of 54/54
Bijela knjiga

Bijela knjiga Bijela knjiga - mfic.me · 7 Savjet stranih investitora u Crnoj Gori (SSICG) obilježava treću godinu postojanja i rada objavljivanjem našeg trećeg godišnjeg izdanja

  • View
    6

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Bijela knjiga Bijela knjiga - mfic.me · 7 Savjet stranih investitora u Crnoj Gori (SSICG)...

  • Bijela knjiga Bijela knjiga

  • 3

    2011

  • 5

    Predgovor O Savjetu stranih investitora u Crnoj Gori SSICG Indeks poslovnog ambijenta u Crnoj Gori Rezime Investiciona i poslovna klima Pregled preporuka iz 2010. godine i preostala pitanja

    Tržište rada i zapošljavanjeRazvoj nekretnina Građevinske dozvole Infrastruktura Porezi Korporativno upravljanje Finansijsko izvještavanje Revizorska praksa Regulativa iz oblasti stečaja Vladavina pravaPravosuđe Dozvole i licence Izvršni postupak Notari Zakon o stranim investicijama Regulatorni okvir u bankarstvu

    Pregled ekonomije Telekomunikacije i ICT sektor Bankarstvo Turizam Proizvodnja/rudarstvo/energetika Trgovina/maloprodaja Transport/logistika

    Saradnja SSICG sa Vladom Biznis i obrazovanje Članovi Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori Zahvalnost Bibliografija

    78911122020222226262727272930303031313233373739414344454748505252

    Sadržaj

  • 6

    Obavještenje o autorskim pravima:

    Savjet stranih investitora u Crnoj Gori daje odobrenje za korišćenje, kopiranje i distribuciju sadržaja ovog dokumenta u bilo kom obliku i bez nadoknade ili formalnog zahtjeva upućenog Savjetu stranih investitora u Crnoj Gori, pod uslovom da se kopije ne prave ili distribuiraju radi profita, kao i da je naznačeno autorsko pravo koje Savjet stranih investitora u Crnoj Gori ima, te da je naveden izvor. Savjet stranih investitora u Crnoj Gori ne garantuje tačnost, pouzdanost ili neki drugi aspekt ovog dokumenta. Savjet stranih investitora u Crnoj Gori ne može biti, pod bilo kojim okolnostima, odgovoran za bilo kakvu neposrednu, posrednu, posebnu, slučajnu ili posljedičnu štetu, ili za štetu bilo koje vrste koja može eventualno proisteći iz ili u vezi sa korišćenjem ovog dokumenta u skladu sa bilo kojim određenjem odgovornosti, čak i slučaju kada smo bili upozoreni na mogućnost nastanka takve štete.

  • 7

    Savjet stranih investitora u Crnoj Gori (SSICG) obilježava treću godinu postojanja i rada objavljivanjem našeg trećeg godišnjeg izdanja Bijele knjige. U Bijeloj knjizi strani investitori iznose svoje mišljenje o poslovnoj klimi i ambijentu za poslovanje u Crnoj Gori i daju preporuke za uklanjanje nekih od uočenih biznis barijera.

    U periodu od prethodnog izdanja ove publikacije, Crna Gora je napravila značajan korak naprijed na putu ka prijemu u Evropsku uniju (EU). Napori koje je Vlada uložila u

    Predgovor

    unapređivanje i rješavanje postojećih pitanja prepoznati su od strane Evropske komisije, koja je dala preporuku za otvaranje pregovora o pristupanju. Oblasti za koje smo u prethodnim izdanjima Bijele knjige naveli da zahtijevaju dodatno poboljšanje takođe su bila dio agende crnogorske vlade u oviru poglavlja kojima će se predstavnici EU baviti i one su dobile adekvatnu pažnju. Vlada se pokazala kao dobar partner otvoren za dijalog i spreman da pomogne, dok je njen pristup problemima sa kojima se ekonomija susrijeće ostao konstruktivan.

    Nivo stranih direktnih investicija (SDI) zabilježio je značajan pad uz određene blago pozitivne izglede koji u značajnoj mjeri zavise od spoljnih faktora. Crnogorska ekonomija ima dodatne neiskorišćene potencijale u oblastima turizma, energetike i dijela poljoprivrede u kojima je moguće iskoristiti značajne investicije i u koje se strani investitori ohrabruju da ulažu. Snažno vjerujemo da su SDI od vitalne važnosti za dalji rast ekonomije.

    Tokom prethodne godine, značajan napredak ostvaren je u oblasti zakonodavstva sa većim brojem usvojenih zakona. Ipak, naši članovi su naišli na znatne nedosljednosti u implementaciji i svakodnevnoj praksi. Glavna pitanja kojima smo se bavili u ovom izdanju Bijele knjige, pored pojedinačnih sektora, su tržište rada i zapošljavanje, razvoj nekretnina, oporezivanje, korporativno upravljanje i vladavina prava. Ovi ključni segmenti koje su strani investitori koji posluju u Crnoj Gori izdovojili obuhvataju i sva povezana pitanja.

    Po prvi put uvodimo i SSICG rejting u Bijelu knjigu koji predstavlja procjenu lakoće poslovanja u Crnoj Gori zasnovanu na percepciji. Ukupan rejting je 5,8 (na skali od 1 do 10), što govori o tome da ipak postoji još prostora za dalje unapređenje ključnih oblasti, na osnovu kojih je i sastavljen rejting zasnovan na percepciji.

    SSICG je posvećen partnerskom odnosu sa zvaničnicima Vlade, kako bi zajedničkim naporima doprinijeli stvaranju poslovne klime koja pogoduje investicijama. Savjet će nastaviti da bude aktivan u razmjeni iskustava i davanju preporuka koje imaju za cilj uspostavljanje konkurentnog i atraktivnog ambijenta kako za domaće, tako i za strane poslovne ljude.

    Szabolcs Horváth, Predsjednik Skupštine SSICG

  • 8

    Ciljevi Savjeta su da:

    unaprijedi investicionu klimu i pomogne razvoju biznisa u Crnoj Gori;predstavlja i izrazi mišljenje svojih članova u cilju promovisanja zajedničkih interesa i stimulisanja stranih direktnih investicija;promoviše komunikaciju, saradnju i dijalog između Savjeta i zvaničnih organa u Crnoj Gori; promoviše interese međunarodne biznis zajednice u Crnoj Gori;sarađuje sa zvaničnim organima u Crnoj Gori u cilju prevazilaženja mogućih problema i prepreka sa kojima se strani investitori mogu sresti, kao i eventualnih problema u ekonomskim odnosima sa drugim zemljama;ostvari povezivanje sa drugim stranim organizacijama investitora u regionu Jugoistočne Evrope u cilju:(i) dijeljenja dobrobiti i iskustava najbolje svjetske prakse, i (ii) proučavanja konkretnih sredstava u cilju olakšavanja regionalnog poslovanja, itd.

    O Savjetu stranih investitora u Crnoj Gori

    Savjet stranih investitora u Crnoj Gori (SSICG) je udruženje vodećih stranih investitora u zemlji koji je zvanično osnovan u januaru 2009. iako su neformalne aktivnosti u vezi sa formalizacijom saradnje između stranih investitora počele još u ljeto 2007. godine. Cilj nam je bio da primijenimo već ustanovljenu praksu u drugim tranzicionim ekonomijama Jugoistočne Evrope za uspostavljanjem nacionalne formalne asocijacije stranih investitora.

    SSICG je nevladina i neprofitna organizacija koju je inicijalno osnovalo pet� stranih kompanija koje posluju u Crnoj Gori. Za samo nekoliko mjeseci broj je narastao na 16 članova, sa tendencijom daljeg rasta, koji predstavljaju razne sektore – bankarstvo i finansijske usluge, telekomunikacije, metalurgiju i rudarstvo, hotelijerstvo, sektor robe široke potrošnje, proizvodnju, reviziju, transport, energetski sektor i maloprodaju.

    Naš plan je da ostvarimo ciljeve (v. okvir desno) putem sastanaka i dijaloga sa najvišim zvaničnicima i predstavnicima Vlade; davanjem inicijativa za izmjenu legislative za koju se pokazalo da sadrži prepreke za investitore, putem kontakata sa lokalnim i međunarodnim institucijama i organizacijama, pružanjem relevantnih informacija medijima, objavljivanjem Bijele knjige koja sadrži najvažnija otvorena pitanja i barijere na koje nailaze naši članovi, ali i drugi subjekti koji posluju u crnogorskom poslovnom okruženju, kao i konkretne prijedloge za njihovo rješavanje.

    ¹Crnogorski Telekom, Kombinat Aluminijuma Podgorica (KAP), NLB Montenegro Banka, Montenegro Stars Hotel Group, Daido Metal Kotor.

    2.

    cilju poboljšanja poslovnog orkuženja u Crnoj Gori putem formalnih i neformalnih događaja kao što su forumi, prezentacije, zvanični sastanci itd.

    Sve u svemu, naša vizija je da, kroz naše aktivnosti, učinimo Crnu Goru boljim mjestom za život i rad.

    5.

    1.

    3.

    4.

    6.

    SSICG će predano raditi na unapređenju dijaloga između donosioca odluka u zemlji i investitora u

  • 9

    SSICG rejting poslovnog ambijenta predstavlja procjenu lakoće poslovanja u Crnoj Gori zasnovanu na percepciji. Zasnovan je isključivo na mišljenju članova koji ocjenjuju pojedine industrije koje oni predstavljaju na skali od 1 do 10. Ovo je prvi put da se indeks objavljuje, a SSICG bi želio da ga uspostavi kao godišnji rejting poslovne klime koji će od sada biti objavljivan u Bijeloj knjizi. To bi omogućilo stranim investitorima, jednako kao i domaćim donosiocima odluka, da imaju kvantitativni uvid u to kako investitori koji već posluju u Crnoj Gori vide poslovnu klimu na osnovu nekoliko indikatora (vidjeti dolje).

    Rejting je podijeljen u dvije kategorije: u prvoj investitori ocjenjuju sektor koji predstavljaju, dok u drugoj ocjenjuju pojedine ključne oblasti koje smo identifikovali na osnovu inputa dobijenih od članova. Indeks se pravi isključivo na osnovu mišljenja članova SSICG o ovim dvijema kategorijama koje se ocjenjuju na skali od 1 do 10, pri čemu je 1 najlošiji rezultat, а 10 najbolji.

    Ukupan rejting

    5,8

    Rejting sektora

    Telekomunikacije i ICT Bankarstvo Turizam Proizvodnja/rudarstvo/energija� Trgovina/trgovina na malo/transport/logistika

    Oblasti koje investitori rangiraju na skali od 1 do 10 su sljedeće:

    85.67-5.7

    4.44.86.35.54.8

    Tržište rada i zapošljavanje Razvoj nekretinina Porezi Korporativno upravljanje Vladavina prava

    ²Ova oblast nije ocjenjivana za ovogodišnje izdanje, ali u planu je da se objavljuje od sljedeće godine.

    SSICG Indeks poslovnog ambijenta u Crnoj Gori

  • 10

    Kada ocjenjuju pojedini sektor, naši članovi razmatraju koliko im je svakodnevno poslovanje olakšano ili otežano zbog uticaja opšte poslovne klime i regulatornog okvira, kao i drugih faktora kao što su:

    • administracija,

    • zakonski okvir, uključujući zakone i institucije,

    • ostala poslovna infrastruktura kao što su putevi, obrazovanje, itd.

    Navedeni pokazatelji predstavljaju uslove onakve kakvi su „dati“ od strane države, i ne odražavaju trenutne uslove ili druge spoljne faktore poput ekonomske krize.

    Pri ocjenjivanju pojedinačnih oblasti, naši članovi razmatrali su koliko je na njihovo poslovanje pozitivno ili negativno uticala svaka od navedenih kategorija:

    • Tržište rada i zapošljavanje obuhvata nekoliko segmenata kao što su isplata otpremnina, ugovori o radu na određeno vrijeme, bolovanja, itd.

    • Razvoj nekretnina za ovu konkretnu svrhu uključuje nekoliko oblasti kao što su građevinske dozvole, registracije, katastar, izvršavanje ugovora o hipoteci, procjena vrijednosti nekretnina, itd.

    • Porezi/doprinosi odnose se na različite poreze, takse, dažbine i ukupnu konzistentnost i transparentnost u plaćanju poreza/izbjegavanju plaćanja poreza.

    • Korporativno upravljanje uključuje finansijsko izvještavanje, zakonsku regulativu iz oblasti stečaja, harmonizaciju PDV-a sa EU praksom, revizorsku praksu.

    • Vladavina prava i pružanje javnih usluga obuhvata trajanje privrednih sporova i sudskih postupaka, dozvole i licence, dozvole za boravak i rad stranaca, itd.

    Željeli bi da istaknemo da iza ovog rejtinga ne stoji posebna metodologija, već da on oslikava isključivo subjektivnu percepciju članova SSICG, a ne opšteprihvaćene činjenice.

  • 11

    Rezime

    Crnogorska ekonomija, oporavljajući se od snažnih negativnih trendova izraženih tokom krize iz 2008-2009� godine , koja je pogoršana internim faktorima kao što je neodrživi rast u sektoru nekretnina, i dalje je osjetljiva i izraženo podložna eksternim uticajima. Privreda nastavlja da bude zavisna od SDI, uz negativan uticaj iako opadajućeg, ali i dalje visokog deficita platnog bilansa, nedostatak robusnosti domaće ekonomije i nedovoljna konkurentnost.

    Vlada nastavlja uspješnu implementaciju reformi za unapređenje poslovnog ambijenta kako bi privukla što više investicija. Međutim, uprkos napretku, preostaje još posla kako bi Crna Gora postala potpuno funkcionalna tržišna ekonomija koja će moći da, po našem mišljenju, u potpunosti ostvari svoj veliki potencijal.

    Bijela knjiga za 2011. godinu obrađuje nekoliko ključnih tema koje su identifikovali članovi SSICG:

    • Tržište rada i zapošljavanje: i dalje nedovoljno fleksibilno, predstavlja prijetnju po cijelu ekonomiju u ovom krajnje osjetljivom momentu oporavka, prije svega zbog obaveznih ugovora o radu na neodređeno vrijeme i visokih otpremnina. • Razvoj nekretnina: veliki razvojni potencijal, opterećen neadekvatnim regulatornim okvirom i poslovnim barijerama u vidu administrativnih procedura, kao što je procedura za dobijanje građevinske dozvole. • Porezi: generalno povoljan poreski režim na nacionalnom nivou, međutim lokalni porezi i dažbine koje naplaćuju opštine zabrinjavaju, kao i ad hok uvođenje nekih od takvih dažbina. • Korporativno upravljanje: postepeni napredak primjetan tokom prethodnih nekoliko godina iako su neophodne značajne promjene u oblasti finansijske transparentnosti i odgovornosti, zakonske regulative i prakse iz oblasti stečaja.• Vladavina prava: ova oblast koja je vjerovatno od krucijalne važnosti za dalji razvoj ekonomije i dalje se suočava sa problemima kao što su predugi i komplikovani sudski postupci, kao i drugi administrativni postupci i javne usluge.

    U poglavlju Pregled ekonomije, Bijela knjiga 2011 bavi se detaljnije pitanjima specifičnim za pojedine grane ekonomije koje stvaraju poteškoće u poslovanju naših članova. To su barijere koje povećavaju troškove poslovanja i na taj način negativno utiču na ukupnu konkurentnost crnogorske ekonomije.

    Na kraju, razmatramo saradnju između SSICG i crnogorske Vlade koju ocjenjujemo kao izuzetno uspješnu, i zaključujemo sa pogledom na obrazovanje u Crnoj Gori za koje smatramo da i dalje ne korespondira u potpunosti sa potrebama zahtjevne globalne ekonomije.

    ³ Uticaj krize na crnogorsku ekonomiju bio je snažan i u najvećoj mjeri osjetio se tokom 2009, kada je BDP pao za 5,7 odsto.

  • 12

    Investiciona i poslovna klima

    Uvod

    U posljednjem izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) „Global Competiveness Report 201a-2012“, Crna Gora je klasifikovana kao „Efficiency Driven” sa ocjenom 2 na skali od 1 do 3, isto kao i prošle godine:

    Ovo poglavlje bavi se pozicijom Crne Gore u odnosu na zemlje iz okruženja ali i svijeta, oslanjajući se na niz makroekonomskih podataka i pokazatelja iz više istraživanja, uz poseban naglasak na napredak ostvaren u poslednjih godinu dana. Pokušaćemo da ukažemo na to da, bez obzira na napredak iz prethodnih godina, i dalje postoje krupni izazovi sa kojima se treba suočiti ukoliko se želi da ova zemlja nastavi da se uspješno takmiči za priliv Stranih direktnih investicija (SDI) i postigne održive nivoe rasta na srednji i dugi rok.

    „Ne postoji razlog iz kojeg Crna Gora ne bi mogla pripadati uspješnim evropskim ekonomijama. Posjeduje ogroman potencijal za rast, koji – ukoliko se u potpunosti iskoristi - može generisati dinamične stope rasta u sljedećih nekoliko decenija. Ali, pri sadašnjim stopama rasta od 2,5 do 3 procenta, odnosno oko 1 odsto više od prosjeka u EU, trebalo bi više od 100 godina da se približi istom nivou prihoda. Međutim, ukoliko bi se stope rasta mogle povećati na prosjek od oko 5 odsto, to jest na oko 3–3,5 procenata iznad onih u EU, Crna Gora (čiji je prihod po glavi stanovnika trenutno na nivou od 35 odsto prosjeka EU) sustigla bi EU već za nekih 30 godina. Ovo se može postići – pod uslovom da se sprovedu strukturalne reforme sa ciljem unapređenja aktivnosti privatnog sektora, prije svega malih i srednjih preduzeća.”Jan-Peter Olters, predstavnik Svjetske Banke u Crnoj Gori

    Tokom prethodne godine bili smo svjedoci nastavka trenda implementacije reformi usmjerenih na poboljšanje investicionog i poslovnog ambijenta, održavajući relativno visok nivo stranih investicija u vremenima kada su smanjenje troškova i rizika sve više u fokusu. Od izdavanja prethodne Bijele knjige, došlo je do pojave novih negativnih trendova širom Evrope, ali i na globalnom nivou. Ti trendovi već su uticali na smanjenje nivoa stranih direktnih investicija (SDI) i značajno usporili raniji dinamičan rast.

    Kako bi se vratili snažnom rastu karakterističnom za period poslije nezavisnosti i nastavili razvoj koji bi omogućio svima da osjete benefite napretka, Crna Gora se mora sada više nego ranije fokusirati na stvaranje konkurentne sredine za SDI.

    Grafik 1: rast BDP-a (godišnje, %) (izvor: Monstat, 2011 procjena Ministarstva finansija)

    Kao što je pokazalo istraživanje koje je sproveo Svjetski ekonomski forum (WEF), Crna Gora je nastavila da poboljšava svoju konkurentnost tokom prethodnih nekoliko godina, do 2011⁵. Prema WEF-ovom Indeksu globalne konkurentnosti (GCI), Crna Gora je zabilježila pad u dvije od tri grupe indikatora koje istraživanje pokriva: osnovni uslovi (pad sa 45. na 57. mjesto)⁶, poboljšanje efikasnosti (skok sa 64. na 63. mjesto)⁷, faktori inovacije i sofisticiranosti (pad sa 56. na 59. mjesto)⁸:

    Grafik 2: Rang Crne Gore prema Indeksu globalne konkurentnosti (Izvor: „Global Competitiveness Report 2011-2012“; Svjetski ekonomski

    forum)

    Prema istraživanju WEF-a, najveći pad Crna Gora zabilježila je kod indikatora makroekonomska sredina⁹. Pored toga, broj jedan od najproblematičnijih faktora za poslovanje, prema rangu WEF-ovog istraživanja, je „pristup finansiranju“, koji je zamijenio „neadekvatnu dostupnost infrastrukture“ iz izvještaja za 2010-2011.godinu��. Ovo reflektuje problem nelikvidnosti i kašnjenja u plaćanju koji u velikoj mjeri utiču na biznis u Crnoj Gori. Sve ovo govori koliko su SDI važne za Crnu Goru i koliko pad nivoa stranih investicija može skupo da košta cijelu ekonomiju��.

    2007 2008 2009 2010 2011*

    568 581 1066 543 389Direktne investicije, milion EUR⁴

    2 Efficiency Driven

    Transition 2-3

    Transition1-2

    1Factor Driven

    3

    �Izvor: Centralna banka, *preliminarni podaci

  • 13

    Grafik 1: rast BDP-a (godišnje, %) (izvor: Monstat, 2011 procjena Ministarstva finansija)

    Kao što je pokazalo istraživanje koje je sproveo Svjetski ekonomski forum (WEF), Crna Gora je nastavila da poboljšava svoju konkurentnost tokom prethodnih nekoliko godina, do 2011⁵. Prema WEF-ovom Indeksu globalne konkurentnosti (GCI), Crna Gora je zabilježila pad u dvije od tri grupe indikatora koje istraživanje pokriva: osnovni uslovi (pad sa 45. na 57. mjesto)⁶, poboljšanje efikasnosti (skok sa 64. na 63. mjesto)⁷, faktori inovacije i sofisticiranosti (pad sa 56. na 59. mjesto)⁸:

    Grafik 2: Rang Crne Gore prema Indeksu globalne konkurentnosti (Izvor: „Global Competitiveness Report 2011-2012“; Svjetski ekonomski

    forum)

    Prema istraživanju WEF-a, najveći pad Crna Gora zabilježila je kod indikatora makroekonomska sredina⁹. Pored toga, broj jedan od najproblematičnijih faktora za poslovanje, prema rangu WEF-ovog istraživanja, je „pristup finansiranju“, koji je zamijenio „neadekvatnu dostupnost infrastrukture“ iz izvještaja za 2010-2011.godinu��. Ovo reflektuje problem nelikvidnosti i kašnjenja u plaćanju koji u velikoj mjeri utiču na biznis u Crnoj Gori. Sve ovo govori koliko su SDI važne za Crnu Goru i koliko pad nivoa stranih investicija može skupo da košta cijelu ekonomiju��.

    �http://www3.weforum.org/docs/WEF_GCR_Report_2011-12.pdf �Pod-kategorije korišćene za procjenu ovog indikatora sa ocjenama na skali od 1 do 7: institucije (4,5), infrastruktura (4,0), makroekonomska sredina (4,5) zdravstvo i osnovno obrazovanje (5,8). �Kao i gore: više obrazovanje i trening (4,6), efikasnost tržišta roba (4,5), efikasnost tržišta rada (4,6), razvijenost finansijskog tržišta (4,6), tehnološka spremnost (4,0), veličina tržišta (2,0).�Kao i gore: sofisticiranost biznisa (3,8), inovacija (3,4).�Indikator makroekonomska sredina dio je grupe indikatora pod nazivom osnovni uslovi (vidi gore), a prema GCI Crna Gora je sada na 97. mjestu u ovoj oblasti, nasuprot 37. poziciji iz prošlogodišnjeg izvještaja.��Ovo je u suprotnosti sa izvještajem “Doing Business 2012” koji Crnu Goru u oblasti “Dobijanje kredita” rangira na veoma visokom 8. mjestu. Ovo neslaganje je, međutim, rezultat različitih indikatora koje je Svjetska banka koristila i koji se fokusiraju isključivo na dio regulatornog ambijenta: indeks jačine zakonskih prava 10 (0-10), obim indeksa podataka o kreditima 4 (0-6), pokrivenost javnog registra 26,4% (% odraslih) i pokrivenost privatnog biroa 0% (% odraslih).

    ��Publikacija Svjetske banke “Doing Business 2012”.

    15

    10

    5

    -5

    0

    -10

    2005 2006 2007 2008 20102009 2011

    4.2

    8.6 10.7

    6.9

    0. 0..5.5

    -5.7

  • 14

    „Broj jedan od najproblematičnijih faktora za poslovanje, prema rangu WEF-ovog istraživanja, je „pristup finansiranju“, koji je zamijenio „neadekvatnu dostupnost infrastrukture“ iz izvještaja za 2010-2011. godinu. Ovo reflektuje problem nelikvidnosti i kašnjenja u plaćanju koji u velikoj mjeri utiču na biznis u Crnoj Gori. Sve ovo govori koliko su SDI važne za Crnu Goru i koliko pad nivoa stranih investicija može skupo da košta cijelu ekonomiju.”

    Uprkos očiglednom napretku, Crna Gora je i dalje predmet određenih kritika domaćih i stranih investitora i poslovnih ljudi. One se uglavnom odnose na ono što oni vide kao nedostatke prisutne u zakonodavnom okviru, birokratiju koja ponekad predstavlja teret, kao i odsustvo adekvatne infrastrukture i povezanih usluga.

    Rang Crne Gore u istraživanju Heritidž fondacije iz 2011 prema kategorijama (od 184 zemlje), u zagradi rang iz 2010 (od 183 zemlje)

    Poslovna sloboda br. 77 (66) Investiciona sloboda br. 77 (75)Trgovinska sloboda br. 51 (53) Finansijska sloboda br. 72 (70)Fiskalna sloboda br. 22 (24) Svojinska prava br. 72 (73)Državna potrošnja br. 151 (160) Sloboda od korupcije br. 70 (69)Monetarna sloboda br. 35 (82) Sloboda zapošljavanja br. 15 (4)

    Uopšteno govoreći, poruka koju naši nalazi nose je ipak podijeljena: iako je učinjeno puno u smislu poboljšanja poslovnog ambijenta, što će doprinijeti prijeko potrebnom povećanju konkurentnosti crnogorske ekonomije, i dalje postoji puno izazova sa kojima se tek treba izboriti. Vlada Crne Gore je pokazala predanost nastavku poboljšanja poslovne klime kroz konkretne reforme. SSICG pozdravlja ove aktivnosti i ohrabruje Vladu da zadrži tempo reformi.

    “Vlada Crne Gore je pokazala predanost nastavku poboljšanja poslovne klime kroz konkretne reforme. SSICG pozdravlja ove aktivnosti i ohrabruje Vladu da zadrži tempo reformi.”

    Makroekonomski profil

    Crnogorska ekonomija bilježila je veoma visoke stope rasta u periodu prije krize, sa prosječnom stopom od skoro 7 odsto u periodu od 2004. do 2008. godine. To je, prije svega, bilo rezultat izražene domaće potražnje, naročito u sektoru nekretnina, podsticane velikim prilivom SDI i ubrzanim rastom kredita. Rast se pokazao neodrživim kada se potražnja počela smanjivati zbog uticaja globalne krize u kombinaciji sa internim faktorima. Značajan pad u potražnji praćen je drastičnim padom nivoa SDI koji je doveo do skoro potpunog zastoja na tržištu nekretnina i iznenadnom nedostatku likvidnosti.

    Uticaj krize na crnogorsku ekonomiju bio je veoma jak i u potpunosti se osjetio najviše tokom 2009. godine, kada je pad BDP -a na godišnjem nivou iznosio 5,7 odsto sa još uvijek visokih 6,9% iz prethodne godine. Nakon skoro dvogodišnjeg pada, industrijska proizvodnja počela je da se oporavlja u drugoj polovini 2010. Međutim, proizvodnja je na kraju 2010. godine i dalje bila značajno ispod najviših nivoa prije krize. Očekivane velike strane direktne investicije u infrastrukturu za sada se nijesu materijalizovale, dok aktivnost u izgradnji ostaje na niskom nivou. U bankarskom sektoru povjerenje je počelo da se vraća, što se može vidjeti iz rasta depozita iako je njihov nivo i dalje ispod onog zabilježenog u trećem kvartalu 2007. Međutim, rast kredita bio je smanjen za 8% na kraju 2010. godine, dok se trend nastavio i do septembra 2011. zabilježio pad od dodatnih 10%. Rast kredita na godišnjem nivou kada su u pitanju krediti privatnom

    sektoru takođe imanegativan predznak, a iako se povjerenje polako vraća, puna stabilnost bankarskog sektora nije u potpunosti uspostavljena.

  • 15

    Međutim, trenutni spori rast uzrokovan je prije svega nedostatkom finansiranja, što je posljedica prevelike zaduženosti. Pored toga, nekvalitetni krediti i dalje čine relativno značajan dio ukupnih plasmana banaka, dok su indikatori finansijske stabilnosti nastavili da opadaju. Stagnacija u kreditiranju u prethodnom periodu prije svega reflektuje nedostatak projekata koje banke smatraju vrijednim kreditiranja, kao i njihovom povećanom averzijom prema riziku.

    U kombinaciji sa padom nivoa SDI, to je dovelo do pojave značajnih slabosti u ekonomiji koja pati od male diversifikacije i jako je podložna spoljnjim uticajima. Predviđanja ukazuju da će crnogorska ekonomija ostati stabilna, a da će rast biti blago pozitivan – Ministarstvo finansija očekuje da će rast BDP na kraju 2011. iznositi 2,0 procenata (bio je 2,5 odsto u 2010. godini). Deficit platnog bilansa ostaje visok na oko 25 odsto BDP-a prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), dok nivo javnog duga nastavlja da se povećava��.

    Poslovni ambijent

    Crna Gora napravila je značajan pomak unaprijed u poređenju sa zemljama iz okruženja u poboljšavanju ambijenta za biznis prema rezultatima istraživanja Svjetske banke „Doing Business 2012“, po kojem je Crna Gora pozicionirana na 56. mjestu od ukupno 183 zemlje u kojima je istraživanje rađeno.

    Grafik 3: Istraživanje Svjetske banke „Doing Business 2012“ – ukupan rejting, regionalno poređenje

    Ovo je napredak u odnosu na prethodnu godinu, kada je bila na 66. mjestu. Prema izvještaju, važan napredak ostvaren je u oblastima započinjanja biznisa, prekogranične trgovine i plaćanja poreza. U martu 2011. godine usvojeni su amandmani na Zakon o administrativnim taksama kojim se smanjuju ili ukudaju pojedine dažbine za dobijanje određenih administrativnih i carinskih dokumenata. Pored toga, u maju 2011. Vlada je najavila da će nova procedura registracije na tzv. „one-stop shop“ principu biti uskoro dostupna u područnim službama poreske uprave kako bi se sudska i poreska registracija ubrzale i olakšale. Međutim, naši članovi primjećuju da je ovo i dalje oblast koja zahtijeva dodatna poboljšanja.

    Kao što izvještaj Svjetske banke naglašava, uprkos nekim pozitivnim pomacima kada je u pitanju izdavanje građevinskih dozvola, ova oblast i dalje se smatra značajnom preprekom u poslovnom ambijentu i ukazuje na hitnost daljih reformi. Do istog zaključka može se doći kada pročitate naše nalaze kada je u pitanju ova oblast��. Takođe, u izvještaju se dalje naglašavada sprovođenje ugovora kao i upis imovine predstavljaju dvije preostale najveće prepreke poslovanju u Crnoj Gori.

    ��Prema Ministarstvu finansija, javni dug bio je 45,3 procenata BDP-a na kraju februara 2012. godine.

    ��Za detalje vidite poglavlje „Razvoj nekretnina“ (str. 22).

  • 16

    U izvještaju „Doing Business 2012“ naglašavaju se tri pozitivna pomaka u Crnoj Gori u kreiranju bolje biznis klime:

    Na kraju, korupcija i dalje negativno utiče na poslovnu sredinu u Crnoj Gori i predstavlja ozbiljan izazov za poslovanje. Prema Indeksu percepcije korupcije koji priprema Transparency International za 2011. godinu (CPI), Crna Gora je dobila ocjenu 4, istu kao i Hrvatska. Ova ocjena predstavlja blagi napredak u odnosu na prošlu godinu, kada je Crna Gora ocijenjena sa 3,7. U poređenju na regionalnom nivou, Crna Gora i Hrvatska imaju najniži nivo korupcije kada se ona mjeri kao rezultat percepcije ispitanika.

    Grafik 4: Indeks percepcije korupcije Transparency International-a za 2011, ocjene, regionalno poređenje (CPI ocjene su na skali od 0 - 10, pri

    čemu 0 predstavlja najviši mogući nivo percipirane korupcije a 10 znači da je zemlja viđena kao veoma čista)

    Uprkos napretku koji je registrovan i u već pomenutom indeksu percepcije korupcije Transparency International-a, ova oblast i dalje je meta kritika. Kao što se zaključuje u Izvještaju o napretku za 2011. godinu koji priprema Evropska komisija:

    “…korupcija i dalje izaziva ozbiljnu zabrinutost. Implementacija nove antikorupcijske legislative tek treba da bude započeta. Potrebno je uraditi odgovarajuću procjenu uticaja koja bi uključivala i planove za neophodne ljudske i finansijske resurse i pripreme za implementaciju.”

    Započinjanje biznisa

    Plaćanje poreza

    Rješavanje stečaja

    • Crna Gora učinila je započinjanje biznisa lakšim implementacijom“one-stop shop” principa.

    • Crna Gora je učinila plaćanje poreza lakšim i jeftinijim za kompanije ukidajući jedan od poreza, smanjujući stope doprinosa za osiguranje zaposlenih i spajajući nekoliko poreskih formulara u jedan.

    • Crna Gora je donijela novi Zakon o stečaju koji uvodi postupak reorganizacije i likvidacije, uvodi vremenske rokove za ove postupke i donosi mogućnost vraćanja obezbijeđenih potraživanja od strane kreditora, kao i poravnanje prije završetka kompletnog stečajnog postupka.

  • 17

    Napredak u tranziciji

    Crna Gora je postala zvaničan kandidat za članicu Evropske unije (EU). Odluka Evropskog savjeta donešena je u decembru 2010. i predstavlja priznanje za napredak u reformama sprovedenim tokom prethodnih godina. U oktobru 2011. godine Evropska komisija (EK) preporučila je otvaranje pristupnih pregovora sa Crnom Gorom, a Evropski savjet donio je 9. decembra odluku da preporuči jun 2012. godine kao mogući datum za otvaranje pregovora. Ova odluka je, međutim, uslovljena nastavkom napretka Crne Gore na pitanjima poput reforme pravosudnog sistema i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.

    Iako je Crna Gora postigla značajan napredak u reformama poput liberalizacije trgovine i privatizacije manjeg obima, dublje institucionalne reforme su potrebne u oblastima poput korporativnog upravljanja, zaštite konkurencije, finansijskih institucija i infrastrukturnih usluga. Većina naših članova takođe podvlači da je primjena zakona i dalje izazov, naročito kada se radi o administrativnim procedurama potrebnim za dobijanje različitih licenci, dozvola, odobrenja i registracija.

    Ova pitanja se ističu prilikom poređenja rezultata koje je Crna Gora postigla na skali tranzicionih indikatora Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) sa rezultatima ostalih zemalja iz regiona. Grafik 5 prikazuje da je prosjek rezultata Crne Gore ispod svih u Jugoistočnoj Evropi izuzev Bosne i Hercegovine, što je odraz niskih rezultata većeg broja oblasti.

    Grafik 5: EBRD Tranzicioni skor 2011 – zemlje Jugoistočne Evrope��

    U tabeli 1 prikazani su pojedinačni tranzicioni indikatori koje je EBRD koristila pri rangiranju Crne Gore kao što je prikazano u grafiku 5. Kako je gore naznačeno, rezultat Crne Gore bio je naročito nizak po sljedećim indikatorima: vlastiti kapital (1), željeznica (2), održiva energija (2), vode i otpadne vode (2), tržište kapitala (2) i drugi:

    �� EBRD skala se kreće od 1 (malo ili nimalo reformi) do 4,33 (standard napredne tržišne ekonomije).

    Bosna i Hercegovina

  • 18

    Tabela 1: Tranzicioni indikatori po sektorima za Crnu Goru na skali od 1 do 4+ prema EBRD-ovom izvještaju „Transition Report 2011“

    Dalji izazovi

    Budućnost crnogorske ekonomije je trenutno donekle nesigurna. Uvažavajući značaj veće konkurentnosti radi očuvanja eksterne stabilnosti, strukturne reforme treba da ostanu prvi prioritet politike. Veća fleksibilnost u određivanju plata i zaštiti zaposlenih pozitivno bi uticala na stvaranje novih radnih mjesta u privatnom sektoru, dok bi rješavanje sistemske nezaposlenosti i siromaštva pomoglo u povećanju učešća radne snage na tržištu rada. Poboljšanja poslovne sredine i investicione klime takođe su dio nezavršene agende. Tokom prošle godine uvedeno je nekoliko mjera usmjerenih na rješavanje problema vezanih za poslovnu klimu, ali, kao što pokazuju i gore navedena istraživanja, dozvole i licence, sprovođenje ugovora, kao i korupcija i dalje se vide kao glavne prepreke razvoju biznisa.

    Jedan od sektora u kojem preostaje puno posla jeste infrastruktura. Crna Gora i dalje pati od posljedica decenijskog ograničenog ulaganja i zapostavljanja vitalne infrastrukture poput puteva, željeznice i napajanja strujom tokom 90-tih godina. Ovi problemi se sada rješavaju, ali biće potrebno vremena prije nego što standardi dostignu nivoe koji preovlađuju u zemljama članicama EU. Restrukturiranje energetskog sektora je prioritet u poboljšanju snabdijevanja i podršci ekonomskoj aktivnosti.

    Na kraju, jedan aspekt investicione klime koji ostaje ključan za budući razvoj jeste makroekonomska stabilnost. Za razliku od nekih drugih zemalja u regionu, Crna Gora još nije dogovorila program sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). I zaista, činjenica da je euro legalna valuta eliminiše u velikoj mjeri potrebu za podrškom platnom bilansu, jer ne postoji domaća valuta koju bi trebalo braniti. Međutim, jednostrana euroizacija ima i svoje negativne strane jer suštinski eliminiše bilo kakvu mogućnost vođenja samostalne monetarne politike. Nadalje, rast kredita je dramatično usporen usljed početka globalne ekonomske krize i smanjenog potencijala banaka za preuzimanje dodatnog rizika. Održavanje neophodnog nivoa kredita privatnom sektoru, naročito malim i srednjim preduzećima, nastaviće da utiče na kvalitet odgovora na krizu. Upravo su iz svih ovih razloga SDI veoma važne, te njihov nivo određuje ukupni nivo rasta.

    3

    2+

    3+

    3+

    2

    2+

    2

    2

    2011 Tranzicioni indikatori po sektorima za Crnu Goru, EBRD „Izvještaj o tranziciji 2011"

    Poljoprivreda

    Proizvodna industrija

    Putevi

    Željeznica

    Bankarstvo

    Osiguranje i ostale finansijske usluge

    Finansiranje za MSP

    Vlastiti kapital

    Gradski saobraćaj

    Nekretnine

    Telekomunikacije

    Prirodni resursi

    Održiva energija

    Električna energija

    Vode i otpadne vode

    Tržište kapitala

    2+

    2+

    2+

    2

    3-

    2+

    2+

    1

  • 19

    U samo dvije i po godine, ukupan nivo javnog duga se dvostruko povećao izražen kroz udio u BDP. Međutim, sami nivo i nije zabrinjavajući u tolikoj mjeri koliko su to lakoća i brzina kojom je došlo do porasta.

    SSICG smatra da bi generalno aktivnija uloga države i njenih institucija bila dobrodošla. U trenutnim uslovima, praćenim negativnim trendovima, vjerujemo da država mora imati značajniju ulogu kroz različite programe podrške, kao što su subvencionirane kamatne stope za strateške industrije ili garancije za zajmove za važne infrastrukturne projekte i proizvodne kapacitete.

    Kako je turizam jedna od strateških grana za Crnu Goru, njegova sezonska priroda jeste pitanje koje zahtijeva više učešća i inicijative od strane Vlade. Kako bi bili u prilici da osjetimo benefite tokom cijele godine, Crna Gora bi trebalo da ohrabri izgradnju golf terena ili sličnih objekata koji mogu biti aktivni tokom cijele godine, kao što su konferencijski centri, kako bi se sezona produžila. Takođe, potrebno je podstaći uspostavljanje lakog i jeftinog pristupa zemlji iz glavnih evropskih metropola.

  • 20

    Pregled preporuka iz 2010. godine i preostala pitanja Pregled

    U drugom pregledu preporuka i preostalih pitanja, ponovo primjećujemo napredak i odlične rezultate. Međutim, uopštenо govoreći, radi se o oblasti koja konstantno evoluira i koja se nikada ne može trajno „riješiti“. I tako, prolazeći kroz nekoliko konkretnih oblasti koje su naši članovi identifikovali tokom prethodnih godina i nekih koje su došle do izražaja u skorije vrijeme, naveli smo probleme i pitanja, napominjući koji su riješeni, a koji i dalje postoje.

    Tržište rada i zapošljavanje

    Nove zakonske odredbe promovišu princip sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme, dok se ugovori o radu na određeno vrijeme mogu sklapati samo u izuzetnim slučajevima. Prema uporednom zakonodavstvu, zemlje koje imaju ugovore o radu na neodređeno vrijeme kao pravilo, takođe imaju i jednostavnu proceduru za raskid takvih ugovora. To nije slučaj u Crnoj Gori.

    Trenutno ponuđena rješenja kada je u pitanju trajanje ugovora vidimo kao kompromis između nazadne i vještačke zaštite zaposlenja koja na duži rok čini više štete nego koristi, i modela koji je okrenut budućnosti i koji bi omogućio jednako poslodavcima i zaposlenima da slobodnije ugovaraju svoje uslove u skladu sa pojedinačnim interesima obje strane. Međutim, SSICG smatra da ovakva vrsta kompromisa nije dovoljna kako bi se promovisalo novo zapošljavanje i omogućilo investitorima da savladaju izazove koje sa sobom nose negativni ekonomski trendovi u ovom trenutku. Ukoliko se poslodavac i zaposleni međusobno slože da im odgovara ugovor o radu na nekoliko sati za pojedine kraće poslove, pod uslovom da se ispune svi ostali zakonski uslovi za zaposlenje, ne vidimo nijedan razlog zbog kojeg bi im to trebalo zabraniti.

    Kao što smo pomenuli u Bijeloj knjizi za 2010. godinu: „Postoji opšte razumijevanje za činjenicu da je institut ugovora o radu na određeno vrije poslodavaca. Međutim, SSICG smatra da bi bilo kontraproduktivno kažnjavati sve poslodavce zbog neodgovornog ponašanja jednog broja njih.“

    Naši članovi se slažu da novi Zakon o radu predstavlja korak nazad na putu ka modernom tržištu rada u Crnoj Gori. Potrebno je napraviti dodatni veći broj važnih izmjena kako bi dostigli taj cilj. Ukoliko Crna Gora želi da se takmiči sa zemljama članicama EU kada je u pitanju privlačenje investicija i biznisa uopšte, te na taj način da dostigne životni standard tih zemalja, propisi iz ove oblasti moraće biti fleksibilniji nego što je to trenutno slučaj.

    U prethodnoj Bijeloj knjizi razmatrali smo nacrt Zakona o radu koji je u međuvremenu usvojen��. Većina kritika od naših članova i drugih investitora i vlasnika biznisa bila je usmjerena na nedostatak fleksibilnosti Zakona, što se prije svega odnosilo na trajanje ugovora o radu. Tako rigidno radno zakonodavstvo u okolnostima punim izazova koje zahtijevaju sve veću fleksibilnost čini poslovanje sve težim i rizičnijim.

    Naši članovi se slažu da novi Zakon o radu predstavlja korak nazad na putu ka modernom tržištu rada u Crnoj Gori. Potrebno je napraviti dodatni veći broj važnih izmjena kako bi dostigli taj cilj. Ukoliko Crna Gora želi da se takmiči sa zemljama članicama EU kada je u pitanju privlačenje investicija i biznisa uopšte, te na taj način da dostigne životni standard tih zemalja, propisi iz ove oblasti moraće biti fleksibilniji nego što je to trenutno slučaj.

    �� http://www.sllistcg.me/PravniAktDetalji.aspx?tag={576D1EFE-DC14-49B9-B21D-F57450BAE285}

  • 21

    Ostala pitanja i preporuke Prošle godine zabilježili smo nekoliko problema koji su imali uticaja na poslovne aktivnosti naših članova. Neki od njih pozitivno su promijenjeni, a u ovom dijelu sve ćemo ih navesti citirajući komentare koje je na njih dao Vladin Savjet za regulatornu reformu:

    • Regulativa kojom se ograničava trajanje discpilinskog postupka bila je predmet zloupotreba u cilju izbjegavanja posljedica takvog postupka��. Prema stavu Savjeta, uloga disciplinskog postupka se u novom Zakonu o radu eliminiše kroz definisanje jednostavnije procedure za pojedinačne otkaze. • Zloupotreba prava na bolovanje i dalje predstavlja problem u vezi sa kojim naši članovi prijavljuju veoma malo, ili čak i nimalo napretka. Ovo pitanje nastavlja da bude latentni problem, na koji poslodavac nema načina da odgovori. Iako se mora sagledati u široj perspektivi koja uključuje korijene tog problema, kao i kulturološke specifičnosti, to se ni u kom slučaju ne može smatrati opravdanjem za ovu situaciju. • U vezi sa gore spomenutim problemom, kontrola odobravanja bolovanja, uprkos ranijim najavama Vladinih zvaničnika, ostaje problematična oblast jer poslodavci nemaju pravnih sredstava da takve nalaze ospore u upravnom ili parničnom postupku čak i u slučajevima kada je očigledno da je pravo na bolovanje zloupotrijebljeno od strane zaposlenog.

    Pored toga, naši članovi napominju da odredbe poput onih iz nekih kolektivnih ugovora o otpremninama u iznosu od 24 lična mjesečna dohotka, čine prilagođavanje tržišnim uslovima veoma teškim i skupim. Poput ostalih nedovoljno fleksibilnih odredbi u ovoj oblasti, i ova samo čini novo zapošljavanje restriktivnijim.

    • Prošle godine zabilježili smo da bi, u cilju smanjenja birokratije i neracionalnog trošenja resursa, bilo svrsishodno spojiti odsustvo radi porođaja i porodiljsko/roditeljsko odsustvo. Prema mišljenju Savjeta za regulatornu reformu, „prema Zakonu o radu, ali i proceduri koja se sprovodi prilikom ostvarivanja prava na refundaciju troškova zarade porodilje, ne postoji dodatna procedura za roditeljsko odsustvo, kao nastavak odsustva radi porođaja. Stvarna dužinu odsustva je 393 dana ili 410 dana zavisno od toga da li trudnica započne bolovanje 28 ili 45 dana prije utvrđenog termina porođaja.” ��• Bijela knjiga 2011: Član 92, koji se bavi pitanjima u vezi sa prestankom potrebe za radom zaposlenih nije dovoljno precizan, što otvara prostor za različita tumačenja. Pored toga, ne navodi se naziv pravnog akta neophodnog za sprovođenje procedure. Prema odgovoru koji smo dobili od Savjeta za regulatornu reformu, novi Zakon donosi dodatne smjernice za prestanak potrebe za radom zaposlenih, na taj način smanjujući vjerovatnoću različitih interpretacija. „Takođe, budući da je Zakon o radu sistemski zakon koji se primjenjuje na sve poslodavce, on propisuje opšti okvir, dok poslodavci u normativnim aktima kojima se uređuje njegovo poslovanje (u prvom redu statut) definišu pravne akte koje poslodavac koristi u sprovođenju bilo koje procedure pa i procedure proglašenja ‘tehnoloških viškova’. Taj akt, zavisno od poslodavca, može biti rješenje, odluka ili neka druga vrsta akta.“

    ��Disciplinski postupak se reguliše Opštim kolektivnim ugovorom.

    ��Prema Zakonu o radu, član 111, stav 2: Roditeljsko/porodiljsko odsustvo se može koristiti u trajanju od 365 dana od dana rođenja djeteta.

    Period prije porođaja tretira se kao bolovanje i varira u dužini u zavisnosti od konkretne situacije (između 1 i 9 mjeseci). Član 111a propisuje

    da zaposlena žena može početi porodiljsko odsustvo 45 dana (ili obaveznih 28 dana) prije porođaja. Ovo porodiljsko odsustvo (između 45 i

    28 dana) prije porođaja u praksi se smatra bolovanjem, a ne porodiljskim odsustvom.

  • 22

    Razvoj nekretnina

    U ovom poglavlju spojili smo nekoliko oblasti povezanih sa razvojem nekretnina koje utiču na poslovanje u nekoliko različitih sektora. Te oblasti uključuju građevinske dozvole, katastar, sprovođenje ugovora o hipoteci, procjenu nekretnina i druge.

    SSICG vjeruje da ova oblast ima veliki potencijal da doprinese ukupnom ekonomskom rastu i razvoju Crne Gore, ali prije toga ostaje dosta da se uradi kako bi se stvorila sredina koja će olakšati i podsticati buduće investicije. Razvoj nekretnina ostaće jedan od ključnih sektora za privlačenje investicija. Investicije u nekretnine će takođe nastaviti da igraju ključnu ulogu u ekspanziji crnogorskog sektora turizma.

    Građevinske dozvole

    Kao što smo napomenuli u prethodna dva izdanja ove godišnje publikacije, većina problema u vezi sa izdavanjem građevinskih dozvola i razvoja nekretnina u rukama je lokalnih samouprava. Primjećujući određeni napredak, naši članovi smatraju da je ovo i dalje oblast koja zahtijeva dodatnu pažnju od strane Vlade. U regionalnom poređenju prema nalazima publikacije Svjetske banke „Doing Business 2012“, jedina zemlja u regionu rangirana slabije od Crne Gore je Srbija. Osim toga, Crna Gora je nazadovala za tri mjesta u odnosu na prethodno izdanje „Doing Business 2011“, kao što je prikazano na grafiku 6:

    Grafik 6: „Doing Business 2012“; rang prema kategoriji „Dobijanje građevinskih dozvola”.

    • U prethodna dva izdanja Bijele knjige napomenuli smo da: „Možda i najveći izazov predstavlja pitanje restitucije. Procedure sa bivšim vlasnicima traju isuviše dugo iz perspektive potencijalnog investitora.“ Ove godine, za razliku od prethodne, naši članovi prijavili su određeni napredak, iako ne i dovoljan da bi učinio naše upozorenje iz prethodne godine manje aktuelnim: „…[proces restitucije] predstavlja prijetnju daljem razvoju nekretnina.“ Vladin Savjet za regulatornu reformu napominje da je ovaj proces u toku sa 10.721 zahtjevom od strane ranijih vlasnika trenutno u postupku. U Savjetu kažu da, ukoliko bi neki od investitora bio zainteresovan za zemljište koje je u postupku restitucije, tom predmetu bi se dao prioritet u rješavanju u odnosu na ostale. • Ranije smo napomenuli da je novim Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata propisana obaveza izrade web prezentacije koja bi trebalo da sadrži urbanističko-tehničke uslove, koji uključuju sve što je definisano uslovima. Vladin sajt sada sadrži spisak svih izdatih UTU: http://www.mrt.gov.me/rubrike/dozvole/dozvole/103139/Urbanisticko-tehnicki-uslovi.html

  • 23

    • Nadoknade za priključenje na komunalnu infrastrukturu i dalje su visoke, ponekad visoke u mjeri da učine pojedine velike razvojne projekte neodrživim.• Primjedba SSICG-a iz dva prethodna izdanja Bijele knjige u vezi sa nejednakim uslovima za izdavanje građevinskih dozvola u različitim opštinama i dalje stoji. Međutim, određenih pomaka je bilo, jer su pojedine opštine tražile načine da privuku više investicija, a odluka Opštine Budva da smanji iznose komunalija koje se naplaćuju potencijalnim investitorima koji žele da grade hotele sa četiri i pet zvjezdica u takozvanoj „ekskluzivnoj zoni“ u iznosu od 75 odsto dobrodošao je potez u tom smislu.�� Pored toga, Vlada se obavezala da će ovo pitanje poboljšati na bazi principa „jednog šaltera“.• U komentaru od strane Vladinog Savjeta za regulatornu reformu u vezi sa našom prošlogodišnjom primjedbom da katastarski planovi nijesu usklađeni sa detaljnim urbanističkim planovima (DUP), daje se objašnjenje u vezi sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata kojima se uređuje ova oblast (član 57). Savjet, međutim, zaključuje da ovo pitanje još nije riješeno, ne dajući vremenski okvir za moguće rješenje. Za više detalja pogledati tekstualni okvir dolje Usklađivanje katastarskih planova sa planskim dokumentima.

    Usklađivanje katastarskih planova sa planskim dokumentima

    Suština problema leži u definisanju granice urbanističkih parcela u odnosu na granice katastarskih parcela odnosno vlasništva.Prema nekim od najboljih međunarodnih praksi prilikom definisanja urbanističke parcele jako se vodi računa o tome da se ispoštuje vlasništvo nad zemljištem, a to znači da se izbjegava gdje god je to moguće uključivanje dvije ili više katastarskih parcela različitih vlasnika u okviru jedne urbanističke parcele.Na ovaj način se poštuje vlasništvo i načelo efikasnosti. Praksa u Crnoj Gori pokazala je da ovo ponekad predstavlja nesavladivu prepreku u razvoju nekretnina zbog nerealnih i previsokih zahtjeva za cijenom zemljišta.Preporuka je da se uvede institut urbane komasacije, kao i obaveza planera da moraju, gdje god je to moguće, granice urbanističkih parcela poklapati sa granicama vlasništva.

    • Prema novom Zakonu o državnom premjeru i katastru nepokretnosti, kao što napominje Savjet za regulatornu reformu, novi rok za upis imovine je 15 dana. Prethodne godine preporučili smo da bi nepokretnosti trebalo upisivati u okviru roka ne dužeg od 15 dana umjesto 60 (za više detalja vidjeti tekstualni okvir Problem neažurnosti katastra zbog neefikasne uknjižbe nepokretnosti u katastru). Iako je 15 dana i dalje dug period, ovo svakako predstavlja napredak, iako samo na nivou zakonskih odredbi jer se u praksi ovaj rok ne poštuje.

    Problem neažurnosti katastra zbog neefikasne uknjižbe nepokretnosti u katastru

    Preporuka je da Uprava za nekretnine na ovom poslu angažuje privatne, licencirane geodetske firme koje su prema Zakonu o premjeru i katastru ovlašćene za premjer nepokretnosti, da na račun Uprave za nekretnine mogu vršiti promjene u katastarskom operatu, odnosno da sprovode postupak uknjižbe u katastar. Time bi se doprinijelo povećanju limitiranih kapaciteta Uprave za nekretnine. Druga preporuka, kao što smo napomenuli u dijelu o građevinskim dozvolama, jeste da se uvede napomena „postupak u toku” kojom bi se sve zainteresovane strane informisale da je nad određenom nekretninom postupak u toku. Vidite dio o ‘Unapređivanju katastarske prakse’ dolje za više detalja.

    ��http://www.vijesti.me/vijesti/budva-komunalije-hotele-sa-4-5-zvjezdica-75-odsto-manje-clanak-57946

  • 24

    ��Investitori su obavezni, kada predaju zahtjev za izdavanje UTU, da preuzmu vlasništvo nad cijelom parcelom onako kako

    je ona definisana prostornim planom, iako neki od njenih djelova možda nemaju uticaja na izgradnju planiranog objekta, ili

    uopšteno govoreći, da privedu parcelu namjeni koju je planer osmislio u prostornom planu.

    • Posljednje dvije godine isticali smo ozbiljan problem: obaveza nametnuta investitorima da otkupe zemlju neophodnu za kompletiranje urbanističke parcele kako je ona definisana planskom dokumentacijom.¹⁹Naša preporuka je objašnjena gore, a pozdravljamo nastojanje izraženo od strane Savjeta za regulatornu reformu da se razmotri rješenje za ovo pitanje. • U mnogim opštinama postoji nedostatak detaljnih ili/i generalnih urbanističkih planova. Kreiranje obuhvatnih zonskih planova i brža implementacija planova pružili bi jasniju sliku o tome šta se može graditi u pojedinim oblastima po opštinama. Na taj način bi se, takođe, promovisao princip konzistentnosti i transparentnosti u postupku izdavanja dozvola. Potrebno je obučiti osoblje iz opštinskih i državnih organa kako bi bili u mogućnosti da rade na sofisticiranim razvojnim projektima poput izgradnje golf terena.• Cilj na kojem bi Crna Gora trebalo da radi jeste publikovanje svih planskih dokumenata na internetu u odgovarajućem formatu kako bi bili dostupni svakome. Benefiti ovakvogpristupa su dalekosežni, a cijena mala u poređenju sa potencijalnom koristi.

    Dva dodatna pitanja koja smo prošle godine spomenuli takođe je vrijedno pomenuti ponovo uz odgovarajuće sugestije i komentare Savjeta za regulatornu reformu:

    • Uvođenje tržišnog principa u postupak izrade urbanističkih planova. Vladin Savjet je komentarisao ovo pitanje citirajući član 56 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata prema kome zainteresovani korisnici prostora mogu da obezbijede finansijska sredstva za izradu urbanističkog projekta (kao vrste lokalnog planskog dokumenta). Međutim, ustanovljeni sistem zoniranja u Crnoj Gori je takav da čak i kada investitor finansira izradu planskog dokumenta, oni urbanistički parametri koji bi odgovarali investitoru da realizuje projekat često se ne mogu upisati usljed ograničenja iz planskih dokumenata višeg reda, koji limitiraju urbanističke parametre. Stoga je potrebno u fazi donošenja planskog dokumenta višeg i nižeg reda detaljno i precizno normirati izradu ekonomsko-tržišne analize, koja postoji pod tim nazivom u Zakonu i odgovarajućem Pravilniku, ali nije normirana. Na taj način bi ekonomsko-tržišna analiza postala mjerodavna tržišna provjera planerovih rješenja. Tako bi planski dokumenti i njima predviđeni projekti postali konkurentniji i samim tim privlačniji za investitore, a ono što je najvažnije i što bi se postiglo na predloženi način jeste pružanje realnih osnova za brzo otpočinjanje realizacije tako planiranih projekata. Kao osnovni preduslov, prvenstveno je potrebno u planovima višeg reda obezbijediti sprovođenje ovakvog pristupa u praksi.• Procjena nekretnina. Prošle godine smo naveli: „Trenutno u ovoj oblasti u praksi nijesu implementirani određeni standardi, što je posljedica nedostatka regulacije u ovoj važnoj oblasti. Uvođenje međunarodno priznatih standarda omogućilo bi bolju osnovu za dalji rast i razvoj tržišta nekretnina.“ Vlada se obavezala da će ispitati međunarodne standarde iz ove oblasti i razmotriti uvođenje modela koji obuhvata te standarde. Za više detalja vidite tekstualni okvir dolje.

    Važno je naglasiti da je korišćenje međunarodnih standarda u oblasti procjene nekretnina potrebno kao okvir koji bi otvorio mogućnost prepoznatljivosti crnogorskih nekretnina. Takođe, veoma je važno istaći da procjena nekretnina ne znači determinizam cijene, već okvir pravila i metoda prema kojima treba vršiti postupak procjene. Trenutno u Crnoj Gori postoji NVO Ovlašćeni procjenitelji, ali ne postoji niti jedan zakonski okvir na osnovu kojeg se oni licenciraju niti odgovaraju za rezultate procjene. Pri tome ovaj NVO nije sertifikovan od strane bilo kojeg od međunarodno priznatih tijela koja donose standarde u ovoj oblasti (RICS, IVSC, TEGOVA). Uz njih postoje i sudski vještaci koji takođe nijesu obavezani na korišćenje nekog od međunarodno priznatih metoda procjene.

  • 25

    Nedostatak međunarodne procjene nekretnina povlači za sobom niz problema: otežano kompletiranje urbanističkih parcela jer svi dovode svoje procjenitelje i mogućnost dogovora svedena je na minimum. Sve to utiče na otežano izdavanje građevinskih dozvola, problematiku restitucije, poreske malverzacije, veći rizik prilikom izdavanja hipotekarnih kredita pa samim tim i povećanje kamatne stope, problematiku kod osiguranja iz sličnih razloga kao kod kreditiranja, visoke transakcione troškove prilikom razvoja investicionih projekata u Crnoj Gori i nedovoljnu prepoznatiljivost vrijednosti crnogorskih nekretnina u svijetu.

    Unapređenje katastarske prakse

    SSICG preporučuje da bi bilo dobro uvesti instrument napomene „postupak u toku” koji bi se navodio u posjedovnom listu u katastarskom postupku kao znak da je određeni postupak u toku:

    Članovi SSICG su upozorili na zakonski nedostatak koji omogućava korisnicima hipotekarnih kredita da izbjegavaju svoje obaveze. Ima slučajeva u kojima klijenti banaka daju kao garanciju nekretninu u više od jedne banke tokom kratkog vremenskog perioda. Pored toga, ponekad se dešava i da pojedinci prodaju nekretninu, a onda je ubrzo nakon toga iskoriste kao kolateral za kredit jer promjena vlasništva nije bila upisana u tom periodu od strane katastra. Iz razloga pravne sigurnosti transakcija, banke su primorane da čekaju na upis hipoteke kako bi isplatile zajam, što uzrokuje značajna kašnjenja. Kako bi popravili situaciju u ovom smislu, bilo bi preporučljivo razmotriti uvođenje elektronske registracije zahtjeva u postupku. Na taj način bi svaki posjedovni list sadržao zabilješku o mogućim zahtjevima za upis koji su u postupku obrade kod Uprave za nekretnine.

    Nadalje, bilo bi poželjno da i posjedovni listovi na veb sajtu budu dnevno ažurirani kako bi uključivali zabilješku o eventualnom postupku u toku.

    Ovi koraci imali bi trenutni uticaj na kreiranje bolje poslovne sredine u smislu omogućavanja efektivnije i efikasnije isplate kredita, produženja overdraft ugovora i garancija, reprograma dugova kao i svih transakcija sa nekretninama. Zakonitost i vladavina prava u ovoj oblasti važni su za modernu i tržišno orijentisanu ekonomiju, a ovaj cilj ne može se postići bez preciznih i tačnih zemljišnih knjiga.

    SSICG bi želio da ukaže na uporednu praksu iz Mađarske: nakon što stranka podnese zahtjev za izmjenu u katastru, službenik katastra odmah u bazu podataka unosi kratak opis zahtjeva (izmjena vlasništva, upis hipoteke ...), broj pod kojim se zahtjev podnosi, ime i broj ličnog dokumenta osobe koja podnosi zahtjev za određenim izmjenama (novi vlasnik ili korisnik prava koje je predmet upisa) kao i precizne informacije o tome na koji se dio nekretnine zahtjev odnosi. Odmah nakon što je unos napravljen, podaci o tome se pojavljuju u obliku napomene na posjedovnom listu. Na taj način bilo koja zainteresovana strana će biti informisana o bilo kojim zahtjevima u postupku kao i prirodi tog mogućeg zahtjeva. Službenik katastra koji unosi podatke ne mora da zna detalje zahtjeva, već samo vrstu zahtijevane izmjene koju je potrebno navesti u standardizovanoj prijavi koja se dodaje ostalim relevantnim dokumentima. Ukoliko je potrebno, korisnik zahtjeva može odmah da dobije novi posjedovni list koji sadrži napomenu o zahtjevu.

  • 26

    Infrastruktura

    Infrastruktura ostaje jedan od najvažnijih ograničavajućih faktora za dalji razvoj Crne Gore. Vjerujemo da bi više resursa trebalo biti uloženo u izgradnju i održavanje puteva i transportne infrastrukture, poboljšanje električne mreže i elektro-energetskih kapaciteta, kao i proširenje vodovodne mreže i kapaciteta za preradu otpadnih voda. Projekti poput regionalnog vodovoda na primorju predstavljaju veoma značajna dostignuća – SSICG izražava nadu da će se i drugi slični projekti realizovati.

    „Projekti poput regionalnog vodovoda na primorju predstavljaju veoma značajna dostignuća – SSICG izražava nadu da će se i drugi slični projekti realizovati.“

    Infrastruktura, jednako kao i razvoj uopšteno govoreći, mora sadržati komponentu zaštite životne sredine kako bi Crna Gora postala atraktivnija destinacija i razvila reputaciju kredibilne ekološke turističke destinacije. Zagađene vode i plaže mogu se vidjeti relativno često, naročito tokom ljetnjih mjeseci. Takva zagađenja u direktnoj su suprotnosti sa pozicioniranjem Crne Gore kao ekološke turističke destinacije.

    Porezi

    Kao što smo pomenuli u prošlogodišnjem izdanju Bijele knjige, crnogorski poreski režim postao je veoma konkurentan sa stopom od 9% na dobit preduzeća. Međutim, kako smo takođe pomenuli ranije, ovo je samo jedan dio priče jer ad-hoc uvođenje poreza i različitih taksi na lokalnom nivou ugrožavaju napore Vlade Crne Gore u kreiranju ambijenta pogodnog za razvoj biznisa.�� SSICG je doživio novi Zakon o lokalnoj samoupravi kao korak naprijed. Međutim, problem čestih izmjena zakonodavstva, naročito na lokalnom nivou, i dalje postoji.

    Jedno od pitanja koje ponavljamo iz jednog u drugo izdanje Bijele knjige je sistemsko pitanje za koje je potrebno vrijeme da bi se izmijenilo nabolje:

    „Razumijevanje za potrebe biznisa i investitora smanjuje se kada se od najviših nivoa Vlade ide ka nižim, a ponekad skoro i ne postoji u pojedinim institucijama lokalnog nivoa. To predstavlja ozbiljan izazov ukupnom nivou konkurentnosti Crne Gore i SSICG pozdravlja sve korake koji se preduzimaju u cilju unapređenja situacije na ovom polju.“

    Pored toga, pitanje visokih cijena komunalija (vidjeti poglavlje o razvoju nekretnina za više detalja) koje često variraju od opštine do opštine, od projekta do projekta, predstavlja još jedan izvor zabrinutosti. Cijena komunalija trebalo bi da bude standardizovana kako bi se promovisali konzistentnost i transparentnost.

    Uprkos visokim taksama i porezima koji se naplaćuju investitorima, naši članovi često prijavljuju da nailaze na sporost lokalne administracije kada je u pitanju izgradnja neophodne prateće infrastrukture za nove građevinske projekte. Ovo uključuje pristupne puteve i priključenje na komunalnu infrastrukturu. Kako bi učinili gradove privlačnijim mjestima za život, neophodna su veća ulaganja u javne prostore (poput parkova, dječijijh igrališta, zelenih površina, javnih trgova, trotoara, itd.)

    ��Na primjer, prirez na dohodak fizičkih lica koji uzimaju opštine po maksimalnoj stopi od 13 odsto. Ostali primjeri uključuju

    poreze na alkoholna i bezalkoholna pića, poljoprivredni porez, festivalsku taksu, porez na imovinu, boravišnu taksu, turistističku

    taksu, sezonska uvozna davanja. Za više detalja vidite prvo izdanje SSICG Bijele knjige iz 2010.

  • 27

    Korporativno upravljanje Finansijsko izvještavanje

    Kvalitet finansijskih izvještaja predstavlja jednu od oblasti koja ima ogroman potencijal za poboljšanje. Iako je postignut određeni napredak tokom prethodnih godina, kvalitet i dalje nije na prihvatljivom nivou, uz nekoliko izuzetaka. SSICG smatra da bi bi bilo od ključne važnosti da relevantni državni organi pojačaju kontrolu i omoguće ne samo bankama već i svim ostalim pravnim licima da donose bolje odluke na osnovu pouzdanih finansijskih izvještaja, kao što je npr. odabir određenog dobavljača.

    U nekim od primjera iz prakse naši članovi iz bankarskog sektora imali su prilike da vide bilans stanja u kojem se lijeva i desna strana ne poklapaju. Da bi stvari bile još gore, ovo se desilo nakon što je bilans o kome je riječ prošao reviziju.

    U ovom smislu, javno objavljivanje spiska kompanija sa blokiranim računima bi takođe bilo korisno za povećanje transparentnosti na ovom polju. Efekat poboljšanja u ovom dijelu bio bi sveobuhvatan i učinio svaku investiciju usmjerenu ka ostvarenju tog cilja više nego isplativom kako za privredu tako i za Vladu.��

    Revizorska praksa

    Amandmani na Zakon o računovodstvu i reviziji usvojeni su u Parlamentu u junu 2011. godine. Potrebno je jasno isplanirati i ustanoviti nezavisno javno nadzorno tijelo za revizore, kao i sistem kontrole kvaliteta.

    Naši članovi koji se bave ovom problematikom naveli su tri oblasti koje smatraju važnim za dalji razvoj ovog važnog dijela ekonomije: porez na dobit preduzeća, harmonizacija poreza na dodatu vrijednost (PDV) sa EU i finansijki okvir za izvještavanje.

    Pitanja i preporuke za porez na dobit preduzeća:

    • Crnogorska pravila za transferne cijene nijesu u skladu sa OECD-ovim Smjernicama za transferne cijene niti sa najboljom međunarodnom praksom u ovoj oblasti. Odredbe koje regulišu transferne cijene suviše su neodređene i rijetko se primjenjuju u praksi. Nedostatak smjernica i pouzdane prakse u ovoj oblasti doveli su do velike nesigurnosti kada je u pitanju način na koji poreski obveznici treba da tretiraju svoje transakcije sa povezanim licima. Predlažemo da se Zakon o porezu na dobit preduzeća izmijeni i dopuni odredbama iz Smjernica za transferne cijene OECD-a. • Osnovna sredstva koja imaju pojedinačnu vrijednost manju od donje granice (300 EUR) kako je definisano Zakonom o porezu na dobit preduzeća ne kvalifikuju se za poresku amortizaciju, ali ne postoji pravilo u Zakonu koje omogućava oduzimanje poreza za ova sredstva kao trošak u tekućoj godini. Kao rezultat toga, kompanije koje posluju sa velikim brojem sredstava male vrijednosti imaju nesrazmjerno veliki trošak poreza na dobit. Naš prijedlog je da se Zakon o porezu na dobit preduzeća izmijeni kako bi omogućio odbijanje poreza za takva sredstva u godini u kojoj su kupljena, ili da se omogući amortizacija cijele grupe takvih sredstava kao pojedinačnog sredstva.

    ��Dok je Bijela knjiga 2011 bila u pripremi za štampu, Vlada Crne Gore je učinila veoma važan korak u ovom pravcu time što je

    usvojila izmjene Zakona o platnom prometu koji će omogućiti Centralnoj banci Crne Gore (CBCG) da objavljuje imena firmi čiji

    su računi u bokadi. CBCG će moći da objavljuje imena pravnih lica čiji su računi u blokadi duže od 30 dana i koji imaju više od

    10.000 eura u bokadi. Lista će biti objavljivana na internet stranici CBCG i ažurirana jednom mjesečno.

  • 28

    • Oporezivi profit za svrhu procjene poreza na dobit preduzeća određuje se prilagođavanjem profita određenog primjenom Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja (MSFI) u skladu sa odredbama Zakona o porezu na dobit preduzeća. Postoji visoka zavisnost oporezive dobiti od računovodstvenog tretmana prihoda i troškova prema MSFI. Zbog nedostatka pravila u Zakonu o porezu na dobit preduzeća, može se desiti da dođe do nenamjerne naplate previše ili premalo poreza kod određenih vidova transakcija (npr. imovina procijenjena na realnu vrijednost, priznavanje prihoda itd.). Preporučujemo uvođenje dodatnih odredbi u Zakon o porezu na dobit preduzeća kako bi bio bolje usklađen sa MSFI. • Pravila kojima se regulišu stalne poslovne jedinice nerezidentnih pravnih lica su veoma uopštena, te postoje mnoge nejasnoće kada je u pitanju fakturisanje, finansiranje i oporezivanje. Potrebno je uvesti dodatna pravila radi veće preciznosti i predvidljivosti poreskog i računovodstvenog tretmana stalnih poslovnih jedinica. • Pravila u vezi sa poreskim tretmanom likvidacija kompanija ili statusnih promjena (spajanje, razdvajanje itd.) previše su uopštena i nejasna.• Trenutno ne postoje pravila kojima bi se regulisao poreski tretman ‘joint venture’ kompanija i zajedničkih poslova (poslovni aranžman u kojem dvije strane vode poslovnu aktivnost pod zajedničkom kontrolom, sa ili bez osnivanja odvojene kompanije), što rezultuje velikim nivoom nesigurnosti. • Pravila koja se tiču plaćanja poreza po odbitku na autorske naknade za nerezidente su uopštena i, prema našim članovima, trenutni pristup nadležnih crnogorskih državnih organa je da se porez po odbitku plaća na licence za upotrebu softvera. Takav pristup nije u skladu sa najboljom međunarodnom teorijom i praksom. Stoga predažemo izmjenupravila o porezu po odbitku kako bi se uskladili sa međunarodnom praksom.

    Porez na dodatu vrijednost (PDV) i harmonizacija sa EU

    • S obzirom da Zakon o porezu na dodatu vrijednost nije bio ažuriran još od uvođenja, postoje značajna odstupanja od posljednjih izmjena pravila EU za PDV i uobičajene poslovne prakse. Na praktičnom nivou, ovaj proces bi riješio pitanje dvostrukog oporezivanja ili neoporezivanja određenih transakcija koje su posljedica drugačijih pravila koja se primjenjuju u Crnoj Gori u odnosu na ona iz EU. • -Prema našim članovima, Crna Gora nije unaprijedila svoj PDV sistem onoliko koliko trenutna poslovna praksa to zahtijeva. Kao odgovor na brojna pitanja i nejasnoće iz Zakona, postoji značajan broj mišljenja i tumačenja koje je izdalo crnogorsko Ministarstvo finansija kao i Poreska uprava. Međutim, i dalje pojedini djelovi zahtijevaju regulisanje Zakonom. Ovo se upravo može vidjeti i iz samog broja mišljenja i zahtjeva koji pokazuje da postoji potreba za zakonskim izmjenama kako bi se zakonodavni okvir prilagodio trenutnim potrebama poslovanja i pružio podršku i privukao nove SDI.

    Okvir finansijkog izvještavanja

    • Pitanje relevantnog okvira za finansijsko izvještavanje u Crnoj Gori i dalje je prisutno, iako je prošlo nekoliko godina od kada su Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja uključeni u Zakon. Zakon propisuje da je MSFI potrebno primjenjivati kada se priprema set finansijskih izvještaja iako standardi nijesu prevedeni niti zvanično usvojeni od strane nadležnih organa. Postoji određeni nivo konfuzije oko toga da li je zakonodavac mislio na MSFI onako kako su usvojeni u EU ili MSFI u uopštenom smislu, što predstavlja veliku razliku u slučaju finansijskih izvještaja, naročito kada je u pitanju finansijski sektor. • U praksi, prema informacijama sa kojima raspolažu naši članovi, neka odstupanja od MSFI se jasno pojavljuju iako kompanije i relevantni državni organi to ne prijavljuju. Primjeri uključuju korekcije grešaka iz prethodnih godina, konsolidacije i pod-konsolidacije, itd. • SSICG preporučuje da nadležne institucije iz ove oblasti treba da teže ka tome da definišu koji su standardi primjenjivi i (ukoliko za tim ima potrebe) ko je odgovoran za primjenu i prevođenje standarda.

  • 29

    Regulativa iz oblasti stečaja

    Segment koji nastavlja da bude izvor zloupotreba, ne pružajući, sa druge strane, nikakvu pozitivnu vrijednost, jeste nedostatak regulative kojom bi se definisalo osnivanje novih kompanija od strane direktora i vlasnika kompanija koje su u postupku stečaja. Nedostatak odgovarajućih propisa koji bi uredili ovu oblast dovela je do mnogih zloupotreba, pružajući vlasnicima kompanija u stečaju način da izbjegnu svoje obaveze prema povjeriocima, bilo da se radi o bankama, dobavljačima ili nekim drugim poslovnim subjektima. Ovo pitanje trenutno je djelimično tretirano u Poglavlju XXII Krivičnog zakonika Crne Gore, dok SSICG predlaže da nadležni razmotre opciju uvođenja ove restrikcije kroz Zakon o privrednim društvima koji bi bio obuhvatniji i umnogome primjenljiviji nego što je to slučaj sa krivičnim postupkom.

    Novi Zakon o stečaju stupio je na snagu u januaru 2011. godine. Novi Zakon značajno skraćuje rokove i omogućava podnošenje obavezujućeg plana reorganizacije, istovremeno sa prijedlogom za pokretanje stečajnog postupka, iz kojeg se namiruju potraživanja povjerilaca. Još jedna od novina je i mogućnost da kompanija dužnika bude prodata kao jedinstveno pravno lice što povećava njene šanse za preživljavanje.

    Kao što se navodi u Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2011. godinu:

    „…novi Zakon o stečaju koji je usvojen u januaru je usklađen i djelimično prenosi u crnogorsko zakonodavstvo relevantne direktive i propise o finalnosti poravnanja u platnom sistemu i sistemu za poravnanje hartija od vrijednosti. Kada su u pitanju Direktiva 2002/47/ES o sporazumima o finansijskim sredstvima obezbjeđenja vezano za povezane sisteme i kreditna potraživanja i Direktiva 2009/44/ES kojom se vrše izmjene i dopune Direktive o finalnosti poravnanja i Direktive o sporazumima o finansijskim sredstvima obezbjeđenja, napredak nije ostvaren, a o relevantnoj regulativi su razgovori još uvijek u toku.”

    Međutim, pitanje koje smo mi pomenuli nije regulisano crnogorskim zakonodavstvom. U primjeru navedenom dolje, citiramo dio relevantnih odredbi iz mađarskog zakonodavstva koje definišu ovo pitanje��:

    23. § (1) Lice koje je ranije bilo pravosnažno osuđivano na zatvorsku kaznu ne može biti viši službenik (vodeći funkcioner, direktor) u privrednom društvu sve dok se ne rastereti svih pravnih posljedica te presude.

    (2) Lice koje je pravosnažnom sudskom odlukom razriješeno dužnosti višeg službenika, sve dok je odluka na snazi, ne može biti na funkciji višeg službenika. Ako je lice pravosnažnom sudskom odlukom razriješeno neka druge službene dužnosti, sve dok je odluka na snazi, takvo lice ne može pokrivati mjesto višeg službenika u kompaniji u kojoj je obavljalo poslove sa kojih je razriješeno.

    (3) Lice koje je bilo na poziciji višeg službenika, kalendarske godine koja je prethodila godini kad je firma brisana iz registra usljed pokretanja likvidacije, u naredne tri godine ne može zauzeti poziciju višeg službenika u nekom drugom privrednom društvu.

    (4) Lice koje je bilo na poziciji višeg službenika ili vlasnika – na osnovu većinskog udjela u društvu – ne može biti viši službenik u nekom drugom privrednom društvu ukoliko sud na osnovu Zakona o stečaju i likvidacionom postupku utvrdi da je bio odgovoran za zaduživanje društva i neispunjavanje njegovih finansijskih obaveza nastalih usljed tog zaduživanja. Zabrana ostaje na snazi 5 godina od dana utvrđivanja neuspješnosti izvršnog postupka.

    104. § (1) Član koji napušta društvo – uključujući i člana koji je prenio svoj udio na neko drugo lice – odgovoran je dodatnih 5 godina, od dana gubitka prava članstva, za dugove prema trećem licu koji su nastali prije obustave članstva, na isti način kao što je to bio slučaj i dok je pravo članstva bilo na snazi. Ta odredba se odnosi i na pravnog nasljednika likvidiranog društva koji nije bio član likvidiranog društva.“

    ��CXCVII (197-es) iz 2011, i Zakon o privrednim društvima IV (4.-es tv) iz 2006. godine.

  • 30

    Vladavina prava

    Ovo pitanje utiče na sve naše članove, ali i na ukupan ekonomski i socijalni ambijent u Crnoj Gori. Preciznije rečeno, to su dugotrajni privredni sporovi i sudski slučajevi, koji u pojedinim slučajevima znaju da traju i po nekoliko godina.

    Dozvole i licence

    Jedna od najčešće kritikovanih oblasti administrativnih procedura koje je potrebno ispuniti tokom poslovanja jeste izdavanje dozvola i licenci. Kao i u prethodna dva izdanja Bijele knjige, moramo da pohvalimo Vladu za napredak koji je postignut. Međutim, dosta ostaje da se uradi u smislu skraćivanja postupaka, kao i smanjivanja njihovog troška.

    Uprkos dobrodošlih promjena i poboljšanja kada su u pitanju privremeni boravak i radne dozvole, naročito u smislu smanjenja troškova i skraćenja procedure, dobijanje radnih dozvola i dalje pričinjava poteškoće našim članovima. Oni ističu dugo čekanje i obavezu da se pred nadležne organe lično dođe više puta nego što je to možda i neophodno. Izražavajući satisfakciju što je većina naših primjedbi i preporuka uzeto u obzir, istovremeno apelujemo na nadležne institucije da razmotre dalje pojednostavljivanje i skraćenje postupka.

    SSICG se nada da će nova regulativa iz ove oblasti doprinijeti da se u tom smislu dalje unaprijedi ovaj postupak. Kao što je Ministarstvo finansija napisalo u svom Biltenu broj XXIV: „Iz oblasti ‘zapošljavanja i rada stranaca’, na snagu su stupili Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju i radu stranaca i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, dok su u završnoj fazi Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu odobravanja privremenog boravka i stalnog nastanjenja i izdavanju putnih i drugih isprava strancima i Pravilnik o načinu izdavanja radne dozvole za strance. Navedenim aktima je smanjen broj i vrsta radnih dozvola; eliminisane su procedure za prijave početka i prestanka rada stranca za pravna lica sa sjedištem u Crnoj Gori; skraćeni su rokovi za odlučivanje o zahtjevu za izdavanje radne dozvole; utvrđeni su rokovi za podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja za privremeni boravak organu državne uprave nadležnom za poslove kretanja i boravka stranaca; utvrđen je rok za podnošenje zahtjeva za produženje dozvole za rad za kretanje lica unutar stranog privrednog društva.”

    Pravosuđe Pitanje o kojem smo pisali u prethodnoj Bijeloj knjizi, uprkos određenom napretku, i dalje zadaje probleme investitorima – efektivnost vladavine prava kada je u pitanju trajanje postupaka pred sudovima. Kao što smo ranije naveli: “Dugotrajni sudski postupci mogu učiniti namjeru podnosioca tužbe potpuno nesvrsishodnom, na taj način ugrožavajući same temelje vladavine prava.”

    Odobrenja za obavljanje djelatnosti predstavljaju upadljiv primjer. Pored činjenice da je procedura isuviše duga, relevantne zakonske odredbe nalaze se u većem broju različitih zakona. Ovo stvara konfuziju i izaziva nepotrebna odlaganja pri započinjanju poslovanja. Princip „jednog šaltera“ u ovoj oblasti skoro da ne postoji.

    Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2011. godinu: “…nedostaci u vladavini prava i veoma zastupljena korupcija nastavljaju da štetno utiču na poslovno okruženje i ostaju glavni izazov.”

    Naša preporuka o uvođenju principa „ćutanje je odobravanje“ i dalje je validna. Čak i amandmani na Zakon o opštem upravnom postukpu iz jula 2011. uvode princip „ćutanje je odobravanje“ (član 212a), ali je praktična primjenjivost ove odredbe i dalje upitna. Kao što smo naveli u Bijeloj knjizi 2010:

    „Moderna poslovna praksa, sve veća internacionalizacija biznisa, česte promjene tehnologije i efekti globalizacije zahtijevaju od biznisa da bude fleksibilan u svakom trenutku, ali to se zahtijeva i od države. Ukoliko državna administracija ne bude pratila takve promjene, to može ugroziti cijelu crnogorsku ekonomiju.“

  • 31

    Izvršni postupak

    U ovoj oblasti ranije smo napomenuli sljedeće:

    “Uopšteno govoreći, SSICG preporučuje rješenje koje je već implementirano u regionu – procedura izvršenja može biti ustupljena privatnim izvršiteljima. Ovim bi se sudovi rasteretili poslova kojima se nepotrebno bave, što bi poboljšalo njihovu efikasnost. Pored toga, sama procedura bi bila olakšana, i što je vjerovatno i najvažnije, podsticaji za nezakonito ponašanje bi bili uklonjeni i vladavina prava učvršćena. Kako je ova procedura potpuna novost, zakonodavac bi mogao da izabere opciju paralelnog sistema – privatnih i sudskih izvršitelja, kako bi postepenouvodio novi sistem. Kako bi se riješilo pitanje lociranja bankovnih računa, preporučujemo izmjenu Zakona u smislu uvođenja obaveze podnošenja matičnog broja umjesto broja bankovnog računa.”

    Novousvojeni Zakon o javnim izvršiteljima uvodi instituciju javnih izvršitelja na način koji je sličan našem predlogu. Savjet pozdravlja ovakvu odluku, unaprijed se radujući početku implementacije.

    Praksa je ukazala na pitanja poput onoga kada klijent banke aplicira za kredit za koji garantuje sa više pojedinačnih kolaterala kao što su nekretnine. U tom slučaju potrebno je zaključiti više ugovora, a naknada se plaća za svaki od njih. Na početku rada notarske službe, njihova prvobitna interpretacija Zakona o notarima bila je da se notarski zapisi mogu praviti samo za nekretnine koje se nalaze u jurisdikciji određenog notara. Stoga su u slučaju kada se nekretnine nalaze u različitim opštinama, klijent i predstavnik banke morali ići u svaku od tih opština posebno. Sada je tumačenje drugačije, i oni prave zapise i za nekretnine koje nijesu u njihovoj opštini pod jednim uslovom: jedna od nekretnina mora biti u opštini u kojoj notar ima sjedište.

    mišljenje o ovom važnom dijelu reforme u polju vladavine prava. Notarijat je, i zbog toga što se radi o novoj instituciji, bio predmet velike pažnje, ali i kritika od strane javnosti, od kojih su neke opravdane, a neke manje opravdane.

    Članovi SSICG ukazali su nam na nekoliko pitanja koja se mogu grupisati u dvije kategorije za koje vjerujemo da zaslužuju dodatnu pažnju i razmatranje. To su neopravdano visoke naknade i, u pojedinim slučajevima, produžen postupak.

    Tarife

    Članovi SSICG se slažu da trenutno važeće notarske tarife koje mogu biti čak i do 5000 eura, predstavljaju značajnu biznis barijeru. Čak i nova Tarifa o naknadama za rad i naknadama troškova notara, usvojena u januaru 2012. godine, donosi suštinski mala smanjenja naknada.²³ Ranije, dok su sudovi obavljali ovu dužnost (apsolutno uvažavajući činjenicu da sudovi i notari ipak imaju različite uloge), maksimalna naknada bila je 300 eura, dok sada postoje slučajevi u kojima su naknade koje naplaćuju notari čak i do 100 puta veće od ranijih. Ovo nije samo teorija, jer su se naši članovi suočavali u praksi sa toliko drastično uvećanim naknadama.

    ��http://notari.me/images/stories/tarifa_slu_beni_list_27_01_2012.pdf

    Notari Nova institucija notarijata ustanovljena tokom prethodne godine utiče na poslovanje u svim oblastima, bez obzira na specijalizaciju ili sektor. Iz tog razloga bismo htjeli da iznesemo naše

  • 32

    Dobra ilustracija ove situacije je ugovor o prenosu vlasništva za, na primjer, stan srednje veličine. Naknada koju će notari naplatiti koštaće kupca približno dvije do tri prosječne mjesečne plate. U ovakvoj ekonomskoj situaciji to je neprimjereno. Povećanje transakcionih troškova nastalo na ovaj način preliće se na opšti nivo cijena i uticati negativno upravo na mali i srednji biznis, kao i građane. Iako je institucija notara zamišljena, između ostalog, i da pruži dodatnu pravnu sigurnost pri sklapanju pravnih akata, korporativni klijenti u većini slučajeva dobijaju manje dodatne vrijednosti u poređenju sa individualnim klijentima jer oni već imaju pravne službe koje pripremaju ugovore i ostale akte.

    Procedure

    Pored troškova, jedno od pitanja vezano za proceduru jeste obaveza zakazivanja termina, što može da bude i po nekoliko dana unaprijed. Nakon toga, notarskoj kancelariji je potrebno još nekoliko dana da sačini notarski zapis. To je učinilo planiranje i dnevno poslovanje u značajnoj mjeri kompleksnijim, naročito za pojedine vrste biznisa.

    Neki od naših članova prijavili su da imaju problema sa greškama u notarskim zapisima zbog kojih cijela procedura mora da se ponavlja.

    Prema Zakonu o notarima, notari garantuju za sadržaj pravnih akata sopstvenom imovinom. U praksi ovo će biti teško sprovesti jer oni često ne daju svoje garancije za pravne akte koje pripremaju.

    Zakon o stranim investicijama

    Nekoliko pitanja koje smo pomenuli prošle godine ostaju neriješena, dok su neka inkorporirana u Zakon o stranim investicijama. Uopšteno govoreći, Zakon predstavlja korak naprijed u poređenju sa prethodnim, ali i dalje ima mjesta za poboljšanja u smislu obezbjeđenja dodatne zaštite.

    • Prošle godine smo zabilježili da: „strani investitori nijesu u potpunosti izjednačeni sa nacionalnim pravnim i fizičkim licima kada su u pitanju imovinska prava. Konkretno, postoje određena ograničenja kada je u pitanju sticanje vlasničkih prava nad nekretninama (član 415 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima��)”. Zato smo predložili da se u Zakonu o stranim investicijama navede da se nacionalni tretman primjenjuje ukoliko se drugim zakonom ne ograničavaju prava stranih državljana. Ova odredba još nije našla put do novog Zakona, međutim, kao što primjećuje Vladin Savjet za regulatornu reformu, budući da je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i Crne Gore, koji je potpisan u oktobru 2007, stupio na snagu 1. maja 2010, u skladu sa njegovim članom 63 stav 3, Crna Gora je obavezna da državljanima država članica EU obezbijedi nacionalni tretman kada je riječ o sticanju nekretnina na njenoj teritoriji.• Kao što smo ranije napomenuli: „Preporučuje se da Vlada usvoji odgovarajuće podzakonske akte kojima bi se detaljnije odredili osnov, način, procedura i rokovi za isplatu naknade. Ovaj rok za isplatu naknade štete ne bi trebalo da bude duži od šest mjeseci od dana eksproprijacije ili dana kada je strani ulagač prestao sa radom. Pored toga, iznos kompenzacije u slučaju eksproprijacije trebalo bi odrediti uzimajući u obzir vrijednost imovine koja je predmet eksproprijacije u trenutku kada se donosi odluka o eksproprijaciji. Prema međunarodnim standardima, naknada mora biti brza, efikasna i adekvatna.” Kao što nas je Vladin Savjet za regulatornu reformu obavijestio, na osnovu člana 22 stav 3 Zakona o eksproprijaciji („Sl. list RCG“, br. 55/00 i 28/06), Ministarstvo finansija je donijelo Uputstvo o načinu i postupku isplate sredstava sa računa depozita za eksproprijaciju („Sl. list RCG“, br. 78/06 od 22.12.2006), kojim se bliže određuje način, procedura i rok za isplatu naknade.

    ��http://www.skupstina.me/cms/site_data/23_%20SAZIV%20ZAKONI/ZAKON%20O%20SVOJINSKO-PRAVNIM%20ODNOSIMA.pdf

  • 33

    • Takođe smo preporučili da „…Poglavlje V, kojim se definiše registracija i promocija stranih investicija, trebalo bi da sadrži i odredbu kojom se kaže da one investicije koje nijesu registrovane na način predviđen Zakonom neće biti predmet zaštite”, što takođe nije uvršteno u Zakon.

    Međutim, SSICG preporučuje Vladi da razmotri dalje korake u pružanju dodatne zaštite stranim investitorima, u skladu sa skorašnjim trendovima u ovoj oblasti. Ovo se može sprovesti tokom nekih budućih razmatranja o amandmanima na Zakon o stranim investicijama, ili putem drugih pravnih instrumenata.

    Regulatorni okvir u bankarstvu

    Najveći dio pitanja u vezi sa regulatornim okvirom u ovoj oblasti pomenut je u poglavlju o bankarstvu uopšte. Naši članovi ističu poboljšanja koja su osjetili tokom perioda od prethodne tri godine koji pokrivaju dosadašnja izdanja Bijele knjige. Međutim, implementacija Međunarodnih računovodstvenih standarda kao i regulativa iz oblasti hipoteka, uključujući i aktivaciju kolaterala, i dalje negativno utiču na poslovanje banaka.

    U donjoj tabeli navodimo spisak pitanja konkretno vezanih za implementaciju regulative iz oblasti hipoteka koje smo pripremili za prethodno izdanje Bijele knjige za 2o10, uz prateće komentare koje smo dobili od Vladinog Savjeta za regulatornu reformu i unaprjeđenje poslovnog ambijenta:

    Pitanja u vezi sa implementacijom regulative iz oblasti hipoteka

    Prethodno smo naveli da ugovor o hipoteci treba da posjeduje snagu izvršne isprave, međutim, prema novom Zakonu o notarima ugovori o hipoteci su u isključivoj nadležnosti notara. Ugovori o hipoteci mogu biti izvršna isprava ukoliko se strane tako dogovore o ovom pitanju (član 54, Zakon o notarima). Vladin Sekretarijat za zakonodavstvo insistira na izvršnosti ugovora o hipoteci u svim ugovorima koje sastavljaju notari.

    Rokove za postupanje ili donošenje odluke organa uprave po zahtjevima banke, kad je u pitanju hipoteka, potrebno je skratiti, npr. rok za hitno postupanje od 30 dana na 15.

    Savjet je ukazao na drugi pravac: u Prijedlogu zakona o izvršenju i obezbjeđenju propisano je da je i ugovor o hipoteci izvršna isprava: „ugovor o hipoteci, odnosno založna izjava sačinjena saglasno propisima kojima se uređuje hipoteka“ (član 18, stav 1, tačka 3).

    Komentari Vladinog Savjeta za regulatornu reformu

    Kako bi skratili proceduru od početka namirenja do sprovođenja vansudske prodaje, potrebno je ukinuti obavezu upisa obavještenja o početku namirenja kod Uprave za nekretnine, čime bi se rok za prodaju nepokretnosti skratio za trajanje cijelog upravnog postupka.

    Obaveza obavještenja o početku namirenja propisana je Zakonom o svojinsko-pravnim odnosima koji je donešen 2009. godine. Zakon o svojinsko pravnim odnosima je sistemski zakon, za čiju izmjenu je potrebno obezbijediti 2/3 većinu skupštine. Trenutno nije moguće dati precizan rok za izmjenu ovog akta.

    Zakon o državnom premjeru i katastru, član 120, propisuje upis po skraćenom postupku. U skladu sa Zakonom, rok za ovaj postupak je osam dana.

    Član 122 propisuje usvajanje zahtjeva za upis prava u katastar nepokretnosti. Po Zakonu, katastar mora odlučiti po ovom pitanju u roku od 15 dana od dana prijema zahtijeva.

    http://notari.me/images/stories/tarifa_slu_beni_list_27_01_2012.pdf

  • 34

    Izjednačiti stavove nadležnih katastara vezano za promjene u katastarskom operatu.

    Upis u katastar nepokretnosti definisan je Zakonom o državnom premjeru i katastru nepokretnosti. U postupku upisa u katastar nepokretnosti organ uprave odlučuje o upisu na osnovu isprava podobnih za upis i upisanog stanja u katastar nepokretnosti.

    Promjene u katastarskom operatu vrše se nakon konačnosti i pravosnažnosti rješenja (osim u slučajevima kad nije potrebno čekati pravosnažnost).

    Ministarstvo finansija se obavezalo da će pratiti sprovođenje i poštovanje odredbi ovog zakona.

    Drugostepeno rješenje nadležnog organa učiniti konačnim i izvršnim, bez mogućnosti tužbi ili pravnog lijeka.

    Zakonom o opštem upravnom postupku propisano je da protiv drugostepenog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti tužbu Upravnom sudu.

    Omogućiti učešće nadležnog organa unutrašnjih poslova u pružanju neophodne pomoći za sprovođenje postupka namirenja, na osnovu rješenja o upisu obavještenja o prodaji ili ugovora o prodaji hipotekovane nepokretnosti.

    Prijedlogom zakona o javnim izvršiteljima u članu 16 precizirana su ovlašćenja javnog izvršitel