TADE SMIIKLAS.
DIO DRUGI.
U ZAGREBU 1879.
T l S K O M K. A L B R E C H T A.
POVIEST HRVATSI{A.
PO VRELIH NAPISAO
PRIPOMENAK. d mnogo godina uzdišu sviestni rodoljubi hrvatski za sustavno
napisanom historijom svoga naroda. Ovaj glas budio je mene,
te sam ostavio zapoeta specijalna iztraivanja, da shvatim
cjelokupnu narodnu poviest u obseg i oblik prijatan naobraenomu
dielu naroda. Razdielio sam cielo djelo u dva svezka, od kojih jedan
predajem evo obinstvu, pošto se je • Matica Hrvatska" rodoljubivo
odazvala, da ovu knjigu poda na ruke narodu. Mnogo bih imao pripoviedati o sastavu ove knjige i napose o
razdiobi hrvatske poviesti u etiri dobe, dotino dvanaest knjiga, ali
za sada u ovom malom pripomen.k11 spominjem samo njeka, jer sam voljan, dok i prvi dio ove knjige ako bog da do godine sviet ugleda,
obširnijom razpravom u uvodu sav unutarnji sustav ovoga djela pred
uenim svietom potanko opravdati. Da je ovo djelo na vrelih osnovano i iz samih vrela skoro itavo ivot svoj dobilo, tomu je naravski raz­
log, jer je prvo u ovom obliku i obsegu za poviest hrvatsku ovih
triju vjekova. Upravo zato bio bi kritiki dio tako velik, da bi knjiga
još jednom tolika narasla, da su u opazkah vrela i literatura dobila
svoje mjesto. Toliko je još nigdje netiskanih vanih vrela sluilo ovoj
knjizi, da bi sama ona izpunila jednu omašnu knjigu. Ako bude
.Matica Hrvatska" premogla, ova e vrela sa specijalnimi excursi o istih napose izai kao dodatak cieloj historiji. U zornici moji u histo.,
rijskom pripoviedanju ine isto tako, samo što je pred njimi puno radnika bilo, a pred menom veoma malo ili gotovo nitko. Zato nee
pravedni zemljaci moi niti oekivati, da djelo bude posvema savršeno.
Koji prvi procrtava brazdu na pustom polju, on uiva vee veselje,
nego li obdjelavatelji poslije njega, ali brige i trud njegov jedva e nasluivati znati radnici na prooranom polju.
U izradjivanju ove knjige podpomagala su me mnoga gospoda i prijatelji, jedni kao uvari ovdašnjih arkiva, pruaju mi sa najveom pripravnosti spise odnosee se na poviest hrvatsku, a drugi svojim historijskim materijalom, što su ga za poviest našu po raznih arkivih sakupili, podavaju mi isti na porabu. Svim ovim zasad sveukupno od srdca za ljubav hvalim, dok im se u prvom dielu ove knjige poimence neoduim. Da ovoga djela ve sad jedan dio na sviet izlazi, ima se zahvaliti i rodoljubivoj hrvatskoj vladi, koja mi je obzirom na veliku potrebu ovakve knjige smanjila broj sati slubovanja na ovdašnjoj gimnaziji, da uzmognem što prije ovo djelo na kraj privesti. Budi joj zato srdana hvala!
Pisao sam ovu knjigu s ljubavi, kako ištu zakoni historijske umjetnosti za narodnu poviest, a elim od srdca, da ona i što veom
ljubavju urodi.
Tade Sm.iiklas.
SADRAJ.
T r e a d. o b a_ Knjiga deveta.
Od g:Jdine 1526-1606.
Ferdinand I. od god. 1527-1564.:
Hrvatska prije izbora novoga kralja. - Izbor Ferdinandov za kralja hrvatskoga u Cetinju l. januara god. 1527. - Borba izmedju Fer­ dinanda i Ivana Zapolje. - Sulejmanova velika vojna god. 1529. - Nastavak razprc medju oba kralja - Sulcjmanova vojna i Nikola Juriši u Kiseku god. 1532. - Primirje s Turci. -Vojna Katziane­ rova god. 1537. - Mir sa Ivanom Zapoljom god. 1538. - Rato­ vanje Hrvata s Turci. - Smrt kralja Zapolje. - Turska osvaja Ugarsku i Slavoniju god. 1541.- Nova vojna Sulejmanova god. 1543. - Ban Nikola Zrinski. - Gubitak zapadne Slavonije. - Mir s Turci god 1547. - Rat sbog Erdelja i prvo obsiedanje Sigeta god. 1556. - Primirje. - Zaglavak. . . . ................................ .
Maksimilijan od god. 1564-1576. :
Osoba kraljeva. - Odnošaj prema Turkom i nazori Nikole Zrinskoga. - Zametak novoga rata. - Obrana Sigeta god. 1566. - llanovanje Gjure Draškovia. - Obrana hrvatske krajine. - Kralj prema ustavu kraljevstva. - Uzroci seljake bune. - Seljaka buna god. 1573. -
Strana
3
7-53
Poslicdice njene.- Boj kod Budakoga god. 1575. -Smrt kraljeva. 53-76
Rudolf od god. 1576-1606.(8):
Osobnost kraljeva. - Male navale Turaka. -- Gradnja Karlovca god. 1579. - Ban Ungnad. - Provale Ferhadpaše. -Vojne Hasan­ pai!e pod Siskom i Bišem. - Pad Biša god. 1592. - Obsiedanje Siska. - Posliedicc. - Veliki turski rat od god. 1593-1606...... 70-92
Hrvatska u XVI. vieku:
II
Blrana
- Ban. - Sabor i prava njegova. -- Odnošaj prama Ugarskoj. - Vjera i crkva. - Škole. - Trgovina.. ...... . ......... . .. 93- 112
Knjiga deseta. Od godine 1607-1699.
Matija II. od ,qod. 1608-1616.:
o~obnost kraljeva. - Seoba naroda. - Banstvo i krajina. ::- Vjerske razpre. -- Smutnje u Ceskoj.- Uskoki rat od god. 1606- 1617. - Borba radi krajine. - Konac Matijin ....................... . .. . ll5- 132
Ferdinand II. od god. 1619-1637.:
Kraljeva osoba. - Buna Bethlenova. - Savez Hrvatske sa austrij­ skimi zemljami. - Banovanje Nikole Frankopana. - Hrvati u triest­ godišnjem ratu. - Posliedice toga rata. - Vlasi u krajini i njihove slobode god. 1629. - Nemiri vlaha. - Nastojanje Hrvata o crkvi i knjizi crkvenoj.... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132-147
Ferdinand III. od god. 1637-1657.:
Kraljeva osobno~t. - Hrvati u triestgodišnjem ratu. - l'ojav brae Nikole i Petra 7-rinskoga. - Posliedice triestgodišnjega rata za Hrvatsku. - Nastojanja bekoga dvora o centralizaciji. - Pitanje krajine god. 1651.- Banovanje Nikole · 7-rinskoga. --Vojevanje Petra 7-rinskoga s Turci. - Konac .Ferdinanda III. . . ..... .. . ...... . .. 147- 157
Leopold I. od god. 1657- 1699.:
Osobnost kraljeva. - Pitanje krajine. - Priprave k novomu tur­ skomu ratu. - Novi Zrin. - Turski rat god. 1663. - Pobiede brae Zrinskih i slava njihova. - Na~tavak turskoga rata. - Bitka kod sv. Gotharda i mir u Vašvaru god. lti64. - Nezadovoljstvo sbog mira. - Smrt Nikole 7-rinskoga. - Uzroci uroti Zrinsko-Frankopan­ skoj. - Urota 7-rin~ko-Frankopanska od god. 1665-1671. - Ra.z­ sulo roda Zrinsko-Frankopanskoga. - Posliedice urote za Hrvatsku. --- Banski namjestuik Nikola Erdedi.- Posliedice urote u Ugarskoj. - Obnova banstva god. 1680. - Povod velikomu turskomu ratu za o~>lobodjcnje. - Turski rat za oslobodjenje od god. 1683 - Hl99. - 1t1ir u Karlovcih god. 1699 . .... . ........ . .................. . ... 157- 233
Hrvatska u XVII. vieku:
Granice zemlje. - Obrana zemlje. - Krajina i .-azdioba njena. Slavonija u tursko doba. - Lika i Krbavu u tursko doba. -Ustav zemlje. - Sabor i njegova prava. - Ban i njegova vlast. - Vjeru. - Škole. -- Knjievnost. - Obrt i trgovina. - Dalmacija i Du- brovnik u XVI. i XVII. vie ku. -Knjievnost dalmatinsko-dul>rovaka. 231-278
m
e t v :r t a. d o b a.. Knjiga jedanaesta.
Od godine 1700-1790.
T,eopold I. (konac) oil god. 1700-1705.: st,ana
Oznaka nove dobe. - Španjnlxki nasliedni rat. - Krajina. - Buna Rakoczyeva i smrt Leopolda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2il1-287
Jo8ip I. od god. 1705-1711.:
o~obnost kraljeva. - Nastavak španjolskoga nasliednoga rata i bune Rakoczyeve. - Krajina god. 1708. - Szatmarski mir god. 1711. - Odnošaji u Hrvatskoj. - Smrt Josipova ....................... 287-924
Karlo III. od _qod. 1711-1740.:
Osobnost kraljeva i odnošaji prema Španjolskoj. - Hrvatska prag­ matika sankcija god. 1712.- Turski rat od god. 171iJ-1718. -Mir u Poarevcu god. 1718. - Pragmatika sankcija u drugih kraljevih zemljah. - Uredjenjc sudstva u Hrvatskoj. - Borba za samostalnost banske vlasti. - Poetak uredjcnja hrvatske krajine god. 17H4. Novi rat s Turci od god. 1736-1739 .......................... 295-311
Jl{arija Terezija od _qod. 1740-1780.:
Osobnost kraljice. -··- Njezin poloaj. - Krunitba. - Hrvati u austrij- skom naslicdnom ratu <lo mira u Dradjanih god. 174fJ. - Ure- djenje Slavonije, slavonske i gornje krajine god. 1745. - Uredjenje banske krajine god. 1749.- Slavonija prema Ugarskoj.- Povod se- ljat:kim bunam u Hrvatskoj. - Seljake bune god. 17iJfJ. - Poslie- dicc njihove i uredjenje upanija god. 1756. - Hrvati u sedmogo- dišnjem ratu. - Sabor ugarsko-hrvatski god. 1761. - Josip suvla- dalac. --Hrvatsko namjestniko viee god. 1767.- Spojcnje primorja i grada Rieka sa Hrvatskom god. 177G. - Dokinue hrvatskoga na­ mjestnikoga vica god. 1779. - Konac Marije Terezije. . . . . . . . . . . 311-355
,Josip II. od god. 1780-1790.:
Osobnost kraljeva. - .Josipove vjerozakonske reforme. - Reforme upravne. - Ban Ballaša. - Rat s Turskom od god. 1787-1790.- Opoziv reforma i smrt Josipova ................................. 355-369
Hrvatska ~f XVIII. vieku:
Ban. - Sabor i· njegova prava. - upanije i njihov djelokrug. - Slika hrvatske krajine. - Crkva. - Vjera. - Škole. - Knjievnost. - Trgovina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 869-384
Knjiga dvanaesta. Od go:iine 1790-1848.
Leopold II. od god. 1790-17.92.:
Osobnost kraljeva. - Povratak ustava. - Priprave ugarsko-hrmt- skomu saboru od god. 1790. - Sabor. - Smrt Leopoldova ........ 887-397
IV
Franjo II. od god. 1792-1835.: Stt·ana
Kraljeva osobnost. - Poetak francezkih ratova. - Rat sa Napo- leonom do campofonnijskog mira god. 17!)7, - Kralj Franjo dobije Dalmaciju. - Slika njena. - Francezki rat do mira u Liinevillu god. 1801.- Kralj Franjo prima god. 1804. naslov cara austrijanskoga. -- Novi rat s Francezkom do pounskoga mira god. 180ii. - Slika Dalmacije pod francezkom vladom.- Pad Dubrovnika god. 1806. - Rat s Francezkom do mira u Schiinbrunnu god. 1809. - H;vatska preko Save pod Francezkom od god. 1809-1814. -- Novo uredjenje Hrvatske preko Save god. 1815. - Vladavina austrijska Metterni- chova od god. 1815-1825. - Sabor ugarsko-hrvatski god. 1825.­ Magjarski jezik za Hrvatsku. - Poetak osviešivanja Hrvatske god. 1832. - Grof Janko Draškovi. -Sabor hrvatski. - Ugarsko­ hrvatski sabor reforma i navale Magjara na cielokupnost i narod- nost hrvatsku. - Poetak preporoda hrvatskoga s Ljudevitom Gajem god. 1835.- Konac vladanja kralja Franje ....................... 397-444
Ferdinand V. od god. 1835-1848.:
Osobnost kraljeva. - Borba Hrvata za svoju narodnost. - •Danica ilirska•. - itaonica u Zagrebu. - Magjarska stranka u Hrvats~oj. - Ban Haller. - Priprave saboru. - Sabor ugarsko-hrvatski god. 1843. Sukobi u Zagrebu god. 1845. -- Sabor hrvatski. -Knjievnost hrvatska od god. 1835-1846.- Sabor hrvatski god. 1847. - Sabor ugarsko­ hrvatski god. 184 7--1848. - Metel Oegovi. - Poetak pre vrata. - Ugarsko ministarstvo. - Pokret u Hrvatskoj. - Ban Jelai('. - Njegove odredbe. - Priprave saboru. - Inštalacija banova. - Sabor. - Ban Jelai svrgnut. - Priprave ratu. - Hat naviešten. . . . 444--496
TREA DOBA.
KNJIGA DEVETA.
(Smiikla• : Povje81 hrval•ka. ll.)
KRAL JI : F e r d i n a n d J. (1527-1564). M a k s imi lija n (1564-1576). Rudo 1 r (1576-16o6(8)).
lJANI : Fr a n j o B a a n (1526- 1533). Iv a n Karl o vi (1527-1531). Od g. 1533-1537· neima bana. T omo Nadafdi (1537 - 1540). Petar K eg levi (1537-1542). Nikola Zrinski (1542- 1556). P e t ar Er d e d i (1557-1567). Franj o Frankopan Slunjski (1507 - 1572). Gjuro biskup D r a~ k ovi (1567- 1578). Gašpar Alapi (1575-1578). Kr s t o U n g n a d (1578-1584). Tom o Erdedi (1584- 1595). Iv a n Dr a Sk o v i (1596-tbos).
a pristupu k poviesti hrvatskoj za dobe Habsburga obazrieti nam se valja najprije na tadanji poloaj Hrvatske. Narod hrvatski branio se je bio ve preko sto godina od velike azi­
jatske sile, dok je u šestnaestom vicku dospio u strašnu d\·iestoljetnu borbu za narodni obstanak. Turska sila dospjela je po ve­ likom sultanu Sulejmanu L na vrhunac svoje moi. Odmah u poetku svoje vladavine osvoji on otok Rhod, zame mu gospodstvo na sredo­ zemnom moru, Algir i Tripolis, obale sjeverne Afrike i sve zemlje a dolje do Nubije osvojiše vojske njegove. Mornarica njegova takmila se s brodovljem svih vlasti kršanskih na sredozemnom moru kroz cieli šestnaesti viek. Gizdava Venecija milosti je iskal11, Italija strepila, a Španija badava kušala boriti se s ovom premonom silom na moru. Na kopnu otvori si Turska osvojenjem Biograda vrata u Ugarsku i Hrvatsku, te se je doskora vijao turski konjski rep u srdcu Europe nad priestolnicom Ugarske. U Aziji zavlada Sulejman iz Bagdada per­ zijskim zaljevom i arabskim morem do indijske zemlje. POd ogranci Alpa i Himalaja palili su u ovom vieku opori turski. Kao što su u pradavno doba poviesti veliki despote azijatski ganjali ciele narode, da ih u druge zemlje prebace, tako su sada Turci kršanski narod pred sobom tjerali, da ga u svojem velikom carstvu raztoe .
*
KNJIGA DEVETA.
Pokoriti sav kršanski sviet i satrti mu glavu u samom Rimu, to je bio zadnji cilj ednomu krvi kršanske silnomu Sulejmanu, kada je više puta sam glavom sa svom sjajnošu izilazio u Europu na elu svojih strašnih vojska.
Kr š a n s k i s v i e t iliti respublica christiana stoji p rama ovoj sili po lomljen. N ova vjerska naela, rušei mo i ugled pape rimskoga i katolike crkve, uzdrmala su jedinstvo kršanskog svi eta zapadne Europe. Papa rimski, njeko duša i pokreta svim obranam i navalam kršana na nekršane, stoji sada zameten u razprah vjerskih, a nje­ gova glasa neslušaju narodi. Vapaji iz Hrvatske i Ugarske na kršanske vlasti završuju uviek: ako ovaj .antemurale christian ita tis" propadne, propalo je sve kršanstvo ! Pape su podupirali ove prošnje, ali liepo ree ve papa Hadrian VL : "Više ste štete kršanstvu uinili vi kra­ ljevi kršanski neslogom svojom, nego li Turci, premda svi mislimo i znamo, da su pres ilni."
Francezka je stajala u ovom vieku u neprekidnom prijateljstvu s visokom portom samo za to, da kua Habsburg nenadmaši svojom prevlasti Francezku. U Njemakoj pomutila je bjesnoa protestantske vjere na toliko duhove, da je sam Martin Luter morao ustati proti nauci, koja se je stala širiti. Kako je "naš njemaki narod" - veli Luter - .pol vraga pol ovjeka, njeki upravo ele, da Turci dodju i zavladaju." Vidi se - veli dalje o knezovih - da nije bog kod nas, jer neda našim knezovom toliko snage i duha, da ozbiljno o ratu s Turci rade. Toliki se sabori u to ime sastaju, a ništa se nikada neuradi, kao da se bog ruga našim saborom, pak daje vragu go­ spodovati, dok Turci nepro vale i samu Njemaku neosvoje. Neka nepuste kršanski vladari, da se pojedini kraljevi sami u boj s Tur­ inom upuste, kako je to do sada bivalo, .da Turin prodre danas kralja ugarskoga, sutra kralja poljskoga, a narod se naš izdaje, na mesnicu vodi; u ludo se krv prolieva." esa nije mogao postii papa rimski, nije dakako postigao niti Martin Luter, jer smueno drutvo ljudsko, kakvo je onda bilo u Europi, nikada dalekih koristi niti po­ gibelji progledati nemoe.
im je manja briga bila zapadnim kršanskim narodom, kako turska sila u zemljah hrvatskih, ugarskih i austrijskih napreduje, tim je ua sveza za zajedniku obranu nastajala medju Hrvatskom, Ugar­ skom i austrijskimi zemljami. .Samo radi obrane naše svjete vjere biramo Te," vele Hrvati novomu kralju Ferdinandu, .kad su nas svi kralji zaboravili!"
FERDINAND PRYI. 5
Po elji susjednih zemalja imao je u šestnaestom vieku ban hrvatski pucanjem iz lumbarada i paljenjem vituljaa naviestiti dolazak Turaka. Iz Ribnika pukla je lumbarda, da naviesti preko Metlike cieloj Kranj­ skoj, a od Drave pucalo se, da se nastavi s jedne strane u Štajersku, s druge u Ugarsku do Dunava, a od Altenburga i Kiseka tekao je dalje glas u austrijske zemlje. Ovaj zakljuak sabora svih austrijskih zemalja (n Insbruku 1538.) karakteriše nam nov savez zemalja i naroda uz Dunav, Savu i Dravu, od kada sn dobile jednoga vladara. Za obranu ovoga saveza i za slavu kršanstva stoji hrvatski narod kao ivi zid. Sn­ sjedne u nevolji zahvalne zemlje rado su Hrvatsku nazivale .antemu­ rale christianitatis", a osobito austrijskih zemalja. Hrvatska na skrajnih tokah periferije novoga saveza zadobila je najvee rane na svojem na­ rodnom tieln, doim je komad po komad odpadao u drielo nezasitnomu neprijatelju. U ovo vrieme nasta medju narodom otimajuim se od smrti strašna ali istinita poslovica: B o g v i s o k o a e ar d a l e k o.
Kroz puste vjene ratove bez odmora prolaziti emo u šestnae­ stom vieku, ali iz krvavih muenikih djela otaca svojih crpsti emo sladku utjehu, da n najstrašnijih i najzdvojnijih asovih Hrvati neoka­ ljaše imena svoga. "ivi Turkom nopredajimo se", moe se rei, da je geslo Hrvatom n šestnaestom vieku.
Samo nam se sobom nudja, da u ovom kratkom pogledu okom svrnemo na obseg zemlje i na one rodove, na kojih je poivala snaga i ugled kraljevstva. Hrvatska je prije mohake bitke oslanjala s iztoka obranu svoju na jake gradove uz Dunav i Savu, od kojih je bio znamenit na utoku Drave u Dunav dobro utvrdjeni O s i e k i pri utoku Drine u Savu na savskom poluotoku jaki grad Ra a. Uza Sa\'U imao je i kralj i drugi moguni velikaši gradove svoje, koje su sami po mogunosti branili, a narod ih je popravljao i utvrdjivao. Znatniji :m bili Br o d i K o b a š pri otoku Orljave u Savu, Gr a d i š k a zaštiena s juga Savom, a od sjevera i ir.toka nepregazivimi movarami. Hrvatska je granica tekla dalje uz Vrbas rieku, na kojoj je bila B a nj a l u k a grad na obie strane Vrbasa i Vrbasom u polukrug oblieveno J aj e e, kojega kapetan je radi va­ nosti mjesta za poslednjih kraljeva ugarskih imao naslov kapetana ili bana od Jajca. Od Jajca na jugoiztok nestalnom i više puta pre­ lomljenom crtom završivala se obranbena crta Hrvatske sa nepredo­ bitnim K l i s o m povrh Spljeta grada, gdje su negda dane rado bo­ ravili kraljevi naše krvi. Iz Klisa obuhvaaju Zagorje a ostavljaju
primorje tekla je granica nz Velebit do mora, na kojem su cvali Senj, Bakar i Rieka.
6 KNJIGA DEVETA.
U ovo v-rieme bili su u cvietu mnogi mogui hrvatski rodovi, koji su od davnih vremena resili povjest svoga naroda. Izmedju Vrbasa i Une natjecali su se bogatstvom i prostranstvom zemalja grofovi Ela­ gajski sa Keglevii i na sjeverozapadnoj strani prema Uni sa Frankopani Trakimi. Vei dio Like i Krbave bio je u ruku roda Karlovia, a na primorju glavni gospodari Frankopani Ozaljski. Izmed Une i Kupe na milje daljine širili su se posjedi Zrinskih. U za Savu i preko u Bosnu i uz Kupu bio je bogati biskup i kaptol zagrebaki. U Mosla­ vini podigao se netom rod Erdeda. Uz Posavje slavonsko po liepih plodnih zemljah vladali su Kaniaji i Zapoljski, a uz Podravje Banfi ili Banovii i Morovii, doim je u srednjoj Slavoniji bio jak od sta­ rine rod Prodania, sada zvanih N adadija. U liepom Zagorju bilo je Draškovia i Baana i mnogo drugih rodova. Nemoemo ovdje izbra­ jati mnogobrojnih plemikih rodova raztresenih po svem kraljevstvu, od kojih su mnogi dali odline branitelje svomu narodu u ovo vrieme neizmjerne premoi turske, a teajem pripoviedanja dogodjaja izai e
i onako na pozorište povjesti.
--y-
I.
Mohakom bitkom 29. augusta 1526., gdje je poginuo mladi 1526.
kralj Ljudevit IT. i na bojnom polju ostali najmoguniji velikaši i biskupi Ugarske, pala je sva iztona ravna Slavonija pod tursko gospodstvo. Liepi gradovi uz Dunav: Erdut, Ilok, Dalj i Osiek diuim se do oblaka plamenom i dimom, a i jaukom kršan- skih duša navješivahu, kuda se kree dvie sto hiljada Sulejma-…