Besplatna ljekovita hrana skrivena u vašem dvorištu - TUŠT

7/28/2019 Besplatna ljekovita hrana skrivena u vaem dvoritu - TUT

1/9

Besplatna ljekovita hrana skrivena u vaem dvoritu

Optimalno zdravlje moete postii samo ako ivite usavezu s prirodom.

Uzgoj vlastite hrane je odlian nain da uspostavite kontakt s prirodom.

No, jeste li razmiljali o samoniklim biljkama u vaem dvoritu?

Biljke koje smatrate "korovom" mogu biti ukusni ako ih pripremite na odgovarajui nain.

Ove biljke nisu samo besplatna hrana, nego mogu posluiti i kao besplatan prirodni lijek.

Zato, zgrabite koaru, izaite van i pogledajte to se sve skriva u Vaem dvoritu!

Tut

Prvo pogledajmo zvijezdu samoniklih biljaka - tut,Portulaca oleracea.Tut je prava riznica omega-3 masnih kiselina toliko bitnih za nae zdravlje.

Postoji velika vjerojatnost da ova biljka upravo sada raste u vaem dvoritu, jer premastatistici, on je najproireniji "korov" na svijetu.

Tut je minijaturna biljka, sa sonim mesnatim listovima i crvenkastim stabljikama.

Raste kao samonikla biljka u dvoritima, uz rijeke, potoke, kanale i rubove ume. Otporan jena visoke i niske temperature i suu, uspijeva na loem zemljitu.

Druga imena za tut su tuanj, tuac, tunjak i portulak.
http://www.alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/category/cat/eko-vrt/http://www.alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/category/cat/eko-vrt/


2/9

Tutje odlian izvor antioksidanata, vitamina C, A, B i E te omega-3 masnih kiselina.

Iz ove tabele moete vidjeti da tut u odnosu na ostale biljke sadri znaajne koliine omega-3masnih kiselina.

Biljni izvori Omega-3 masnih kiselina

salata kristalka,1 alica - 53 mg tut, 1 alica - 300 - 400 mg

laneno ulje, 1 lica - 7196 mg brokula sirova, 1 alica - 147 mg

chia sjemenke, 30 g - 4915 mg cvjetaa,1 alica - 208 mg

orah, 30 g- 2542 mg pinat, 1 alica - 41 mg

Osim obilja omega-3 masnih kiselina, tut sadri:

est puta vie vitamina E od pinata sedam puta vie beta-karotena nego mrkva

25 mg vitamina C po alici (20% preporuenog dnevnog unosa)

magnezij, kalcij, eljezo, vitamin B2, kalij, fosfor i mangan

Tut je vrlo koristan ukoliko imate mokrane ili probavne probleme. Ima antigljivino iantimikrobno djelovanje.

Koristan je i kod konih bolesti - pozitivno djeluje na akne, psorijazu i opekline.

Njegovo mlado lie i stabljike idealni su u salatama i sendviima. Tut je bogat pektinom, pase moe koristiti za zgunjavanje juha i variva.

Salata od tuta

1. Naberite dosta mladih izdanaka tuta.2. Operite tut u cjedilu, kratko prokuhajte u slanoj vodi i izvadite ga u zdjelu.

3. Dodajte nasjeckani enjak i polijte maslinovim uljem i kvasinom, posolite ipopaprite.

4. Dobro promijeajte i jedite ga kao salatu ili prilog.

Tut (Portulaca oleracea L. sativa)
http://www.frafranjomabic.info/bozje-bilje-oko-nas/246-tust-portulaca-oleracea-l-sativahttp://www.frafranjomabic.info/bozje-bilje-oko-nas/246-tust-portulaca-oleracea-l-sativa


3/9


4/9

optereuje bubrege, glikozidi deluju na srce,ne ga gnojiti sa umjetnim gnojem jer apsorbiranitrate.

Tut - zelje i salata

Moe se i kuhati kao zelje ili u zelenom stanju kao salata ili pak kiseliti ga kao i ostalo

povre, jedino se ne moe suiti jer mu je list i grana veoma mesnat i pun tenosti.

fra Franjo Mabi

Jo malo o tutu:

Uzgoj: Raste i kao samonikla biljka uz rijeke, potoke, kanale i rubove uma . Sije se nasunanom mjestu a voli pjeskovitu dobro dreniranu zemlju. Otporan je na visoke i niske

temperature i suu, uspeva na loem zemljitu. Veoma brzo raste i ve nakon 3-4 tjadna semoe brati. im ga vie berete, vie se razraste.

Sastav: Portulak sadri veliku koliinu antioksidansa a najbolji je biljni izvor omega -3masnih kiselina. Naime sadri alfa-linolensku kiselinu koja spada u grupu omega-3 masnihkiselina i znaajna je za je za rast i razvoj organizma, regulira nivo holesterola i spreava

bolesti srca i krvotoka. U sebi ima jo i fenilalanin, triptofan i biofenole koji su djelotvorni uvezivanju slobodnih radikala u organizmu i time tite od mnogobrojnih bolesti.Biljka je bogata vitaminom C a sadri i neto manje koliine vitamina A, B i E, minerala ielemenata u tragovima magnezija, kalcija, kalija, eljeza, cinka, kao i alkaloida, flavonoida,kumarina, saponina, glutaminske kiseline, oksalne kiseline sterin beta-sitosterol i sluzavu tvar.

Ljekovita svojstva: omega-3 masna kiselina je znaajna za rast i razvoj organizma, titi


5/9

stanine opne, regulira nivo holesterola i sprijeava bolesti srca i krvotoka. . Preporua se jestisirovu i svjeu, a ako se kuha onda samo vrlo kratko u vreloj vodi ili kratko prodinsta namaslacu.Zbog sluzave tvari koju sadri, preporua ga se protiv garavice, gastritisa, ali i zatvora. Unarodnoj medicini pripisuju mu se i brojna druga svojstva, kao na primjer da djelujeantibakterijski, kao ista krvi i diuretik, a navodno pomae i kod kalja, temperature, upaledesni, hemoroida, proljetnog umora, slabosti bubrega, arterioskleroze, glavobolje i oboljenjaivaca. to bi strunjaci rekli, ova je biljka prirodni antihelmetik, antipiretik, antiskorbut,depurativ, dermetik, diuretik, laksativ, regulator, roborans, tonikum i vermifug.

U kulinarstvu: Jestivo je sve osim korijena. Koriste se mladi soni listovi i izdanci visine 3-5cm. Ubrane izdanke odvojiti od tvrdih stabljika. U ishrani se koristi za pripremu salata, juha,variva, uvea, u tjestu za palainke ili kao hrskavi zain u salatama. Kuha se najvie do 15

minuta, kuhanjem oslobaa sluz koja blago zgunjava juhe i daje im kremast izgled. Pogodanje i za kiseljenje, ali ne i za suenje. U svjeim salatama lijepo se slae sa krastavcem irajicom, krumpirom, grakom i bijelim lukom, dinjama i breskvama. Slui se i kao prilog zazainjena jela od mesa ili ribe.

Upozorenje: neumjerena upotreba ima negativno uinak na organizam. Oksalna kiselina

optereuje bubrege, glikozidi deluju na srce,ne ga gnojiti sa umjetnim gnojem jer

apsorbira nitrate.

Recept:Tolak s kumarami in paradinikom

Sestavine:2 srednje veliki kumari2 paradinikaskodelica tolakovih listov2 lici kisa in oljasojina omakanekaj poganjkov bazilike ali listov kopra.

Kumari olupimo in nareemo na kolutke ter poloimo na dva kronika, eznje

paradinik tudi narezan na kolutke. Potresemo s tolakovimi listi. Prelijemo skisom, oljem, sojino omako, ki smo jo pomeali z baziliko in koprom. Po eljidodamo e lico ali dve kisle smetane.

Maslaak

Vjerojatno ste ve upoznati s maslakom. Ne postoji dvorite u kojem nije nikao maslaak ili

dva, ali obino ga doivljavamo samo kao cvijee.


6/9

Meutim, svaki dio maslaka je jestiv i pun nutrijenata:

Maslaak je jedan od

najbogatijih izvora betakarotena u svijetu (338 %preporuenog dnevnogunosa)

Sadri flavonoide, etiri

puta vie beta karotena odbrokule, lutein,zeaksantin i kriptoksantin

Jedan je od najboljih

biljnih izvora vitamina K1 (650 % preporuenogdnevnog unosa)

Sadri vitamine,ukljuujui i folnukiselinu, riboflavin,

pyroxidin, niacin ivitamine E i C

Odlian je izvor minerala,ukljuujui magnezij,kalcij, kalij, mangan ieljezo

Njegovo lie je bogatodijetalnim vlaknima

Lie maslaka moete koristiti u salatama, juhama i sokovima. Moete ga pripremiti na istinain kao pinat.

Lie i cvijet maslaka moete osuiti i praviti od njih aj. Korijen moete osuiti i ispei, tega koristiti kao zamjenu za kavu, a od cvijea napraviti vino.

Maslaak ima antioksidativna svojstva i sadri spojeve taraxacin i taracerin, zajedno sinulinom i levulinom, zahvaljujui kojim ima izvanredna ljekovita svojstva:

djeluje kao prirodan laksativ i diuretik pomae kod nadutosti i edema

normalizira razinu eera i kolesterola u krvi

poboljava apetit i stimulira rad eluca

isti i regenerira jetru

pomae kod opeklina i uboda

Maslaak takoer posjeduje antivirusna svojstva i moe biti koristan u borbi protiv herpesa iAIDS.

Loboda


7/9

Postoji nekoliko vrsta lobode, neke su od njih jestive, dok druge nisu.

Bijela loboda (lat. Chenopodium album) je europski roak pinata i cikle.

Pronai ju moete uz rubove ceste, u poljima, na gradilitima, a vjerojatno raste i u vaemvlastitom dvoritu.

Bijela loboda moe narasti i do 6 metara u visinu.

Ova biljka ima listove u obliku dijamanta, koji su pokriveni bijelim prahom, zbog ega je idobila svoj naziv.

Ova biljka sadri:

nevjerojatnih 11.600 IU beta karotena u pola alice (puno vie nego blitva i pinat) 300 mg kalcija u pola alice (blitva sadri 88 mg, a pinat 93 mg)

folnu kiselinu, magnezij, kalij, vitamine C, E, B6, B2 i B1

Lobodu moete pripremiti na isti nain kao i pinat. Njezin okus je vrlo slian pinatu, ali

sadraj nutrijenata je puno vei.

Trputac

Trputac iliPlantago lanceolata je biljka iz porodice Plantago, koja raste na livadama, upoljskim meama, uz rubove putova, u jarcima i na vlanom plodnom tlu.

Mlade listove trputca moete jesti sirove ili kuhane. Osobito su vrijedni zbog provitamina A,

vitamina C i K, limunske kiseline, kalija, enzima i glikozida aukubina.


8/9

Listovi trputca kuhanjem poprimaju ugodan miris i okus na vrganje. Ima ljekovito svojstvozaustavljanja krvarenja iz manjih rana i antibiotsko djelovanje.

Ova biljka se jo od antikih vremena upotrebljava kao lijek. Njegova primjena je vrlo iroka,zbog toga trputac moemo s pravom nazvati "lijekom za sve bolesti". Nije ni udo to su ga

Ameriki Indijanci prozvali "eliksirom ivota".

Trputac sadri glikozid aukubin, poznati anti-toksin.

Ovaj "korov" sadri i mnoge druge ljekovite tvari, ukljuujui askorbinsku kiselinu, apigenin(fitonutrijent sa snanim antioksidativnim svojstvima), benzojevu kiselinu, oleanolinukiselinu i salicilnu kiselinu.

Zahvaljujui svom bogatom sastavu, trputac ima antiupalna i antiseptika svojstva, djelujekao protuotrov i diuretik.

Potvreno je da trputac moe pomoi kod mnogih bolesti, ukljuujui:

astmu, kaalj,upalu sinusa,bronhitis,

tuberkulozu,emfizem

probleme smjehurom, cistitis

groznicu hipertenziju

reumatizam dijabetes

proljev,

dizenteriju,gastritis, peptikiulkus, sindrom

iritabilnog crijeva,hemoroide i zatvor

alergiju i peludnugroznicu

ovisnost krvarenjaupalu koe, rane,

iroveugriz zmije

Kopriva

Zadnja na naoj listi ali ne i manje vana je kopriva - urtica dioica.

Ispod njezinih prekrasnih listova kriju se arnici - dlaice koje sadre mjeavinu spojevaukljuujui histamin, serotonin i acetilkolin. Ako ih dotaknete, dlaice izliju ovaj sok na kouto izaziva arenje.
http://www.alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/kopriva/http://www.alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/kopriva/


9/9

Upravo zbog toga veina nas prije konzumiranja kuha koprivu. Meutim kopriva se moekoristiti i sirova - odstraniti kemijske tvari koji izazivaju arenje moete i namakanjem uhladnoj vodi.

Kopriva ima visok udio eljeza, kalija, mangana, kalcija i vitamina A, C, D i K. Jedna alica

koprive vas opskrbljuje s nevjerojatnih 1.790 IU vitamina A, to je ak 300% preporuenogdnevnog unosa.

Dijelovi koprive koji se najee konzumiraju su lie i njezin korijen.

Ljekovito djelovanje koprive:

Zbog visokog sadraja eljeza iklorofila pomae kod anemije i

kroninog umora

Ublaava artritis, bol u zglobovima igiht.

Korijen koprive je provjereni prirodnilijek za poveanu prostatu

Zaustavlja krvarenje (lokalna primjena)

Pomae kod infekcija mokranogsustava

Pomae razbijanju bubrenih kamenaca

Prui olakanje kod peludne groznice isezonskih alergija

Lijei osip, koprivnjau i druge konealergijske reakcije jer sadri prirodni

antihistamin

Jaa kosu i ubrzava njezin rastSmatra se da je kopriva prirodni

afrodizijak

Spomenuli smo samo pet samoniklih biljaka, koje moete koristiti kao hranu i lijek. Zapravo,postoji ih puno vie.

U literaturi opisano je nekoliko tisua samoniklih biljaka, a najpoznatiji u naim krajevima suparoge, iak, tavalj, boraina i vlasac.

Preporuujemo da novu hranu u jelovnik uvodite postepeno. Nauite dobro raspoznavatisamonikle biljke prije to ih ponete koristiti. A kada ih dobro upoznate - nee biti krajamatovitim i zdravim jelima na vaim stolu.

Documents

Besplatna ljekovita hrana skrivena u vašem dvorištu - TUŠT