. Na ovaj članak mi ćemo se, kako za-

"užujo, osvrnuti, a sada ga n prevodu preno-

iito, neka naši čitatelji znadu nazore baruna

fceckoga, odnosno nazore bečkih visokih

ugova o nami i o našoj zemlji. Olanak glasi:

„Uprav je nješto posve osobita: Austrija

nznava svoje obveze prema Dalmaciji baš u

sn, kad ova kralje.ina bezobzirnom otvore

"šću gazi njezine dužnosti prema Austriji. Na

'arac pesti riečke resolucije odgovara vlada sa

-tojanjem da poboljša parobrodarsku službu

a našim obalam i malo kašnje sa utemeljenjem

"dne komisije koja bi proučila način, kako da

pridigne gospodarstvo Dalmacije.

„Zašto niokati ? Mi smo počinili velikih

ropustnih grieha prema ovoj kraljevini, ini ju

ismo zuali niti gospodarstveno niti politički

esati uz Austriju. Ali ovo pomanjkanje inten-

'vne državne brige nije za to još dovoljno da

prića onu iz godine u godinu rastuću auslro-

biju, koje je jedini vez izmedju ratujnćih na-

dnosti i stranaka u Dalmaciji.

„Da daleko ležeće, pogranične provincije u

lihovom razvitku zaostaju, to nije stvar koja

j dogadja samo u Austriji. Razprave prigodom

retresanja zakona o gospodarskom pridignuću

žne Italije dokazale se i poznavaocu zemlje,

ako je nejednako po Italiji razdioljena svjet-

§ t i tmina. Kalabrija i Sicilija, najbogatije zo-

ilje suncem u sjajnoj zemlji, kržljave u tmici

"boravi i administrativnih zloporaba, one su

'e Parije, kojima su padale samo mrvice sa

i obilato darivajuće državne gospodarstvene

olitike. Ako bez pristranosti prispodobimo du­

govanje austrijskih i talijanskih vlada prema po

jima upravljanim južnim provincijali), to ćemo

aći da je to dugovanje na strani Italije mno-

$ ?eće. Očekivanja koja je Sicilija u pogledu

ospodarstva spajala sa sjedinjenjem Italije nisu

e ispunila. 1 uza sve to nebi nikomu u cieloj

iciliji i Kalabriji palo na pamet da požali pri­

pojenje k Italiji, ni jedno glasilo nebi moglo

ez kazno onako proti ukupnosti države govo-

iti kako to čine novino našeg primorja. Ta-

ijanskim vladama naime uspjelo je da politički

rivežu južne provincijo cieloj državi uzprkos

•'većoj gospodarstvenoj zapuštenosti, one su

ziuiijdo preći preko jaza koji u mnogom po-

i e d u dieli jug od sjevera i uvjok uzdržati iz­

medju njih vez politički i duševni te isti nje­

govati i uvjek to jače razvijati.

U ovom pogledu su austrijanske vlade

!.eško pogriešile, i danas nam je Dalmacija po-

~ve otudjena, i jos je tako daleko, kao da b i

p s dielifi čitavi svietovi a ne uzki morski pu­

tovi.

„Radi toga izgleda, da gospodarstveno iz-

avljenje Dalmacije mora ostati kao udarac po

odi, ako ono ne bude skopčano sa ponovnim

olitičkim osvojenjem. U istinu : jezični odno­

s i morali su veoma otežćati, da še uspješno

Suzbija sve to više rastuće duševno otudjenje.

,iodki Dalmatinac, vješt njemačkom jeziku, vi­lo se je uvjel

kulturnim središtima njegova jezika. Što je on

znao o duševnom životu Austrije? Što o znan­

stvenim, kulturnim i gospodarskim stečevinaiijJL

više kratka i suhoparna priobćenja o najvažni­

jim političkim dogodjajima domovine ili prezir­

nih napadaja proti Austriji, U ostalom ove no­

vine teže k Rimu ili Cetinju, Zagrebu ili Beo­

gradu, i sve to više vuku svoje čitaoce n krug

ondješneg života. Austrijsko knjižtvo i austrij­

sko umieće, domovinsko stvaranje i djelovanje,

to sve ostaje dalmatincu nepoznato ; njega va­

be samo prikaze iz tudjine, u kojoj on uvjek

vidi svoju pravu otačbinu. Nek se uzme samo u

ruke jedna od novina našeg primorja, jedan od

onih listova koji skoro isključivo sačinjavaju

duševnu hranu južnog austrijanca na polju

dnevne literature.

„Bilo to „Idea Italiana" ili „Dalmata",

„Jedinstvo", „Crvena Hrvatska" ili „Dubrovnik"

— oni svi, uzprkos ostalih oprečnosti koje ih

diele, ipak uvjek su u jednoglasju prezirnog i

neprijateljskog tona kad govore o Austriji, kao

da bi govorili o rarzkom provalniku, čija težka

ruka tlači na nepravedno osvojeno dobro, ili o

jednoj dalekoj zemlji, čiju so sudbinu hladno­

krvno prat1', bez ikakva saućešća, bez iskre lju­

bavi ! I dok se dogodjaji u istojezičnom ino­

zemstvu poljepšavaju na takav ljubazni način,

da ovi listovi izgledaju kao neka vrst dobro­

voljnog oficioznog novinstva Rima, Cetinja i

Belgrada, dotle nema kod njih za Austriju nego

žestokih izstupa, ujedljivog ruganja i zlobnog

izvrtanja.

„1 ovdje počimljo velika pogreška austrij­

skih vlada. One su u istinu zadnje doba doka­

zale modernije shvaćanje o zadaćam štampe, iz­

gleda ipak da su mjerili važnost njezinu samo

s jedne straue: sa strane utjecaja, što ga dr­

žanje pojedinih novina može imati na kavav

vladin sistem i na njegove nosioce. Nije se naj­

prije promislilo na veliku štetu, koju može pro?

uzročiti protudržavno pisanje stanovitih pokra­

jinskih listova auslrijanskoj državnoj misli —

procjenjivanje štampe sliedilo je prema veličini

neugodnosti, koje je bila kadra uanieti mini­

starstvu. I u suglasju s ovim brigalo se je po­

sve malo sa držanjem novina jedne udaljene po­

krajine.

„Da je po mvinstvu javno mnienje ciele

zemlje otrovano, da je ostatak osjećaja skupne

pripadnosti morao biti udušen, o tomu nije se

htjelo misliti. Suverenim prezirom spuštao se

pogled na ovu pokrajinsku žurnalistiku i mi­

slilo se sa njekoliko zapljena, koje su slično

censurirale samo napadaje na osobe, da se je

dosta učinilo. Sa osobama što upravljaju po­

krajinskim listovima stupiti u odgovarajući do­

ticaj ; pustiti da djeluje tako mnogostručni upliv

jedne vlade ; pomoću posve taktičnih i pomir­

ljivih obćenja. barem jedan dio ove štampe pre-

dobiti ; njezino protuauslrijansko držanje barem

donekle ublažiti, sve to nije palo nikomu na

pamet.

„Nije se mislilo da se jednom bezplatnom službom izvješćivanja doskoči barem onom zlu koje sastoji u grobnom premućavanju.

„Koliko bi bilo već dobiveno, da Dalma­

tinac prima jednu jedinu novinu, koja bi ga

sje borbe, uzprkos

najzad se nalaze n

protivnikom : na zajei

i osjećanju. Ali

upoznala duševnim i gospodarstvenim životom

Austrije, koja nebi sve što dolazi iz prezrenog

Beča omalovažavala i u blato vukla, koja nebi

fifjek uzvoiicavaiflrSttttio bližnje inozemstvo —

jednom rieči, novinu, koja ne podkopava svaki

patriotizam !...

„Istu pasivnost ko ju i prema štampi gojilo

se i prema sastavu stranaka i drugim političkim

dogodovštinain".

„Tko pozna barem donekle Dalmaciju, taj

mora znati, da ovdje — u ovoj Balkanu tako

blizkoj zemlji — trajna volja vlade samo u

riedko može ostati bez uspjeha i da utjecaj, što

ga vlada može razviti, ovdje je nesravnjivo veći,

nego u ijednoj drugoj pokrajini.

„Ali vlade su se — pod lozinkom nen-mješanja — svojevoljno riešile ovoga utjecaja, i samo tako, samo usljed podpune pasivnosti vlade može se tumačiti, da je riečka resolucija poprimijena. Onaj laissez faire, laissez passer

inbžo se opravdati samo ondje gdje se radi o raizmiricam stranaka ili narodnosti, koje uzprkos

a val a na vladu, ipak na istoj Plattformi sa svojim jedničkom austrijskom mišljenju Jje takav slučaj nije, gdje se

komad po komad uništava misao zajedništva i jedinstva, gdje se centrifugalne ideje silom na­vješćuju, gdje broj patriota svaki dan osjeća se y.".vpn«toniji i osamljeniji": tu igrati se nepristra­nosti i pustiti da stvari idu svojim tekom, to nije dužnost za vladu i njene činovnike nego najteži propust dužnosti! Tu se nesniije ostaviti samu sebi javno mnienje, nesmije postati igrač­kom hezsvjestne štampe i sebičnih agitatora.

„.Mislima odcjepljenja i maštanjima odtrgnu-

ća, koje su zahvatile duhove, mora vlada da

suprotstavi misao zajedničke pripadnosti i što

uze s v e ž e k Austriji. I ona ne smije bezposleno

gledati, kako se u južnim stranaiu Dalmacije

sačinjavaju stranačke zajednice izmedju Srba i

Hrvala., koje uništavaju i zadnju nadu, te bi se

mogla obustaviti u napredo-

mora se u istinu „vladati"

rieči. Prije svega treba malo

sve one niti koje vode ne

mzemstvo i iste navesti put

kulturni vez izmedju Dal ma­

se stvoriti, treba se pobri­

nuti da Dalmatinac prestane u Austriji gledati

ništa drugo nego prezrenog poreznog vukodlaka,

koji ga izsisava i gnjavi, bez ikakve naknade.

„Zemlja tako duševno i politički otudjena

kao što je Dalmacija ne može se više samom

gospodarstvenom akcijom na novo predobiti !

„Ona mora da bude i politički opet osv

jena, a ovo političko odkupljenje predpostavl

težku i uztrajnu radnju. Pri toj radnji nije p

trebno tražiti glasove za vladu, nije potreb:

tražiti podporu koje velike stranke ili moćni

novinstva.

„Ali mnogo više od toga: treba sačuvi

jednu pokrajinu, a s njom i gospodstvo »

moru, naš položaj velevlasti i prve sile \

Balkanu !"

Ovako barun Leopold Chlumecki, a mi ć

mo se na ove njegove izvode obširnije osvrnu

slavenska iredenta

vanju. U Dalmaciji

u s t a r o m s m i s l u t(

po malo povezati

k nami nego u i

Austrije ; duševni

cije i carstva mora

Na B a l k a n u . E k o n o m s k a po l i t i ka , kojoj j e o s o b i t o u p o s l j e d ­

nje d o b a p u k l o p o p r i š t e u t r g o v a č k i m , d o s l j e d n o c a ­

r insk im odnoša j ima i zmedj A u s t r i j e i S rb i j e , p o s t a j e

od d a n a n a dan sve t o i n t e r e s a n t n i j a . V e ć s m o v i ­

djeli , k a k o j e Aus t r i j i s a m o do t o g a , d a b a l k a n s k e

d r ž a v e u s v e m u podč in i svo j im i n t e r e s i m a , p a i u

on im p i t a n j i m a , koja bi se od e k o n o m s k i h i n t e r e s a m o g l a

vrlo r az lož i to odvoj i t i , k a o s t o j e n. p . p o z n a t o p i t a n j e

d o b a v e t o p o v a . N a t u us i l nu d j e l a t n o s t a u s t r i j s k e

van j ske po l i t ike m o r a l e s u s e n a p o k o n p r e n u t i d r ž a ­

ve , koje od A u s t r i j e n e d o b i š e n i k a d n i š t a , n e g o s a ­

m o izrabl j ivanje v las t i t ih i n t e r e s a i h i s t o r i č n u k o r u p ­

ciju, k o j o m se A u s t r i j a uv iek s l už i u svo je s v r h e ,

na jv iše p a k ondje , gd je j o j n e ide s v e o d m a h a z a

r u k o m i gd je m o ž e p r e k o svojih a g e n a t a r a č u n a t i l i a

r a z t r o j , t e n a s e b i č n o s t s t a n o v i t i h e l e m e n a t a .

B a l k a n s k e d r ž a v e poče le s u , d a ozbi l jno t r e s u

sa sebe a u s t r i j s k i up l iv i s v a j e p r i l i ka , d a ć e u

neda l eko j b u d u ć n o s t i po l i t i ku a u s t r i j s k e v l a d e p r o i ­

g r a t i n a B a l k a n u i p o s l j e d n j u svo ju k a r t u .

N a t o ut ješ l j ivo p redv id j en je o v l a š ć u j u n a s b a š

najnovi je po j ave . P r i s i l n a s r e d s t v a , ko ja j e g r o f A -

g e n o r u p o t r e b l j a v a o , da pon iz i S rb i j u , d a j u s a s v i m

podčin i , da j u do k ra j a p r e o b r a t i u p o d v o r n i c u A u ­

s t r i j e , b i l a s u ovog p u t a s l a b e s r e ć e z a a u s t r i j s k u

po l i t i ku , ali za Srbi ju i d r u g e b a l k a n s k e d r ž a v e b i l a

s u u p r a v o s p a s o n o s n a . S a d a t e k a r uv id j e še p o d p u n o

k a m o s m j e r a nov i n j emačk i z a k u p n i k B a l k a n a , p a s e

Srb i j a i B u g a r s k a s lož i še , o s l o n i š e s e j a č e i pov je r -

ljivije j edna o d r u g u , d a z d r u ž e n i m s i l a m a o d b i j u

a u s t r i j s k e t ežn j e .

N a r a v s k i , n a t a k a v z d r u ž e n i o d p o r A u s t r i j a j e

d a o s l a b e , a k a m o l i d a u n i š t e d o b r o u p u ć e n i s a v e z

Srb i je s B u g a r s k o m . P r i v i d n o o n a k o bi lo j e i z j ava i

u v j e r a v a n j a , ko ja s u iš la za t i m , d a u m i r e A u s t r i j u ,

ali u s t v a r i , u s l i čnos t i ni je se i p a k n i š t a p r o -

mien i lo .

I t o j e b i lo n e s a m o d o b r o , n e g o u p r a v o o d

o d l u č n e važnos t i za b u d u ć i r azvo j o d n o š a j a m e d j u

b a l k a n s k i m d r ž a v a m a . Srbi j i i B u g a r s k o j p r i d r u ž u j e

se s a d a — i R u m u n j s k a .

P r i s t u p R u m u j s k e u d v o s a v e z po java je, k o j a

n a s m o r a u p r a v o vesel i t i ne s a m o r a d i i n t e r e s a s a ­

veza , već i radi t o g a , š to ta j p r i s t u p d o k a z u j e , d a

ni u R u m u n j s k o j v iše n e c v a t u r u ž e a u s t r i j s k o m u -

p l ivu .

A to j e vr lo v a ž n o , jer j e p o z n a t o , k a k o j e

sve do s ad u R u m u n j s k o j r ieč A u s t r i j e b i l a d o s t a i

više nego d o s t a j a k a .

S rb i j a , B u g a r s k a i R u m u n j s k a m o g u s l o ž n e

m n o g o d a u č i n e , m n o g o d a p o s t i g n u . B i lo bi d o b r o ,

a i n a r a v n o , kad b i s m o uz njih vidjeli s l o ž n u i C r n u -

g o r u . — H o ć e li t o d o s k o r a b i t i , s u m n j a m o , j e r k a ­

ko j e d a n a s , C r n a g o r a j e i odveć p r i v e z a n a uz A u ­

s t r i ju . U b u d u ć e m o g l o bi b i t i d r u g č i j e , a m i j o j t o )d i

Me, i m a m o i j e d n u v a ž n u i z j avu , koj

n a m k r a s n o i l u s t r i r a novo d r ž a n j e R u m u n j s k e , a t

j e č l anak „ P a t r i o k u l - a \ g l a s i l a r u m u n j s k o g m i n i s t i vdsi,

T a j č l anak j e o t v o r e n a , m u d r a r ieč i m o r a o b i

b i t uze t kao t eme l jn i p r o g r a m b a l k a n s k i h d r ž a v a . R a ­

di n jegove o s o b i t e v a ž n o s t i m i g a i d o n o s i m o u "dav ­

nim d j e l o v i m a : , P r e m a d r ž a n j u i p r e t e n z i j a m a A u -

s t r o - U g a r s k e , c a r i n s k a uni ja i zmedj R u m u n j s k e , S r ­

bije i B u g a r s k e n e o b h o d n o j e p o t r e b i t a . S t r a n a se š t a m p a m n o g o bav i p i t a n j e m p r e k i d a p r e g o v o r a i z ­

med j A u s t r i j e i Srb i je ili bol je r e č e n o , c a r i n s k i m r a ­

t o m i zmed ju t ih dviju d r ž a v a . S a m o j e k o d n a s z b o g

d n e v n e u n u t r a š n j e pol i t ike , to p i t a n j e — koje b i t r e ­

b a l o d a o tvor i oči

z a s l u ž e n e p a ž n j e .

M e d j u t o , ovo

P r v o , š to p o k a z u j e , na roč i to ako uzu n e p r i s t r a n o o g r o m n 8 konces i j e — od s t r a n e A u s t i ije ve l iku

u r e d . ) na koje t r e b

bi le uviek i il i mimiv

ve , koje ima ju ekoi

su uviek s t e t o v a l e

l <Ll p o i m s o m s k i h v»

K a d se d o b r o p o s m o t r i ,

1) d a interes i svih barka t ivui i n t e r e s i m a hal sburžke u i

s t r i je pí

»branu p ro t i a u s t r i p I rugč i je p r o t u m a č e n ietih p r e g o v o r a z a

Dok s u n a s d<

B e č a p i t a l i i t r a ž

u d e , d r u g i d a n , p o

i n t e r e s i svib b a l k a n s k i h d r ž a v a t. j . H u ­liganske i Srbije u toliko se jednače, da vjek čuditi, da do d a n a s nije došlo do ije i z m e d j u te tri d r ž a v e . , bi u n i j a dala t a k o ve l ik i p o l e t t i m d r -: hi A u s t r i j a ostala sasvim na d r u g o m

la n e š t o j o š v a ž n i j e . O v o p o n a š a n j e A u -, S rb i j i , d o l a z e ć i p o s l i e h o t i m i č n o g z a k a š -)vara na p o n u d e R u m u n j s k e , o d n o s n o ačkog u g o v o r a , d o k a z u j e , d a u B e č u i m a j u lobro vol je za t r g o v a č k e p r e g o v o r e i t o će iti, d a p r e d u z m e m o e n e r g i č n i h mjera u

kim t e ž n j a m a . Jer k a k o m o ž e b i t i š u t n j a A u s t r i j e o d n o s n o z a p o -:aklj i ićenjo n o v o g t r g o v a č k o g u -

ieca s v a k i da: i a u s t r i j s k e po

p o s l a t u Reč d a od lož i sa

iba u a znac i ova n e o č e k i v a n a p r o m j e n u v td izmirenje i z m e d j A u s t r i j e i M a g j a r s k e to p i t a n j e ? Al i b i s e t a d a d o k a z a l o , da

sa Rumunjskom s luž i l i k a o p l a š i l o za

¡ k a d j e r ca da o d b a c i s ,vo A u s t r o - U g a r s k u m u n j s k o g mini t ñ o r a se s v e s e t š na v r i e m e dol

čit. ocjeno (?t?) trgovačko prij at**!js

Ovako dakle piše organ i predsjednika. Ovakovo pisanje zabilježiti. 1 ako kasno, i pak j< ovaki glasovi. Neka samo ti glasovi uadju odjeka., neka djeluju, neka se pretvore u obća narodna uvje­renja po kojima će i narodni r a d bit udešen u bal­kanskim držama. Onda će sigurno bit bolje!

Željeznička politika. Putevi su uvjek bili najprvi uvjet da se

trgovina jedne zemlje dolično razvija. Danas

služe tomu željeznice, rieke i more. Naša zemlja

obiluje riekam i morem, tim naj jeftinijim puto­

vima. Pače jer naša zemlja posjeduje dugu oba­

lu sa velikim prikladnim lukam, može ju se

smatrati vratima, kroz koja sva trgovina nionar-

je ulazi i izlazi. Kadi toga vidimo danas kako

a vrata dobivaju sve veću važnost i za Au-

j.i • i i za Ungarijfi, a 6amo za nas kao da je

z važnosti i bez koristi, ili bolje samo za nas

ao da moru, iinsa zemlja bili bezkoristna i 1;j-

ova ostati.

Austrija se u zadnje doba nateže da osvoji

Dalmaciju; htjela bi da ju svede u trgovačku

sferu Beča, pa napokon uvidja, da bi joj za to

bila potrebita željeznička sveza sa ovom pokra­

jinom. Ona u tu svrhu nastoji da provede že­

ljeznicu preko Hrvatske, ali tomu se opiru Ma-

gjari, jer da Dalmacija spada trgovačkoj sferi

Budimpešte.

„Austrijanci su htjeli već češće pokušati,"

preko Hrvatske doći u Dalmaciju, ali do sada

je svaka ugarska vlada razpršila takva nastoja­

nja, koja bi na zemljam krune ugarske bila ua

štetu kraljevskih ugarskih željeznica - .

„Željeznica koja vodi u Spljet mora da

spada u krug magjarske politike saobraćaja,

ona mora da bude magjarska željeznica, ne sa­

mo jer bi se izplaćivala nego i radi gospodar­

stvenih interesa koja su s njom spojena te i

radi obrane Rieke".

„Zaledje Dalmacije ne spada Austriji nego

Ugarskoj, kao što je i Dalmacija ne samo po

historičkom pravu nego i po obstojećem zakonu

zemlja ugarske krune. Na taj naćin željeznica

koja vodi u Dalmaciju spada naravno u djelo­

krug magjarske politike saobraćaja, i Ugarska

treba da njezino pravo energično brani i pa­

metno rabi".

„Do sada rećeno može se u kratko ovako

izraziti: mi moramo gradnju željeznice Beć-

Spljet svom silom zupriećiti, ali s druge

strane svom silom ići za tim, da spojimo trgo

vaćko središte Dalmacije sa trgovačkim sredi­

štem Ugarske, Budimpeštom, što prije tim

bolje".

„To zahtjeva gospodarska nezavisnost U-

garske, njezin položaj kao vlast, njezina budu­

ćnost !

Ovo su izvadci iz jednog magjarskog pr

davanja u njihovom geografičnoin družtvu. Ovo

predavanje se držalo 8 veljače o. g.

Mi smo se na ovo predavanje obazreli te-

kar danas posije izjava ministra Kussutha o že

ljeznicam i posije njegovih naredaba, jer i te

izjave i te naredbe kreću se u duhu onog pre

davanja.

Isti duh koji vodi gosp. Kossutha i Ma.

gjare vodi i gospodu Bečku i Austrijance. I

jedni i drugi govore o sferi svoje trgovačke po

liti ke, i jedni i drugi pri pozna vaj u važnost na- :

šeg mora i idu tako daleko da od naše obale

čine zavisiti svoj položaj pače i gospodarstvenu

nezavisnost.

Ali sva ova gospoda kao da i ne vpd

računa- o nami gospodarima naše zemlje i našej

mora. Šta više oni nas smatraju područjem svoje

sile, svojih trgovačkih interesa itd.

Dokle će ovo trajati mi ne znamo, ali

skrajino je vrieme, da naši ljudi, koji vode naš

narod dodju jednom na čistac i da se odluče

krenuti svojom narodnom gospodarstvenom poli

tikom.

Dobro je prijateljstvo sa Magjarima, ali

ako je to prijateljstvo samo na korist Magjara

ako je ono pače još za to da se naš teritorij

uzimlje u monopol veličine magjarske a naše

gospodarstvene propasti, ako je to prijateljstvo

drugo izdanje bečkih nastojanja da služimo kao

most po kojima se gazi, da se dodje do Bal

kana, eh, onda.... zaludu je svako bratimljenje.

Uloga sluge ne pristaje nijednom na

rodu pa ni nama Hrvatima i volit ćemo p r o ­

pasti boreć se proti ugnjetačima nego živjeti

samo za to da promienimo gospodara.

Hoće li Magjari savez sa Hrvatima ?

Dobro je, prihvaćen je onim časom kad

budu nas kao sava/ujke poštivali i kao sa. ba-

vezniciin s nama postupali,

Hoće li da im budemo vjerni suborioci na

smrt i život ?

Dobro je, iskrenijih, vjernijih drugova. neCe

imati, samo n< 1 . š t u j u naše narodne, trgovačke,

gospodarstvene ipterese, neka ne pružaju ruke

na naše.

Saveznici, suborioci da, ali robovi nikada

niti d željezničkoj p o l i t i c i .

Hoiće li Magjari da se u Dalmaciji njeguju

ono težnje, koje su došle do izražaja u riečkoj

resoluciji ?

Dobro je, njihova je stvar u željezničkom

pitanju, na zemljam hrvatskim, udovoljiti pra­

vednim zahtjevima naše brace u Banovini.

k r e n a r i e c,

m o g u d a na jv i še I z n e s e li j edan lis

b v a l n o j e , o s v r n u , a t k a z u j e d a

po l i t i čka p i t a n j a o n a . ko ja ma ju n a š e po l i t i čke nov ine , j a m i , p a m e t n u m i s a o , k o j a a r o d n o - p o l i t i č k i h p r i l i k a , p o ­re n o v i n e n a d o t i č n i č l a n a k i u cjelini p r e t i s k a j u . T o d o -s n o g r u d n o s t nije j o š z a r a z i l a

a d n j e d o b ješljivu po

l i k

ibft še n a r o d n e po l i t i ke .

T a s o l i d a r n o s t d a n a s j e j o š

e m n o v i n a r s t v u da je ona j u g l e d ,

va p u s t a p i s a n i j a n a š i h n o y i m i

i m b e n i k e p r o s t a s m i e š n o s t .

Al i d a se t a »n t i e šnos t u k b e g n o v i n a r s k o g p o l j a , t r e b a l o b i r o v e d e ne s a m o u p i t a n j i m a obć t e ć i u s v i m p i t a n j i m a , š t o z a s u

k o n s t a t i r a t i t u u-, m a ko l iko u naš v a t a n j u po l i t i čkog ;ad s e r a d i o g l a v -

z a s i e c a j u u smje r

)diai vez , koji n a -ez k o j e g a bi inače ila za o d l u č u j u ć e

li s a c ie log n a la se s o l i d a r n o s t n a r o d n e p o l i t i k e ,

za s i eca ju u obće e k o -lomske i n t e r e s « d o m o v i n e , a d o s l j e d n o i u p i t a n j i m a k o n o m s k i h i n t e r e s a pojedin ih d i e lova zeml j e , u ko j ima l . i t a v a m o k a o h r v a t s k i ž iva i j , k a o h r v a t s k i n a r o d .

.alo. / i la . z an i e t i m j e s t n i m intei

pr«'

pona jp r i j e p r k o s , z a v i d n o s t , o d b a c i v a n j a , n a d m e t a n j a i td .

p u t a i d u g o t r o j n o m e d j u s o b n o t r v e n j e , ko je p r o t i v ­n i c i m a p r a v i h n a r o d n i h i m j e s t n i h i n t e r e s a o t v a r a š i ­r o k o po l j e n e p o z v a n o g i n e d o s t o j n o g u p l i t a n j a n a o b ć u š t e t u sv ib n a s . —-

M i ovo p i š e m o po i z k u s t v u , a k a d j e i z k u s t v o po s r i ed i , o n d a j e t u i g o r k a i s t i n a . —

P r i z n a j e m o , d a n i s m o to l iko na ivn i , t e b i m o ­gl i su n jeko l iko rieči p o p r a v i t i s v e , š t o se zla u t o m s m i s l u poč in i lo d o d a n a s i š t o s e j o š i d a n d a n a s č ini . T u g a u l a z e r azn i d r u g i u s l o v i , ko j ih k o d n a s j o š n e m a , a l i koji bi se ipak m o r a l i s t v o r i t i , a k o i d e m o svi i s k r e n o za t i m , d a p o m o g n e m o s v o m e n a ­r o d u i svojoj o t a č b i n i i a k o n a m j e do t o g a , d a r a ­d i m o svi s l o ž n o za najviš i n a š n a r o d n i c i l j .

P a d a n a m ne p a m e t o n a r e č e n i c a , ko ju j e d u ­b r o v a č k o vieoe b i lo d a l o u p i s a t i n a d p r a g o m u l a z n i h v r a t a u v i ećn icu . T u s u m o r a l i ući svi j e d i n o m n a ­m j e r o m , d a k o r i s t e o b ć e m d o b r u r e p u b l i k e , a svo je p r i v a t n e i n t e r e s e m o r a l i s u s a s v i m z a b o r a v l j a t i .

T o g a - b i s m o se m o r a l i svi mi drž*>i. a p a o s o h

n i k a d to l iko zag r i j a t i , d a r a d i njih o m e t u r a d , koji s m j e r a n a o b ć e d o b r o n a r o d a , a j o š hi m a n j e to m o ­r a l e r a d i t i , k a d j e po s r i ed i n e s a m o s h o d n o , već i p r a v o i p r a v i c a , d a se j e d n o m m j e s t u d a d e n j e š t o , š t o ono ili želi ili z a h t j e v a .

Ovo š t o r e k o s m o vr iedi u o b ć e , a n a p o s e za n a š Š i b e n i k u p i t a n j u , o k o j e m u s m o se bavili u n jeko l iko pos l jednj ih b r o j e v a n a š e g l is ta t . j . u pi­t a n j u p r e m j e š t a j a m u ž k o g p r e p a r a n d i j a iz A r b a n a s a u Š i b e n i k .

Mi s m o se za to p i t a n j e svojski z a u z e l i , j e r os lonjeni na p rav i cu i na, s h o d n o s t : p rogovor i l i s m o o n j e m u s n a g o m s a m i h n e p o b i t n i h č in jen ica ; voje­val i s m o d a k l e za s t v a r p r a v e d n u i d o b r u ne s a m o s p o g l e d a m j e s t n e ko r i s t i , već i s p o g l e d a o b ć e , j a ­vne ko r i s t i , k o j u b i p r e m j e š t a j t o g a z a v o d a s o b o m d o n i o .

P a š t o s m o d o ž i v j e l i ? D a n a s u t o m n a š e m s k r o z o p r a v d a n o m nije p o d u p r l a n i j e d n a p o k r a j i n s k a n o v i n a , k a o d a t o nije p i t an j e o b ć e ko r i s t i p o k r a j i n e . S h v a t i l e s u za r , k a o d a to mi p i š e m o s a m o na u h a r Š i b e n i k u . T o se mora izk l juč i t i , j e r kad bi nas s a m o t a j r a z l o g b io v o d i o , o n d a bi mini bili i z o s t a l i svi i oni d r u g i r az loz i , ko je n a m j e s a m a n a r a v i o p r a v ­d a n o s t s t v a r i . p r i š a p n u l a .

O s t a l i s m o p o d p u n o o s a m l j e n i . T e k koji po j e ­d in i , ali n e o d l u č n i j a v n i g l a s d o š a o n a m j e u s u s r e t a p r i v a t n e , i ako ili j e bilo d o s t a , ne s p o m i n j e m o ^ j e r se ne m o g u j a v n o u v a ž a v a t i .

E t o , k a k o i u j e d n o m s k r o z o p r a v d a n o m p i t a ­n ju , ko je m o ž e d a u t j eče u d o b r o n a r o d a , i n j e s tn i obz i r i i m j e s t u e a m b i c i j e n e m o g u b i t uviek n a d v l a ­d a n e , a ž a l o s t n o j e , d a s e zu t i m p o v a d j a j u i i s t e n o v i n e , k a o d a s u o n e s a m o g l a s p o j e d j n o g m j e s t a , a n e u j edno i obćen i t i h n a r o d n i h interesa. ,

K a d bi o v a k o v u m e t o d u n a š e n o v i n e i u n a p r i e d s l i ed i l e , d o g o d i l o bi se o n o , š to s e j e d o s a d sved j d o g a d j a l o , i . j . d a j e po jed ino n a š e m j e s t o , po jedin i n a š g r a d vrlo t e i k . , fjpbio, ili d a u obće nije n i k a d

na l i ce m j e s t a t a k o v a k o m i s i j a . K, to nije m a č j i š a l j . T a k o l i k o ih j e b i lo do s a d — m a l o — v m a l o — ni b ro ja i m se n e z n a . — P a š to su u n i le ? P u n o , p u u o , — ne v i d j e s m o n i š t a .

Al t o ni je o v o g p u t a s l u č a j . O v o j e p rv i „ n i s t e r i j a l i i i " o d b o r , ovo j e prv i p u t , d a v i d i m o o m a h iz p o č e t k a r ea ln i r a d .

T a j o z b i l j n i , i n a u g u r a l n i red — z n a t e u če sas to j i ? — U p r e d l a g a n j u g r a d n j e nov ih p o m o r s k s v j e t i o n i k a ! ! /

0 B e č u s t a r i , o g a v n a p o s u d o P a n d o r e ! m o m o d a i mi u z l i k n e m o , k a d v i d i m o o v o l i k u , up c in i čku b e z o b z i r n o s t D u n a j a c a , koji n a m d o l a z e u n p r o r a č u n a n e č a s o v e s o v a k o v i m r e m o n t a d a m a .

P o m o r s k i sv j e t i on i c i ! J e s t , u n a s se do 8 zb i l j a na jv i še g o v o r i l o , v ika lo p r o t i o s k u d i c i t i h svj t i o u i k a ! M i n e m a m o većih p r e č i h p o t r e b a od t e S t o j e p r e m a t o m e p i t a n j e d i r e k t n e že l j ezn ice , u r e d j e n j e n a š i h l u k a i p r i s t a n i š t a , š t o g o s p o d a r s "

, n a š e p o t r e b e , š t o r e g e u e r a c i j e v i n o g r a d a , š t o p o š e r ' l j ivunje , š t o u r e d j e n j e r i e k a , bu j i ca , m o č v a r a , i

d r u g i h s t v a r i , koje u z a l u d i z g l e d a m o evo cieli j e v i e k ! ?

A b a š — i to j e „ p e c h " - d a se u p r a v o p i t a n j u r a z s v j e t l j e u j a D a l m a t i n s k i h o b a l a m a l o ili n i š t a i m a j o š u r a d i t i , j e r j e t a razsvjp b i la j e d i n a ozb i l j na i u s p j e š n a b r i g a d o s a d a š n j e m o r s k e v l a d e !

K a d se j e d a k l e ve l ik i , m i n i s t e r i j a l n i " o d b " u h v a t i o na jp r i j e oko t o g a , onija n a m j e već o d n r jasno su ko l i ko s p r e m e i o z b i l j n o s t i / .apočimljn svoj r a z b u b a n i r a d ,

1 i a k o će bi t i u n a p r i e d . S v a t a ve l ika n o b e ć a n j a i z r o d i t će s e u t r i c e i k u č i n e , doći će n a m a č i n o v n i c i , m o ž d a i ist i m i n i s t r i , ali p a n t j p a r e će o s t a t i uv iek u B e č u . — O v o se ne kuju n a s , z a n a s se t a m o ku ju s đ m o o b m a n e , l i epe r i " z a k o n i i n e p r a v d a .

P a t k o bi d a l j e o t o m e već i p i s a o . J a l o v p s a o ! P u s t i m o u m i r u č l a n o v e v e l i k o g o d b o r a , d a m u k t e n a u ž i v a j u im tOuriste p r i r o d n i h l j epo ta Da m a c i j e i d a naplaćuju m a s t u e k o m i s i j o n a l n e funti me za svo ja p u t o v a n j a „ VV'ien-Cattaro u u d re tou r

P s . Bto n a m k o m i s i j e !

ni,,

ima dolazio uvh'k q račun taj medjusobni antagoi lizani naš ih m j e s t a .

Mi se ne ć e m o ope t p o v r a ć a t i na sa p i t an je p r e m j e š t a j a mužkog p r e p a r a n d i j a iz A r b a n a s a u Ši­b e n i k , j e r s m o g a VQ& izcrpljivo p re t res l i i o b r a z l o ­ži l i , a l i s e v r a ć a m o za d a n a s na nj s a m o u toliko, u koliko n a m j e upozo r i t i cielo n a š e p o k r a j i n s k o no-

fyo n a p o t r e b u , d a se u p i t a n j i m a o v a k o v e n a -Otrese n a p o k o n s;ih s p o r e d n i h cjljeva, svih i z r a -

j , na jpr i je p r a v e d n o i o b ć e n i t o k o r i s t i l o . '

Pol •ekosil l jamo d r u g i m p o k r a j i n - k i m mjes i i im , na s v e m u l e , š t o s u sebi na d o b r o i korist p o s t i g l i , ali n e k t a m j e s t a d o z v o l e pri

na t i i

& k a d m o ž e m o i m a t i p r a v o , o n d a j e d u ž n o s t u h na š ih n o v i n a da n a s u t o m e p o d p o n i o g n u , d a

ežu j o š jače n a m e d j u s o b n o p o d u p i r a n j e .

m j e s t a i c ie le p o k r a j i n e .

od ko

l io Vii

Eto nam komisije Već se t a m o u B e č u s p r e m a j u na p u t o v a n j e

i m a , na j u g , u D a l m a c i j u ; s p r e m a se veliki n i i ćk i odbor, da z a p o č n e „ m i n i s t e r i j a l n i r akciju i i l t i i rnu i p r i v r e d n u p o m o ć Dalmaciji.

O v o g a puta ne treba u a m se bojati varke, P o )ećk im n o v i n a m a već č i t a m o d a j e ta j o d b o r z a p o -

3 r e a l n o r a d i t i . Ni je t u d a k l e š a l e . A m a i m i s m o iek vel iki n e z a d o v o l j n i c i ! N i o n d a , k a d v i d i m o o-

t v o r e n u s p r e m n o s t d a D u n a j c i u č i n e š t o g o d za o v u m i j u , ni opda, ne p r e s taj e t n o sa svo j im p r i k o r i m a , oj im k r i t i k a m a , — p a č e ni o u d a , k a d v i d i m o , d a

već r e a l a o poče l i r a d i t i !

M a u m i r i m o se j e d n o m ! P t o n a m k o m i s i j e ! i l inae i j a j o š ne z n a , š t a j e t o , k a d se u p u t i i d o d j e

Kako da se predusretne ribanj dinamitom u Šibenskom okpužjj

Da se p r ep r i eč i k r i o m č a n j e n j e d i n a m i t e od p r ke je p o t r e b e , d a po l i t i čka vlast, pazi na sl jedeće S v a k o m e j e od n a s p o z n a t o , d a j e u Senju p ros ' p r o d a j a d i n a m i t e . P ro t i o v o m više p u t a j e p ro t e s ra la p o m o r s k a v lada u T r s t u , p r o t e s t i r a l a su injest r i b a r s k e komis i j i i sye do d a n a s d r ž a n e r i b a r s k e kon t e r e n c e , pak i c e n t r a l n a r i b a r s k a k o m i s i j a , uli i z a l u d . 8 t » g a pol i t ičku v l a s t i m a l a bi b u d n o pazi n a k r i omean j e i i j e d i n a m i t o m iz Senja , d a j u ć s t rog p r e g l e d a t i s v a k u l a d j u , koju s t i g n e iz Senja i n k n l k r a o s o b i t o one, ko je a m o k n a m a d o l a z e s a d r v r i svak i p r e s t u p a k i m a o bi biti s t r o g o k a ž n j e n . "K"1

bi se j e d n o g . dfOJicu o p e r u š a l o , z a š t o i njih i d r u g p roš la bi vol ja t jeranja / OVOg n e d o s t o j n o g o b r t a za,

J o š n a m j e ' j e d n a s t v a r n a d u š i , koju i s t e m o p r o p u s t i l i po l i t i čko j v l a s t i u Š i b e n i k u i onoj - 1 . K u i ii 11. S v a k o m e je poznato, da se d a n a s u Šibenik na jv i še d i n a m i t e t r o š i i t r o š i l o se j e u Crnic i , K P b u s e n . M a n d a l i n i , K r č i , p o p r a v k u o b a l e j t. d. fl i k a d a p o g l a v a r s t v e n a v l a s t p o s t a r a l a s e d a pri uvoz a p o s e b n u k u ć i c u p r ib ro j i k o m a d e i da d rž i s t r o ^ k o n t r o l u n a d o n i m . gtp u s k l a d i š t a i z laz i , a t o ' dva k l j u c a , p r i d r ž a v a j u ć s e b i ' j e d n o g a r

•leli ikadn s t r o g o n a r e d i l a , d a n a d z o r n i k ro i l jom b u d e uvjek p r i s u t a n , kod s e u r u p u pos tav! i ja d i n a m i t a , s t r o g o pazeć i , da r a d n i k nebi koji k o m a d s a k r i o , ili p r e p o l o v i o ? Reći se n a m se , e t o j ne m o g u ć e . M i ve l imo : nije ne m o g u ć e . Ovo j e t% kotiom o z a k o n j e n o , pak m i s l i m o da j e to izvedivo. Z a š t o v las t i u S p l j e t u z n a d u za ovo i z a š t o oni t a * m o sve ovo v r še i s t o g a kod njih n e m a dois to toli­k o d ' m a m i t a r d a k a o k o d n a s ? Ovo ne nadz i r an j e d o ­velo j e s t v a r dg t o g a , d a u m n o g i m k u ć a m a i m * d a n a s v iše k o m a d a d i n a m i t e n e g o k r u h a . A zaš to im s l u ž i , ako li ne i sk l juč ivo z a s a m o r iban je ? N " d a l j e od (i t . m j . l u č k a s t r a ž a i or i tžnic i u h v a t m su šes t m l a d i ć a t e ž a č k i h ob i te l j i , koji su r ibal i d i n a m P l o m u Š i b e n s k o m z i j e v u n e d a l e k o Crn ice . Nije do­s t a ove m l a d i c e k a z n i l i , vec bi t r e b a l o nas to ja t i da o č i t u j u , k a k o su d i n a m i t u dob i l i i t ko im j u j e p ro ­d a o . Ni je s a m o d a ovo t r a ž i m o izkl juč ivo radi r iba-

S j e ć a m o se svi on ih dva ju s l u č a j e v a , koji su se des i l i l a n j s k e g o d i n e s ' o n o m d j e c o m , koja su 1 n a m j e r i l a ua k a p s u l od d i n a m i t e . S r e ć a , d a j e U¡& s u l b i o s a m . A š to bi s e t ek bi lo d o g o d i l e , da su d jeca k a p s u l z a v u k l i u d i n a m i t u i z a p a l i l i ? Kol iko

la užasni j i p r i zo ra i ž r t a v a ne bi b i l o ? O n d a b i svi vikal i i ' b u č i l i . O n i ž n i c i , s u d e i i r e d a r i letili bi

Nil ono š to nije bi lo l an i , m o ž e hiti ove g o ­d i n e , i u n a p r e d t e s t o g a s u v l a s t i p o z v a n e , d a stro-

bdiju nad u v o z o m dinamite i da nastoje na svaki

ući u trag on ima , koji jo prodaju. Sve što s m o

? tt»4zoru u v o z a d inamite i nadzoru nad va-

njeni i/. Sk lad i š ta za kotar š ibenski n e z n a m o , kako

moguće , da svako m a l o b u d e ukradjena po j e d n a ,

više skrinjica d inamite iz sk ladiš ta rudo-

n a S iveriću i Ve luš i ću . K a d bi Kninsko pog la -

ttprava rudokopa vršile propise za čuvanje

Mi te odredjene, mi s m o više nego stalni , da bi

i ribe u Krči , a i u moru bile m n o g o mirnije i

"3 u svom razvijanju i plodjenju.

j e neg predjemo na s a m u pomorsku v ladu

0 dvie , š to bi naše a u t o n o m n e vlasti imale

o v o g a poraditi .

Neobor iva je istina, da u prvom redu s a m ze­

maljski odbor nije ništa učinio, k a k o da se preprieči

ribanje dinamite u unutarnjim vodama, koje ne spa­

daju pod nadzor p o m o r s k e vlasti . Hek bi, da primjer

zemaljskog o d b o r a s j e d i l e su , naše obeine. pak ' za

njima isti seoski g lavari , poljari pristavi, arambaSje,

0 \ u tvrdnju i s t i č e m o , a to s raz loga, što je nemoguće vjerovali , da jedan seoski g lavar , skupa sa

r o j i l o p r g a v o m . ;,r ,,,s p„, | ar; aš polja-

te se bave r i ban jem d i n a m i l o m . i: o \ o m dolaz i n a m

na p a m e t , kako je j edu j e d a n g lavar na upit, dali

(Pe, tko su oni na onoj strani se la , ju tros bacili

dinamit u. o d g o v o r i o : . A j te. bo ra v a m , pust i te ,

da ubiju, tko će m o r e izlovil i . l>a nije njih, zagora

no bi mkad ril k u s a l a " . o V o je najbolju potvrda

p k o n o m n o m napredku.

Koliko i koliko bi manje dinamite bacalo se u

• f e p , kud bi organi , koji su na to pozvani , kao s e o -

B | glavari , poljari, lugari , pristavi, arambaše rondari

»Vjvom se lu , obćinski redari u g r a d u , l inancialni pa

Opbrodi na m o r u , vršili svoju dužnos t . Organe lučke

vlasti ne s p o m i n j e m o , jer su se svom p o / i v u vazda

l l fvies t i io odazval i ,

Sud pri koncu red j e , da prišapnomo dvie na

jKlbo pomorskoj vladi, koja j e valjda mis l i la , da ć e m o

sve. druge prorešetat, a nju pustit i , kao da n e m a

^krivnje ,

& Pre imla s u ovoj vlasti poznate već odavna sve

| | l 6 posl jedice , koje je nesretna d inamita naniela na-

fflm r ibarskom obrtu, ona se sve do danas ua ža los t

prtje makla, V e ć odavna se vapi i pita, da se namje-

i p t l jedna makar privremena ribarska straža, za vrie­

me o.| travnja do s t u d e n o g a , u Š ibenskom konalu

skupa sa Prukljanom do vodopada Krke, a druga u

istom svojstvu za uva lu .Jadrtovea i Morinje, ali j e

sve zaludu. I idek ista pjesma da neimadii fonda.

Što koristi opet nadzor nad ribanjem, a osobi to

dinamitom sa strane ribarske s traže , ako ova nema

( | i l j lagje na raspoloženje , da podje u potjeru za di

gamitardom i t'o u č a s u , kod ovoj na protivnoj strani

^.(jbaie kupi ubijenu r ibu?

Ovakov nadzor naprosto nije nikakav nadzor.

: Ovo je samo u,.što kao da j e i ništa.

M a l k o s m o odulji l i , ali se n a d a m o , da će nam

/ B a š i čitaoci o p r o s t i t i , pošto s m o uvjereni, da će i oni

da štitimo sve ono što nam u borbi za n a š e k o n o m -

|*iri obstanak m o ž e pomoći i bez česa b i smo pos tra -

' dali, a to jo naše l iepo i bogato more sa svoj im ri-

M » a m a , n ikomu d r u g o m e već s a m o nama koris tnim.

|;Svaki onaj, koji neće da doprinese ma bilo kojim

^ n a č i n o m svoj kamenč ić za uzčuvanje naših riba i

| . . neus ta j e protiv nj ihovom barbarskom uništavanju, taj

i radi protiv ovih naših sinjih žala , protiv obće naro

| )o vlasti j e da djel ima pokažu, koliko im ona : zakonskim propisima, odgovaraju .

radnjo za ogradu poljodj . škole m j e s t n o g »Hrvatskoj

radničkoj u d r u z i " , koja ima jo š uviek primit i više

hiljada kruna. Os im toga on je ovoj zadruzi i drugih

opravio. U jednu rieč, to vam je moderni autokrata.

On daje u zakup radnju o k o l n o g z ida oko školske

zgrade, a da i ne pita zadrugu , a taj zid bit će

plaćen subl izu 1 0 0 K za svaki četvorni metar .

V I E S T I. V o j n i c i u S p l i t u . P r o š l o g poned je l j ka s t i g l o

j e u S p l i t 1 6 . 0 0 0 vojn ika sa g l a z b o m . Os ta l i su ond je

koji d a n , p a k r e n u š e p u t D u b r o v n i k a na vježbe .

V j o r i t b a . N a r o d n i z a s t u p n i k D . r Ivan M a j s t r o -

vić o d v j e t n i k u S p l i t u vjerio se na 14 o. m j . s d r a -

ž e s t n o m g o s p . c o m K a t a l i n i ć , k ć e r k o m g. V i c k a K a -

ta l i n i ća . N a š a s r d a č n a č e s t i t a n j a !

Iz B o g o m o l j e upozoru jo nas p r i j a t e l j , d a nisu

bi le i s t i n i t e v ies t i , koje n a m j e o d a n l e n a š d o p i s n i k

p o s l a o . M o l i m o j o š j o d n o m sve o n e , koji n a m š to

j a v e , d a to j a v e s a m o po i s t in i . M,i ne m o ž e m o z n a t i

sve in j e s tne p r i l i ke i o d n o š a j e , p a n a m j e ž a o , kad

m o r a m o š to i s p r a v l j a t i , a od d o p i s n i k a nije l i epo ,

kud n a s n a to p r i s i l e .

N o t a i s k i s a s t a n a k . <ig. D.r A n t u n l 'ug l ics i i

L u k a mark i / . Dona saztvl je s k u p š t i n u svib n o t a r a

( b i l j e ž n i k a ) iz D a l m a c i j e na 2 1 ov. m j - u S p l i t u .

D n e v n i j e red s k u p š t i n e : , I t a z p r a v l j a n j e i r iešenje o

p r e d l o g u , da p o g l a v l j e X I I I . 1 8 5 5 b r . 9 4 , p o ­

velja '>/., 1 8 5 8 b r . 23, i o d l u k a Vs 1 8 0 0 b r . 1 2 0

b u d e u v e d e n o u D a l m a c i j i k a o i u o s t a l i m p o k r a j i ­

n a m a C i s l i t a v e " ,

P o š t o j e njelrim č u d n i m s l u č a j e m D a l m a c i j a i

u t o m e i z n i m k a , j e r za nju ne v r i ede kao za o s t a l e

zeml jo zakon i i n a r e d b e , koje su u d j e l o k r u g n o t a r a

s t av i lo i r a d n j u s u d s k o g k o m e s a r a , d r ž i m o , d a j e već

v r i e m o , d a se taj n e o p r a v d a n i o d n o š a j d o k i n e , j e r će

se t i m o l a k š a t i p o s a o s u d u , a s t r a n k e će bi t i z a d o -

vol joi je , p o s t o će i m o s t a v i n s k e r a z p r a v e h j t r i e šeue

k u k u r u z pl ieni , jer da t a k o hoće g. Ivan K a t a l i n i ć .

Bar j u č e r g . K a t a l i n i ć nije g a u to u l a z i o , već č i ­

novnik , koji je s t o p i o s t i g a o u Š iben ik . Mi že l imo J a se i u b u d u ć e vrše g l e d e p r e g l e d a n j a k u k u r u z a

p r o p i s a n e o d r e d b e , jer j e zd rav l j e na šeg n a r o d a na n a *''<-'"• K a o š to s m o lan i , t a k o i ove g o d i n e

p o n a v l j a m o i k u d i n o p o s t u p a k nekih s p e k u l a n t a , koji

t ru ju narod s a m o d a o b o g a t e svoju n e z a s i t n u p o h l e ­

pu i c rnu k a m n t n i č k u d u š u .

Lupe* U uoei i zmed j u t o r k a i s r e d e i m a l a j e

noćnu i š p e k e j u l j ekarna g . B u g g i e n - , — U l jekarni

j e te noći bio sn, njegov R a g g i e r n . U » lanov i to du­

bu ne iko z a k u c a . I s p e k t o r o tvor i i ud joše d v a t e ž a k a

iz oko l ice š i b e n s k e 8 l ieći i ićkim r e c e p t o m t r a ž e ć , d a

se im se tu p r o p i s a n i liek ugo tov i . K u g g i e r i se s t av i

)š to se r a d i l o o j e d n o m k u h a n o m b e k u ( d e k o t u ) u

i p r doba .

NAŠI DOPISI. S p l i t .

) dakle šest -nedje l jni tečaj vinoslovja. u n jemačko- ta l janske kolonije g . S l a u s ,

^stya, neprijatelj svega što j e n a š e ,

hrvatskog jez ika . Al on se ipak l iepo zna ulagivat i naš im l jndima, osob i to

a zas tupnic ima kao n. p. g . L. Dor-na proboravit i po više sati u kalani .

g. Rorčić, m o p a o bi znat i , tko je i i. Kako on s njim govori P - J e li tvom mjestu i m o ž e li on vršiti moje h u v iše puta govor io s t im S l a u s o m . ji nije u stanju ni deset rieči i zgovo-

kušaouii e, ou se l ivasia, da će postat upravitelj bu­duće , .o | ,odjel jske ško le i da sve , š to on predloži u Meću prihvate bez sas lušanja Zadra . A to j e vrlo vjerojatno, jer on i m a za se nekog Hčrmana , koji j e bio ovdje i njim skupa njekoliko vremena, a Hrtr-man je izvjest itelj za Dalmaci ju kod oontralne vlade, 1 Sto on kaže, dos ta j e . Tako je razumlj ivo , z a š t o je Slaus ovih dana promaknut u VIII . razred čina. Njegov, zas luge ne nabrajamo. Sfuholilo bi nas.

dju ustalil i; , učinio j e , da se produži l ikvidaciju

I I . a J a v n u v j e ž b a n a š e g , H r v a t s k o g S o k o l a "

o b d r ž a t i će s e , k a k o već j a v i s m o , n a 2 0 o. m j , n a

„ Š u b i o o v o u " . H a z p o r e d t e j a v n e vježbe b i t će o b j e ­

l odan j en p o s e b n i m o g l a s o m z a g r a d i oko l i cu . S v r a ­

ć a m o p o z o r n o s t n a š e g o b ć i u s t v a nu ovu d r u g u j a v n u

odaz iv b i t š t o veći , t i m više š to j e ć i s t p r i h o d vježbe

n a m i e n j e n u k o r i s t n a š e g „ S o k o l a " za iz le t u Z a g r e b .

Svi d a k l e na 2 0 o. m j . na „ Š u b i ć e v a c " , gd je će b i t

d o i s t a l i epo i u g o d n o !

„ H r v a t s k i S o k o i ' ' u. M a n d a b n i kani s u t r a p r o -

s l av i t i t i svečan i b l a g o s l o v s v o g d r u ž t v e n o g b a r j a k a

ne n a s t a n e li t o m e ko ja n e p r e đ v i d j e n a z a p r e k a . B u d e

li t a k o i m a t ć e m o s u t r a u nedjel ju u našo j ubavoj

M a n d a l i n i l iepu s v e č a n o s t , kojoj će k a k o d o z n a j e m o .

s u d j e l o v a t i i c iel i naš š i b e n s k i „ S o k o l " sa „ Š i b e n s k o m

G l a z b o m " . S v e č a n o s t će d o d u š e b i t s k r o m n a , ali

j e d n a k o s r d a č n a .

P r i m i l i snio sa z a h v a l n o š ć u : P j e s m u o Bojann

Vojerndi, m a k e d o n s k o m u s t a š i , sp j evanu od Sr . T u c i ć a .

tek m i s l i m o , d a bi za o v a k o v u vrs t ep ike bio m n o g o

podesn i j i naš ob l jub l j en i n a r o d n i d e s e t e r a c .

„Gospodarski i V i n o g r a d a r s k i K o l e d a r " , te­

čaj I I I . za g o d . 1 9 0 7 s a s t a v i o ga S t . Oža i i i ć , v ino­

g r a d a r s k i pov je ren ik . I z d a n j e „ H r v a t , knji - / , . i rnice" u

Z a d r u . K o l e d a r j e d o b r o r e d i g i r a n , i za s lužu je p r e -

p r e p o i i i k u , a l j kraj ob i l j a d r u g i h k o l e d a r a t e ž k o d a

se r azš i r i , ko l iko hi t r e b a l o . O v a k a v m a t e r i j a l b i lo

bi z g o d n i j e iznos i t i u d o b r o u red j iva imm s t r u k o v n o m

l is tu za p u k .

T u ž e n a m se iz g r a d a i oko l ice , d a p u t n i c i ,

koji pu tu ju na p a r o b r o d i m a N e g r i e v a d r u ž t v a u okol ­

na m j e s t a n ikad ne m o g u o d m a h t a ć n o s a z n a t i koji

li će p a r o b r o d n. p . u Kogozuicu, , koji u Vod ice -

T i e s n o Z lose la , koji pak u d r u g a m j e s t a , j e r ti p a r o .

b rod i n e m a j u n i k ad pr i oba l i j e d n o s t a l n o m j e s t o , po

k o j e m u bi se već u n a p r e d z n a l o k a m o p u t u j u . L ju­

d i m a t r e b a za to ići do l je g o r e o b a l o m , dok se na ­

m j e r e na p a r o b r o d , koj im hoće d a k renu . Ri lo bi za

to p a m e t n o i z g o d n o , d a »e d r u j t v o ' o d l u c i na o p r e -

die l jenje s t a l n o g m j e s l a svoj im p a r o b r o d i m a za poje­

d i n e m a l e p r u g e , e d a p o t o m e mjes tu oek b u d e od­

m a h z n a o k a m o koji p a r o b r o d k reće .

Z a p j e n j e n k u k u r u z . P o v j e r e n s t v o s a s t a v l j e n o

od dva ju t r g o v c a i p o g l a v a i s l v e n i l i č inovn ika j u č e r

u a p o d n e , us l jed zah t j eve lučko z d r a v s t v e n o g u r e d a ,

p r e g l e d a l o j e k u k u r u z koje je s t i g a o , kako se govor i

iz l t io de l l e P l a t a za neke t r g o v c e u K n i n u , p reko

m j e s t n o g m e š e t a r a M e d i c a . I s to ie u s t a n o v i l o o d m a h

n a prvi m a h , da j e k u k u r u z neč i s t i n a p a d n u t od

r a z n i h z a r e z n i k a i da j e škodl j iv ž i v i n s k o m i l jud­

s k o m zd rav l ju a us to i ne k l i j a s t , N a r e d i l o j e d a se

k u k u r u z zap l j en i , dok se konačno, nei: njei i kei

Ovo je najbolji odgovor dopisniku „ D a l m a t e "

koji j e lanjske godiuo sve u še snaes t larmao, da se

p u t u pokra j in i

l iek, p r e d a d e g a tu p r i s u t n i m , koji

sadjnše a on za t im o p e t l egne u is toj l j eka rn i . D o

rala začuje nečije k o r a k e , kao da n e t k o i de po Ije-

a rn i . P o m i s l i u prvi m a h , d a će b i t to na ul ic i

a n k a koji p r o l a z n i k . Ali kad j e ma lo z a t i m zamje -

t io , kako n je iko izvlači uv lačak na b a n k u , uvid i j a s -

•tko u l j ekarn i . Skoči o d m a h i nad je ne­

p o z n a t a čovjeka, gd je veo r u k a m a g r a b i n o v a c iz

u v l a č k a . U h v a t i g a za za t i l j ak , a l i m u se on p r o d r e

izpod r u k e i za le t i se p r a m a v r a t i m a , d a u t e č e . Vra ­

t a su d o d u š e b i la z a t v o r e n a , ali s a m o i z v a n k a , dok

su se i z n u t r a m o g l a o tvo r i t i j e d n o s t a v n o m k r e t n j o m

kvake . 1 lupež bi b io s r e t n o u m a k a o , s n o v c i m a d a 8 e &< ftuggie'i u taj is t i m a h ni je l a t i o ooje lnog va­

d i č e p a i nj im ga u d a r i o u g l a v u . Na taj u d a r a c lu­

pež p a d n e na t le , g. Kugg ie r i b i j e s k o k n e po sa­

m o k r e s , i kad ga j e z loč incu p o k a z a o , u p u s t i ovaj

iz r u k e u k r a d e n i novac . 1) t a j č a s , već osv iešćen ,

p r i d i g n e se , o tvor i v r a t a i o d m a g l i u m r k l u noć ,

' '"en i nosusrećo . i od n i k o g a .

N a oprez (laki.- s t a n a r i i d u ć a n d ž i j e , d o k se t o ­

m e lopovu ne mije u t r a g .

h r v a t s k i s v o k o k o l s l u s l e t . [Tpravo je iza

š la k n j i ž i c a : , U p u t e za I. h r v . svekolsk i s l e t " ure-djena po vodji . S a v e z a " D . Š i i l ce -u , na koju se u -

ppMruju svi , koji će sud je lova t i k o d s l e t a , j e r s a d r ­

žaje u p u t e koli za o d b o r o , p r edn j ake i vodje n a š i h

soko lsk ih đ r u ž t a v a , tol i i za r a z n e p o d o d b o r e , ko; i

su se kons t i tu i r a l i za p r e d r a d n j e s l e t a , — K n j i ž i c a

sadrža je tri d i e l a : I. Obćeni t i d i o . u. Tehn i čk i d io .

ftl. S v e č a n o s t n i d i o , — N a 2 s t r a n i o m o t a , U p u t a "

n a l a z i m o r a z p o r e d s l e t a , a u s a m o j knjižici „ U v o d *

od s t r a n e p reds jodn ič tva . S a v e z a " . I za t o g a s l iedi

p r i g o d n a p jesma : „ S l e t o v k a " od S. Š i ro le t e u k r a t ­

ko o s l a v e n s k o m S o k o l s t v u . Dal je su n a n i z a n i r azn i

č lanci t o č n o p r e m a r e d u r a s p o r e d a s a s l i edeć im n a ­

slovima. ; l . O b a v j e s t u a p i s a m a za s le t . 2 . P r i j e 0-

d lazka n a s le t , 3 . Opis izle.tnog i v ježbovnog od je la

i gdje se i s to n a r u č u j e . 4 . K a k o se pozdrav l j a ju S o ­

ko lov i? 5 . D o l a z a k u Z a g r e b . r>. Doček . 7 . S t a n o v i .

8 . Uredjenje p r t l j age s g r a d j a n s k i m i v ježbovnim

.od je lom. 9 . S j e d n i c a s u d a c a za na t j ecan j a . 1 0 . Ko-m e r s . 1 1 . Opis g a r d e r o b a za v ježbače , 1 2 , U l a z n i c e

v j e ž b a č a u g a r d e r o b e . 1:1. Red u g a r d e r o b a m a . 1 4 .

natjecanje. 1 5 . Vladan je č lanova na v j e ž b a l i š t u . 1 6 .

P o k u s i za j a v n u v ježbu . 1 7 . P o v o r k a . 1«. B a r j a k t a ­

r i m a . 1 9 . .Javna vježba. 2 0 . Opis v ježba l i š ta s a p l a ­

n o m . 2 1 . Vježbe za „ javnu vježbu u nedjelju dne 2

r u j n a . 2 2 . R e d a n j e č l a n s t v a za n a s t u p k p r o s t i m vjež­

bam;! . 2:5. N a s t u p k p r o s t i m v j e ž b a m a s a s l i k o m , 2 1 .

R a z m a k za p r o s t e v ježbe. 2 5 , I z v e d b a p ros t i h v j ežba .

2 6 . S a s t a v i od lazak od p ros t i h vježba ( s a s l i k o m ) .

2 7 . Vježbe na s p r a v a m a . 3 8 . S k u p i n e (S lovenc i ) . 2 9 .

M o r e š k a „Sp l je t sk i s o k o l " . 3 0 . V j e ž b e P l z e n j s k e ž u p e

n a 12 r u č a . 3 1 . Vježbe P o l j a k a s k o p l j i m a . 3 2 . Re­

dan je za vježbe s č i in jev ima. M. N a s t u p i r a z m a k

z a vježbe s č u n j e v i m a ( s a s l i k o m ) . 3 4 . Izvedba, v je ;

b a s č u n j e v i m a . 3 5 . S a s t a v i o d l a z a k i od vježba

s č u n j e v i m a ( s a s l i k o m ) . 3 0 . I \ o n o e r a t , sjajni g r a -

djanski p les , s v e č a n a p r e d s t a v a u k a z a l i š t u . 3 7 . 0

r u č k u i b a n k e t u , Dal je s l i ede u p u t e r azn ih podod­

b o r a , — Cieua knjižici j e 2(1 l i l i ra . N a r u č u j e se u

s le tovoj p i s a rn i u z g r a d i „ G o s p o d a r s k o g dćUž.Ha".

Sveuč i l i š tn i t r g . 2 .

K a k o s e p o s t u p a s t r a n k a m a pri ovom po š t a r s k o n i b r z o j a v n o m ' u r e d u , n e k a v a m d o k a ž e ovaj

s t o o a j . P r o š l e s u b o t e b l a g a j n i k obć insk i g , P a v a o

Kovačev p r e d a o j e j e d n u b r z o j a v k u vježbenici gospo­đ i c i O o l l i n a r .

Pr i i zp la t i do t i čne p r i s to jbe t r ažUa j e , da j o j

p reda t e l j d a d e j o š 2 p a r e i to j e zap i t a l a t a l j a n s k i .

To vam j e n e g d a š n j a p i tomkin ja p r e p a r a n d i j e u D u ­

brovn iku ! K a d j u j e g . K o v a č e v z a p i t a o , ibt li z n a

h r v a t s k i , o n a izr iči to i g o t o v o p r k o s n o o d g o v o r i , da

P o š t a j e u oboe p o z n a t o , d a ta g o s p o d j . p o z n a

vrlo d o b r o h r v a t s k i , oč i to j e , da j e t i m ht je la o m a -

lovaž i t h r v a t s k i jezik m a k a r t i m dolazila u s u k o b sa

v a t s k i m s t r a n k a m obći h r v a t s k i . '

N a ovaj svojevoljni p o s t u p a k k o j e m j e h io sv je ­

dok 1 p o š t a n s k i oflcial g . S p r o j e , s t r a n k a s e j e b r z o -

jav t to p r i tuž i l a R a v n a t e l j s t v u poš ta i b r zo j ava , ko je

D o v o z u g l j e n a . P a r o b r o d „Srdj" , d u b r o v a č k o g

d r u ž t v a p r i sp io j e u n a š u l u k u , k r c a t ug l jena „bri-

k v e t " za r a t o m m o r n a r i c u .

S a j a m V e l i k e ( » o s p e , ko p o običaju obdržan

je u b l ižn jem Vrpo l ju . M n o ž t v o g r a d s k o g i s t ranog

sv ie ta , a o s o b i t o naš ih k ršn ih o t o č a n a iz Z a d a r s k o g

po po

Rilo j e o t v o r e n o p r o š t e n j e i u našoj ž u p s k o j

V a r o š k o j c rkvi , koju j e p o h o d i l o na p r o l a z k u p u t

Vrpo l j a i n a p o v r a t k u , m n o ž t v o b o g o l j u b n o g sv i e ta .

N e s t a š i c a m j e n i č n i h p a p i r a -a h r v a t s k i m tesk-

t o m opaz i l a se j e do s a d a već više p u t a k o d m j e ­

s t n o g c. k. C a r i n a r s k o g u r e d a . T a l i j a n s k i h mjen ica

m o ž e š dobi t i uviek i s v a k o v r s t n i h , a h r v a t s k i h č e s t o

n e m a , najskol i onih za m a n j e i z n o s e , ko je s u b a š

na jpo t r eb i t i j e , j e r najviše t r a ž e n e . N a ovo u p o z o r u j e -

m o o d n o s n u v las t , s t a l n i , d a će d o s k o č i t i , i da s e

t u ž b e u o v o m s m i s l u ne će više p o n a v l j a t i .

N a k o r i s t d r u ž b e S v . C i r i a i Metoda u I s h i

p r i m i l a j e n a š e u r e d n i š t v o od P . N . g g . V i c e J u r i -

šica K l , l ) r . K l i p a S m o l č i ć - a K 2 , D . r a M a t e Dr in-

k o v i ć a K 2 , D. ra P e t r a p l . ( i r i s o g o n a K 2 svi u

p o č a s t s m r t i b l a g o p o k o j n e M a n d e u d . M a t a č i ć .

Ukupno K 9 , Prija i/.ka/.anili K 5 4 9 : 5 0 ,

S v e g a K 5 5 8 : 5 0 .

N a p r i e d za n a š u I s t r u !

P r i m a m o o d v i n a r s k e u d r u i b e . U g l e d n o 1 :

r e d n i š t v o ! Vinarska U d r u ž b a / . i D a l m a c i j u p r i r ed ju je

u Nedje l ju 2 0 t . m j . i z l e t t e ž a k a u Š i b e n i k u s v r h u ,

d a ovi upoznai l i i t i l okse r i čnu z a r a z u , i d a v ide k a k o

se Obradjuju polju na a m e r i k a n s k o j pod loz i .

Cijena j e s t i z l e tu K 2 : 8 0 po osob i , t a m o i n a ­

t r a g , dav i U se d o s t a t a n b ro j i z l e tn ika ot ić i će s a

p o s e b n i v l a k o m j u t r o m n a 4 s a t a iz s p l i t s k e že l jez­

n i čke pos t a j e , bude l i b ro j i z l e tn ika n e d o s t a t a n , o t ić i

će se r e d o v i t i m v l a k o m u 6 . 2 0 sa t i j u t r o m .

T k o želi i z le tu u č e s t v o v a t i n e k a se j a v i ko j i

dan pri je . Vinarsko j Udružb i u Spl i tu u p l a t h pri je

2 : 8 0 K. Vinarska UdruSba sa Dalmacija

J A V N A Z A H V A L A . Svima onima, koji se nas sjetiše izkazima

saučešća prigodom smrti n a š e n e z a b o r a v n e majke

V l i t m l « ' ut l . c V l i H ; t < - M '

izrazujemo ovim našu najdublju harnost. O s o b i t a

pak hvala Preć. kanoniku Don Vici Karadžolu

na pruženim joj vjerskim utjehama te gosp. D r .

D. Ćaći na lječničkoj njezi.

Ucviljeni sinovi i kćeri.

U Šibeniku, 13 kolovoza 1 9 0 6 .

P o i u k e Uredništ­v a .

G o s p . P . P . C. — Z a g r e b — V a š č l a n a k s t i ­

g a o n a m j e p r e k a s n o za proš l i b r o j , a iz o v o g a m o ­

ra l i s m o g a i z p u s t i t i , k a d o p a z i s m o , d a j e već o -

s v a n u o u „ N a r o d . L i s t u " . P r e p o r u č a m o se za u n a ­

p r e d i do v idova u Z a g r e b u p r i g o d o m s l e t a !

G o s p . S. P . Drniš - Mi s m o n a j s p r a v n i j i

uv r s t i t i sve , š t o se o d n o s i n a d o b r o o m i š k e o b ć i n e ,

al i V a š č l anak ne m o ž e m o , j e r j e odv i š e p e r s o n a l a n .

I zne s i t e sve one č in jen ice d r ž e ć se s a m o s t v a r i , p a

ć e m o V a m o d m a h udovo l j i t i .

V l a s t n i k , i z d a v a t e l j i o d g o v o r n i u r e d n i k

P E T A K P I L I Ć .

T i s a k : 9K<itoUčke Hrvatske Tiskame*.

8^ X T * ö i M A i

säum, već k u s a * i » e m o r i » M

davno prokušani licinski

Steckenpferü Sapun

8 S i .

od ljiljanu va nilioka od B E R Ö M A N N A i d r u g a , D r a ž d j a n i i

T e t s c h e n n a / L . od pr i jo p o z n a t p o d

i m e n o m RERUM A NNO VA SAPUNA

lieo oslobodi od «incarnii pj.

P r e d p l a t n e komu, ! M > para

Drogariji VINKA VUČIĆA, Šibenik

S o c i e t à a n o n i m a p e r l ' u t i l i z z a z i o n e d e l l e forze i d r a u l i c h e d e l l a D a l m a

D I O N I Ò K A G L A V N 1 C A K 8000.000

Sjedište u TRSTU. Radnja u ŠIBENIKU.

P I I 1 * 1 1 KN I t i A

* C A L C I U M C A R B I D *

ZHZZZH K 0 D KUPNJE 100 KILOGRAMA STOJI Kr. 2$franko Šibenik I Z L Z Z I Z

netto težina (ne brutto za nett»)

Novac se Salgè unapried ili ua pouzeće B O C O Za velike količine popust uz pogodbu

P R E D S T A V N I K I S K L A D I Š T A R

FAUSTO INCHIOSTRI — ŠIBENIK.

I AŽNO ZA DJECI

J e d a n o d n a j b o l j i h n a č i n a , d a s e t l j c c «

N H t ' i i v n j u / d r a i « . d a im s e poboljša krv

i ojačuju pluća j e s t d a v a t i i m v i š e p u t a n a

d a n meda, i l i s a m a , i l i s k r u h o m i s m l i e k o m .

— P r e p o r u č a s e i s t a r i j i m a p r o t i n a z e b a m .

Čista naravskog meda p o 6 0 n o v č . , k l g .

m o ž e s e d e b i l s a m o k o d

Vladimira Kulića.

Drogarija Vinka Vučića S i « (prije A. Jnnalfoyića)

p r e p o r u č a s v o j b o g a t o o b s k r b l j e n i

d u ć a n r a z n i m l j e k o v i t i / n m i r o d i j a m a ,

p r e d m e t i m a i z g u m e . s v a k o v r s t n i n i

m i n e r a l n i m v o d a m a , v e l i k i m i z b o r o m

n a j f i n i j i h p a r f i m a i p r e d m e t a n u ž d n i b

zit b o l e s t n i k e .

Svaki trgovac, koji ne oglk-

suje svoju r o b u . u sí upa mjesto

svojim takmacima, koji oglamju.

JMT D O B I V A J U S E S A M O D S K L A D I Š T U

Š I V A Ć I H S T R O J E V A „ S I I V U K R ^

I V A N G R I M A N I Š I B E N I K

" H R V A T S K A VJERESIJSKT BANKA * P O D R U Ž N I C A Š I B E N I K

(Centralna u Dubrovniku i Podružnica n Zadru) o b a v l j a s l i e d e ć e p o s l o v e :

Prima novac u s v r h u u k a m a ć i v a i i j a n a u l o ž n i c e i b l a g a j n i č k e d o z u a č n i e e , te uz p o ­t v r d e na t e k u ć i ili na ček r a č u n .

Preuzima rriciluosne papire i i ne v r i e d n o t e u p o h r a n u . P r e u z i m a u s v r h u n a p l a t e m j e n i c e , n a p n t n i c e i č e k o v e za n a s u d r ž a v u i z a i n o s t r a n s t v o .

Daje predu/more n a v r i e d n o s n e p a p i r e , z l a t n i i s r e b r e n i n o v a c i r o b u . Kupuje i prodaje vrieduosne papiri' i v r i e d n o t e , n a r o č i t o sve vrst i d r ž a v n i h i p r i - • • •

va ln ih s r e ć a k a , d r ž a v n i h z a d u ž n i c a , ž e l j e z n i č k i h i i n d u s t r i j a l n i h p a p i r a , za ložn ioa p r i o r i t e t n i h |J2J o b v e z n i c a , i n o s t r a u s k o g n o v c a u p a p i r u , d e v i z a , z l a t n o i n o s t r a n s t v a .

Uuoven/e i z v u č e n e s r e ć k e , z a d u ž n i c e i d o s p j e l e a r k e . P r o v a d j a o s i g u r a n j e p r o t i t e č a j n o m g u b i t k u iž r ie l

Obavlja vinkidacija i devinkulacija sv ib v r s t i ' ienitbene i sve d r u g e j a m č e v i n e u v r i e d n o s n i m j

Izvršnje isplate na s v i m m j e s t i m a n a š e Eskomptiva mjenice, n a p n t n i c e i k u p o n e

za s v a vučen ja . — O b a v l j a b e z p l a t n o reviz i ju

u p o u e , te n a b a v l j a nove k u p o n s k e uh s r e ć a k a i z a d u ž n i c a , e d n o s n i h p a p i r a , polaže vojničko-te p r o v a d j a k o n v e r s i j e .

d r u g i h d r ž a v a , t e i zda j e kreditnu pisma,

l ^ s r e č a k a ' n a š ! . ' d r ž a v e i druui l ' i ' u n j . d ' d o -3 _ obavljat će i sve o s t a l e t r a n s a k c i j e , koje zas j eca ju u b a n k e

struku, uz najpovoljnije uvjete. S v e p o t a n j e o b a v i e s t i da j e r a d o u s m e n o i p i s m e n i ;

l l r v a l t i k a V J c r e s i f s k f t I t n u k a (Podružnica Šibenik).

p r i m a :

Uloške u Krunam uz uložnirke Listove :

sa o đ k a z o m od 5 d a n a uz 2 3 / 4 %

. 1 5 , n 3 %

. 80 ; „ 4 7 4 %

1'hike u zlatnim Napoleonima ili u engl funtim

(sterilnom) uz nložničke Listove:

sa o d k a z o m od 1 5 d a n a uz 2 %

, 3 0 „ . 2 l / . 2

ü / o

„ I , 3 , , 3 ° / 0

N I L Za u l o ž n e l i s t o v e s a d a u t o k u , novi k a -

m a t n i k u l a z i u k r i e p o s t 1 5 . o g N o v e m b r a i U b o d

D e c e m b r a o. g. ; i zda je b l a g a j n i č k e d o z u a č n i e e na

d o n o s i o c a s a š k a d e n c o m od 1 m j e s e c a u z k a m a t n j a k

od 1 V 2 ° / 0 .

Banko-Žiro i Tekući rann,. V a l u t a od d a n a

u ložen ja , u z k a m a t n j a k koj i će se u s t a n o v i t i ; o b a v ­

lja i u k a s s o m j e s t n i h r a č u n a , m j e n i c a g l a s e ć i h na T r s t ,

B e č , B u d i m p e š t u , P r a g i d r u g e g l a v n e g r a d o v e M o ­

n a r h i j e , t e p l a ć a d o m i c i l e svo j ih k o r e n t i s t a b e z ika­

kvog troška.

Izdaje uložne kuji lire na štednju uz d o b i t od

Inkassi: O b a v l j a u t j e r i v a n j e m j e n i c a na sva m j e s t a

I n o s t r a n s t v a , o d r e z a k a i i z ž r i e b a n i b v r i e d n o s t n i h pa ­

pi ra uz u m j e r e n e uv je te .

I z d a j e s v o j i m k o r e n t i s t i m a dosnaćnice n a B e č ,

A u s s i g , B i e l i t z , B r n o , B u d i m p e š t u , C a r l s b a d , Cer -

v i g n a n o , C o r m o n s , C e r n o v i c u , E g e r , R i e k u , F r i e d e k ,

G a b l o n z , G o r i c u , G r a z , I n n s b r u c k , K l a g e n f u r t , L a -

vov, L i n z , O l o m u c , P i l s e n , P o l u , P r a g , P r o s s n i t z ,

D u b r o v n i k , S o l n o g r a d ( S a l z b u r g ) , S p l i t , T e p l i t z ,

T r o p p a n , W a r n s d o r f , B e č k o - N o v o m j e s t o i d r u g e g l a ­

vne g r a d o v e M o n a r h i j e bez ikakvog troška, a na

Inozemstvo po najboljem dnevnom tečaja.

I z d a j e Kreditne /isture sva na mjes t a

b i j e i I n o z e m s t v a .

B a v i s e kupnjom i prodajom d e v i z a , v a l u t a

j a v n i h p a p i r a .

O t v a r a kredite uz tovarile dokumente u Novi

J o r k , L o n d o n , P a r i z , U a m b u r g i t d . i t d . uz u m j e r e n i

k a m a t n j a k .

Duje predujmovi na vriednostne ¡111 pire, mint,

tvar runts i tovarne dokumente uz u v j e t e , ko je će i

Š t o v a n o m o b ć i n s t v u p r e p o r u č u j e m u p o ­

t r e b l j a v a n j e M A G A Z I N O V E S M R E K O V A Ć E .

k o j a o k r j e p l j u j e ž e l u d a c , r a z g r i j a v a ž i v c e , z a u ­

s t a v l j a p r o l j e v i l i e č i o d g r o z n i c e , t i t u s a ,

h u n j a v i c e i t . d .

S a m o č i s t a , o d l i k o v a n a „ S m r e k o v a c a "

d o b i v a s e k o d d i s t i l e u r a

R I S T A P . M A G A Z I N A Šibenik (Dalmacija).

G i M je uspjeli p o s t i z a v a u p o r a b o ,

za kose od orahove

na jno \ ij<\£

ekstrakta

od Bergmanna i u D r a ž d j a n i m

ih.,

Dahin, se u «tal, leukoma po A' -J.ĆiO

u Drogariji VISKA VUČIĆA, Šibenii

SVOJ A SVOME

islai Viti,

Daje jamčevinu za carine s k l a d i š t a K o n t i r a n j a

( C o n t i r u n g s - L a g e r ) .

Preuzimanje u poliranu i upravljanje:

U sobi sigurnosti, koja pruža najveću garan­

ciju proti kojoj mu drapa poijitielji provale i vatre

1 kojoj je posvećen osobiti nadzor sa s/rane l„ni-

kovnil, organa, primaju se u pohranu vriedmmU

papiri, r.lato. srebro i dragocienosti, uz povoljne

uvjet,, te se na zahtjev preuzima i npracljunji istih.

paliitcim iriehanja. Os je;

DANCA £ O M M E R C I A L E T R 1 E S T I N A .

J O S I P C A D E L optičar-specijalista

ZADAH.

Zakleti procjenitelj za Dalmaciju.

R a z p o l a ž e b o g a t o m z b i r k o m o p t i č n i h p r e d m e t a ,

o b a v l j a n a r u č b e i s p r a m l j e č n i č k o g p r o p i s a .

P r i m a n a r u č b e t a b l i c a o d k o v i n e i od pocak-

l j ena že l j eza b u d ko je v e l i č i n e i b o j e .

U Š i b e n i k u u z o r k e t a b l i c a d rž i g o s p . iV. Poman,

koj i t a k o d j e r p r i m a n a r u č b e .

^ > ^ » ^ ^ » ^ ^ » ^ ^ » ^ < ^ » ^ > ^ *

Bankovne prostorije u ulici Nicolo Macchiavelli, br. 26.

z a p o č e l a j e s v o j e p o s l o v a n j e , t e

o b a v l j a s v e b a n k o v n e i m j e n i č n e p o s l o v e :

e s k o m p t u j e m j e n i c e , d a j e p r e d u j m o v e n a v r i e d ­

n o s t n e p a p i r e , k a o i n a r o b u l e ž e ć u u j a v n i m

s k l a d i š t i m a .

K u p u j e i p r o d a j e v r i e d n o s t n e p a p i r e , s v a k "

v r s t i , d e v i z e , i n o z e m n i z l a t n i i s r e b r n i n o v a c , t

b a n k n o t e , i u n o v č n j e k u p o v n e i i z ž d r i e b a u e p a ­

p i r e u z n a j p o v o l j n i j e u v j e t e .

I z d a j e d o z n a k e n a s v a g l a v n i j a t r ž i š t a

m o n a r k i j e i i n o z e m s t v a , t e o t v a r a v j e r e s i j e uz

i z p r a v e ( d o k u m e n t i ' ) u k r c a v a n j a .

P r i m a n o v a c n a š t e d i o n i č k e k n j i ž i c e u t e ­

k u ć i i g i r o r a č u n .

O b a v l j a s v e b u r z o v n e n a l o g e n a j b r ž e i

n a j s a v j e s t n i j e u z v r l o u m j e r e n e u v j e t e .

P o s r e d u j e i k o n v e r t i r a h i p o t e k e k o d p r v i h

h i p o t e k a r n i h z a v o d a u z n a j n i ž e u v j e t e .

SVOJ K SVOME

J E D I N A H R V A T S K A T V O R N I C A V O Š T A N I H SVIJEĆA l Š I B E N I K U

_ . — Č a s t i m s e p r e p o r u č i t p . n . o b ć i n s t v u , p o š t o v a n o m s v e ć e n s t v u , c r k v a m a , I _

b r a t o v š t i n a m a s v o j u k r a s n o t i r e d j e n u

T V O R N I C U V O Š T A N I H S V I J E Ć A

K o d m e n e s e d o b i t m o g u i z v r s t n e , a o d m n o g i h p r i z n a t e u s v i m v e l i č i n a m a

— svijeće od pravog pčelinjeg voska —

p o zdravlje — koris'na meda K l g .

k a o i f i n o g c r k v e n o g t a m j a n a .

P r o d a j e m d o b r a i s v i j e ž a

po K 1 : 2 0 p a r a .

K u p u j e m u z d o b r u c i j e n u u s v i m k o l i k o ć a m a ž u t o g v o s k a .

S v a k u i n a j m a n j u n a r u č i m p . u . m u š t e r i j a o b a v l j a m n a j s p r e t n i j e , k a

i, uz n a j p o v o l j n i j e u v j e t e .

S v e l e š t o v a n j e m

% l > A I I I T I I I C 1 4 1 1 . 1 4

Š i b e n i k ( D a l m a c i j a ) g l a v n a u l i c a

J E D I N A H R V A T S K A T V O R N I C A V O Š T A N I H S V I J E Ć A U Š I B E N I K U