Click here to load reader

BiH u 19. Stoljeću

  • View
    44

  • Download
    8

Embed Size (px)

DESCRIPTION

bih u 19 st.

Text of BiH u 19. Stoljeću

POVIJEST BIH U 19. STOLJEU

SREDNJOEUROPSKE POLITIKE I DRUTVENE ORGANIZACIJE

Potkraj 18. st. prosvjetiteljska kritika apsolutistike drave.Sukob aristokracije i dravne vlasti.Nastanak dvije drutveno politike snage:1) demokratsko liberalni pokret2) konzervatizamNa oblikovanje graanskog drutva sudjelovali, Osmansko Carstvo i podjela Poljske glavni potez; razraunavanje Austrije, Rusije i Turske uz posrednitvo Pruske i Velike Britanije.Druga dioba Poljske (1793.) pomaknula granice Rusije na zapad, susjedi Austriji i Pruskoj.

Napoleonovi ratovi

Prvi koalicijski rat 1792.-1797.Francuska objavljuje rat Austriji koja ulazi u Prvu koaliciju s Pruskom, Sardinijom i Rusijom.Pridruuju se Engleska, panjolska i Nizozemska.1795. g. Pruska izlazi iz koalicije. Mir u Campo Formio (Veneto, Italija) -> Francuska dobila Lombardiju, Belgiju, lijevu obalu Rajne, a Austrija Veneciju, Dalmaciju i Istru.Na zapadu gornje Italije stvorene satelitske francuske drave.Nizozemska postala Batanijska republika.vicarska postala Helvetijska Republika.1805. mir u Pounu -> poraz Austrije kod Austerliza.1806. stvoren Rajnski savez (sve njemake drave osim Austrije i Pruske)Franjo II. 16.8.1806. objavio ukidanje S.R.C.NJ.N., odrekao se rimsko-njemake carske krune.1809. poraz Austrije kod ________________?Ilirske provincije

Hrvatske i slovenske zemlje od gornje Drave do jadranske obale juno od Boke Kotarske)Sjedite- Ljubljana- stolovao generalni guverner.Podruja podijeljena na 6 civilnih i 1 vojnu pokrajinu (Vojna Hrvatska - sjedite Senj)Francuska vladavina obiljeena:1. Ukidanjem stalekih razlika2. Moderna uprava3. Unaprijeeno sudstvo i kolstvo4. Ukidanje cehova, razvoj obrtnitva

Prve novine na hrvatskom jeziku Il Regio Dalmata (u Zadru 1806.-1810.)13.10.1813. poraz Napoleona kod Leipziga (bitka naroda) -> kraj francuske uprave u Ilirskim pokrajinama.Vlast u Ilirskim Provincijama ima guverner Christof Lattermann.

Beki kongres (1814.-1815.)

Poetak razdoblja restauracije.1.9.1814. - 9.6.1815.Sudjelovalo 216 predstavnika svih veih europskih drava osim Turske.Odluivalo 5 vodeih europskih sila:1. Rusija2. Velika Britanija3. Austrija 4. Pruska5. FrancuskaKongres protiv revolucije, ide u duhu apsolutizma.Ponovno ustoliene:1) Bourboni2) Savojska kua3) Oranski (Nizozemska)4) Dinastija Hannover (Velika Britanija)Njemaki savez i Sveta alijansa

Njemaki savezNa Bekom kongresu stvoren Njemaki savez - 39 drava lanica; 34 drave, 4 slobodna kraljevska grada i njemaki dijelovi Austrije.Nakon 1815. Ustavno pitanje.Bavarska prva proglaava ustav 26.5.1818.Baden i Hessen 1820. proglaavaju ustav.Najliberalniji Wutenberki ustav.Nositelji i dalje njemaki graani: Ernst Mortiz i Friedrich Ludwig Jahn? - organiziraju ako udruenje i ope studentsko udruenje Principi i Deklaracija.

Karlsbadske odluke 20.9.1819. Uvedena cenzura Kontrola studenata Zabrana udruenja

Sveta alijansaOsnovana 26.9.1814. Glavni cilj: borba protiv Napoleona i ouvanje starog poretka u Europi.Utemeljiteljice: Rusija, Pruska, Austrija.Zastupao intervencijsku politiku, mijeanje jedne drave u unutarnje poslove druge drave.Raspad Alijanse 1830.Uzroci Kolonijalne i nacionalne pobune Francuska srpanjska revolucija 1830. - duboki razdorSveta alijansa se raspada na dva dijela:1) zapadno. liberalnije (Francuska, Engleska - raspada se 1841. po pitanju istone krize) 2) istono, konzervativnije (Austrija, Rusija i Pruska)

OSMANSKO CARSTVO DO 18. STOLJEA

Oruane snage sastojale se od dva osnovna dijela: janjiara (elitne pjeake postrojbe) i spahija (konjanitvo)Danak u krvi.Timarski sustavNajvei posjed has. Manji posjed timarOsnovne upravne jedinice: paaluk, sandak, nahije, kaze ili kadiluci.SandakZakonska vlast pripadala je kadiji. Krajem 18.st. Bosanski paaluk sastojalo se od 4 sandaka:1. Bosanski,2. Hercegovaki,3. Zvorniki, 4. KlikiGranice ovih sandaka tijekom ratova koje su Turci vodili u 18.st. pretrpjele au znaajne izmjene.

Kriza Osmanlijskog CarstvaNa prijelazu 18./19. st. - duboka kriza Carstva.Fanarioti - kao grka elita zauzi,aju vodee pozicije na porti, a vremenom se uzdiu i na rang kneeva, postaju nositelji nacionalnih buenja.Prvih desetljea 19. st. dva ustanka:1) Srba u Smederevskom sanaku2) Grka na Peleponezu i otocima 1821.Ustanak u dunavskim kneevinama 1821. u Vlakoj i Moldaviji.Selim III. ________ dedid (novo ureenje, novi poredak), cilj ovih reformi:ukidanje janjiarske vojske koja je postala konicom svakog napretka i formiranje nove regularne, u europskom stilu profesionalne vojske.Ozdravljenje financijskog sustava smanjivanjem neproizvodnih sredstava.

Protivnici reformi Feudalci - zbog gubljenja svojih privilegija Janjiari - bojali se da e doi do njihova unitenja uvoenjem nove vojske Konzervativna ulema - irili vjerski fanatizam tumaei kako novi europski vjetrovi nisu u duhu erijata Ajani u Rumeliji i AnadolijiReforma Selima II. 1802. o reorganiziranju vojske - povod ustanka janjiara.Protivnici optuuju sultana kako eli prigrabiti svu dravnu imovinu.Ovi stavovi dovodili do estih ustanaka i pobuna to je rezultiralo zbacivanjem Selima III.Janjiari dovode Mustafu IV. na prijestolje (1807./08.) koji je bio spreman udovoljiti njihovim interesima. Svrgnut uz pomo rumelijskog velikaa Mustafe Bayraktara (kasnije stekao titulu velikog vezira) - zagovornik reformi.Na prijestolje dolazi Mahmud II. (1808.-1839.) brat smijenjenog sultana Mustafe IV.Mahmud II. (1808.-1839.) - Povelja sloge - priznata nasljedna prava ajana i njihove asti, reformira vojsku po europskom tipu, reorganizacija sredinje uprave, ukinut divan i formirao vie ministarstava. Ministri su plaeni iz dravne blagajne. Naputen je sustav lena kao plae. Formirani: vojni savjet, vrhovni sud, dravni savjet, u provincijama ustanovljena vijea pokrajina umjesto divana kako bi ograniio vlast namjesnika.Ajani ubili Mustafu Bayraktara - velikog vezira.1826. Mahmud II. donio uredbu o ukidanju janjiarskog reda (pokolj- Sretna zgoda). Timar je ukinut 1831., zemlja postala dravna domena, ali to nije znailo ukidanje feudalizma. Iako vrlo povrno, izvrena europeizacija Carstva, ne samo u vojnom nego i gospodarskom smislu.

Srbija od ustanka do autonomne kneevine

Smederevski sandak ve krajem 18.st. dobio je neku vrstu autonomije, potvrena ranija prava o izboru vlastitih knezova. Pribliavanje francuske vojske te Napoleonovo iskrcavanje u Egipat omoguio je i povratak janjiara u Smederevski sandak koji su 1801. Godine ubili beogradskog pau.Sjea knezova 1804. g. reakcija na pobunu protiv janjiara.Reakcija - Prvi srpanjski ustanak zapoet 1804. -> bio je usmjeren protiv janjiara, a ne protiv sultana, iako je postojala nada da e Austrija obnoviti svoju vlast u ovom sandaku. Voa ustanka ore Petrovi (Karaore- Crni ore 1762.-1817.) voa ustanka u umadiji.Od 1804. Smederovski sandak osloboen osmanske vlasti.1805. Porta je objavila dihat.Tursko - ruski rat zavren Bukuretanskim mirom 1812.U ljeto 1812./13. Srbiju napala turska vojska i porazila ustanike, a dio voa, meu njima i Karaore pobjegao je najprije u Austriju, potom u Besarabiju.

U travnju 1815. Drugi srpanjski ustanak, pod vodstvom Miloa Obrenovia. Pokuaj Heterije da na vlast dovede Karaora - neuspjean.Milo Obrenovi doveo Srbiju do potpune autonomije 1830., odnosno 1833. kada su slubeno ukinuti vojni posjedi, odreen politiki i pravni status Srbije, te njezine granice.Prvi ustav, tzv. Sretenjski ustav, 1835 - proklamirao sam knez 1835.U veljai 1839. usvojen ustav (Turski ustav - kneeva vlast je ograniena, odluke uz suglasnost Dravnoga savjeta), a par mjeseci kasnije Milo abdicirao.U razdoblju 1839.- 1842. na vlasti su se izmjenili Miloevi sinovi (Milan i Mihail).1842. za kneza izabran Karaorev sin Aleksandar.1858. Narodna skuptina zatraila kneevu ostavku i donijela odluku o proglaenju Miloa Obrenovia za novoh kneza Srbije. 1860.g. na prijestolju naslijedio ga je Mihailo Obrenovi III. koji je na temelju Garainova programa Srbiju pripremao za ulogu junoslavenskoga Pijemonta Velike Srbije.Milan Obrenovi IV. Kneevsku vlast preuzeo 1872., 1881. postao prvi kralj Kraljevine Srbije.U razdoblju od 1802. do 1812. u ovim kneevinama smjenjivali su se francuski i ruski utjecaji da bi od 1812. ponovno potpale pod sultanovu vlast.Pod ruskim utjecajem na ovom podruju uvrstila se revolucionarna organizacija Heterija filiki (osnovana u Odesi s ciljem stvaranja kranske panbalkanske drave)Dunavske kneevine: Vlaka i Moldavija- turske itnice, knezovi vladali uz sultana.1812. ove kneevine potpale ponovno pod sultanovu vlast.Voa Heterie knez Alexandros Ypsilantis- poveo ustanike u Moldaviji 1821. Ruska pomo izostala.Ustanici se sastali u Bukuretu 26.3., ali saveznitvo prestaje. Vladimireskov pokret se raspada, a on je zarobljen i ubijen.Turci 29.5. ulaze u Bukuret, ugaen ustanak polovicom lipnja.Ypsilantis u Beu uhvaen i zatvoren.Nametnut je novi ustav, pa su domai plemii dobili ogromne ovlasti. 1857. vijea Moldavije i Vlake odluile su se za zajedniko ime: Rumunjska, za autonomiju i zajednikog vladara.Prvi zajedniki vladar Alexandar Ion Cuza - 1859. Izabran za princa1864. ukinuto kmetstvo.1877. godine Rumunjska je proglasila nezavisnost to joj je i meunarodno priznato 1878. na Berlinskom kongresu.

Grka borba za nezavisnost

Grci uspijevaju idejom o ujedinjenju svih krajeva Osmanskog Carstva naseljenih Grcima u jednu nacionalnu dravu.3 faze revolucije1. faza uspona od 1821. do 1825.2. faza krize od 1825. do 1827.3. faza strane intervencije i konane pobjede 1828. - 1829.Nemiri izbili sukobom ustanika i turske vojske.Poziv na opi ustanak uputio i patrijarh German u samostanu sv. Lavra na Peleponezu.U prvoj fazi ustanka postignuti su znaajni uspjesi osloboenju dijela grkog kopna.1822. osnovan Senat Peleponeza, Narodna skuptina proglasila neovisnost Grke, usvojila Ustav i proglasila Republiku.Za predsjednika izabran je moldavski fanariot Aleksandar Maurokordat.Londonskim ugovorom Francu

Search related