Ïuma je õivotna zajednica õivih biùa

Ïto sve ima u ïumi

U ïumivrabac pojede crva.U ïumimaçka pojede vrapca prva.

U ïumipas pojede maçku.U ïumizmija pojede psa ko igraçku.

Goran Babiù

Çega se sjetiï kada çujeï rijeç ïuma?Koja õiva biùa moõeï vidjeti u ïumi? Koje je õivo biùe najkarakteristiçnije za

ïumu?

Ljepota ïume nije samo pisce i pjes-nike nadahnjivala, svi mi osjeùamo daona ima posebnu çar. Osjeùamo to i uïumi gorskog pojasa, i kada nas put vodiu nizinske ïume. Svima nama ïumapruõa osvjeõenje i razonodu.

Povijest se çovjeçanstva, pa i naïsvakodnevni õivot nerazdvojivo ispre-pleo sa ïumom.

„Ljudska kultura je krenula s uniïta-vanjem ïuma, ali opstati moõe samo soçuvanjem ïuma.” Pokuïaj objasniti tajcitat!

Ïumski krajolik. Hoùeï li prepoznati biljku kojacvjeta?

4

BILJKE ÏUMA

U ïumimungos pojede zmiju.U ïumimungosa ubiju.

U ïumicrvi pojedu mungosa.U ïumina koncu ostaje tek rosa.

1–168-kor-2. Term.ism. 6. hor:1–168/kor/2. Term.ism. 6. hor 8/3/10 16:32 Page 4

Najkarakteristiçnije õivo biùe u ïumi jest drveùe. Ono mnogim drugim õivimbiùima pruõa zaïtitu, sigurnost i hranu.

U ïumi su biljke i õivotinje upuùene jedne na druge, povezane su; kaõemoda je ïuma õivotna zajednica. U õivotnoj zajednici ïume vlada strogi red:biljke i õivotinje pronaëu odgovarajuùi okoliï za svoje õivotne potrebe. Biljke uïumi sluõe kao hrana biljojedima. Mnoge õivotinje u ïumi naëu skroviïte,zaïtitu. Kroïnja drveùa ïtiti biljke i õivotinje od õarkog sunca, od oluje. U grm -lje ptice pjevice grade gnijezda, a grm ih ïtiti i od õivotinja koje ih love. Uprizemnome pokrovnom bilju, odnosno u prostoru izmeëu jakog i debelogkorijenja, neke õivotinje pronalaze skroviïte.

Prije nego ïto se çovjek pojavio, ïume su prekrivale dvije treùine kopna,danas je to pak samo jedna petina. Kakvu je ulogu u çitavome tom tijekumogao imati çovjek? Ïto si uçio o uniïtavanju ïuma?

U nekoj geografskoj sredini razvija se tip ïume karakteristiçan za odgo-varajuùu klimu. Sjevernije od naïe domovine, gdje je klima hladnija, i na viïimdijelovima gora, velika podruçja prekriva crnogoriçna ïuma. U Maëarskoj, i natoplijim predjelima umjerenoga klimatskog pojasa Europe, gdje je manjepadalina, najçeïùe se razvijaju bjelogoriçne ïume. I bjelogoriçnih ïuma imaviïe vrsta. Na razmjerno hladnijim dijelovima viïih planina nalazi se bukovaïuma, a na niõim podruçjima, gdje je toplije, prostire se hrastova ïuma.Juõnije od nas ïumske su se biljke prilagodile viïoj temperaturi, ljeti duõemusuhom razdoblju i ugodnoj, blagoj, padalinama bogatoj zimi: tu õivi lovor,karakteristiçna biljka bjelogoriçnih ïuma. Na zraçnim se snimcima dobro vidida se duõ ekvatora poput zelene trake prostire tropska vlaõna ïuma sa svo-jim bogatstvom biljnoga i õivotinjskoga svijeta.

5

crnogoriçne ïume hrastove ïume

bukove ïume druge ïume

Rasprostranjenostïuma u Maëarskoj

1–168-kor-2. Term.ism. 6. hor:1–168/kor/2. Term.ism. 6. hor 8/3/10 16:32 Page 5

U naïoj se domovini veùe ïume nalaze na planinama i breõuljcima. Klima ireljef u Maëarskoj pospjeïuje razvoj i opstanak hrastovih ïuma tamo gdje jeklima toplija, i bukovih ïuma na hladnijim i u padalinama bogatijim krajevima.

Prirodne crnogoriçne ïume mogu se naùi samo na malim povrïinama, i tona Podalpskom gorju i u Bakonju. One rastu u visokim planinama na 800 –1000 m nadmorske visine, te sjevernije od naïe domovine.

Zapamti!

Ïuma je õivotna zajednica, u njoj su biljke i õivotinje upuùene jedne na druge.Najkarakteristiçnije õivo biùe u ïumi jest drveùe.

Tip i rasprostranjenost ïuma odreëuju temperatura i padaline. Naj ka rak te ris tiç -nije ïume Maëarske jesu hrastove, bukove i na maloj povrïini crnogoriçne ïume.

Pitanja

Zaïto u Maëarskoj nema viïe crnogoriçnih ïuma? Kako u svojoj maïti zamiïljaïïumu? Pokuïaj se prisjetiti kakva je bila ïuma prilikom neke tvoje ïetnje? Na obapitanja odgovori crteõom! Postoji li razlika izmeëu zamiïljene i viëene ïume?

Zanimljivosti

Valjda nema naroda iz çijih bi priça izostao çudesan svijet ïuma. Çovjek jenegdje duboko, u neprohodnoj i tajanstvenoj ïumi slutio izvore õivota. Maïta muje ïumu bogatila natprirodnim biùima, vilama, çarobnjacima. U neprestanompomlaëivanju ïuma i drveùa nasluùivao je besmrtnost. Nekim starim, gorostas-nim stablima pripisivao je tajanstvenu moù. Deblo i grane koje su prodirale uvisçinile su se kao neki most koji spaja Zemlju s nebom. Nije sluçajno da su poganinekada davno svoje obrede odrõavali pod starim stablima, tzv. svetim drveùem.Uspomene starodrevnoga vjerskog svijeta opstale su u mnogim narodnim priça-ma u kojima je rijeç o drvetu koje dopire do neba. Simbol drveta õivota ne õivisamo u svijetu ugrofinskih i bugarsko-turskih naroda. Slaveni su ïtovali lipu,Germani pak hrast. Drvom Maëara smatra se takoëer hrast. Narodno vjerovanjepripisuje çarobnu moù i nekim drugim vrstama drveùa, najçeïùe brezi i vrbi.

Kada ïeùeï u ïumi pokraj hrasta i bukve, koje su obiçno karakteristiçnevrste ïuma, çesto moõeï vidjeti i neke druge vrste drveùa, npr. grab, jasen, bri-jest, javor. (Po knjizi Mátyása Csabe: Az erdôk nagy képeskönyve)

Zadatak

Skupljaj narodne priçe u kojima ïuma ili drveùe ima posebno znaçenje!

Za sljedeùi sat, ako moõeï, donesi list, plod i grançicu crnog trna!

6

1–168-kor-2. Term.ism. 6. hor:1–168/kor/2. Term.ism. 6. hor 8/3/10 16:32 Page 6

Grmovi u ïumi

Koji su dijelovi drveta? Koji su dijelovi cvijeta? Imenuj dijelove koïtuniçavogaploda!

Grmovi su drvenaste biljke çija se stabljika grana neposredno nadzemljom od same baze izdanka.

Grmlje raste ispod drveùa na rubu ïume, na proplanku i stjenovitim padina-ma obasjanim sunçanom svjetlosti. Ono ublaõuje u ïumi puhanje vjetra, timezadrõava vodenu paru, veõe ïumsko tlo, sluõi kao skroviïte i mjesto za postav -ljanje gnijezda za mnoge ptice pjevice. Plodovi grmlja vaõna su hrana ïumskihptica i sisavaca.

Najçeïùi grmovi u naïoj domovini jesu crni trn, divlja ruõa, lijeska i drijen.

Potraõite u knjizi Kis növényhatározó slike tih biljaka!

Crni trn je srodnik ïljive. Njegovi bijeli mi ris -ni cvjetovi razvijaju se veù u rano proljeùe. Onisvojom bojom i mirisom primamljuju kukce.

Mnoïtvo pçela i drugih kukaca slijeùe naprocvali grm, i uskoro opraïuje njegove cvje-tove. Kukci s praïnika jednog cvijeta prenesupelud na drugi cvijet, i razmaõu ga po njuïcituçka. To je opraïivanje. Crni trn je biljka kojuopraïuju kukci. Poslije opraïivanja otpoçnedaljnji razvoj tuçka i sjemenih zametaka u nje -mu. Iz tuçka ùe se razviti plod, a iz sjemenogzametka sjeme. Veùina se cvjetnjaça raz -mnoõava sliçno.

7

Crni trn u cvatu

Dijelovi cvijeta i ploda

praïniklatica

sjemeni zametak

sjemenka

çaïkin laptuçak plod

koïtica

vanjska koõicaploda

peteljka

1–168-kor-2. Term.ism. 6. hor:1–168/kor/2. Term.ism. 6. hor 8/3/10 16:32 Page 7

Cvjetnjaçe u kojih se sjemeni zametak razvija na zatvorenome mjestu,u unutraïnjosti tuçka, nazivamo kritosjemenjaçama. Plod je crnog trna koï-tuniçav, okrugao, pepeljastoplave boje. Sazrijeva u kasnu jesen. Kad na njegapadne mraz, jestiv je, ali ima opor okus. Zimi ga ptice rado jedu.

Listovi se crnog trna razvijajupos lije cvatnje, na rubu sunazubljeni, sliçni ïljivinu listu.Boçni ogranci grma pretvorili suse u trnove. To su tzv. stabljiçnitrnovi. Oni ïtite biljku. Mnogeptice pjevice svoje gnijezdo svi-jaju u grm crnog trna, a tu se krijui od mesojeda.

Plod divlje ruõe nije koïtu-niçav. Sadrõi mnogo vitamina C,zato je i za çovjeka vaõan izvorvitamina.

Koïtuniçav se plod drijena jede isirov, a od njega se kuha i pekmez.Drijen je grm koji najranije cvate. Va -õan je kao medonosna biljka.

Plodovi lijeske zovu se orasi. Sje -menke su im dobrog okusa. Sadrõemnogo ulja i bjelançevina. Imaju vi -soku hranjivu vrijednost. Prije sve -ga se upotrebljavaju za proizvod-nju slat kiïa. Daju çokoladi posebanokus.

8

Cvijet i plod drijena

Cvijet, plod i stabljiçni trnovi crnog trna

Cvijet i plod divlje ruõe

1–168-kor-2. Term.ism. 6. hor:1–168/kor/2. Term.ism. 6. hor 8/3/10 16:32 Page 8

Zapamti!

Grm je biljka s drvenastom stabljikom. Najçeïùe domaùe grmlje jesu crni trn,divlja ruõa, lijeska i drijen. Crni trn opraïuju kukci.

Sjemeni se zametak kritosjemenjaça razvija zatvoreno u tuçku. Plod moõebiti koïtuniçav (takav je plod crnog trna i drijena) ili ïipak (plod divlje ruõe). Crnitrn ima stabljiçne trnove.

Pitanja

Ïto je grm? Koja je vaõnost grmova u õivotnoj zajednici ïume? Zaïto su vaõneza õivotinje i za çovjeka?

Navedi najpoznatije grmove naïih ïuma! S kojom je biljkom u rodbinskojvezi crni trn od onih biljaka o kojima smo proïle ïkolske godine uçili? Ïtopokazuje da cvjetove crnoga trna opraïuju kukci? Koje biljke nazivamo kri-tosjemenjaçama? Koje su sliçnosti, a koje razlike u plodu crnog trna i ïljive?Ïto je stabljiçni trn?

Zanimljivosti

Crni trn zove se joï i trnika.Zacijelo je mnogima poznata

izreka „Nema ruõe bez trna”.Ruõe, meëutim, nemaju trn, negobodlju. Trn je grançica ïiljatogvrha, zato se teïko otkida. Bodljaje formacija na samoj povrïini, pase lako odvaja od stabljike.

Za sljedeùi sat donesi hrastov list i õir!

9

Praïniçke rese lijeskeGrm lijeske i njezini orasi

Trn i bodlja

1–168-kor-2. Term.ism. 6. hor:1–168/kor/2. Term.ism. 6. hor 8/3/10 16:32 Page 9

Najçeïùe drveùe naïih listopadnih ïuma:hrast i bukva

Koji su dijelovi drveta? Ïto je na povrïini drvenaste stabljike? Ïto znaçe ovipojmovi: biljka koja se opraïuje vjetrom, cvat, praïniçki cvijet, tuçkov cvijet?

Hrast çini ïumu u brd-skim krajevima, na niõimsredogorjima, osobitona sunçanim, toplijim pa -dinama, te na Alföldu. Uhrastovoj ïumi drveùe jerijetko izraslo, kroïnja jerazgranata, rahla, zatopropuïta svjetlost. Zatoje prizemna vegetacijaçitave godine bujna.

U krajevima naïe do -mo vine viïe vrsta hras-

tova gradi ïumu. Najçeïùi su hrast kitnjak, hrast luõnjak i cer. Njihovastaniïta, rasprostranjenost ovisi o kvaliteti tla, o klimi i reljefu.

Promotri oblik listova, ras-pored i oblik ploda!

Hrast moõe narasti i do 30– 40 m visine, neki primjercimogu õivjeti i 300 – 500 go -dina.

Ovako autor piïe o hrastu starom viïe stotina godina!

„Nije se ni vidjelo dokle dopire kroïnja drveta, a debljina debla iznosila je imetar i pol. Taj hrast znaçio je snagu, ljepotu i vrijeme. Gyula je pogladio koru,tvrdu kao granit ... stari su bili u pravu kada su takvo drvo ïtovali kao nekusvetinju. U kroïnji su mu se rasprostirale çvorovite grane debele poput çov-

10

U hrastovim ïumama prizemna je vegetacija çitave godinebujna

List i õir hrasta kitnjaka, hrastaluõnjaka i cera

1–168-kor-2. Term.ism. 6. hor:1–168/kor/2. Term.ism. 6. hor 8/3/10 16:32 Page 10

jeçjega struka, i çinilo se kao da svojom strahovitom snagom podupiru nebo.U Gyuli se javljao poseban osjeùaj, i nijemo je stajao pokraj proteklih stoljeùakoja je ovo sveto drvo çuvalo u sebi. ”

István Fekete: Tüskevár

Hrastovo je deblo zdepasto, kora mu je okomito urezana dubokim braz-dama. Listovi su tamnozeleni, sjajni. I hrast je listopadno drvo.

U proljeùe se na hrastovu drvetu razvijaju dvovrsni cvjetovi. Praïniçki sucvjetovi (¢) skupljeni u viseùu rahlu resu, a tuçkovi cvjetovi (™) sjede unakupinama na izdancima. Hrast je jednodomna biljka, jer se i praïniçki ituçkovi cvjetovi nalaze na istoj biljci.

Koja je biljka jednodomnaod onih o kojima smo laniuçili?

Praïniçki i tuçkovi cvjetovi hrasta

Pelud resa na tuçkove õenskih cvjetova raznosi vjetar. Hrast je biljka koja seopraïuje pomoùu vjetra. Nakon opraïivanja rese se odbacuju, iz tuçkova sepak razviju plodovi, tzv. õirovi. Hrast je kritosjemenjaça, plod mu je õir.Usploëe mu je suho, tvrdo, donjim dijelom sjedi na kupuli.

Presijeçemo li tvrdi, suhi õir, moõe se vidjeti sjeme koje prekriva smeëa sje-mena ljuska. Odstranimo li sjemenu ljusku, sjeme se raspada na dvije po lo -vice.

Ova su dva dijela dvije supke u kojima je nagomilana hranjiva tvar. Izmeëudvije supke skrivena je sitna klica. Hrastje dvosupnica jer u sjemenki sadrõi dvijesupke.

Promotri proklijali õir! Kako se promije-nio? Ïto se razvilo iz klice?

Otpali õir u tlu proklija. Biljka se razvija izklice, a hrani se iz supki. Jedan je dio klicekorjençiù, a drugi pupoljçiù. Iz korjençiùaùe se razviti korijen, a iz pupoljçiùa stablji-ka i listovi.

11

Plod hrasta je õir

1–168-kor-2. Term.ism. 6. hor:1–168/kor/2. Term.ism. 6. hor 8/3/10 16:32 Page 11

Hrana koja se u supkama nagomilava potrebna je i õivotinjama. Divlja svi -nja rado jede õir.

Hrastovo drvo je çvrsto, tvrdo. Tanin mu daje lijepu svjetlosmeëu boju.Dobro se moõe upotrijebiti i za pravljenje namjeïtaja, i kao graëevni materijal.Otporno je prema vlagi, pa se moõe upotrijebiti i pri gradnji pod vodom, te zapravljenje baçava i õeljezniçkih pragova. Iz tanina u industriji se proizvode bojei lijekovi.

Bukva çini ïumu naviïim sredogorjima i nasjenovitim sjevernim pa -dinama planina. Bukovaje kroïnja gusta, skloplje-na, pa propuïta malosvjetlosti. Zato se niskoras linje razvija samo uproljeùe prije nego ïtodrve ùe prolista.

Bukva je visoko drvo,deblo joj je ravno, koraglatka, sive boje. Kadstigne jesen, listovi poõu -te, pa otpadnu. Otpalo liï -

ùe, tzv. ïuïanj, pretvara se u plodno tlo. Drvenaste biljke, çiji se listovi u jesenoboje, pa se odbacuju, nazivamo listopadnim biljkama.

I bukva je jednodomna biljka. Na bodljastim kupulama su po dva oraïçiùa.

Razmisli! Zaïto drveùe u jesen odbacuje listove?

Çesti je ïtetnik naïih ïuma gubar glavonje. Muïki je leptir smeëastosiv,manji je i pokretljiviji. Õenka je prljavobijele boje, zdepasta, tromih pokreta.Gusjenice, koje se izlegu iz jajaïaca, õive u kroïnji i hrane se liïùem.Proõdrljive su. Biva da opustoïe çitave dijelove ïume.

12

Bukova ïuma

Gubar glavonje

1–168-kor-2. Term.ism. 6. hor:1–168/kor/2. Term.ism. 6. hor 8/3/10 16:32 Page 12

Gusjenice brzo rastu, viïe puta se presvlaçe, pa se zakukulje. Iz kukuljicase izlegu leptiri, koji ùe u srpnju odloõiti jajaïca.

Zaïto ùe drvo uginuti ako mu listove pojedu gusjenice?

Prirodni neprijatelji gubara glavonje jesu ptice i ïiïmiïi, ali ih uniïtava i çov-jek. Obrana od gubara glavonje obvezatna je.

Zapamti!

Bukva õivi u hladnijim krajevima naïe domovine. Stablo joj je visoko, uspravno;kora glatka, siva; listovi se u jesen odbacuju, listopadna je. Obiljeõje bukove ïumejest prizemna vegetacija koja je bogata samo u proljeùe. Hrast õivi na toplijimpredjelima naïe domovine. Obiljeõje hrastove ïume jest prizemna vegetacija kojaje çitave godine bujna. Hrastovo je drvo razgranato, deblo zdepasto, kora popu-cana, listovi tamnozeleni. Hrast je listopadno drvo. Ima dvije vrste cvjetova. Praï -niçki su cvjetovi skupljeni u rese, a tuçkovi sjede u nakupinama na vrhovima izda -naka. Hrast je jednodomna biljka, opraïuje se vjetrom. Kritosjemenjaça je. Plodmu je õir koji sjedi na kupuli. Sjeme mu sadrõi dvije supke, pa kaõemo da je dvo-supnica. Drvo mu je tvrdo.

Gubar glavonje ïtetnik je ïuma.

Pitanja

U kojim krajevima naïe domovine uspijevaju bukove ïume? Zaïto je u njimanisko raslinje bujno samo u proljeùe? Opiïite bukvu! Ïto znaçi da je neko drvolistopadno? Na kojim predjelima naïe domovine õive hrastove ïume? Zaïto je unjima bujna prizemna vegetacija? Opiïi hrast! Po çemu ùeï prepoznati razliçitevrste hrasta? U çemu je sliçna bukva hrastu? Koja je razlika izmeëu bukove ihrastove ïume? Ïto znaçi da je neka biljka jednodomna? Ïto karakterizira hras-tov cvat? Koje biljke nazivamo kritosjemenjaçama? Kakav je hrastov plod? Ïtokarakterizira sjemenke dvosupnica? Koje je gospodarsko znaçenje hrasta?

Kako se razvija gubar glavonje? U kojem je stadiju razvitka ïtetan?

Zanimljivosti

Na izdancima hrasta çesto se viëaju ïiïke. Osa ïiïarica leglicom odlaõe svojajajaïca u mlade dijelove hrasta, a drvo oko jajaïaca stvara ïiïku.

Juõnije od nas õivi hrast plutnjak. Od njegove debele kore pravi se pluto.

Zadatak

Za sljedeùi sat donesi iglice i çeïer s nekog bora!

13

1–168-kor-2. Term.ism. 6. hor:1–168/kor/2. Term.ism. 6. hor 8/3/10 16:32 Page 13

Drvo viïih planina: ïumski bor

Koji su dijelovi cvijeta? Gdje se nalaze sjemeni zameci u cvijetu kritosjemen-jaça? Ïto se nakon opraïivanja razvija iz tuçka? Ïto obiljeõava cvjetove koji seopraïuju pomoùu vjetra? Ïto karakterizira listopadno drveùe?

Na osnovi citata karakteriziraj crnogoriçnu ïumu! Usporedi je s hrastovomïumom!

„Stare karpatske i alpske crnogoriçne ïume pruõaju veliçanstveniji prizor odnaïih lisnatih ïuma. Vrti nam se u glavi gledajuùi stabla visoka 30-40 m. Mirisim je nezaboravan. Ipak je kraj borovih ïuma svijet mrtav u odnosu na naïelistopadne ïume. Otpale, uvele, crvenkastosmeëe iglice polako trunu. Sloj igli-ca ispod drveùa debljine je prsta, pedlja ili lakta i ne moõe tu prodrijeti ni travani cvijet. Ispod bogato razgranatoga stabla borovi rijetko podnose grm. Uhladovini, sjeni zdepaste kroïnje õivi malo ptica, malo je tu divljaçi.”

Domokos Varga: Erdôkerülôben

Bor je drvo visokih gora. Uspijeva gdje je klima svjeõija. Zato je u naïojdomovini malo prirodnih crnogoriçnih ïuma. Saëene borove ïume, meëutim,zahvaùaju sve veùe teritorije na raçun lisnatih ïuma.

U naïoj se domovini najçeïùe sadi ïumski bor.Ïumski bor ùe opstati i na tankom tlu gdje je hranjivih tvari manje, tamo gdje

veù druge drvenaste biljke ne nalaze dovoljne koliçine hranjivih tvari. Korijenmu se bogato grana u gornjim slojevi-ma tla, ne prodire u veùe dubine. Nakorijenju bora i u tlu õive gljive kojepomaõu pribavljanje vode i u njojotopljenih hranjivih tvari. Bez njih sebor ne bi mogao hraniti.

Deblo ïumskog bora ravno je,visoko 15-20 m, a moõe narasti i do30 m visoko. Poboçne se grane u visi-ni rasprostiru, prema vrhu su kraùe.Kroïnja je stoõasta. Kora drveta jehrëavosmeëa, otkida se u ljuskama.

Ïumski bor ne odbacuje listoveistodobno. Na drvetu se stalno videostarjeli listovi koji otpadaju i mladeiglice u razvoju. Zato za ïumski bor,kao i za veùinu drugih borova, kaõemo

14

U borovim ïumama malo je svjetlosti

1–168-kor-2. Term.ism. 6. hor:1–168/kor/2. Term.ism. 6. hor 8/3/10 16:32 Page 14

da je zimzelen. Uske, ïiljaste, tamnozelene listove sa sjajnom prevlakom nazi-vamo iglicama. Igliçasti su listovi ïumskog bora dugaçki 4-6 cm, na granamasjede u parovima.

Kroïnja ïumskog borastoõastog je oblika, zimze-lene su iglice rasporeëenena grani u parovima

Ïumski je bor jednodomna biljka, tj. praïniçki i tuçkovi cvjetovi na istoj subiljci. U svibnju se na krajevima izdanaka u nakupinama pojave praïniçki cvje-tovi (¢). Veliku koliçinu peludi do tuçkovih cvjetova raznosi vjetar. Tuçkovicvjetovi (™) skupljeni su u çeïer. Çeïer je izgraëen od mnogih plodnih ljusa-ka (to su jako jednostavni õenski cvjetovi). U pazuïcu otvorenih ljuskavih plod-nih listova sjede slobodni sjemeni zameci.

Sjemeni zameci borova dakle nisu smjeïteni u zatvorenoj plodnici tuçka,nego su rasporeëeni slobodno. Zato takve biljke nazivamo golosjemenjaça-ma. Sjemeni zameci golosjemenjaça nisu zatvoreni u plodnicu, zato sjemenka,koja se razvija iz sjemenog zametka, nakon oplodnje nije zatvorena u plodu.Golosjemenjaçe imaju samo sjeme, a nemaju plod.

Grana, praïniçki i tuçkovicvjetovi ïumskog bora

Dok se sjemenka razvija, plodni listovi çeïera se zatvore. Za vrijeme drugegodine ljuskavi listovi dalje rastu, usput poprimaju smeëu boju, odrvene. U pro -ljeùe treùe godine ljuske se rastvore, i vjetar raznese sazrele, okriljene sjemenke.

U listovima i drvetu ïumskog bora stvara se smola, ljepljiva tvar ugodnogmirisa. Iz smole se pravi terpentinsko ulje i kolofonij. Upotrebljava se i u farmaci-

15

1–168-kor-2. Term.ism. 6. hor:1–168/kor/2. Term.ism. 6. hor 8/3/10 16:32 Page 15

ji, te za proizvodnju boja od laka i ljepila. Drvo ïumskog bora trajno je upravozbog toga ïto sadrõi mnogo smole. Odliçno je i kao graëevinsko drvo i kao drvoza namjeïtaj, a vaõna je sirovina i u industriji papira. Smola je lako zapaljiva,pospjeïuje ïirenje vatre, zato su u crnogoriçnim ïumama çesti ïumski poõari.

Çeïer, plodna ljuska, okri ljenisjemeni zameci i jedna okri -ljena sjemenka bora

Kod nas su joï çeste vrste borova smreka, ariï i crni bor.

Smreka, ariï i ïumski bor

Sitan, ali opasan neprijatelj drveùajest potkornjak.

Potkornjak je najmanji ïumski kor -n jaï. Valjkasto mu je tijelo du gaç kosamo nekoliko milimetara. U drvetu neõivi samo za vrijeme stadija liçinke nego

16

Potkornjak i njegova liçinka

1–168-kor-2. Term.ism. 6. hor:1–168/kor/2. Term.ism. 6. hor 8/3/10 16:32 Page 16

i kao razvijena jedinka. Grize drvo.Napada i zdravo drveùe. Grize i nam-jeïtaj od drveta, pa i graëevno drvo.Ïumari se pokuïavaju boriti protivnjega postavljajuùi u ïumu trulodrveùe. Kada se u njemu skupi mnogopotkornjaka, spaljuju ga. Drvo u drvnojindustriji obraëuju kemikalijama kojeuniïtavaju potkornjaka.

Potkornjakov hodnik u drvetu

Zapamti!

Crnogoriçne ïume uspijevaju u od naïega hladnijem podneblju. Korijenje ïum-skog bora õivi u zajednici s gljivama; deblo mu je ravno, visoko; kroïnja mu jestoõasta; njegovi igliçasti listovi su zimzeleni, sjede na granama po dvoje. Praï -niçki cvjetovi borova nalaze se u nakupinama na kraju grana, tuçkovi cvjetoviçine çeïer; jednodomna je biljka koja se opraïuje vjetrom. Borovi su golosjeme -n jaçe: u pazuïcu njihovih plodnih listova nalaze se slobodni sjemeni zameci izkojih ùe se razviti okriljene sjemenke. Ïumski bor se upotrebljava u mnoge svrhe.

Pitanja

Zaïto ïumski bor moõe opstati na mjestima gdje je tanak sloj tla? Kako su seborovi prilagodili hladnijem podneblju?

Kakav je list ïumskog bora? Kako ùeï po listu prepoznati ïumski bor? Zaïtou borovoj ïumi nema prizemnog raslinja? U çemu su sliçni cvjetovi ïumskogbora i hrasta? U çemu su razliçiti? Razvija li ïumski bor plod? Kako se prenoseokriljene sjemenke borova? Koje je gospodarsko znaçenje borova? Kako sepotkornjak razvija? Kakve ïtete nanosi drvetu?

Zanimljivosti

Igliçasti listovi sadrõe smolu, pa se lagano razgraëuju. Zato iz njih u tlo dospi-jeva malo organskih tvari.

Jantar je okamenjena smola borova koji su õivjeli prije mnogo milijuna godina.Meëu borovima naùi ùemo prave gorostase, pa i najstarije primjerke biljnoga

carstva: mamutovce. Domovina im je Sjeverna Amerika. Najstarijim su stablimadodijeljena i imena, npr. „Sivi gorostas” koji je po procjeni star 3800 godina.Obujam debla pri dnu iznosi 30 m, visok je 70 m. Çinjenice dokazuju da je prom-jer prvih boçnih grana 2 m, a grane se iz debla granaju na visini vrha ïestokatnice.

Pogledaj! Koja je uloga smole u listovima i deblu borova!

17

1–168-kor-2. Term.ism. 6. hor:1–168/kor/2. Term.ism. 6. hor 8/3/10 16:32 Page 17

Prizemno ïumsko bilje:visibaba, pluùnjak i ïumska paprat

Koji su dijelovi biljke? Koja je razlika izmeëu lukovice i crvenog luka? Koje jeznaçenje lukovice u õivotu biljke? Ïto znaçi izraz trajnica? Ïto je podanak?Gdje si uçio o njemu?

Za visibabu se kaõe da je vjesnik proljeùa jer, kad su zime blage, cvjeta veùsredinom veljaçe. Çesto probije i zamrznuto tlo, pa kroz nekoliko dana procvjeta.

Kako moõe tako brzo rasti ako iz tlajedva prima hranu?

Podzemna stabljika, lukovica,sadrõi hranjive tvari. Iz tvari koje jeuskladiïtila prethodne godine, razvijaizdanak i cvijet.

Je li visibaba trajnica? Na osnoviçega se to moõe ustanoviti?

Visibaba

Na donjem dijelu lukovice – sliçno kao u crvenog luka – nalazi se çupavokorijenje. Iz lukovice izraste nekoliko uskih listova s prugastom nervaturom itanka zeljasta stabljika, koja na vrhu nosi bijeli cvijet. Visibaba je zeljasta biljka.Na njezinu cvijetu ne moõemo vidjeti zelene lapove, ocvijeùe je bijele boje.Kada se listovi ocvijeùa ne raïçlane na lapove i latice, nego su jednovrsni,govorimo o listovima perigona, jednostavnije reçeno, o perigonu.

Visibabu u proljeùe opraïuju oni kukci koji se najranije bude. Dok se u ïumirazviju listovi, na visibabi veù dozrijeva plod. Listovi joj se osuïe, lukovicunapuni hranjivim tvarima da sljedeùega proljeùa moõe rano procvjetati.

Karakteristiçna biljka hrastovih ïuma u proljeùe je pluùnjak. Ljekovita je bilj-ka. Od pluùnjaka se priprema çaj koji se pije protiv oboljenja diïnog sustava.

I pluùnjak je trajnica. Prezimi njegovo glavno korijenje koje sadrõi neïtohranjivih tvari i mali dio podzemne stabljike, tzv. podanak. Stabljiku i listove,koji se razvijaju u proljeùe, prekrivaju hrapave dlake. Dlake sluõe za obranu,pa takve biljke ne jedu rado ni puõevi ni drugi biljojedi. Pluùnjak je zeljasta bilj-ka. Dok su joj cvjetovi mladi, ruõiçaste su boje. Kako stare, sve su viïe lju-

18

1–168-kor-2. Term.ism. 6. hor:1–168/kor/2. Term.ism. 6. hor 8/3/10 16:32 Page 18

biçasti. Tuçak i praïnike cvijetazaïtiùuju obojene latice i zelenilapovi. Ïarene cvjetove rado posjeùu-ju kukci, koji prenose pelud na tuçakdrugoga cvijeta. Nakon oplodnje iztuçka ùe se razviti plod.

I pluùnjak i visibaba su kritosje-menjaçe jer im se sjemenke razvijajuu plodnici koja je zatvorena u tuçku.

Ïumsku paprat moõemo naùi usjenovitim vlaõnim ïumama od pro -ljeùa sve do jeseni.

Graëa ïumske paprati razlikuje seod graëe onih biljaka o kojima smo dosada uçili. Iznad tla od biljke se razvi-jaju samo sloõeni listovi. Mladi su lis-tovi prekriveni smeëim dlakama, kojepodsjeùaju na ljuske. Prema vrhu lis-tovi su savijeni.

Na kojim se dijelovima biljke razvija-ju listovi?

Listovi se razvijaju iz podzemnestab ljike. Stabljika, koja se gotovo vo -doravno proteõe pod zemljom, zove sepodanak, a sluõi kao skladiïte hrane.Ïumska paprat je trajnica. I korijenjese razvija iz podanka.

Kojih organa nema ni na razvijenojbiljci?

U svibnju se na naliçju razvijenih listova u dva reda pojavljuju male smeëenakupine. To su sorusi. U njima se u velikim koliçinama razvijaju spore, kojese slobodnim okom ne mogu vidjeti. Vjetar ih raznese, i kada dospiju na vlaõnotlo, iz njih ùe se razviti nova biljka. Ïumska paprat je bescvjetna biljka, raz -mnoõava se sporama.

I ostale su paprati sliçne ïumskoj paprati. One veù imaju pravo korijenje,pravu stabljiku i prave listove, ali su bescvjetne, pa se razmnoõavaju sporama.

U proljetnim ïumama cvjetaju mnoge mirisave i ïarene cvjetnjaçe, kao ïtosu ëurëice, ljubice i ïupaljke.

Biljke o kojima ste na danaïnjem satu uçili ne trgajte za kite jer su u ïumiljepïe od ukrasnog cvijeùa u vazama! Ne kupuj takvo cvijeùe od cvjeùara!

19

Cvijet pluùnjaka

Listovi ïumske paprati

1–168-kor-2. Term.ism. 6. hor:1–168/kor/2. Term.ism. 6. hor 8/3/10 16:32 Page 19