Click here to load reader

Likovne umjetnosti i umjetnički obrt u 19. stoljeću

  • View
    144

  • Download
    8

Embed Size (px)

Text of Likovne umjetnosti i umjetnički obrt u 19. stoljeću

umjetnosti iobrt u19.

prosvjetiteljstvaislobodarskog duhaFrancuskomrevolucijom,devet-naesta je epoha brojnih preo bra zbi na svim europske kulture i civilizacije. Upromijenjenim duhovnim, igospodarskimokolnostimamijenja se i umjetnosti kojaoprimjeruje uloguutoj izmijenjenojslicisvijeta.Austro-UgarskujeMonarhiju,u sklopukojesusenalazileHrvatska,SlavonijaiDalmacija, sredinom19. zahvatiosnaanprocesmodernizaci-jeusmjerensistematskojpreobrazbisvih ivota. Hrvatskosedrutvo feudalnogsistema (1848.) i vrijednostimasloboda, ali na gospodarskomjeplanuprocesindustrijskograzvitkarazje-dinjenezemlje narubu Monarhije tekao usporeno. nacionalne svijesti i sve zanimanjem izau-zimanjem zanacionalnu kulturu u doba ilirskoga preporoda dolazidopostupnogpovezivanjajadranskogadijelaHrvat-ske s njezinim kontinentalnim dijelom. Dva dotad uglavnom odvojena kulturna kruga- sjeverni, koji je bio dio srednjoeuropske kulture obiljeene germanskim utjecajima, ijuni,kojiserazvijaopoddominacijomtalijanskekultu-re - postupnosepovezuju ucjelinu jedinstvenog hrvatskog korpusakojipremakraju postajesvehomogeniji. Kaoaritepreporodnih ideja,aposebicenakon Hrvatsko--ugarskenagodbe,1868.,gradZagrebsveviedobivaulo-gunacionalnog sreditakoje podjednako velik broj umjetnikaiintelektualacaizDalmacije,kaoiizSlavonije iHrvatskogprimorja,uzdignuviseubrzouneprijeporni kulturni,iekonomski centar Hrvatske s odgovara-kulturnim ustanovama. Celestin Dolazak Hn;atanamore(1903.).Zag1'eb,ZlatnadvoranaOrije/aza bogotovljei nastavu Irena I(raevac l(ulturne tendencije i ustanove preporodnog i utemeljitelj nog doba Napovijesnomplanu,19. revolucija 1848.god.i dolazak navlast mladog monarha Franje Josipa I.,auHrvatskojkonstituiranjeprvog Hr-vatskog sabora i dolazak na vlast bana J osipa J ela Osobi-to seuZagrebu, alii udrugim gradovima, ubrzano formira novdrutvenisloj- emancipacijapostaje ikreatordrutvenihi zbivanja.Na planu umjetnosti,jednako kaoi uarhitekturi,uprvojpolo-vici dominira tradicija baroknog klasicizma, a uz nju romantizam i bidermajer koji realizam kaoodraz vanosti i njegove uloge udrutvu.Drugu polo-vicu obiljeava sveobuhvatni historicizam s karakte- pluralizmom (neo)stilova. Uslikarstvu se privatna i obiteljska sfera, kojaje bila temelj bidermajerskog razdoblja, potiskuje ukorist reprezentativnosti i velikih javnih narud-bi.Uprvojpolovici poticajiilirskog,odnosnohr-vatskognarodnogpreporodapostajuglavnimkulturnihi tenji .Preporodnodobauspjeloje uHrvatskojostvariti temeljne ciljeve - nacionalno osvjeta-vanjeiintegriranjenajviihdrutvenihstaleauhrvatsku naciju,idavanjepoticajazaosnivanjeinstitucijapotrebnih drutvunaprijelazuizfeudalizmaukapitalizaminjegovu formiranjunaliberalizma.Kulturaje postalabitnom sastavnicomdrutvenog konstituiranjai na-cionalnog samorazumijevanja pasu utodoba u sreditu, Zagrebu, postavljeni temelji osnovnim narodnim ustanovama kulture: kazalitu imuzeju.Najvanijaustanovazairenjepreporoclnihicle-jai djelovanjadiljemzemljebilaje Maticailirska,osnovana1842.(od1874.Maticahrvatska). LI KOVNEUMJETNOSTII OBRT U19. 485 Njezin Vienac (izlazi od1869.), u kojem sepostupno etablira i likovna kritika, imat veliku vanostzacjelokupnuscenukasnijeg 19. Udrugojpolovicinakonslomaapsolutizma, tzv. utemeljiteljno doba- G1Niinderzeit- koje ozna- razvojniuspon u gospodarskom i kulturnom krugu,aliseanalogno s karakteristikamaepohe odraavau cij elomeuropskom prostoru,patakoi naterito-rijuHrvatske.Utemeljivanjemiosnutkom Aka-demijeznanosti i umjetnosti(1866.),donacijom slika starih majstorabiskupa J osipa JurjaStrossmayera(1868.)tepodi-zanjem Akademij e (1877.-79.), po planovima arhitektaFriedrichaSchmidta,Zagrebsepretvara uaktivnosrediteintelektualneelitekojarazvij aznanosti umj etnostnesamouHrvatskoj,negonairem srednje i Europe. Iz uglavnom crkvene i privat-ne sfere plemstva i umj etnost druge polovice19. st.izlaziujavnudomenu,osnivajuse drutvai otvarajumuzejsko-galerijske ustanovekoj e organizi-ranjebrojnih izloabai prezentaciju ostvarenja umjetnostii obrta. Osobito je zanimanje zapovij esne znanosti,za umjetnost,a posebicebati nu,zanjezinu znanstvenu obra-duizatitu,pogodovaloosnutkumuzeja,tihdevetnaesto-stoljetnih katedralaumj etnosti.Najstarijamuzejskausta-novaudananjemsmislutogpojmanateritorijuHrvatske jeArheolokimuzejuSplitu,utemeljen182 0.godine.Na poticajLjudevitaGaja, ilirskogpreporoda,Hrvatski sabor1836.donosioosnivanjuNarodnogamu-zejauZagrebu,kojijedarovimarodoljubaotvorenjavnosti 1846. Pri koncu svi vanijigradovi imaju muzej-skeustanove,Dubrovnik1872. ,Osijek1877.,1884., Rij eka1889. UKninu je1893.otvoren Prvi muzej hrvatskih spomenika(danasMuzejhrvatskiharheolokihspomeni-kauSplitu).PoiskuanommodeluAustrijskogmuzejaza umj etnostiindustrijuuotvarase1880.uZagrebu Muzej zaumjetnost i obrt s priObrtnom kolom, osnovanom1882.godine.USplituje1890. dj elo-vatiGraditelj ska,zanatlijskai kola,izje fundusanastaotamonji Pokrajinski muzejzanarodni obrt i umj etnosti (dananji Etnografski muzej).Odlazak hrvatskih umj etnikauglavnomna minhenskuilivenecijansku primij enj enuililikovnuakademijuutimjeobrtno-umj et- kolamadobiosnanu dasku,svedomo- potpunogkolovanjauZagrebuosnutkomVie kole za umjetnost i umj etni obrt (1907 .) odnosno njezinim podizanjem narang Akademijelikovnihumj etnosti (1921.). Organiziranjemizloaba,Prveizlobedalmatinsko-hrvat-sko-slavonske,1864.,potom iumjetno-obrtne izlobe,1879.uZagrebu,tesudjelovanjemnasvjetskimi milenijskimizlobamauBudimpeti,Kopenhagenu, Trstu i Parizuostvarenjeponajprijepoticajrazvojuumjet- obrta,koji, vrlo visoke standarde, naj-znatnijidioproizvodnje. Posvomosnutkuu 1850.Sredinjepovjerenstvo zaistraivanje ipovijesnihi spomeni -ka(K.& le. Central-Commssion zzw E1jorsclnmg und E1'baltung de1' Bauden/emale) imenuje u svim centrima pojedinihkruno-vina konzervatore;za Istru je imenovan arheolog i povj esni-Petar Kandler,zaDalmaciju inenj er Vicko a zaHrvatsku i Slavoniju arhivist, i pisac IvanSakcinski.Na tajje sustavni-jaskrbzabatinu i na tluHrvatske. Kul turni interesi sve i nacionalnosveosvjeteni-jega rezultirajuosnivanjemDrutvaumj etnosti (1868.,aktivno djeluje od1879.) i pokretanjem prve publikacij e za povijesti umjetnosti u Hr-vatskoj, Glasnika Drutva za umjetnost i umjetni obrt (1886.). Po utemeljenju Drutvaumj etnosti, a zbog sve po-trebezaizobrazbom kadrova,na je 1878.osnovanakatedrazapovijestumjetnostii arheologiju,anjezinosnivateljiprvi biojeIsoKrnjavi, RudolfaEitelbergera, VlaboBu!eovac, Portret IleKrnjavijakao predstojnikaOcije/aza bogotovlje i nastavu,189 S. Na.fice,muzej 486 LIKOVNE UMJETNOSTI I OBRT U19.Vlabo Buleovac,Portret banaD1'agutina Kbuen-1-iedervtiryja, 1894.Zagreb,Hrvatski povijesni muzej ru1880.Upoliticinam nema normalnim putem vie spasa abaremdaukulturnimimaterijalnimpitanjimadtgnemo b1d vJegovuizvanrednunaudomovmu,ponaJo Jeorazavan osobnost i zalaganje nacjelokupne hrvatske kultu-reiprosvjete,znanostiiobrazovanja. moralnog idrutvenogangamanapojedincaupoztttvrsttckom zrela kojeje-kasnijim _ ostavilo trajne i neizbrisivetragove u hrvatskoJ kultun du-boko u20. Likovnostvaralatvo Uokvirueuropske umjett1osti19.nije kazalanekuizrazitijuinovativnost,negojeostvanlanacionalnukulturnu obnovu. NaHrvatske djelujU brojnistraniumj etnicikojisus z.akanjenj emprve-nosilisuvremenastremlJenJarzcarskogaBeca, kao mj estakreiranjacjelokupnih do-gadanjauSrednjojEuropi.Dodiri 1 teBudimpete i Rij eke iliOsijekapostaJUsveJ. to uobasmjera.Nekiodnaj znamenitijih 19. povremenoboraveistvarajuupn-mj ericeslikariFriedrichvon iGe?rg WaldmulleriliarhitektiCarlRosner1 FnednchSchmidt. U sekodonodobnogponajbolj eg kiparaAntonaDo-mini kaFernkorna tadanajmonumentalnijaskul-ptura podignuta na tlu Hrvatske, Josipu (1866.).Umjesto ur.adwu atelij eruFriedrichaSchmidta,zaSVOJ !e domrc1l1polj eZagrebiHrvatskuodabrao r:ermanobnovitelj prvostolnice,suosmvac1 nji ravnatelj Muzeja zaumj ett1ost i obrt iskole.dovodibrojne suradnike,arhitekte,kipare 1 klesare s razmh stranaMonarhije(Hektor Eckl1el,Dragutin KarloIgnjat Franz),kojisetakoderostvarujunajboljidiosvojihopusa. pakJZ Hrvatske koluju se na i minhenskoJ AkademiJi !tkov-nih umjett1osti,odnosno u .koli obrta, izravnoduhvremena1 svuenostkojuprenose udomovinu. UprvojpoloviCI stoljeca, svedo,pojave VjekoslavaKarasa, u se :.likar.stvo.m i kiparstvom nijebavionij edanistaknutl)la na kraju toga u Zagrebu djelovat! brop1e umjet-osobnosti - niz formiranihslikara i kiparahrvatskoga odrij etla ilistranacakoji su upotpunosti asimilirani. poticajizaslugom VlahaBukovcaiIsearhi-tekt HermanBolle nacrtezaprvemnJetntcke lij ere uZagrebunapri!elazuiz19.20.stoljece (danas u sklopu Akademije likovmh. . Hrvatska je umjetnost 19. st. doista ponaJVlSe rana u Zagrebu, glavnom gradu isredi.tu, kop dobiva zaaustrijske zemlJ e. Regwnalna LIKOVNE UMJETNOSTI I OBRT U19. 487 iumjetnostirazvijajuseupolaajin-skimVaradinu, Karlovcu, Rijeci,Zadru, Splitt1 tePoegiiOsijeku.Premakraju slabi rzrazltlUtJecaj. dvojic.e hrvatskekulttueiumjet-u19.st.,mecenatstvobiskupa Josipa J ur pStrossmayera. lmentorstvoIseKrnjavi ja,alinjihove zasl:1gezapodJZanJe razineicjelokupnodj elo-vanJenakultt1rnomplanuostalesutrajne.Istodobnotije- posljednjadva 19.st. hrvatskajenacio;ulna mnJet110St upotpunosti uhvatilakorak s Europom. .19.zavravaMilenijskom :11896.,zakojujeprigodu umJet11rckipavrlJonponacrtuarhitekataFlorisa i Kalrnana. Giergia(uZagrebu podignut i premaplanuarhrtekataFellneraiHelmera)uko'e n .'JmJe s vel am izlagalahrvatskasekcija,a jeeljezna konstrukCIJapotomprenesenauZagrebIlavel'... ''ZJU lpOt1CaJ i _odlukm.nkontroverznog banaDragutinaKim-enaTunejeZagrebuosvitusecesijedobio reprezentatrvanizlobeniprostoruduhuhistoricizma.S_ ..a mo glasovitei Zagreb dobivasvoju seceSIJU odvaJanJemgrupe umj ernikaokupljenih oko slikara VlahaBukovcaodDrutvaumjernostiiosnutkomDrutva hrvatskihumjet11ika(glavnaskuptinaodranaje27.lipnja 1897 .).Kruna. pr.ethodnograzdobljai najavanovog,h1"Vat-skemodenze,brlaJe pak izlobaH1"Vatslei salonodrana1898. god.unovootvorenom paviljonu. Slikarstvo samom 19.st. u slikarstvu prevladava klasicizam oblika,kompozicijske i svijetlog Iz proizlazebrojnislikarikoji rskustvarzumJet111ckih sredita izrazito posebice Rima i Pariza. Na poziv obi-telJI!crkvenihdostojanstvenikamnogikao slikari Hrvatske, uglavnom poruete po stil portretaimposta- upoempira nadovezuje se ukusbidermaje-r a,koJIosobrtoCIJem naglaeni realizamodnosno individu-al.nostnovuvrijednostportreuwgaslikarstva.Kultura bJdennaJerajezaivotaistilkojiod-govaraemanc1prranom uusponu,avremenski se vsrazdobljemhrvatskognarodnogpreporodai traJezakl jucnodorevoluciJ'e1848godU11ekird ...11 segrao-vuna tzv .. kole(Bii1ge1'licheZeichenschule) srrenJalikovnekulture sveobrazovanije pupadmke stalea(uZagTebu1781}71 Vv '.,"-arovcu Iarazdmu,1795.RiJ'eci iOsiJ'eku1800)r L . . .. v..vv'' 'a 1, UZ lZnllnKU l. skale,ne seodprosjeka, ne formiraJumtJ Jednog izrazi tijeg i znamenitijeg umjetnika. H:'eclrichvon Amer/ing,Portret A/vine 1-od.Hzllepmncl-Pranclau,18 52.Osijek,Galerija likovnih umjetnosti . su..primjerikoJIosrm vrijednostiimajuveliko kulturnopovijesnidokumentikojiponajbolje sirku hrvatskog plemstvai mladogprve po!ovrce19 . .st.t.eglavnihprotagonistapovijesnih :brvan!a.mdrvrdualnihkarakteristikaitenjaza stovecom podrazumijevarealizamusli-karstvubidermajera. slikarimatogusmjerenja Antun Keller,kojiportretirapo Zagrebu i Varadinute oltarne umaniri kasnog baroka i ranog bider-maJer a. Johann KilranHerrlein na samom 19t-l''.. so velikakih obitelji nakla-srcrstrcki na cm (pmnJence portreti obitelji deSzent1801.). Achaz Gottlieb Rahmel zabilj een je kao?ortreust biskupa MaksimilijanaVrhovca, aRieder kvalitet11e poruete plem- na nacm becke akademije u spoju klasicizmai biderma-Jera H-a11je Komorskog,oko1822.). BrOJI1Imsuslikarimasjevernohrvatskigradovibilitek postajenanjihovuvandrovanjuupotrazizana-ru?zbama. -r:akosvojim topograf-skimveduu:Jmilustrirastaregradoveiprirod-neHrvatske.Odnajznamenitijihaustrijskih slikar abeckogkrugaurazdobljubidermajerauZagrebu 488 LIKOVNE UMJETNOSTI I OBRTU19. od1811.do1817.boraviFerdinandGeorgW aldmuller (1 793 .- 1865.).PonarudbibanaIgnjataGyulayaonizra- pOItretenjegoveobitelji,kojipripadaju vrloranojfazi Waldmiillerovabogatairaznovrsnaopusa.Slikarskiznat-nokvalitetnijanjegovasukasnijadjelaizrazitogarealizma, poputportretaSigmundaOttenfelsa(1834.)iportretaAne suossmayer (1863.-1864.). Upravo 19. velikakisedvoroviob-navljajui tedoslomafeudalizmasredinomsto- postajustjecitaiarita ivota diljemSlavonije.Unjima brojneslikarekojina pozivslavonskearistokracije ilidueboraveunjiho-vimkrugovima,uglavnom obitelji. Tadavrlopoznatiicijenjenislikarikruga,Anton Zittler,Carl Rahli Friedrich von Amerling, koji je nakratko 182 8.boraviouHrvatskoj,portretirajuobiteljHilleprand-Prandau, vlasteline Valpova,dok Friedrich Johann Gottlieb Lieder, francuskaish1stvadavidovskekole,slika u velikom formatugrupni portret obitelji Hrvatskivelikai Jela- Sermagei,Vranyczany idr.) istodobno h1puju slike onodobnih znamenitih slikara uBe- tesetakoformiraju zbirkekoje ouku-suih1lturnojrazininjihovih Najvanijezbirke slikarstva19.kojesudijelomdospjeleumuzejske zbirkedonacijamaiotkupima,posjedujuHrvatskipovije-snimuzej,Modernagalerijai Muzejzaumjetnostiobrt u Zagrebu,GalerijalikovnihumjetnostiuOsijeku,Gradski HugoConTact von Hiitzencl01f,uma zimi,1865. Osijek, Galerijalilwvnib umjetnosti muzejuVaradinu,PovijesniipomorskimuzejHrvatskog primorj a uRijecite Galerija umjetnina u Splitu. UOsijeku setijekom19.st.formirasnanolikovnosre-ditekvalitetnei slikarskeprodukcije.Tomeje pridonijeloosnivanjerisarskekole1800.god.,sprvim teljem Anttmom Miintzbergeromtenjegovim Franjom i I-lugom Conradom von pejzano slikarstvo vizura,onizanimanje zaprirodu i ljubav premanjoj,topostaje jednom odoznakaduhavremena.Prirodapostajeomiljenatemai slikarijepohlavaju tovjernijeprenijetinaplatno,takoda su,osim portreta,vanimotivibidermajerskog slikarstvakrajolik,mrtvaprirodaicvjetnibuket.UzHuga Conradavaniji predstavnik pejzanogslikarstva,skojimkoladoseevrhunac, biojeAdolf Waldinger,kojiuhrvatskoslikarstvounositzv. Stimmungsimpressionismus(dojmljivost blizaknu slikaraEmilaJakobaSchindlera,skojimosobno prijateljuje. Slikarstvo raspoloenja i ugociajnosti suprotstavlja se akademskog realizma. UKarlovcu,jednomodnajvanijiharitahrvatskoga narodnogpreporoda,djelujeslikarFridrik koji prveslikarskepodukedajeprvomslikaruhrvatskogpodri-jetlakojijeobiljeio19.st.- VjekoslavuKarasu(1821.-1858.).Uzskromnurodoljubnogmeceneizkruga iliraca,kojijeprepoznaotalent prvognacional-nog umjetnika, koluje se uItaliji (Firenca, Rim),usvajaju- talijanskiakademskineoklasicizamiodlike nazarenskoga LIKOVNE UMJETNOSTI I OBRT U19. 489 Vjekoslav Karas Rimljanka s mandolinom (1846.) Hrvatski povijesni muzej,Zagreb

i!eliosamda setuna izrazesvikulturnitemelji na kojima stoji naa nasta-va:prolost ikr- idealizamirea-lizam. S toga sam gledita polazio kada sam odredio, kakoseimadudekorirati dvorane,imeniceglavna dvorana.Htio samdatu slikeiskulptu-re nabogotovlje i nastavu,znanost iumjet-nostina fakulteta a na stijene da slike iz hrvatske kul-turne povijesti. Hrabarpresedanuizvedbitako opseneizahtjevnenarudbebioje odabir Krnjavijeradova- osim provje-renimBukov-cui - povjerio tadavrlomladim,tek izu-majstorimaumjet- obrta (Obrtna ko-la postoji tek desetak godi-na)teslikarima i kiparima generacije- Beli Otonu FerdiIvanu Tiovu,RobertuFrange-ui Rudolfu Valdecu,koji urazdobljuprojektauprosjekunisu imalini25godina.Prema njegovimHtio samdautojzgradimladi nai prvupriliku,gdje seosposobitizaveli-kemonumentalneisto kao to su se umjetnici u srednjem vijeku i u doba renesanse navelikim monumentima,gdjesuka-500LIKOVNE UMJETNOSTI I OBRT U19. Odjela za bogotovlje i nastavu, Zlatna dvorana.Zagreb,Opatic'kal O snijeikaogotoviumjetniciradili. Rezultat je potpuno opravdao povjere-nje amaterijalnupodlogu prualamujeautonomijau prosvjete nagodbom1868. godine.Visokoestetiziranaustanova ili upravne namjene u Hrvat-skojviejerijetkostnegopravilo,pa ovazgrada dostojno dignitet prosvjete i kolstva u eri kontroverznog nagodbenog dobaipoloajaHrvatske uzajednicizemaljakrunesv.Stjepana u Dvojnoj Monarhiji. Svejeutojzgradiidealnosaeto ucjelovito djelo,integra-cijuarhitekture,kiparstvaislikarstva, sintezu,vrhunskiGe-samtkzmmverkdevetnaestog u Hrvatskoj. Uzemljioskudnihnarudba, adaptirai1aiobnovljenaskromnaba-rokna postalajekultnomjesto hrvatskekultureiumjetnosti,spome-nikjednogivogipoticajnogdoba. OvimprojektomKrnjavijezapravo vrhunacikrajhistoricizmau Hrvatskoj. Grafika i fotografija Usvimhrvatskim gradovima u19.se razvija bogata tiskarskadjelatnost.UVaradinu1840.Josip Platzer otvara litografslci atelij er,a1846.uZadrudjelujetiskaraGiova-niaDemarchia. UZagrebuod1849.djelujetiskaraLjude-vitaGaja,a1851.tiskarujeotvorioidoljak izCarl(Dragutin) Albrecht,kojirazvijaraznovrsnu djelatnost ni ztiskovina,litografija, ilustriranih knjiga i U Zagrebu je od pedesetih godina uspjeno radila i litografskatiskara JulijaHiihnakoj a se ponudom robezasvakodevnu uporabu,tzv.akcidencija,uklopilau sve izahtjevnij epotraivanj ein-dustrijaliziranogi drutva. Brojniprikazihrvatskihgradovaikra-jevaobj avlj eni u tehnikama u 19.st.odraz suzanimanjaza putovanj a poonodobno krajevima, Hrvatskom primorju i Dalmaciji. Medij grafike- drvopisa,bakropisa, litografi-jeioleografij e-je,ostalog,popularizacijuomiljenihtema iznacionalne povij estiputem knjiga i posebnih otisaka.Utom sklopu osobito je vrijedan niz litografija Josipa Franj e Miickeas temama iz stare hrvat-skepovij esti:DolazakHrvatanamore, Ikonostas grleokatoliNee katedrale u(sli!ee: IvanTiov,Ferdo Bela Ciko Sesija, Niato Celestin drvorezbarski rad: Albe1't Ljudevit Lo?.vy) , 1895.-1897. PetraKreimiraIV.priznaj uzalera/ja,BorbasTatarima,i druge,iz1868. Osim njih objavljuju se oleografije(posebno preparirane litografij e uboji)popredlocima slika s ma iz hrvatskepovij estiFerdeQuiquereza, OtonaIvekovi -CelestinaVlaheBukovcaidrugihtadanjih slikara. Premdasevieslikara,odKarasadoKrnjavogiQu-iquereza,okualou tehnikama,tekseMencija Clementa (1865 .- 1930.) smatra moder-nehrvatskegrafike.Kaopoznatog Williama Ungera,zaslunogzaoivljavanj ebakropisau iAustrijinakonsredine19.st.,i seopredij elioza bakropis,najindividualnijutehnikupo izraavanjai kreativneimprovizacij e. jezajedno sBelomemSesijom1903.uZagrebuotvorioprvu privatnuslikarskukolu,ukojojsuTomislava Krizmana, Ljube iBrankaSenoe usvap-liitemeljne vjetine,a injihoviradovi osiguralisu grafici napragu hrvatske moderne ravnopravan poloaj sa slikarstvom i kiparstvom.. Nedugo nakon izuma, u Hrvatskojsegodi-na19. st.pojavljujedagerotipija,prvauni zufotografskih MenciClement Nedjeljno j utrou Lovranu,1896. Zagreb, Kabinet grafilee HAZU LIKOVNE UMJETNOSTII OBRT U19. 501