Bilten 2007-2/3

›2007-2/32007-2/3‹

HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

Nakladnik:

HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

Za nakladnika:Katica Vugrin~i} Tom~i}, mr. pharm.

Urednik:dr. sc. Vladimir Grdini}, red. prof. u m.

Lektura:Tomislav Salopek

Adresa uredni{tva:Bilten HLJK / Hrvatska ljekarni~ka komora, Marti}eva 27/III, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Telefon: 46 16 017, 46 16 805; telefaks: 46 16 017e-mail: hljkºhljk.hr; http: /www.hljk.hr

Radno vrijeme: ponedjeljak 12-20 h, utorak do petak 8.00-16.00 h@iro ra~un: Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, broj: 2360000-1101243041

Slog i tisak:Denona d.o.o., Zagreb

Naklada:2 800

ISSN:ISSN 1846-1794

GODI[TE II. RUJAN 2007. BROJ 2.-3.

Sadràjuvodnik 67Dobre vijesti 67

~lanci 75Liberalizacijska kretanja u europskom ljekarni{tvu [1] 75Krivotvoreni lijekovi 78Postanak i suzbijanje krivotvorina lijekova 82

izvje{}a 91Pregled poslovanja HZZO-a u 2006. 91Rad Komore u razdoblju od oùjka do lipanja 2007. 97Izbori za zastupnike Glavne skup{tine HLJK-a 102PharmaCon 2007: Europski studentski kongres o budu}nosti farmacije 109Godi{nja skup{tina i simpozij PGEU 110

rasprave 115Zlouporaba OTC proizvoda koji sadràvaju pseudoefedrin 115Promet otrovima u ljekarni 118

zakonodavstvo 121Izmjene i dopune Odluke o maloprodajnim cijenama lijekova 121Primjena Odluka o na~inu oblikovanja maloprodajnih cijena i drugih sredstava,

koji nisu predmet ugovaranja s HZZO-m 123Prikaz Zakona o lijekovima 124Gospodarenje medicinskim otpadom 129Najvi{a zakupnina 130

obavijesti 131Uplata godi{nje ~lanarine 131

Sudjelovanje u stru~nim i znanstvenim projektima 131

teme 133Djelokrug rada farmaceutskog tehni~ara 133Ljekarnici se u Danskoj vi{e cijene nego lije~nici 134Te`nja prema osiguranju farmaceutskih kompetencija 135

jezik 139Farmaceutski o ambalaì 139Zbirka pu~kih naziva u hrvatskim ljekarnama. I. dio: uvod i literatura 143Zbirka pu~kih naziva u hrvatskim ljekarnama. II. dio: materija medika A-E 147

prilozi 157EudraPharm – izvor informacija o lijekovima 157

iz ureda 159Rok valjanosti recepta 159Knjiga narkotika 159Nadzor nad specijaliziranim prodavaonicama lijekova i medicinskih proizvoda 159Udruga farmaceutskih tehni~ara 159Popis kozmeti~kih i drugih sredstava u ljekarnama 160

podsjetnikLjekarni~k spomendan

67

uvodnikDobre vijesti

Pred vama je dvobroj ovo go di{-njeg Biltena u kojem vam donosimo dobre vijesti. Nakon vi{e od devet mjeseci ne-zadovoljstva pacijenata i ljekarnika, zah-tjeva za izmjenom Pravilnika o na~inu razvr-sta vanja lijekova te propisivanju i izdavanju lijekova upu}ena Ministarstvu zdravstva, do pisa za javnost, priloga i izjava za Televi-ziju, postignut je dogovor s Hrvatskom lije-~ ni~kom komorom (HLK) o zamjeni pro pi-sanog lijeka istovrsnim lijekom u ljekarni.

Ministar zdravstva je 4. srpnja 2007. orga-nizirao stru~nu rasprava na temu generi~kih lijekova i izmjene Pravilnika. Stav o mo gu-}oj zamjeni istovrsnih lijekova koju provodi ljekarnik podràla je ve}ina sudionika ra-sprave. Uz predstavnike Hrvatske ljekar ni-~ke komore (HLJK) i HLK u raspravi su su-djelovali predstavnici Hrvatskoga farma-ceutskog dru{tva (HFD), Agencije za lije ko-ve i medicinske proizvode (ALMP), Hrvat-skog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), Hrvatskoga lije~ni~kog zbora (HLZ): Dru{tva za klini~ku farmakologiju i Dru{tva za obiteljsku medicinu. Na potre-bu izmjene Pravilnika tijekom vo|enja ra-sprave upozorila je i predstavnica Mini-starstva zdravstva (MZ), koja je istaknula probleme u praksi i nezadovoljstvo koje ova odluka izaziva kod pacijenata. Sprem-nost na dogovor iskazali su predstavnici HLK-a, a stavove ve}ine prihvatili su i pred-stavnici HLZ – Dru{tva obiteljske medici-

ne. Zaklju~eno je da se uz suglasnost dviju komora izmijene prijeporne i stru~no {tet-ne odredbe Pravilnika na dobrobit pacije-nata i cijeloga sustava zdravstva.

Dogovorom dviju komora ispunjen je uvjet ministra zdravstva za izmjenom Pravilnika. O~ekujemo da }e do objave ovoga broja Biltena, Ministar zdravstva prihvatiti zajed-ni~ki prijedlog ljekarni~ke i lije~ni~ke ko-more i donijeti izmjenu Pravilnika. Tim do-govorom omogu}uje se ljekarniku da, u slu~aju nedostupnosti lijeka, ili u slu~aju hit nosti, moè bez suglasnosti lije~nika i uz pristanak pacijenta propisani lijek za-mijeniti istovrsnim. Uvjet je da lije~nik na recept nije stavio oznaku «ne zamjenjuj».

Usput re~eno, u Republici Sloveniji je pro-blem zamjene lijekova rije{en nakon tri go-dine, i to dolaskom novog ministra zdrav-stva, nakon promjena u politici lijekova te uvo|enjem obvezne generi~ke zamjene (supstitucije). Hrvatski cilj – uvo|enje ge-neri~ke supstitucije kao prakti~ne i obvez-ne mogu}nosti za ljekarnika nije u potpu-nosti ostvaren. Dogovor dviju komora na-predak je u suradnji ljekarnika i lije~nika, napredak u me|ustrukovnim odnosima i u

BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE II : 2007 - 2/3

68

ostvarivanju djelokruga rada ljekarnika u skla du sa smjernicama WHO i stru~nim zna njem ljekarnika. Nadamo se da od sada Republika Hrvatska ne}e ostati jedina eu-ropska dràva u kojoj je ljekarniku bilo za-branjeno zamijeniti propisani lijek istovrs-nim.

Dugovanja ljekarnamaDugovanja ljekarnama

Proteklih mjeseci javnost i odgovorne strukture vlasti upozoravali smo na pro-blem dugovanja HZZO-a prema ljekarna-ma koji prijeti poreme}ajima u opskrbi lijekovima. Uz nekoliko pisanih priop}enja i izjava za medije upu}eni su dopisi Vladi Republike Hrvatske i Saboru te je odràno nekoliko sastanaka u MZ-u i HZZO-u. Na najavu ministra zdravstva o izdvajanju do-datnih tek 500 milijuna kuna iz dràvnoga prora~una, namjenski za podmirivanje du-gova ljekarnama, reagirali smo novim upo-zorenjem upu}enom prema Vladi i javno-sti, i to uz obrazloènje da se na ovaj na~in ne rje{ava problem dugovanja ljekarnama i sigurne opskrbe lijekovima. Sve nas je ugo-dno iznenadila odluka Vlade RH, koja re-balansom prora~una izdvaja 1,2 milijarde kuna za podmirivanje duga ljekarnama, a rok pla}anja nakon vi{e od deset godina, nadajmo se, dovodi na ugovorenih 120 dana. Prihva}en je i zahtjev HLJK-a da se dug HZZO-a isplati izravno ljekarnama.

U mjesecima koji slijede HZZO }e nastavi-ti s isplatama ljekarnama, i to u mjese~nim iznosima od po 200 milijuna kuna. Uz

sada{nju razinu potro{nje od 250 milijuna kuna, dug ljekarnama }e porasti izvan ugo-vorenog, ali za sada u podno{ljivu roku koji ne}e ugroziti opskrbu lijekovima. Drà-va realnim planiranjem izdataka za lijeko-ve, naime, mora osigurati sredstva za lijeko-ve na recept u skladu s njihovim tro{kovima, ili nas uskoro opet o~ekuju isti problemi.

Aktivnosti, doprinos i uspjesi Komore u rje-{a vanju egzistencijalnih problema ljekar ni-{tva i ovaj put nagla{ava i dokazuje va`nost i ulogu Komore kao strukovne organizacije koja neprekidno {titi interese ljekarni{tva i name}e potrebu njezina boljeg organizi-ranja, ponajprije u svrhu o~uvanja ljekar ni-{tva kao zdravstvene djelatnosti. Me|utim, nu`nu potporu ljekarnika i/ili pacijenata ne dobivamo, {tovi{e, samo nekriti~ke ocjene pojedinih ~lanova o radu Komore. êsta upo zorenja i sugestije Komore da se o svim problemima nastalima zbog primjene Pravilnika obavje{tava MZ nisu bila pri hva-}ena i provedena u praksi. Ministar nas je, naime, vi{e puta upozoravao da Ministar-stvo i HZZO nisu dobili nikakve dojave i/ili primjedbe o kakvim problemima koji na-staju u vezi sa zamjenom lijekova.

Sli~no se ponovilo i nakon upozorenja za javnost o dugovanjima HZZO-a prema ljekarnama i mogu}im nesta{icama. Ljekar-nici su ~lanovi HUP-a, Udruge poslodava-ca u zdravstvu, a dobavlja~i i proizvo|a~i su organizirani u svoje udruge. Osim pot-pore iz HUP-a, svi su ostali nijemi prema jav nosti i to je njihov doprinos rje{avanju ovih problema i podr{ka Komori. Ne izne-

II : 2007 - 2/3 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE

69

na|uje ni izjava jednog od ~elnih ljudi dobavlja~a koji upozorava da njima pro-blem nisu dugovi ljekarni, nego dugovi bolnica. Kada se zna da je njihova politika preuzimati ljekarne na ime duga, tada je jasna i pozadina ove izjave. Pla}anjem duga za lijekove poloàj ve}ine ljekarni fi-nancijski }e biti znatno bolji, {to }e oteàti njihovo preuzimanje i pove}ati cijenu nji-hove prodaje.

Hrvatska farmakopejaHrvatska farmakopeja

Potkraj travnja u Rijeci odràn je me |u-narodni skup pod nazivom «Farmakopejski dani» na kojem je predstavljena Hrvatska farmakopeja 2007 s komentarima (HRF 2007) koja je 4. travnja 2007. stupila na snagu.* Izradbom Hrvatske farmakopeje ispunjene su preuzete obveze koje proizla-ze iz Konvencije o izradbi europske far-makopeje koju je Republika Hrvatska pot-pisala 14. rujna 1994. Na ovaj je na~in Hrvatska preuzela obvezu da }e u na{oj zemlji biti prihva}ane i primjenjivane sve norme za lijekove koje su objavljene u Eu-ropskoj farmakopeji. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima propisao je pro-vedbu tih zahtjeva primjenom Hrvatske farmakopeje, koja ~ini propis koji utvr|uje zahtjeve izradbe, kakvo}e i postupke za provjeru kakvo}e lijekova i medicinskih proizvoda, a odgovaraju}e je povezan i

uskla|en s Europskom farmakopejom. Pi-sana hrvatskim jezikom s umetcima na la-tinskom, francuskom i engleskom jeziku, s tekstovima koji su izrazito nacionalni doda-tak, te sa za{titnim znakom izvedenim slo-vima ra~unalne glagoljice, ova knjiga ima zapaèno nacionalno obilje`je. U predgo-voru HRF-a 2007 ministar zdravstva izra-àva uvjerenje da }e «ova knjiga imati svoju ulogu kao nezaobilazan priru~nik u farma-ceutskoj industriji, ljekarnama i regulator-nim tijelima, ali i kao ud`benik u sveu~ili{noj nastavi». Ovaj priru~nik slijedi vi{e od stolje}a dugu tradiciju izradbe farmakopeje na hrvatskom tlu, ~ime se èli, ponajprije u ljekarni{tvu, olak{ati i pojednostavniti pri-mjenu Farmokopeje.

Komora pri tome isti~e da je ova knjiga obvezan priru~nik za svaku ljekarnu.

Nakon po~etnog odu{evljenja u ljekarni{tvu, jer je Hrvatska nakon ~etrnaest godina do-bila farmakopeju kao vaàn znak nacional-ne osobnosti i prepoznatljivosti hrvatskoga ljekarni{tva, uslijedila su iz dijela ljekarni{tva reagiranja na sadràj HRF-a 2007. O~e-kivanja da }e svojim sadràjem HRF 2007 slijediti prethodne farmakopeje, tre}u i ~etvrtu jugoslavensku, nisu se obistinila. Ove su reakcije u dijelu ljekarni{tva isklju-~ivo posljedica nepoznavanja preuzetih obveza Republike Hrvatske koje proizlaze iz potpisane Konvencije, ali i postoje}ega stanja i na~ina rada u ljekarni~koj praksi. Industrijska proizvodnja lijekova, uz pri-mjenu standarda kojima se jam~i kakvo}a lijekova, u potpunosti je ili dobrim dijelom

* Hrvatska farmakopeja stupila je na snagu na temelju ~lanka 64. stavka 2. Zakona o lijekovima i medicin-skim proizvodima (NN, br. 121/2003 i 177/2004).


70

zamijenila galensku i magistralnu izradbu pri pravaka u ljekarnama.

Propisi u Hrvatskoj nalaù obveznu potvr-du identiteta ljekovitih i inaktivnih tvari koje se upotrebljavaju za izradbu galenskih i magistralnih pripravaka te obvezu provjere kakvo}e svih galenskih pripravaka. No, stru~nim su nadzorom utvr|ene nepravil-nosti u postupcima izradbe galenskih i ma-gistralnih pripravaka u nekim ljekarnama.

Nakana Komore nije galensku proizvodnju preseliti iz ljekarne u galenske laboratorije, nego jam~iti kvalitetu izra|enih galenskih i magistralnih pripravaka u skladu s farmako-pejskim standardima. Cilj je Komore da se u ljekarnama izra|uju galenski i magistralni pripravci u skladu s farmakopejskim propi-sima da bismo na{im pacijentima mogli ponuditi kvalitetan i u~inkovit pripravak.

U postizanju toga cilja Komora ima obvezu pokrenuti rje{avanje ovoga problema i predloìti ure|ivanje podru~ja izradbe ga-lenskih i magistralnih pripravaka koriste}i se vlastitim i iskustvima drugih dràva, a istodobno po{tuju}i standarde koje pred ljekarni{tvo postavlja Europska farmakope-ja. Izmjene i uskla|ivanje postoje}ih propi-sa te izradba priru~nika ili dodatka HRF-a 2007 neki su od va`nih zadataka Komore u idu}em razdoblju.

Stru~ni skupoviStru~ni skupovi

U neposrednoj pro{losti odràno je neko-liko va`nih stru~nih skupova. Po~etkom

svibnja odràno je u Vara`dinskim toplica-ma savjetovanje farmaceuta, a tema je bila «Farmaceutska struka u hrvatskom zdrav-stvu». Savjetovanje je zapo~elo tematskim predavanjem ciljano na temu «Budu}nost ljekarni{tva u hrvatskom zdravstvu», a pod nazivom Deregulacija u ljekarni{tvu, koje je odrào predsjednik Komore.

To i druga predavanja o problemima s koji-ma se susre}u ljekarnici u svojem radu popra}ena su zanimljivom raspravom i pi-tanjima prisutnih. Neke od istaknutih pro-blema Komora je uklju~ila u plan svojih aktivnosti za idu}e razdoblje.

Liberalizacija*, a i deregulacija** u ljekar-ni{tvu veliki je problem s kojim se susre}e ljekarni{tvo u Europi. Nezadovoljni su i ljekarnici u zemljama s tradicionalno stro-go reguliranim ljekarni{tvom, kao i ljekar-nici u zemljama koje ve} imaju dereguliran sustav. Svi upozoravaju na te{ke posljedice koje }e izazvati deregulacija i na potrebu da se ljekarni{tvo o~uva kao dio zdrav-stvenog sustava s ljekarnicima kao viso-koobrazovanim zdravstvenim stru~nja ci ma koji se skrbe za zdravlju pacijenata i svih stanovnika. PGEU isti~e potrebu da sve ~la-

* Pod liberalizacijom u ljekarni{tvu misli se na uvo|enje liberalnih zamisli u stru~no poslovanje, postupak osloba|anja od stega, davanje ve}ih sloboda mi{ljenja, poticati novo organiziranje ljekarni{tva i omogu}avanju privatnih inicijativa [V.G.].

** Pod deregulacijom se smatra poni{tavanje ranije uspos tavljene regulacije ljekarni{tva smanjenjem broja i opsega zakona te pove}anjem njihove transparentnosti [V.G.].


71

nice obavijeste svoje ~lanstvo o ovim pro-cesima i posljedicama za ljekarni{tvo. U ovom i u idu}im brojevima Biltena izvje-{}ivat }emo o svim novostima i zbivanjima u podru~ju liberalizacijskih procesa u EU.

U drugoj polovici svibnja odràn je u Du-brovniku me|unarodni kongres Pharma-Con 2007 o budu}nosti farmacije. Kon-gres u organizaciji studenata na{eg fakul-teta, po sadràju i aktualnosti predavanja i vode}im europskim stru~njacima kao pre-dava~ima, bio je velika prigoda za stjecanje novih znanja, upoznavanje s globalizacij-skim procesima i s njihovim utjecajem na ljekarni{tvo, s iskustvima i vizijama budu}eg razvoja ljekarni{tva i farmacije. Nepre po-zna vanje spomenutog kongresa i njegova sadr ̀ aja od hrvatskih ljekarnika sve nas je neugodno iznenadilo. Moèmo postaviti pitanje: Jesmo li svjesni opasnosti koje prijete ljekarni{tvu?

Na na{e skupove poku{avamo i uz mnogo napora uspijevamo dovesti po nekog stru~-njaka iz inozemstva da nam prenese svoje znanje i iskustva. Kongres nam je ponudio na jednom mjestu sve ono najbolje {to europ ska farmaceutska struka moè trenu-ta ~no ponuditi. O~ekivali smo da }e velike ljekar ne i ljekarni~ke ustanove imati svoje pred stavnike na tom kongresu, jer budu}-nost je ljekarni{tva u pruànju kvalitetnih ljekarni~kih usluga, upoznavanju i usvajanju novih tehnologija.

Potkraj oùjka 2007. stupio je na snagu Pravilnik o uvjetima za otvaranje ljekarni, na kon ~ega je do danas podneseno oko

dvjesto zahtjeva za otvaranje ljekarni. Ve}i-na se zahtjeva odnosi na otvaranje ljekarni u gradskim sredi{tima i u daljnjem {irenju ljekarni~kih lanaca. Manje je onih koji otva-raju svoju prvu ljekarnu ili ljekarnu kane otvoriti na slabo naseljenim podru~jima ili otocima gdje nema dostupne ljekarni~ke uslu ge. Pravilnik je izmijenjen s nakanom da se pove}a dostupnost na tim podru~jima. Poje dini su ljekarni~ki lanci uputili po dese-tak i vi{e zahtjeva za otvaranje ljekarni, i to najve}im dijelom u velikim gradskim sredi-{tima.

Komora je traìla da prednost u otvaranju imaju ljekarnici kojima je to prva ljekarna. Prema primljenim rje{enjima iz MZ-a o dobivanju pozitivne suglasnosti odlu~ivale su minute ili sekunde, ovisno o trenutku pre daje zahtjeva na po{ti. Danas je sve vi{e vijesti o preuzimanju ljekarni od do-bavlja~a ili o ponudama za kupnjom ljekar-ni i ljekarni~kih ustanova od ljekarni~kih lanaca i o njihovoj prodaji.

Dràvnim smanjivanjem duga prema ljekar-nama jo{ }e vi{e osnaìti pritisak za otva-ranje novih ljekarni i ru{enje mreè raspo-reda ljekarni. U javnosti i kod odgovornih struk tura dràve sve }e to jo{ poja~ati do-jam kako je ljekarni{tvo vi{e unosan biznis, a tek onda zdravstvena djelatnost.

Ljekarni~ki lanci i poduzetnici, koji u {irenju lanaca vide samo prigodu za pove}anjem profita, dakako da nisu zadovoljni reakcijom Komore na prijedlog pravilnika i na libera-lizaciju uvjeta za otvaranje ljekarni. Neki su mediji prenijeli navode iz anonimnih pisa-


72

ma koje su im uputili farmaceuti nezadovo-lj ni jer, kako pi{u: «Komora {titi ljekarni~ke lance i poduzetnike, na {tetu farmaceuta koji ne mogu otvoriti svoju ljekarnu». Ko-mora nije nikada imala nakanu {tititi ili po-godovati {irenju ljekarni~kih lanaca. Su-protno, uvijek se zalagala i traìla je sustav «jedan ljekarnik, jedna ljekarna» kao eti~ki i pravedan model ljekarni{tva, koji u sre di-{te pozornosti postavlja pacijenta i njegove interese, a ljekarnu svojim izgledom i asorti-manom unapre|uje u zdravstveno savjeto-davno sredi{te. Daljnja deregulacija ljekar-ni {tva u Hrvatskoj pogodovat }e mnogo vi{e ljekarni~kim lancima nego farmaceuti-ma, koji, dakako, opravdano upozoravaju na to da je sada{nji sustav nepravedan pre-ma ljekarnicima koji kane otvoriti svoju ljekarnu.

Ministarstvu zdravstva predloìli smo za-ustav ljanje daljnjeg {irenja ljekarni~kih lana-ca. Naime, smanjivanjem kriterija za ljekar-ni~ke mreè, te otvaranjem ljekarni i ljekar-ni ~kih ustanova u vlasni{tvu farmaceuta, ali s ograni~enim brojem ljekarni, pogodovalo bi se razvoju malog i srednjeg poduzetni{tva u Hrvatskoj. Iz Ministarstva smo upozore-ni da ova promjena nije mogu}a jer zahtije-va izmjenu nekoliko zakona, za {to je po-trebna {ira politi~ka suglasnost, a nje za sada nema.

U sada{njih 970 ljekarni nedostaje velik broj farmaceuta, a svake godine fakultet zavr{i ne{to vi{e od stotinu farmaceuta, {to je nedovoljno za zadovoljavanje mini-malnih potreba. Nadzor i ka`njavanje, koje

provodi dràva ne funkcionira, a ljekarni~ka naknada jedna je od najniìh u Europi. U takvoj smo situaciji ocijenili da je, sukladno zaklju~cima Glavne skup{tine Komore, nu-`no o~uvati postoje}u mreù i za{tititi lje-kar ni{tvo kao djelatnost, postoje}a radna mjesta ve}ine farmaceuta, a ne ~uvati pro-fitne interese njihovih vlasnike ili ljekarni~kih novope~enih bogata{a, tzv. tajkuna. Ljekar-ni~ke organizacije i udruge u Europi, u na-kani da sprije~e i daljnju deregulaciju ljekarni{tva i negativne posljedice za ljekar-ni{tvo i zdravstvenu djelatnost, postupaju na istovjetan na~in.

Stru~ni nadzor Stru~ni nadzor

Opredjeljenje za dosljedno po{tovanje zakonskih odredaba dobra je vijest sama po sebi, a to je odgovor na daljnje posto-janje nekih stru~nih i zakonskih nedosta-taka. Naime, odlukom Vije}a HLJK-a po-novljen je stru~ni nadzor u {est ljekarni u kojima su prethodnim nadzorom utvr|ene nezakonitosti u radu i koje su prijavljene Ministarstvu zdravstva (MZ). Ponovljenim stru~nim nadzorom utvr|eno je da u ~etiri-ma ljekarnama nisu uklonjeni stru~ni i zakonski nedostaci, u jednoj su uklonjeni, a u jednoj je dopu{teno obavljanje stru~nog nadzora, {to je prethodno bilo one mo-gu}eno. U raspravama koje su se vodile na sjednici Vije}a Komore i sjednici Glavne skup{tine zaklju~eno je da Komora u okvi-ru svojih ovlasti poduzme sve dopu{tene mjere protiv odgovornih osoba koje kr{e zakonske odredbe, te posebice protiv


73

ljekarnika koji manipuliraju svojim «licen-cama». Uz prijave o prekr{iteljima koje }e biti podnesene MZ-u, o prekr{iteljima }e biti obavije{tena i javnost. Komora ne smije uskra}ivanjem podataka {tititi prekr{itelje koji svojim postupcima i nezakonitim ra-dom ugroàvaju zdravlje pacijenata i {tete ugledu struke. ^lanovi tijela Komore koji su donijeli takve odluke svjesni su ~injenice da one mogu u dijelu javnosti izazvati i ne-gativne reakcije prema ljekarni{tvu. Uz ja-vno objavljivanje imena ili naziva svih onih koji kr{e zakone, valja o~ekivati da }e na-pokon i MZ sudjelovati u sankcioniranju i zatvaranju nekih ljekarni. Iako je MZ, na osnovi na{ih prijava, pokrenulo vlastite kontrole zajedno s HZZO-om, do sada nije ni jedna od prijavljenih ljekarni ka`nje-na, odnosno zatvorena.

IzboriIzbori

Dobra je vijest sadràna samo u ~injenici da su izbori na vrijeme odràni. No, pro-vedeni su izbori potvrdili da je u velikom dijelu ~lanstva Komore slab interes za akti-vnim sudjelovanjem u radu. U izborima je od ukupnoga broja, to jest od 2 591 ~lana Komore, sudjelovalo 849 ~lanova ili 32,8 %. Najslabiji odaziv bira~a od samo 25 % zabiljeèn je u na{oj najbrojnijoj, pr-voj, izbornoj jedinici, gdje npr. podru`nica Zagreba~ke ̀ upanije nije imala predloène kandidate, iako ima 126 ~lanova. Najbolji je rezultat postignut u drugoj izbornoj je-dinici, gdje je odaziv bio vi{e od 60 % bi-ra~a, uz napomenu da se u podru`nici

Vara` dinske ùpanije 77,9 % ~lanova oda-zvalo izborima. Slab odaziv ~lanstva na izborima, rezultat je nezainteresiranosti i ravnodu{ja prema stanju i problemima u struci, pasivnost ve}ine koja o~ekuje da }e netko drugi rije{iti njihove pa i op}e pro-bleme u ljekarni{tvu.

Potkraj rujna planirane su daljnje aktivnosti vezane za izbore, sazivanje sjednica Po-dru~ nih vije}a i Glavne skup{tine te pred-laganje i izbor tijela komore. Odrednica kojom bi se trebali voditi u daljnjim izbori-ma jest izbor ~lanova koji su se spremni aktivno uklju~iti u rad, koji imaju solidno stru~no znanje, iskustvo, ali i mogu}nost djelovanja s obzirom na radno mjesto.

Postojanost dobrih vijestiPostojanost dobrih vijesti

Problemi sa zabranom zamjene lijekova u ljekarnama i dugovanjem dràve za ra~une lijekova, kao i drugi problemi koji su rije{eni ili se postupno rje{avaju u interesu lje-karni{tva, upu}uju na silnu va`nost Komo-re, ali i potrebno strpljenje i povjerenje ~la-nova, ~ega ~esto nedostaje. Vi{e od svega nedostaje nam pojedina~na i skupna pot-pora ~lanstva u poku{aju da rije{imo neke za struku vitalne probleme. Nadajmo se da }e nakon izlaska ovog dvobroja Biltena ba-rem neki problemi po odluci Vlade i naja-vama drugih mjerodavnih tijela ve} biti rije{eni. No, ho}e li za nas dobre vijesti ostati dobrima, pokazat }e vrijeme.

Zakup i privatizacija ùpanijskih ljekarni jedna je od va`nijih aktivnosti Komore u


74

idu}em razdoblju, a to u dijelu ljekarni{tva ve} sada izaziva rasprave i interesnu po-dijeljenost. MZ ne odustaje od stava da je zakup jedini prihvatljivi model privatizacije ljekarni{tva o kojem su spremni razgovara-ti. Stav je MZ-a da interesi ravnatelja i lo-kalnih politi~kih struktura ne smiju utjecati na taj proces koji je vaàn dio procesa pribliàvanja EU. Nakana mjerodavnog tijela da se to podru~je uredi do izbora potkraj godine te{ko }e se, zbog kratko}e vremena, ostvariti. Jedno je sigurno: poja-ve slijede, one se doga|aju, ali zapravo me|usobno te{ko da imaju kakve unutar-nje logi~ne i razumne veze. �

Mate Portolan, mr. pharm.

Staklena boca Ljekarne «K an|elu» (Pössneck, XVIII. st.).

Natpis: T[INCTU]R[A] BEZOARD[ICA]

75

~lanciLiberalizacijska kretanja u europskom ljekarni{tvu [1]

Ljekarni{tvo je u ve}ini europskih zemalja tradicionalno strogo regulirana djelatnost kojom se osigurava visok stupanj kvalitete, sigurnosti i dostupnosti ljekar ni-~ke usluge. Posljednjeg desetlje}a u ljekar-ni{tvu su pokrenuti liberalizacijski procesi kojima je cilj ukinuti razli~ite regulacije, me-hanizme kojima dràva ure|uje pona {a nje ekonomskih subjekata, a koje se odnose na pruànje ljekarni~kih usluga.

Lisabonska strategija Lisabonska strategija

Pozadina inicijative o liberalizaciji leì u ostvarivanju zajedni~ke ekonomske politike Europske unije ~iji je cilj ve}i gospodarski rast i osiguranje blagostanja. Budu}i da je sredi{nji instrument za ostvarivanje zada-nih ciljeva zajedni~ko unutarnje trì{te, do-govorena je u oùjku 2000. tzv. Lisabon-ska strategija. To je strategija koja ozna~uje skup zajedni~kih strate{kih ciljeva prema kojima bi Europska unija do godine 2010. trebala postati najkonkurentnije i naj di-nami~nije gospodarstvo svijeta temeljeno na znanju, sposobno za odrìvi gospodar-ski rast, s najve}om stopom zaposlenosti i

sa sna`nom gospodarskom i socijalnom povezano{}u. Jedinstveno trì{te, kao naj-ve}e dostignu}e dana{nje Europske unije, temelji se na ostvarivanju ~etiriju sloboda: slobode kretanja ljudi, robe, usluga i kapi-tala. Osnova unutarnjeg trì{ta jest slobo-da trì{nog natjecanja. Nitko ne smije ima-ti za{ti}eno trì{te ili monopol na trì{tu. Uklanjanje tehni~kih i administrativnih pre-preka vodi stvaranju jedinstvenoga unutar-njeg trì{ta.

Europska je komisija u sije~nju 2004. obja-vila prijedlog Direktive o uslugama u unu-tarnjem trì{tu. Cilj je tog prijedloga uklo-niti pravne i administrativne prepreka te osigurati slobodu kretanja usluga me|u zemljama ~lanicama i slobodu osnivanja. Komisija svojim smjernicama preporu~uje raspravu o liberalizaciji usluga, posebno u zdravstvu i u ljekarni{tvu. Stoga prijedlog Direktive uklju~uje pruànje usluga u cje-lokupnom zdravstvenom sustavu.

Farmaceutska grupacija, PGEU, kao tijelo koje zastupa interese javnog ljekarni{tva u Europi, u suradnji s ostalim europskim or-ganizacijama, udruènima u Health Policy Forum,* pokrenule su aktivnosti radi isk-lju~ivanja zdravstvenih usluga, te lje kar-ni~kih usluga kao dijela zdravstvenih uslu-ga iz djelokruga spomenute direktive.

Europski je parlament 12. prosinca 2006. usvojio Direktivu 2006/123/EC o usluga-ma u unutarnjem trì{tu iz koje su isklju~ene

napisao: Mate Portolan / Ljekarne Splitsko-dalmatinske ùpanije, Split

* HPF, savjetodavno tijelo koje zastupa oko 40 europ-skih organizacija aktivnih u podru~ju zdravstva, a koje je osnovala Op}a uprava Komisije zaduène za zdrav-stvo i za{titu potro{a~a.


76

zdravstvene usluge. Prihva}anje te direkti-ve s izuze}em zdravstvenih usluga, vrlo je zna~ajna za europski zdravstveni sustav, a posebice za ljekarni{tvo, jer ozna~uje pri-padnost ljekarni~kih usluga zdravstvenim uslugama i svojevrsnu pobjedu nad po-ku{ajem da se ljekarni~ke usluge postave u red usluga trgovine na malo.

Opseg liberalizacije u ljekarni{tvuOpseg liberalizacije u ljekarni{tvu

Liberalizacijska se kretanja odnose na pro-mjenu ili ukidanje propisa koji reguliraju tri va`na segmenta ili odsje~ka ljekarni~kog sustava: • vlasni{tvo ljekarne/kriteriji – ukidanje pra-

vila o ljekarnama samo u vlasni{tvu lje-karnika i o ograni~enju broja ljekarni u vlasni{tvu pojedinca;

• osnivanja ljekarni/kriteriji – ukidanje pro-pisa o zemljopisnim i demografskim uvjetima za osnivanje ljekarni, uklju ~u-ju}i i ekonomske procjene potrebne za otvaranje ljekarne, te regulaciju za in-ternetsku prodaju lijekova i osnivanje internetskih ljekarni;

• promet lijekova (koji se ne izdaju na lije~ni~ki recept) – ukidanje propisa o obveznoj prodaji lijekova samo u ljekar-nama, a tako|er i razli~ite inicijative od ukidanja ograni~enja za odre|eni broj lijekova do ukidanja ograni~enja za sve bezreceptne lijekove.

Osim toga, liberalizacijska kretanja zahva-}aju: • distribucijske kanale – koji se ostvaruju

tako da industrija dostavlja izravno

lijekove u ljekarnu, da se razvija eksklu-zivna distribucija prema potrebi, te iz-ravno izdavanje lijeka prema pacijentu;

• regulaciju cijena za bezreceptne lijekove; i

• ogla{avanje i reklamiranje lijekova.

Pregled ljekarni{tva u EU i dràvama Pregled ljekarni{tva u EU i dràvama kandidatkinjama kandidatkinjama

Kriterij vlasni{tva. U 56 % zemalja EU vlasni{tvo je nad ljekarnama ograni~eno samo na farmaceute. Zemlje u kojima samo ljekarnik moè biti vlasnik jesu: Austrija, Bugarska, Cipar, Danska, Finska, Francu-ska, Njema~ka, Gr~ka, Italija, Latvija, Luk-semburg, Portugal, [panjolska i Slovenija.

Kriterij osnivanja ljekarni. U 64 % zemalja EU i dràva kandidatkinja postoje zemljo-pisni i/ili demografski kriteriji pri osnivanju ljekarni. To su: Austrija, Belgija, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Gr~ka, Hrva-tska, Italija, Latvija, Luksemburg, Malta, Portugal, Slovenija, [panjolska i Velika Bri-tanija.

Bezreceptni lijekovi isklju~ivo u ljekarnama. U 54 % zemalja EU bezreceptni se lijekovi izdaju samo u ljekarnama, i to u ovim zem-ljama: Belgija, Bugarska, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Gr~ka, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Njema~ka, Rumunjska, Slova~ka, [panjolska, [vedska i Turska.

Bezreceptni lijekovi dopu{teni izvan ljekarne. U trinaest je zemalja dopu{tena prodaja bezreceptnih lijekova izvan ljekarne, i to u:


77

Austriji, ê{koj, Danskoj, Irskoj, Italiji, Ma|arskoj, Nizozemskoj, Norve{koj, Polj-skoj, Portugalu, Sloveniji, [vicarskoj i Ve-likoj Britaniji.

Posljedice liberalizacijePosljedice liberalizacije

U zemljama u kojima je zapo~et proces li-beralizacije u ljekarni{tvu primije}ene su razli~ite pojave, i to: • integracija, tj. grupiranje vi{e sudionika

u distribuciji lijekova u tzv. vertikalne i horizontalne integracije;*

• {irenje e-ljekarni{tva, tj. prodaja lijekova uporabom Interneta;

• nagomilavanje ljekarni u gusto naseljenim

i ekonomski profi tabilnim podru~jima;• slabljenje ekonomske mo}i samostalnih

ljekarni;• smanjivanje broja ljekarnika i drugog

ljekarni~kog osoblja po ljekarni;• sklapanje ekskluzivnih ugovara, npr. Pfi-

zer i Unichem sklopili su ekskluzivni ugovor o distribuciji Pfizerovih lijekova koji se izdaju na recept na podru~ju Ve-like Britanije, a sli~ne modele ve} naja-vljuju AstraZeneca, Sanofi-Aventis, Novartis i Eli Lilly.

Europska komisija pokre}e postupak Europska komisija pokre}e postupak povredepovrede

Iako je postignut politi~ki sporazum o isklju~ivanju zdravstvenih i ljekarni~kih uslu-ga iz Direktive o uslugama na unutarnjem trì{tu, Europska komisija pokre}e proved-bu Postupka povrede (engl. Infringement procedure) protiv Italije, Austrije, [panjol-ske i Francuske u vezi s ljekarni~kim zakono-davstvom. Komisija, naime, vjeruje da su pojedine zna~ajke regulacije ljekarni{tva u tim dràvama u suprotnosti s odredbama o unutarnjem trì{tu utvr|ene Europskim ugovorom i sa zakonima u nadle`nosti Eu-ropskoga suda pravde. Pokretanje po-stupka protiv Italije vezano je, me|u osta-lim, za stanovita ograni~enja veletrgovina-ma lijekovima (veledrogerijama) u vlasni{tvu nad ljekarnama, a isto tako i za farmaceute koji se mogu organizirati u udruènju i upravljati distribucijom lijekova na veliko. U slu~aju spora protiv Austrije i [panjolske postupak je povezan s ograni~enjem u vlasni{tvu ljekarni i u osnivanju ljekarna prema zemljopisnim i demografskim uvje-tima. Ovi su slu~ajevi u razli~itim sudskim fazama provedbe postupka. Slu~aj Italije ve} je preusmjeren na Europski sud pra-vde, a Austrija i [panjolska u fazi su iskazi-vanja tzv. Obrazloènog mi{ljenja po nalo-gu Komisije, dok je protiv Francuske po-stupak u po~etnoj fazi upu}ivanja slu`benog zahtjeva zemlji ~lanici. Ako vlade [panjol-ske i Austrije ne budu u mogu}nosti uvje-riti ~lanove Komisije da je ljekarni~ka regu-lacija u njihovim zemljama u skladu s eu-

* Vertikalna integracija je povezivanje proizvo|a~a lijekova, veledrogerija i ljekarni, {to dovodi do stva-ranja monopola i trì{ne dominacije. Naj~e{}e se povezuju veledrogerije i ljekarne. Horizontalna inte-gracija je spajanje vi{e ljekarna u ljekarni~ke lance.


78

ropskim zakonima, Komisija }e i njihove slu~ajeve uputiti na Europski sud pravde. Ako Komisija dobije spor na Europskom sudu pravde, to }e vrlo vjerojatno intenzi-virati proces liberalizacije ljekarni{tva u nizu zemalja EU kako bi se one sa svojim zakonodavstvom uskladile s pravnom ste~evinom EU. Kona~no, dràvna tijela nekolicine zemalja ~lanica, kao {to su Por-tugal i Velika Britanija, rade na promjena-ma u ljekarni{tvu, slijede}i time preporuke svojih nadle`nih tijela za trì{no nadme-tanje.

Odgovor ljekarni{tva Odgovor ljekarni{tva

PGEU, europska ljekarni~ka organizacija koja predstavlja vi{e od 400 000 javnih ljekarnika iz 29 europskih zemalja, provodi aktivnosti s ciljem da se zaustave negativni procesi i posljedice za europsko ljekar-ni{tvo. O tim aktivnostima i savjetima PGEU svojim ~lanicama te o nekim promje-nama koje su nastupile u zemljama ~lanica-ma EU izvijestit }e se u sljede}em broju Biltena. �

Krivotvoreni lijekovi

Krivotvoreni je lijek onaj koji je na-mjerno i neovla{teno pogre{no ozna~en i s obzirom na identitet i s obzirom na njego-vo podrijetlo. Krivotvore se ne samo izvor-ni nego i istovrsni proizvodi.

Krivotvoreni se lijek moè odnositi na:*• proizvod bez djelatne tvari;• proizvod s neadekvatnom koli~inom

djelatne tvari;• proizvod s pogre{nom djelatnom tva-

ri;• proizvod nastao kopiranjem tu|ega iz-

vor nog lijeka (originala);• proizvod s to~nim sastavom, ali po gre {-

nim nazivom proizvo|a~a i zemlje po-drijetla na pakiranju.

Krivotvoreni su lijekovi dio {ireg fenomena podnormiranih (tzv. supstandardnih) lijeko-va. To su originalni lijekovi proizvedeni ispod za njih utvr|enih normi kakvo}e (opi-sanih u farmakopejama), a od legalnih pro-izvo|a~a.

Primjeri i posljedice krivotvorenja Primjeri i posljedice krivotvorenja lijekova lijekova

Krivotvotvorenje lijekova globalni je so-cijalni i ekonomski problem. Najva`nija je

napisala: Danijela Jonji}* prema opisu Svjetske zdravstvene organizacije.


79

posljedica krivotvorenja to da redovita upo-raba krivotvorenih lijekova moè dovesti do izostanka terapijskog u~inka, do stva-ranja rezistencije na lijek, a u nekim slu-~ajevima i do smrti.• Procjenjuje se da je godine 1995. u

Nigeru oko 50 000 ljudi primilo cjepi-vo Pasteur Merieux i Smithkline Bee-cham tije kom epidemije meningitisa koje je do biveno kao donacija iz Nige-rije. Za biljeèno je 2 500 smrtnih slu-~ajeva kao posljedica uzimanja cjepiva. Bilje{ka: S obzirom na to da je velik udio lijekova koji stiù u Nigeriju uvoz iz Indije, 2002. prona|eno je da je go-dine 2002. od tih lijekova 60 % bilo kri votvoreno. Zbog toga je Nigerija zabranila uvoz lijekova iz Indije.

• Godine 1995. u Haitiju je umrlo 89 lju di, a godine 1998. u Indiji 30 djece izravno kao posljedica uzimanja parace-tamol sirupa koji je sadràvao dietilen-glikol (sastojak antifriza). Zabiljeèni su smrtni slu~ajevi pri uporabi spome-nutog sirupa u Nigeriji i Banglade{u. Od krivotvorenog sirupa ukupno je umrlo vi{e od 500 ljudi, preteìto dje-ce.

• Godine 1999. u Kambodì je umrlo barem 30 ljudi nakon uzimanja antima-larika Artesunata koji je umjesto Arte-sunata (derivata dihidroartemisinina) sadràvao tvar sulfadoksinpirimetamin, koji je ne u~in kovit i mnogo jeftiniji an-timalarik. Bilje{ka : Nedavna The Lan-cet studija iznijela je podatak da arte-sunat uop}e nije na|en u 40 % proi-

zvoda koji su ozna~eni da sadràvaju artesunat.

• Godine 1999. u Rusiji je bio krivotvo-ren Plivin antibiotik azitromicin. Pliva je reagirala odgovaraju}e uvo|enjem na trì {te nove ambalaè proizvoda tako da je azitromicin za{i}en marki-com 3M.*

• Tijekom godine 2000. u po{tanske su sandu~i}e novozagreba~kih «limenki» uba civani leci o prodaji Xenicala preko mobitela u pola cijene. Proizvo|a~ ori-ginala La Roche odmah je sazvao kon-ferenciju za novinare i upozorio javnost da lijek koji se nabavlja izvan ljekarni moè biti {tetan.*

• Od prosinca 2004. do svibnja 2005. u Argentini su se pojavile krivotvorene am pu le èljeza od kojih su preminule dvije mlade ène.

* Na upit o tom slu~aju dobili smo od Agencije za li-jekove i medicinske proizvode sljede}i odgovor. Agen-cija za lijekove i medicinske proizvode RH osnovana je 1. listopada 2003. kao pravni sljednik Hrvatskog za vo-da za kontrolu lijekova i Hrvatskog zavoda za kontrolu imunobiolo{kih preparata. Ne raspolaèmo podacima o ilegalnoj prodaji Xenicala na na~in na koji ste opisali, jer godine 1999. Agencija nije postojala. Navedena dva zavoda u to su vrijeme ocjenjivala kemijsko-farma-ceutsku i biolo{ku dokumentaciju o lijeku (dio re gi stra-cijske dokumentacije za lijek) i laboratorijski provjerava-li kakvo}u lijeka (svaki zavod u svojoj domeni), dok se postupak registracije i izdavanja odobrenja provodio u tada{njem Ministarstvu zdravstva. Osnutkom Agencije cjelovit postupak registracije provodi se pri Agenciji. Zbog istog razloga koji sam Vam gore napisala Agenci-ja ne raspolaè podacima da se tijekom godine 1999. po javio na ruskom trì{tu krivotvoreni Plivin Sumamed [e-mail izjava glasnogovornice Agencije za lijekove i medicinske proizvode, A. Ili}, mr. pharm.].


80

• Liptor (atorvastatin) jedan je od najpo-pularnijih lijekova u svijetu s ostvare-nim prometom od 12 milijardi ameri~kih dolara samo u godini 2005. Tijekom 2005. troje ljudi je osumnji~eno u multi milijun skoj aferi s Liptorom u SAD-u (Kansas City), gdje je uvezeno 20 milijuna dolara vrijednog krivotvo-renog Liptora. Bilje { ka: Tijekom godine 2005. Liptor je zbog problema krivo-tvorenja u Velikoj Britaniji bio povu-~en.

• Tijekom sije~nja 2006. USA Food and Drug Administration (FDA) objavila je upo zorenje o pojavi krivotvorenih lije-kova za gripu, uklju~uju}i oseltamivir (Tamiflu). U isto je vrijeme Nizozemski inspektorat za zdravstvenu skrb upo-zorio pacijente da ne kupuju Tamiflu putem Interneta, jer da su na|ene kap-sule koje su sadràvale laktozu i vita-min C, bez oseltamivira. U Velikoj Bri-taniji je na po ~etku godine 2006. na |e-no 5 000 pakiranja krivotvorenog Ta-miflua u vrijednosti od oko 500 000 britanskih funti.

• Dana 16. listopada 2006. na trì{tu SAD-a pojavile su se odre|ene serije kri-votvorenih ispitnih (test) traka: Lifescan, One Touch Basic i Ultra koje krivo o~i-tavaju razinu glukoze u krvi. No, do sa-da nisu zabiljeèni nesretni slu~ajevi.

• Dana 22. prosinca 2006. Rapid Alert Sys tem primio je dojavu o prisutnosti kri-votvorene Levitre 20 mg na belgij skom trì{tu.

Valja naglasiti da ovla{tene farmaceutske tvrtke, ~iji su proizvodi mete napada, gube povjerenje pacijenata, dobar poslovni glas te, posljedi~no, smanjenje potra`nje za nji-hovim proizvodima. Vlade su pojedinih ze-malja, stoga, pogo|ene tako da pri krivo-tvorenju dolazi do zaobilaska pla}anja po-reza pa i do naru{avanja zdravstvenog su-stava.

Prosudbe o ra{irenosti problemaProsudbe o ra{irenosti problema

U svijetu nedostaju to~ni podaci o pri sut-nosti krivotvorenih lijekova na trì{tu, ali se smatra da je raspon od oko 1 % ukupnoga prometa u razvijenim zemljama do vi{e od 10 % u zemljama u razvoju, ili da oko 10 % ukupnoga svjetskog prometa lijekova otpa da na krivotvorene lijekove. U razvi-jem ze m ljama (EU, SAD, Australija, Kana-da, Ja pan, Novi Zeland) krivotvore se sku-pi lije kovi prete`no za pobolj{anje stila ̀ iv-ljenja, kao {to su lijekovi za erekcijsku dis-funkciju (sildenafil, vardenafil), za mr{av lje-nje (orli stat), te hipolipemici (atorvastatin), hormo ni (somatropin), citostatici (gemcita-bin, pa k litaksel), imunostimulansi (filgras-tim, imunoglobulin), eritropoetin, antipsi-hotici (olan zapin) te antihistaminici.

U zemljama u razvoju na prostoru Afrike, dijelova Azije te Ju`ne Amerike ima podru-~ja na kojima udio krivotvorenih lijekova na trì{tu prelazi 30 %, iako je u prosjeku ra-spon od 10 % do 30 %. Naj~e{}e su u tim zemljama krivotvoreni lijekovi iz skupina anti malarika, antivirotika, antiprotozoika i anti biotika. Prona|eni su krivotvoreni antivi-


81

rusni lijekovi (stavudin-lamivudin-nevirapin i lamivudin-zidovudin) u sredi{njoj Africi.

Procjenjuje se da je 12-13 % lijekova na trì{tu Ruske Federacije krivotvoreno, a oko 40 % na podru~ju Ukrajine. Samo u go dini 2001. u Kini je umrlo 192 000 pa-cijenata od krivotvorenih lijekova. U istoj su godini kineske vlasti zatvorile 1 300 tvor nica, dok je pod istragom 480 000 slu-~ajeva krivotvorenih lijekova vrijednih 57 milijuna ameri~kih dolara. Indijske farma-ceutske kompanije smatraju da je svaki peti lijek koji je prodan u Indiji laàn.

Peruansko je ministarstvo zdravstva u godi-ni 2006. podnijelo izvje{taj SZO-u o pri su-tnosti tzv. supstandardnih i krivotvorenih li-jekova u Peruu. Samo u godini 2005. u Pe-ruu je prona|eno oko 460 000 lijekova ko-jima je pro{ao rok trajanja (nekima i prije de set godina). Izvje{taji o prisutnosti kri vo-tvorenih i supstandardnih lijekova stiù tije-kom 2005. godine iz Dominikanske Repu-blike (oko 10 % uvezenih lijekova je krivo tvo-re no), Indonezije (25 % krivotvorenih li je ko-va). U Meksiku je na|eno 60 tona ukra de-nih, krivotvorenih i supstandardnih lijeko va.

U Keniji je ra|ena anketa Nacionalnih labo-ra torija za kvalitetu i Vije}a za lijekove i otro ve, prema kojoj je utvr|eno da je oko 30 % lijekova u toj zemlji krivotvoreno (pro izvodnja lijekova u vrijednosti od oko 130 milijuna ameri~kih dolara godi{nje).

Prema izvje{tajima se iz godine 2004. Zak-lju~uje se da je oko 35 % lijekova na liba-nonskom trì{tu krivotvoreno; 48 % lijeko-va i dobara koji su uvezeni u Nigeriju kri-

votvoreno je ili supstandardno, a oko 70 % angolskih lijekova je krivotvoreno prema izvje{}u angolskog Nacionalnog odjela za intelektualni kriminal i ekonomsku policiju.

Osim razlike izme|u razvijenih zemalja i ze malja u razvoju, postoje goleme zemljo-pisne razlike unutar neke zemlje, izme|u gradova i ruralnih podru~ja. Podaci o kri-votvorenju trenuta~no se dobivaju putem spontanih izvje{}a nevladinih organizacija, farmaceutskih tvrtki, nacionalnih regulator-nih organa, povremenih anketa i studija na odre|enim zemljopisnim podru~jima, a tak-vih je izvje{}a premalo s obzirom na pre-komjernu ra{irenost problema krivotvore-nja lijekova. Koje su i koliko su {tetne po-sljedice krivotvorenja lijekova na zdravlje ljudi, te{ko je to~no znati, jer su one ugla-vnom «skrivene» u javnozdravstvenim sta-tistikama. Me|utim, ve} i izneseni primjeri jasno govore o ozbiljnosti problema.

Situacija u vezi s krivotvorenim Situacija u vezi s krivotvorenim lijekova u Hrvatskoj lijekova u Hrvatskoj

U na{oj zemlji nisu do sada na|eni primje-ri krivotvorenih lijekova. (e-mail izjave iz prosinca 2006.: A. Ili}, Glasnogovornica Agencije za lijekove i medicinske proizvo-de i James N. Class, Generalni direktor, The Partnership of Safe Medicines). Agen-cija za lijekove i medicinske proizvode uklju ~ena je u program borbe protiv kri-votvorenja lijekova koji se vodi pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i Europskom rav-nateljstvu za kakvo}u lijekova (EDQM). Na pojedinim sastancima (Rim – oùjak, Mos-


82

kva – listopad) donesene su deklaracije o na~inu suzbijanja krivotvorenih lijekove i na njima su sudjelovali predstavnici Agen-cije za lijekove i medicinske proizvode RH. U Hrvatskoj nije zabiljeèn ni jedan slu~aj krivotvorenih lijekova, a svi lijekovi koji se uvoze, prije dolaska na trì{te, moraju pro}i provjeru kakvo}e u Agenciji.

U Pravilniku o na~inu pra}enja neispravno-sti u kakvo}i lijeka iz Narodnih novina br. 36/05. nalazi se obrazac za prijavu ne-ispravnosti lijeka koji svaki zdravstveni rad-nik ispunjava u slu~aju uo~avanja nepra-vilnosti i {alje ga u Agenciju. Obrazac se moè na}i na stranici http://www.almp.hr/stranica/download/prijave_neispravnosti.pdf

Za hitne slu~ajeve postoji 24-satni deùrni telefon 098/218-458. �

LiteraturaLiteratura

World Health Organization, web stranica: Op}e informacije o krivotvorenim lijekovima http.//www.who.int/medicines/services/counterfeit/en/index.html

R. Cockburn, P. N. Newton, E. Kyeremateng Ag-yarko, D. Akunyili, N. J. White, The Global Threat of Counterfeit Drugs: Why Industry and Govern-ments Must Communicate the Dangers, travanj 2005.

S. Tomi}, Europa protiv krivotvorenih lijekova – Moskovska deklaracija, Moskva, 23.-24. listopa-da 2006., Farmaceutski glasnik, 62:12 (2006) 736-741.

Guidance for pharmacists: How to detect and re-port counterfeit medicines, The Phar ma ceutical Journal, Vol. 276: 27. svibnja 2006.

N. K. Patel, A. D. Mishra, B. N. Suhagia, D. R. Shah, S. S. Bhatt, B. P. Marolia, Drug counterfeit-A global menace and its remedial measures, Pharmainfo.net:, 1. studenoga 2006.

Tanja Toli}:Vjesnik on-line: http:/www.vjesnik.hr/html/2000/10/08/Clanak.asp?r=gos&c =1;8. listopada 2000.

La`ni lijekovi mogli bi se na}i i na hrvatskom trì{tu, PLIVAzdravlje, 7. studenoga 2006.

Postanak i suzbijanje krivotvorina lijekova

Krivotvoriteljima su lijekovi zanim-ljivi jer za proizvodnju nije potrebna velika infrastruktura, budu}i da se ve}ina kri-votvorina lijekova proizvodi u malim ku}nim pogonima, dvori{tima i na sli~nim mjestima. Za proizvodnju se rabe jeftine zamjene, a ne pla}aju se ni potencijalni tro{kovi za utvr|ivanje kakvo}e lijeka ni pristojbe za normiranje* proizvoda. Okol-nosti koje pogoduju proizvodnji krivotvo-renih lijekova i mjere koje treba poduzima-

� napisala: Danijela Jonji}

* normiranje – postaviti normu, odrediti propis, propi-sati {to za proizvod; normizacija – stanje uspostavlje-nog sustava normi, sustav normiranja iskazan u propisi-ma, brojkama, formulama itd. [V. G.]


83

ti za suzbijanje takve proizvodnje teme su ovoga ~lanka.

Nedostatak agencije za lijekove i Nedostatak agencije za lijekove i prikladnih zakonaprikladnih zakona

Dràvne agencije za lijekove u pravilu osi-guravaju da su lijekovi na trì{tu sigurni, u~inkoviti i normirane kakvo}e, {to se pro-vodi sveobuhvatnom kontrolom proizvod-nje, uvoza, distribucije i prodaje. Trenu-ta~no 20 % od 191 zemlje ~lanice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) ima dobro razvijen sustav regulative* lijekova. U 50 % zemalja ~lanica razvoj te regulative nije potpun, a regulative nema kod 30 % zemalja. Nepostojanje agencija za lijekove i zakona o lijekovima s odredbama o za-brani proizvodnje krivotvorenih lijekova ola k{ava posao krivotvoriteljima jer nemaju str aha da }e biti uhva}eni i osu|eni, {to i te kako omogu}uje ulazak krivotvorina na trì-{te.

Manjak politi~ke volje za osnutak Manjak politi~ke volje za osnutak agencije za lijekoveagencije za lijekove

Nije dovoljno samo osnovati agenciju za lijekove nego ona mora biti efikasna, za {to su potrebni financijska potpora, odgo va-raju}i kadar i jaka infrastruktura koja }e svojim djelovanjem oja~ati zakonodavstvo

na podru~ju lijekova. Tako|er, u mnogim je zemljama s velikim udjelom krivotvorina na trì{tu zamije}ena slaba komunikacija izme-|u potro{a~a, agencije za lijekove i polici-je, {to krivotvoritelje ~ini gotovo neuhvat-ljivima.

Korupcija i sukob interesaKorupcija i sukob interesa

U mnogim se zemljama vlade opiru jav-nom objavljivanju podataka o prisutnosti pro izvoda niske kakvo}e/kvalitete na trì-{tima njihovih zemalja, a u nekim zemlja-ma ~ak su i uklju~ene u sâm proces krivo-tvorenja. Zbog toga problema, SZO Za-padne pacifi~ke regije, koja je ozbiljno pogo|ena ovim problemom, osnovana je tzv. on-line sustav za brzo upozoravanje (engl. Rapid Alert System), {to se moè na }i na internetskoj stranici pod znakom http://218.111.249.28/ras/default.asp.

Sustav za brzo upozoravanje u borbi pro-tiv krivotvorenja lijekova jest moderna elektroni~ka komunikacijska mreà namije-njena pojedincu, predstavnicima zemalja regije, SZO-u i srodnim organizacijama sa svrhom preno{enja obavijesti o krivotvore-nim lijekovima mjerodavnim vlastima, tako da one mogu u {to je mogu}e kra}em roku provoditi daljnje mjere.

Ima naznaka da je i farmaceutska industrija skrivala podatke o otkrivenim krivotvore-nim lijekovima. Naime, neke tvornice lije-kova zapo{ljavaju istraìva~e za otkrivanje industrije krivotvorenih lijekova, ali to rade u tajnosti. Kao razlog za to navode da ne

* regulativa – ukupnost propisa i/ili pravila kojima se {to regulira, npr. lijekovi; regulativ za lijekove – na~elo koje unosi red i odre|uje metode s obzirom na odre|eni cilj postupanja s lijekovima [V. G.]


84

èle zbunjivati javnost dok nisu sigurni da je lijek krivotvoren, kako se ne bi poljuljalo pacijentovo povjerenje u lijek. Osim toga, posljedi~no, moglo bi do}i do smanjivanja prometa odre|enog lijeka i financijskih gu-bitaka za farmaceutsku tvrtku «`rtvu».

U godini 1989. Britansko ministarstvo zdravstva i Glaxo (koji je tada dio GlaxoS-mithKline) kritizirani su jer su zajedni~ki skrivali od javnosti Glaxovo krivotvoreno sredstvo za inhalacijsku terapiju (inhaler) Ventolin. Londonski The Times objavio je informaciju o krivotvorenom Ventolinu, a Glaxo je tek pet tjedana nakon te objave poslao upozorenja u 14 000 ljekarni u Ve-likoj Britaniji. Godine 1998. tvrtka pod nazivom Schering do Brasil optuèna je za 30-dnevno ~uvanje informacija nakon {to je otkriven oralni kontraceptiv koji je sadràvao p{eni~no bra{no, za {to je tvrt-ka isprva nepravomo}no bila ka`njena s 2,5 milijuna ameri~kih dolara. No, nakon uloène àlbe, Federalni je sud godine 2002. ukinuo tu kaznu.

Postoje i neki pozitivni primjeri. Naime, tijekom godine 2002. iz tvrtke Johnson i Johnson poslali su 200 000 pisama upo-zorenja zdravstvenim radnicima u SAD-u o la`nom Procritu (eritropoetinu), i to ve} tjedan dana nakon toga otkri}a, a GSK (GlaxoSmithKline) objavio je godine 2001. otkri}e la`nog Combivira (zidovudin s la-mivudinom).*

Internetska prodajaInternetska prodaja

U mnogim je zemljama upravo prodaja li-jekova putem Interneta najve}i izvor krivo-tvorenih lijekova. Ovaj je oblik prodaje po-pularan stoga {to je jeftin i ne zahtijeva lije~ni~ki recept. Procjenjuje se da je vi{e od 50 % lijekova kupljenih putem Interneta krivotvoreno (npr. 90 % Viagre koja se pro-daje Internetom krivotvoreno je). Ne treba zaboraviti da postoje internetske ljekarne koje su potpuno legalne, imaju sva dràvna odobrenja za rad i zahtijevaju od pacijenta lije~ni~ki recept, iako u Hrvatskoj takve lje-karne jo{ ne postoje.

Cijene i nesta{ica lijekovaCijene i nesta{ica lijekova

êsto su lijekovi zbog svoje cijene nedo-stupni pu~anstvu, pa ljudi traè druge pu-tove nabave, a oni ~esto vode do krivotvo-rina. Tako|er, kad se na trì{tu pojavi isti lijek s razli~itom cijenom, onda }e kupac obi~no uzeti onaj lijek koji je najjeftiniji. To znaju krivotvoritelji, pa su cijene krivotvo-renih lijekova neobi~no niske i time lako prodiru do pacijenta.

Nesta{ica lijekova isto je tako dobar trenu-tak za unosne poslove krivotvoriteljima lije-ko va. Naime, nedostatak nekog lijeka na trì{tu krivotvoritelji iskori{tavaju za proi-zvodnju jeftine zamjene koja se i zbog ne sta-{ice i zbog pristupa~ne cijene lako prodaje.

Neprimjerena uporaba lijekovaNeprimjerena uporaba lijekova

êsto se kreme sa steroidima za izbjeljiva-nje i tzv. body building lijekovi neprikladno

* O hrvatskim iskustvima vidjeti poglavlje: Hrvatski zakoni i me|unarodna praksa u ovom ~lanku.


85

upotrebljavaju, pa je i potra`nja za takvim lijekovima vrlo velika. Budu}i da potro{a~i do njih ne mogu do}i putem lije~ni~kog recepta, jer nemaju za to indikacije ili kada je lijek za njih neprikladan, onda potro{a~i traè druge putove nabave. Dodajmo k tomu da je u svijetu zabiljeèn porast kul-ture samopropisivanja lijekova.

Promet lijekova kroz slobodne zone/Promet lijekova kroz slobodne zone/lukeluke

Lijekovi prolaze kroz slobodne zone u ko-jima uglavnom nema kontrole ili je ona vrlo slaba. Na takvim se mjestima lijekovima ~esto mijenja etiketa radi skrivanja njihova pravog izvora.

Hrvatski zakoni i me|unarodna Hrvatski zakoni i me|unarodna praksapraksa

Agenciji za lijekove i medicinske proizvode RH postavili smo dva pitanja. Prvo, postoji li zakonska du`nost farmaceutskih tvrtki da prijavljuju pojavu njihova krivotvorenog lijeka, ako imaju informaciju o tome, i dru-go, postoji li neki vremenski rok nakon otkri}a krivotvorine u kojem treba podnije-ti prijavu?

Na ovom mjestu prenosimo e-mail izjavu glasnogovornice Agencije za lijekove i me-dicinske proizvode kolegice Adrijane Ili}, mr. pharm:

U ~lancima 31., 32. i 33. Pravilnika o do-broj praksi u prometu lijekova na veliko (NN, 29/05), odnosno u ~lancima 23. i

32. Pravilnika o dobroj praksi i uvjetima za davanje dozvole za promet medicinskih proizvoda (NN, 54/05) navedeno je na koji na~in treba postupati s krivotvorenim lijekovima, odnosno medicinskim proizvo-dima, ako se na|u u distribucijskoj mreì.

Prema na{im spoznajama, farmaceutskim je tvrtkama u interesu prijavljivati, ako to otkriju, krivotvorine svojih lijekova. Naime, informiranjem mjerodavnih tijela i pacije-nata {tite, me|u ostalim, svoje interese, jer time ne pove}avaju sumnju javnosti u kakvo}u svojih lijekova. Ve}ina farmaceut-skih tvrtki i distributera lijekova prepoznala je va`nost informiranja o krivotvorenim li-jekovima te su njihove organizacije aktivno uklju~ene u borbu protiv krivotvorenih lije-kova (npr. European Federation of Pharma-ceutical Industries Associations, EFPIA; Europan Generic Association, EGA; Euro-pean Association of Full-Line Pharmaceuti-cal Wholesalers, GIRP, ...). Mnogi proizvo-|a~i lijekova usavr{avaju svoju proizvo d nju te neki od njih rade i na razvoju specifi~nih kodova/{ifri kojima bi dodatno za{titili svo-je proizvode i onemogu}ili krivotvoritelji-ma njihovo kopiranje.

Potrebne protumjere prema Potrebne protumjere prema prijedlogu SZO-aprijedlogu SZO-a

Na ovom su mjestu navedene mjere Svjet-ske zdravstvene organizacije (SZO) koje treba poduzeti za suzbijanje problema kri-votvorenja lijekova, a sastoje se u tome: (A) {to sve moraju poduzeti vlade pojedi-


86

nih zemalja, (B) {to moraju poduzeti dràv-na tijela za regulaciju lijekova, (C) {to bi trebali u~initi potro{a~i i (D) {to bi trebalo ~initi na me|unarodnoj razini.

(A) Vlade pojedinih zemalja moraju:• pobolj{ati dostupnost lijeka i pri-

stupa~nost cijena• prihvatiti SZO-ovu definiciju krivotvo-

renog lijeka• donijeti zakon o proizvodnji, uvozu,

izvoru, distribuciji i prodaji krivotvore-nih lijekova*

• osnovati ili oja~ati dràvnu agenciju za regulaciju lijekova jasno definiraju}i nje-zine ovlasti, du`nosti i odgovornosti

• osigurati agenciji prijeko potrebne lju-dske, financijske i druge resurse

• {kolovati osoblje agencije za lijekove, uklju~uju}i provedbene slu`benike koji rade na otkrivanju i istraìvanju kri-votvorenih lijekova

• ja~ati suradnju izme|u agencije za lijekove i drugih dràvnih zakonodav-nih agencija kao {to su policija, potro-{a~i i odvjetni{tvo

• osigurati da su zakoni o lijekovima na snazi

• osigurati brzu reakciju sudova u rje{a-vanju slu~ajeva krivotvorenja i

• osigurati zapljenu i uni{tavanje krivo-tvorenih lijekova.

(B) Dràvna tijela za regulaciju lijekova moraju:

• osigurati da proizvodnju, uvoz, izvoz i distribuciju odobre dràvna tijela za regulaciju lijekova, te da pojedinci i tvr-tke imaju dopusnice za provedbu takvih aktivnosti

• redovito kontrolirati lijek nakon njego-ve registracije da bi se osigurala podu-darnost kakvo}e lijeka sa zahtjevima dràvnih regulatornih tijela

• osigurati da su svi lijekovi ispitani i re-gistrirani prije njihova stavljanja u pro-met

• provoditi nadzor moèbitnoga neslu`-benog prometa radi spre~avanja ilegal-nog prometa

• pratiti kakvo}u lijekova na trì{tu kako bi se otkrila i sprije~ila pojava onih ispod dopu{tene razine kakvo}e (tzv. podnormiranih lijekova, supstandard-nih) i krivotvorenih lijekova u prometu

• sura|ivati s dràvnim zakonodavnim agencijama, kao {to su policija i dru{tvo za za{titu potro{a~a

• informirati javnost o problemu kri-votvorenja lijekova, obrazovati pu~an-stvo i davati savjete da lijekove kupuju samo od legitimnih dobavlja~a, a ne na tr`nicama, ulicama, od tzv. hakera

• ustrajno poticati i savjetovati potro{a~e da izvje{tavaju lije~nike (i ljekarnike, nap. V. G.) o bilo kakvom nedostatku pobolj{anja njihova zdravstvenoga stanja za vrijeme lije~enja,

* U Hrvatskoj ne postoji namjenski zakon kojim se de-finiraju kaznene odredbe glede krivotvorenja lijekova i kazni za krivotvoritelje, odnosno prodaju krivotvorenih lijekova.


87

• promicati bilateralnu i multilateralnu suradnju me|u zemljama, posebice izme|u susjednih zemalja i

• sura|ivati s me|unarodnim organiza-cijama, kao {to su Interpol, SZO i Svjetska udruga potro{a~a.

(C) Potro{a~i bi trebali:• nabavljati lijekove samo u registriranim

ljekarnama i prodavaonicama• biti sumnji~avi na vrlo niske cijene lije-

kova• ne kupovati lijekove od prodava~a po

ku}ama i tr`nicama• uporno ustrajati na dobivanju ra~una

kad kupuju lijek• provjeriti je li pakiranje dobro zape-

~a}eno• provjeriti nalaze li se na pakiranju se-

rijski broj, datum proizvodnje, rok trajanja i ime proizvo|a~a i

• prijaviti lije~niku ili ljekarniku ako nije do{lo do pobolj{anja zdravstvenoga stanja za vrijeme lije~enja.

(D) Na me|unarodnoj razini trebalo bi:• izme|u regulatornih organa, pro izvo-

|a~a lijekova, dràvnih i pravnih usta-nova, me|unarodnih organizacija, kao {to su Interpol, SZO i Svjetska udruga potro{a~a, periodi~no izmjenjivati in-formacije o krivotvorenim lijekovima

• poticati ve}u suradnju izme|u intere-snih skupina i usvojiti jednake strategije u borbi protiv krivotvorenja

• stvoriti globalni mehanizam kontrole prometa sli~an onomu koji se rabi za narkotike.

Najnovije odluke: Moskovska Najnovije odluke: Moskovska deklaracijadeklaracija

Dana 23. listopada 2006. u Moskvi je odràna Konferencija «Europa protiv kri-votvorenih lijekova» na kojoj je usvojena Moskovska deklaracija ~iji se saètak i na-glasci sastoje u sljede}em:

(1) osnovni cilj Deklaracije jest dono{enje me|unarodnog zakonskog okvira za borbu protiv farmaceutskog kriminala; (2) razmje-nu informacija i uporabu dobre prakse tre-ba provesti stvaranjem europske mreè s jedinstvenim kontaktnim mjestima u jav-nom sektoru i s mreòm ujedinjenih labo-ratorija za kakvo}u Ruske Federacije; (3) nu`no je osmi{ljavanje obrazovnih progra-ma; i (4) Europsko ravnateljstvo za kakvo}u lijekova treba biti glavni partner u osigu-ranju kakvo}e lijekova.

U Moskvi je donesena odluka o postupa-nju s provedbenim radnjama pri pojavi kri-votvorenog lijeka u prometu, a sastoji se u:• otkrivanju znakova (signala) da jee rije~

o krivotvorenom lijeku (prosudbupro-vodi Agencija za lijekove)

• izvje{}ivanju kontaktnih to~aka na tom podru~ju (to moè biti carina, policija, agencija, pravosudni organi)

• obavje{tavanju kontaktnih to~aka dru-gih interesnih podru~ja

• procjeni rizika za javno zdravstvo koju daju regulatorna tijela za lijekove, i to: procjenom signala (uzorak se daje na analizu), ocjenom javnozdravstvenog


88

rizika, utvr|ivanjem mjera za za{titu zdravlja

• uskla|ivanju mjera kod svih kontaktnih to~aka i

• poduzimanju mjera na svim podru~jima radi za{tite javnosti i dono{enja kazne-nih mjera.

Dosada{nja postignu}a u spre~avanju Dosada{nja postignu}a u spre~avanju krivotvorenjakrivotvorenja

SZO poduzima mnogobrojne akcije radi spre~avanja {irenja problema krivotvorenja lijekova, i to tako da podupire zemlje u ja~anju zakonodavstva na podru~ju lijeko-va, primjenu Dobre proizvo|a~ke prakse (GMP) i da unaprje|uje i poti~e izmjenji-vanje informacija izme|u odgovornih oso-ba i organizacija.

SZO u velja~i 2006. osniva Me|unarodnu skupinu protiv krivotvorenja medicinskih proizvoda (International Medical Products Anti-Counterfeiting Taskforce-IMPACT) kao odgovor na globalnu zdravstvenu kri-zu. IMPACT je dobrovoljno partnerstvo koje okuplja 193 zemlje ~lanice, kao i sve ve}e organizacije i ustanove koje se bore protiv krivotvorenja, uklju~uju}i neke me-|unarodne organizacije, nevladine udruge, udruge farmaceutskih tvrtki i vlasti koje su uklju~ene u regulaciju lijekova. Cilj je IM-PACT-a izgraditi dobru suradnju me|u ze-mljama kako bi se sprije~ili proizvodnja, promet i prodaja la`nih lijekova u svijetu.

Skupina djeluje na pet razina: zakonodav-noj i regulatornoj infrastrukturi, primjene

regulative, provedbe, tehnologije i komu-nikacija. Na razini zakonodavne i regulato-rne infrastrukture IMPACT-ova skupina prou~ava zakone u pojedinim zemljama i usredoto~uje se na razvoj metoda koje }e omo gu}iti provedbu zakona i sankcija, uklju ~uju}i prihva}anje jasne definicije kri-votvorenih lijekova. Koordinirana suradnja na lokalnoj razini izme|u zdravstvenih vla-sti, policije, potro{a~a i odvjetni{tva, osi-gurava odgovaraju}u regulaciju, kontrolu, istragu i progon. Udruga pomaè zemlja-ma dijele}i im sva skupljena iskustva, spo-sobnosti i izvore.

IMPACT sudjeluje u otkrivanju izvora kri-votvorenja i u pokretanju istrage sura|uje sa Svjetskom udrugom potro{a~a, Interpo-lom i mreàma slu`benika (policije, odvjetni{tva). Usavr{avanjem tehnologije u radu omogu}uje se lak{i pristup informaci-jama i znatno se ubrzava proces djelova-nja. Tako|er, nastoji se uspostaviti jednaka tehnologija otkrivanja krivotvorina i u ra-zvijenim i u nerazvijenim zemljama. Isto tako, stvara se mehanizam identifikacije kri-votvoritelja, ~ime se upozoravaju javnost i dobavlja~i o krivotvoriteljima u njihovoj zajednici, odnosno u drugim zemljama.

SZO je podijelila i dijeli mnogim zemljama materijale o prosudbi lijeka, njegovoj regi-straciji, distribuciji, osnovnim ispitivanjima i mogu}im laboratorijskim uslugama. Osim toga, u Africi i Aziji odràno je devet radi-onica za lije~nike op}e prakse, a dvadeset modula u Ju`noj Americi. SZO ispituje proizvode i proizvo|a~e lijekova namije-


89

njenih za lije~enje AIDS-a, malarije i tu-berkuloze i daje listu onih lijekova koji od-govaraju standardima SZO-a.

Drugi primjeriDrugi primjeri

Neke su zemlje poduzele ozbiljne mjere u borbi protiv krivotvorenja, kao {to su Ni-gerija i Peru. Nigerijska Agencija za hranu i lijekove zabranila uvoz lijekova iz trideset stranih tvrtki, a peruansko ministarstvo zdravstva zapo~elo je informacijsku kam-panju za stanovnike kako bi kupovali lijeko-ve samo u registriranim ljekarnama.

Partnerstvo sigurnih lijekova (The Par-tnership of Safe Medicines) udruga je paci-jenata, lije~nika, farmaceuta, industrije i drugih stru~nih organizacija, koja se posve}uje sigurnoj uporabi i propisivanju lijekova, {tite}i potro{a~e od neodobrenih, krivotvorenih, «substandardnih» i drugih nesigurnih lijekova. Partnerstvo je 1. oùjka 2006. postalo dio Food and Drug Admin-istration’s (FDA) Counterfeit Alert. Vi{e o tome moè se na}i na web stranici http://www.safemedicines.org.

Nova i inovativna rje{enjaNova i inovativna rje{enja

U otkrivanju krivotvorenih lijekova, primje-rice, pomogla je jednostavna kolorimetrij-ska metoda analize, koja se pokazala uspje{nom u otkrivanju krivotvorenog antimalarika, tvari artesunata. Nadalje, njema~ka je Pharma fondacija razvila Mini-

lab za ispitivanje velikog raspona lijekova na jednostavan i jeftin na~in.

Druga su tehnolo{ka rje{enja uglavnom skupa. Uprava za hranu i lijekove (FDA) predlaè farmaceutskim tvrtkama primjenu tehnologije identifikacije radiofrekvencijom (RFID) kako bi se lijek lak{e pratio. U nekim se zemljama ispituje upotreba holograma, tinte koja mijenja boju, vodenih ̀ igova, bar kodova za pra}enje. Neke tvrtke proizvode pakiranja koja se ne mogu falsificirati. �

91

izvje{}aPregled poslovanja HZZO-a u 2006.

Na 44. sjednici Upravnog vije}a HZZO-a odrànoj 15. oùjka 2007. prihva}ena su financijska izvje{}a o poslo-vanju Zavoda za 2006., i to za osnovno (O) i dopunsko (D) osiguranje. Donosimo najva`nije dijelove izvje{}a zanimljive za ljekarni~ku djelatnost kako bi ti podaci omogu}ili usporedbu s podacima iz Izvje-{}a u 2005. i s procjenom uvjeta poslo-vanja za godinu 2007.*

Ukupna financijska sredstva kojima raspolaè HZZO utvr|uje Dràvni pro ra-~un i ta su sredstva bjelodano nedostatna za poslovanje bez gubitaka Zavoda u teku}oj godini. Upravno vije}e HZZO-a, naime, primorano je prijedlog financijsko-ga plana za 2006. uskladiti sa smjernicama i odredbama Vlade RH. Posljedica je manjak prihoda u iznosu od 1,218 milijar-de kuna, te dospjele, a nepla}ene obveze na dan 31. prosinca 2006. u iznosu od 1,270 milijarde kuna, od ~ega su nepla}ene

dospjele obveze prema ljekarnama bile 970 milijuna kuna.

Izvje{}e o financijskom poslovanju HZZO-a od sije~nja do prosinca 2006. donosi poda-tke da je stopa nezaposlenosti i dalje dosta visoka, a iznosila je potkraj 2006. 17% s evidentirane 293.153 nezaposlene osobe u odnosu na 2005., kada je iznosila 307.851 nezaposlenu osobu. Statisti~ki pokazatelji upu}uju na blagi trend rasta aktivnih radnika i ne{to povoljniji odnos aktivnih radnika i umirovljenika u omjeru 1,48 :1.

U godini 2006. donesen je novi Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju na te-melju kojeg su potkraj godine uvedene osnovna i dopunska lista lijekova. Rast potro{nje lijekova i nedostatna sredstva za lijekove uzrok su pove}anom roku pla}anja HZZO-a prema ljekarnama i rastu dospjelih potraìvanja ljekarni prema HZZO-u. U prosincu 2006. korigirana je cijena usluge u ljekarni~koj djelatnosti iznosila 6,74 kune.

Pravo na zdravstvenu za{titu u 2006. prosje~no su ostvarilo 4.357.552 osobe. Broj aktivnih radnika pove}an je za 55.490 osoba i u strukturi ukupnih osiguranika ~ini 34,55% svih osiguranih osoba.

Prihodi – primitci 2006.Prihodi – primitci 2006.

Osnovno zdravstveno osiguranje

- prihod od doprinosa15.832.457.498,00 kn

- prihodi od prora~una 233.902.646,00 kn

- ostali prihodi 301.656.476,00 kn

priredio : Mate Portolan / Ljekarne Splitsko-dalmatinske ùpanije, Split

* Sadràj je ~lanka temeljen na Izvje{}u o financijskom poslovanju HZZO-a u razdoblju I.-XII. 2006. i na Izvje{}u o financijskom poslovanju zdravstvenih usta-nova u razdoblju I.-XII. 2006., koje je isprave objavio HZZO.


92

Cjelokupni prihodi

16.368.016.620,00 kn

Dopunsko zdravstveno osiguranje

Cjelokupni prihodi 529.014.092,00 kn

SVEUKUPNI PRIHODI : O + D16.897.030.712,00 kn

Cjelokupni prihodi osnovnoga zdravstvenog osiguranja (O) u godini 2006. u usporedbi s godinom 2005. pove}ani su 9,21 %, cje-lokupni prihodi u dopunskom osiguranju (D) smanjeni su 8,26 %, a sveukupni priho-di osnovnog i dopunskog zdravstvenog osi-guranja (O + D) u godini 2006. ve}i su 8,56 % nego u godini 2005.

Rashodi - izdaciRashodi - izdaci

Ukupni izdaci poslovanja HZZO-a prema knjigovodstvenim podacima iz Bilance izvr{eni su u iznosu od 17.388.629.205,00 kn i pove}ani su 7,62 % u usporedbi s go-

dinom 2005., {to zna~i da je «ostvaren» gubitak u iznosu od 491.598.493,00 kn. Najve}i dio sredstava u okviru ukupnih izdataka utro{en je na zdravstvenu za{titu s udjelom od 84 %, za naknade je utro{eno 12 %, a za ostale rashoder 4 %.

U sljede}oj su tablici prikazani pokazatelji najva`nijih stavki izdataka za osnovno (O) i dopunsko (D) zdravstveno osiguranje iz financijskog poslovanja HZZO-a u razdo-blju I.-XII. 2006.

Izdaci za lijekove na recept, poslijebolni~ke zdravstvene za{tite i specijalisti~ko-konzi-lijarne za{tite najve}i su izdatak za zdrav-stvenu za{titu. Udjel izdataka za lijekove na recept u izdacima za zdravstvenu za{titu ne{to je manji u godini 2006. i iznosi 22,31 % u odnosu na 2005., kada je bio 22,59 %. U ukupnim izdacima HZZO-a za 2006. udjel lijekova na recept iznosi 18,68 % i ne{to je manji u usporedbi s podacima za godinu 2005., kada je bio 19,29 %.

Pokazatelji O % D % O + D %

RASHODI - IZDACI

1. Primarna zdravstvena za{tita 2.764.519.472 19,71 26.813.380 5,04 2.791.332.852 19,17

2. Lijekovi na recept 2.935.636.914 20,93 312.782.167 58,84 3.248.419.081 22,31

3. Bolni~ka i specijalist - konzil. zdravstvena za{tita

7.442.316.492 53,05 173.075.463 32,56 7.615.391.955 52,31

4. Ortopedski ure|aji i pomagala 478.162.171 3,41 18.898.087 3,56 497.060.258 3,41

5. Ostali izdaci 408.177.714 2,90 408.177.714 2,80

Ukupna zdravstvena za{tita 14.028.812.763 100 531.569.097 100 14.560.381.860 100

Cjelokupni rashodi i izdaci 16.826.853.218 561.775.987 17.388.629.205


93

Izdaci za lijekove na recept vrijednosno su u godini 2006. povve}ani 4,24 % u odno-su prema godini 2005. Iskazani podaci za ortopedska pomagala pokazuju da su u godini 2006. bili vrijednosno smanjeni 7,28 % u usporedbi s godinom 2005.

Prema podacima Slu`be za informatiku Direkcije HZZO-a ukupna je potro{nja lije-kova u ljekarnama, uklju~uju}i i ljekarni ~ku uslugu, u osnovnom osiguranju za 2006. raspore|ena po mjesecima, a iznosi kako je to tabeli~no prikazano.

Prosjek ukupne mjese~ne potro{nje u go-dini 2005. iznosi 251.175.611

Prosjek ukupne mjese~ne potro{nje u go-dini 2006. iznosi 260.851.196

Lijekovi na recept - naturalni Lijekovi na recept - naturalni pokazatelji pokazatelji

Naturalni pokazatelji iskazani u broju izda-nih recepata – pokazuju da je za osigura-nike HZZO-a u 2006. izdano 36.167.528 recepata, 3,78 % vi{e nego u godini 2005., kada je izdano 34.848.736 recepata.

Prosje~no je po osiguraniku u 2006. na razini Hrvatske izdano 8,30 recepata po osiguraniku, dok je u godini 2005. izdano prosje~no 8,05 recepata.

Broj izdanih recepata 36.167.528

Prosje~ni broj recepata po broju osiguranih osoba ukupno

8,30

Prosje~no ukupni izdatak po re-ceptu po broju osiguranih osoba

745,47 kn

Prosje~ni izdatak po izdanom receptu

89,82 kn

Mjesec Osnovno Dopunsko O + D Usluga O*

Sije~anj 178.204.639 20.536.321 198.740.960 14.845.778

Velja~a 227.246.036 26.220.982 253.467.018 19.150.236

Oùjak 265.398.274 30.526.731 295.925.005 22.631.908

Travanj 217.559.844 25.210.710 242.770.555 18.936.909

Svibanj 244.772.906 28.784.135 273.557.041 21.162.247

Lipanj 254.774.124 30.904.417 285.678.541 21.787.637

Srpanj 231.036.413 28.094.211 259.130.625 19.469.645

Kolovoz 224.399.117 27.002.650 251.401.768 18.851.909

Rujan 253.302.394 31.192.486 284.494.880 21.553.844

Listopad 243.623.095 29.557.567 273.200.662 20.582.479

Studeni 237.985.905 25.154.719 263.140.624 17.760.671

Prosinac 228.042.366 1.823.853 229.866.220

* dostupan podatak o vrijednosti usluge za I. – XI. 2006.


94

Potro{nja lijekova prema prosje~nom broju recepata po osiguraniku u godinama od 1998. do 2006. u stalnom je porastu. Pravilnikom o standardima i normativima iz obveznog zdravstvenog osiguranja utvr|en je standard od 8 recepata po osiguranoj osobi. Usporedbom broja izdanih recepata po podru~nim uredima u godini 2006. u odnosu na 2005. uo~ava se razli~ito po-ve}anje s obzirom na prosje~no pove}anje izdanih recepata na razini Republike Hrva-tske. Najve}e je relativno pove}anje izda-nih recepata tijekom 2006. godine zabi-ljeèno u PU [ibenik, gdje iznosi 39,80 %, dok u PU Zagreb i PU Karlovac gotovo da nema pove}anja izdanih recepata, a u osta-lim je podru~nim uredima zabiljeèno po-ve }anje od pribli`no 1 % pa do 8,75 % (vidjeti tabli~ni prikaz na stranici 95).

Potvrde za ortopedska pomagala - Potvrde za ortopedska pomagala - naturalni pokazatelji naturalni pokazatelji

Tijekom godine 2006. ovjereno je 793.065 potvrda, 27,39 % manje nego u godini 2005., kada su izdane 1.092.294

potvrde. Posljedica je to novog na~ina ovjera potvrda zbog primjene novog Pravi-lnika o ortopedskim ure|ajima i pomagali-ma od 1. svibnja 2006.

Financijski rezultat Financijski rezultat

Prema iskazanim knjigovodstveno-finan-cijskim pokazateljima, HZZO je u 2006. ostvario manjak prihoda u iznosu od 491.598.493 kn i on je u odnosu na 2005. manji za 135.742.806 kn. Uspo-redbom financijskoga plana s izvr{enjem u 2006. godini znatnija su odstupanja od planiranih sredstava na stavci lijekova na recepte od 16,29 %. Nepodmirene dospje-le obveze HZZO-a na dan 31. 12. 2006. iznosile su 970 milijuna kuna ili 76 % ukupnih dospjelih obveza HZZO-a.

Izvje{}e o fi nancijskom poslovanju Izvje{}e o fi nancijskom poslovanju zdravstvenih ustanova u razdoblju od zdravstvenih ustanova u razdoblju od sije~nja do prosinca 2006.sije~nja do prosinca 2006.

U ovom financijskom izvje{}u pod stavkom «ljekarne» prikazani su podaci za 24 ùpa-nijske ljekarni~ke ustanove. U godini 2006.


95

HZZO je sklopio ugovor s 981 ljekarnom, {to je za 15 ljekarni vi{e nego u prethodnoj, 2005. Prihodi ljekarni u vlasni{tvu ùpanija i Grada Zagreba po osnovi ugovora s HZZO-om iznose 801.780.493 kn ili 31,76 % ukupno pla}enih izdataka za lije ko-ve ljekarnama. Ljekarnama u privatnom vlas-ni{tvu i zakupu pla}eno je 68,24 % izdataka za lijekove na recept. Financijski pokazatelji poslovanja ùpanijskih ljekarni i dalje su osnova na kojoj Zavod utvr|uje svoju po-slovnu politiku i odnos prema ljekarni{tvu.

Ostvareni prihodi svih zdravstvenih usta-nova, osim ljekarni, nisu bili dostatni za pokri}e ukupnih izdataka poslovne godine 2006.

Broj recepataPodru~ni ured I.-XII. 2005. I.-XII. 2006. Indeks

2006./2005.Prosje~ni br. recepata u 2006. po osiguraniku

Bjelovar 1.029.212 1.119.281 108,75 8,94âkovec 810.554 857.673 105,81 7,76Dubrovnik 960.761 984.405 102,46 7,79Gospi} 350.001 376.769 107,65 7,33Karlovac 1.238.793 1.244.079 100,43 9,27Koprivnica 976.098 1.052.018 107,78 8,94Krapina 1.205.261 1.263.239 104,81 9,38Osijek 2.663.367 2.689.999 101,00 8,55Pazin 1.603.383 1.658.177 103,42 7,88Poèga 632.768 670.707 106,00 8,30Rijeka 2.548.694 2.598.063 101,94 8,48Sisak 1.465.092 1.499.450 102,35 8,27Slavonski Brod 1.273.136 1.315.708 103,34 7,86Split 3.477.517 3.583.644 103,05 7,69[ibenik 710.621 993.448 139,80 9,00Vara`din 1.396.737 1.551.383 111,07 8,78Vinkovci 1.437.698 1.465.807 101,96 7,93Virovitica 801.942 839.731 104,71 9,46Zadar 1.295.895 1.382.323 106,67 8,36Zagreb 8.971.206 9.021.624 100,56 8,17Ukupno/prosjek: 34.848.736 36.167.528 103,78 8,30

Izdaci za zaposlene pove}ani su u svim zdravstvenim ustanovama vi{e od 5 %, osim u ljekarnama, gdje su izdaci za zapo-slene pove}ani 3,95 %.

Prosje~na pla}a po zaposlenom Prosje~na pla}a po zaposlenom (bruto i neto) po razinama (bruto i neto) po razinama zdravstvene za{tite u 2005. i 2006. zdravstvene za{tite u 2005. i 2006.

U ustanovama ljekarni~ke djelatnosti neto-pla}a po zaposlenom iznosi do 26,03 % iznad prosje~ne neto pla}e svih zaposlenih u zdravstvu. Podaci po ustanovama prika-zani su tabli~no na stranici 96.


96

Zaklju~ak Zaklju~ak Problem nelikvidnosti u ljekarni{tvu nikada nije bio ve}i nego danas. Okolnosti prijete da do|e do ozbiljnih problema u opskrbi lijekovima i do drugih te{ko}a u poslovanju mnogih ljekarni. Nerealno planiranje izda-taka za lijekove na recept HZZO-a ima kao posljedicu nemogu}nost podmirenja obve za prema ljekarnama u ugovorenim rokovima od 120 dana. Potkraj godine 2006. dospjele obveze HZZO-a prema ljekarnama iznosile su 970 milijuna kuna, a rok je pla}anja ve}i od 270 dana ili 150 dana iznad ugovorenog roka pla}anja. Zdravstvo je ve} godinama zakinuto, ostaje bez dijela financijskih sredstava, onih koja zaposlenici upla}uju u ime doprinosa za zdravstvo. Iako se prihodi iz doprinosa svake godine pove}avaju, oni se slijevaju u dràvnu riznicu, odakle se dio tih sredsta-va, naàlost, prelijeva u druge djelatnosti. Nedostatak sredstava u zdravstvenom pro-ra~unu HZZO-a sna`no utje~e na ne pla-}anje obveza prema ljekarnama. U isto vrijeme pove}avaju se prava osiguranika, omogu}uje im se ve}i broj besplatnih, no-vih i skupih lijekova. Posljedica je toga

pove}ana potro{nja lijekova i prema finan-cijskim i prema koli~inskim pokazate ljima, a negativni se efekti toga prebacu ju na te-ret ljekarni, dobavlja~a i pro izvo|a~a, a ljekarnici se sa zebnjom pribojavaju onoga {to donosi novi dan i ìve u galopiraju}oj i do sada najve}oj zabiljeènoj nelikvidno-sti. U godini 2005. ovaj je problem privre-meno bio rije{en kreditom, a za saniranje duga nastalog u godini 2006. planira se izdvajanje dodatnih sredstava rebalansom prora~una. îni se da je to, uz sada{nju politiku, samo privremeno rje{enje. Jedino realnim planiranjem sredstava za lijekove, uvo|enjem participacije za lijekove i kon-trolom propisivanja lijekova, mogu}e je ovaj vi{egodi{nji problem dugotrajno i su-stavno rije{iti te osigurati stabilnu i kvali-tetnu opskrbu lijekovima. �

Prosje~na bruto pla}a po zaposlenom - kn

Indeks Prosje~na ispla}ena pla}a po odbitku dopr., poreza i prireza po zaposlenom - kn

Indeks

2005. 2006. 2005. 2006.Primarna zdravstvena za{t. 7.149 7.393 103,41 5.001 5.141 102,80Poliklinike 7.458 8.082 108,37 5.234 5.502 105,12Bolni~ka zdravstvena za{t. 7.634 8.017 105,02 5.302 5.444 102,68Zavodi 7.716 8.218 106,51 5.306 5.584 105,24Ljekarne 9.829 10.431 106,12 6.113 6.850 112,06Ukupno: 7.605 7.982 104,96 5.218 5.435 104,16


97

Rad Komore u razdoblju od oùjka do lipnja 2007.

Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore u spomenutom je razdoblju odràlo dvije sjednice o kojima donosimo kratka izvje-{}a.

25/82 sjednica Vije}a HLJK-a25/82 sjednica Vije}a HLJK-a

Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na sje-dnici od 28. oùjka 2007. raspravljalo je o:• izvje{}u predsjednika Komore o radu

izme|u sjednica Vije}a• imenovanju ~lanova Povjerenstva za

bolni~ko ljekarni{tvo• djelokrugu rada farmaceutskog tehni ~a-

ra• prijedlogu Pravilnika o radu Povjeren-

stva za davanje mi{ljenja pri osnivanju ljekarni

• dono{enju Odluke o raspisivanju izbo-ra za zastupnike Glavne skup{tine HLJK-a

• imenovanju ~lanova Sredi{nje izborne komisije

• odluci o davanju suglasnosti dobrovolj-nim zdravstvenim osiguranjima za skla-

priredila: Ana Malovi}

panje ugovora s ljekarnama o poslov-noj suradnji.

Predsjednik Komore u svojem se izvje{}u posebno osvrnuo na Tribinu grada Zagre-ba koja se odràla u utorak 26. oùjka 2007. i na kojoj se posebno raspravljalo o ne sta{ici lijekova. Predsjednik je, dalje, istaknuo da nema promjena u odnosu na Pravilnik o razvrstavanju, propisivanju i izda vanju lijekova jer je Hrvatska lije~ni~ka ko mora dostavila dopis u HLJK kojim od-bija mogu}nost izmjene postoje}ega Pravi-lnika u smislu da se ljekarnama omogu}i izdavanje zamjenskog lijeka u iznimnim slu~ajevima, odnosno da se omogu}i ge ne-ri~ka supstitucija. Predsjednik stoga pre d la-è da HLJK ponovno upozori javnost na prob leme koje izaziva zabrana zamjene propisanog lijeka istovrsnim.

Predsjednik je obavijestio ~lanove Vije}a HLJK-a da je Ministarstvo zdravstva i soci-jalne skrbi (MZ) odobrilo iznos od 150 000,00 kn za provedbu stru~nog na-dzora u ovoj, 2007. godini.

Predsjednik je u svojem Izvje{}u upoznao prisutne s dono{enjem novog Pravilnika o uvjetima za odre|ivanje podru~ja na kojem }e se osnivati ljekarne, te s novim kriteriji-ma za otvaranje ljekarne.

Dr. sc. Maja Jak{evac Mik{a obavijestila je ~lanove Vije}a da je na adresu Hrvatskoga farmaceutskog dru{tva dostavljen dopis koji su uputili farmaceuti bez ljekarne sa zahtjevom da se ukine ljekarni~ka mreà kako bi se svakom magistru farmacije omogu}ilo otvaranje vlastite ljekarne.


98

U raspravi Mate Portolan upozorava na mo gu}nost kako ne mora nu`no biti da su dopis pisali magistri farmacije, jer je dopis ano niman, nego da su ga uputili ljekarni~ki lanci, odnosno veledrogerije, kojima bi i te kako odgovaralo ukidanje postoje}e mreè ljekarni.

Predsjednik Komore obavijestio je Vije}e o odrànim sastancima povjerenstava HLJK-a i o najva`nijim zaklju~cima koja su ta po-vjerenstva donijela.

Vije}e Komore prihvatilo je izmjenu ~lanka 8. Pravilnika o radu Povjerenstva za da-vanje mi{ljenja pri osnivanju ljekarni u smi-slu ovlasti Povjerenstva da daje negativno mi{ljenje na zahtjev ako je prispio zahtjev za osnivanje ljekarne nekompletan. Na-dalje, ako su za jednu lokaciju podnesena dva uredna zahtjeva za otvaranje ljekarne, odnosno za otvaranje zdravstvene ljekar ni-~ke ustanove, a oba se mogu pozitivno rije{iti, tada }e se pozitivno mi{ljenje dati onom podnositelju koji otvara prvu ljekar-nu, odnosno, ako podnositelj ve} ima lje-karnu, dat }e se podnositelju s duìm rad-nim staèm u ljekarni.

Na sjednici Vije}a donesena je Odluka o raspisivanju izbora za zastupnike Glavne skup{tine HLJK-a, prema Izbornim jedini-cama, i to od 28. travnja 2007. do 1. srp-nja 2007. Za ~lanove Sredi{nje izborne komisije imenovane su: Maju Ljubi} Ber-na{ek, mr. pharm. – predsjednica, i ~lanice Irena Hanèk, mr. pharm., i Ana Malovi}, dipl. iur.

Vije}e je jednoglasno donijelo odluku da se svim dobrovoljnim zdravstvenim osigu-ranjima da suglasnost za sklapanje ugovo-ra s ljekarnama o poslovnoj suradnji pod istim uvjetima, a to zna~i obvezu svakog dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja da za obradu recepta ljekarni plati 5,00 kn, te da se jedan primjerak ugovora izme|u do-brovoljnog zdravstvenog osiguranja i lje kar-ne poloì u Hrvatsku ljekarni~ku komoru.

26/83 sjednica Vije}a HLJK-a26/83 sjednica Vije}a HLJK-a

Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na sjed-nici od 14. lipnja 2007. Raspravljalo je o:

• izvje{}u predsjednika Komore o radu izme|u sjednica Vije}a

• prijedlogu Godi{njeg plana stru~nog nadzora u ljekarni{tvu za 2007. godi-nu

• prijedlogu za Izmjenu i dopunu Odluke o utvr|ivanju maloprodajnih cijena za lijekove i medicinske proizvode koji nisu predmet ugovaranja s HZZO-m

• prijedlogu Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehni~ke opreme u zdrav-stvenoj djelatnosti

• prijedlogu Pravilnika o uvjetima i po-stupku za davanje u zakup dijelova do-mova zdravlja i ljekarni~kih zdravstve-nih ustanova

• pripojenju ljekarni~ke ustanove Viro vi-ti~ko-podravske ùpanije Domu zdra-vlja Viroviti~ko-podravske ùpanije.


99

Predsjednik Komore obavijestio je prisutne o sastanku predstavnika Komore s mini-strom zdravstva i socijalne skrbi Nevenom Ljubi~i}em i pomo}nicom ministra za pra-vna pitanja Dubravkom Jadro. Na spome-nutom sastanku, a u vezi s dugovanjem HZZO-a prema ljekarnama, ministar je na-javio rebalans dràvnoga prora~una, pre-ma kojem }e na ra~un ljekarni biti upla}eno 500 milijuna kuna.

Budu}i da }e u lipnju Sabor RH tek donije-ti Odluku o isplati, a isplata }e se izvr{iti u rujnu, Komora je upozorila da se dugo-vanje ne}e smanjiti, jer }e se u idu}im mje-secima taj dug pove}ati za iznos odobrene uplate od 500 milijuna kuna.

Predsjednik je, dalje, istaknuo da je mini-star predloìo novi sastanak predstavnika Hrvatske lije~ni~ke komore (HLK), HLJK, MZ, HZZO-a i drugih kako bi se poku{ala dogovoriti izmjena Pravilnika o razvrsta-vanju lijekova, te propisivanju i izdavanju lijekova, prema kojemu je za sada ljekar-niku zabranjeno izdati istovrsni lijek

Na sastanku u MZ-u Komora je traìla i iscrpne informacije o informatizaciji u zdravstvenoj djelatnosti. Ministar je pritom istaknuo da je takva informatizacija u tijeku i da se najprije planira informati~ko povezi-vanje lije~nika, pa onda i svih ostalih zdra-vstvenih struka, uklju~uju}i i ljekarnike.

Predsjednik je izvijestio Vije}e i o odnosi-ma s HZZO-m, kao i o informiranju javnih medija o stanju i problemima u ljekarni{tvu. Odràne su dvije sjednice Upravnog vije}a HZZO-a.

Na 45. sjednici Upravnog vije}a HZZO-a 12. travnja 2007. prihva}en je Izvje{taj o radu HZZO za 2006. godinu, a na 46. sjednici odrànoj 22. svibnja 2007. pod-neseno je izvje{}e o potro{nji lijekova u prva tri mjeseca 2007.

Sastanak s predstavnicima Komore u HZZO-u je odràn 24. svibnja 2007. i na-kon njega Komora je uputila dopis sa zah-tjevima na temelju donesenih zaklju~aka i dogovora na sastanku kako slijedi. • Financiranje pripravni~kog staà u

ljekarnama. Zatraèno je da se Odluka o financi-

ranju pripravni~kog staà za ljekarnike, predvi|ena samo u ùpanijskim lje kar-ni~kim ustanovama, promijeni i omo-gu}i obavljanje pripravni~kog staà i u privatnim ljekarnama i u privatnim lje-kar ni~kim ustanovama, i to prema do-dat nim mjerilima koje }e predloìti Komora.

• Dugovanje HZZO-a prema ljekarna-ma.

HLJK je upozorila da dospjelo dugo-vanje HZZO-a iznosi vi{e od 1,2 mi-lijarde kuna i svaki se tjedan pove}ava za novih 50 milijuna kuna, {to je po-sljedica nepreciznog planiranja sred-stava za lijekove. U isto vrijeme potro{nja lijekova nije zaustavljena, nego je u porastu prema pokazateljima za prva tri mjeseca 2007., za {to nisu osigurana financijska sredstva, a nema ni kontrole propisivanja recepata i par-ticipacije kao regulatora potro{nje lije-


100

kova. Izre~eno je da teret pove}ane po tro{nje lijekova dràva prebacuje na ljekarne i dobavlja~e. Zbog postoje}ega stanja Hrvatskoj ubrzo prijete proble-mi u opskrbi lijekovima. Zatraèno je da HZZO poduzme odgovaraju}e ak-tivnosti prema MZ-u i Vladi RH kako bi se sprije~ili prijete}i problemi.

• Fakturiranje – broj osigurane osobe. Najve}i broj ra~una ljekarnama je

vra}en zbog pogre{no upisanog broja osigurane osobe. Ljekarnama se ra~uni vra}aju zbog pogre{nog upisa kako od ljekarnika, tako i zbog krivo upisanih brojeva u lije~ni~koj ordinaciji. Zatra ̀ e-no je da se ljekarnama ne smiju vra}ati ra~uni zbog gre{aka nastalih upisom u lije~ni~koj ordinaciji.

• Fakturiranje – rje{avanje storniranih ra~una u roku od 30 dana.

Komora je upozorila da rok od 30 dana, koji te~e od dana knjiènja ra-~una, nije utvr|en Ugovorom o ljekar-ni~koj djelatnosti, te da se HZZO ne pridràva roka od 15 dana od dana za-primanja ra~una u kojem }e izvijestiti o utvr|enim nedostacima ili odstupanji-ma pa ljekarnama vra}a ra~une izvan ugovorenog roka. Zatraèno je da se HZZO pridràva rokova utvr|enih Ugovorom te da rok za rje{avanje stor-niranih ra~una bude 90 dana.

• Pravilnik o propisivanju i izdavanju lijekova na recept.

Zbog problema u izdavanju lijekova i postojanju dvojnih kriterija prema lije-kovima na Listi, Komora traì da HZZO

pokrene izmjenu Pravilnika i time omogu}i ljekarnicima zamjenu lijekova te izdavanje najjeftinijih lijekova. Upo-zoreno je da se lije~nici ne drè odre-dbi Pravilnika, posebice ~lanka 12., zbog ~ega ljekarne imaju problem i neugodnosti s pacijentima.

• Ortopedska pomagala. HZZO je upozoren da neki Podru~ni

uredi i dalje ovjeravaju koli~ine ortope-dskih pomagala u koli~ini manjoj od koli~ine u izvornom/originalnog paki-ranju. Tako|er, upozoreno je na pro-blem ne~itljivog rukopisa pri ovjeri potvrda, zbog ~ega se ljekarnama vra~aju ra~uni. Komora }e predloìti dopunu Popisa ortopedskih pomagala koja se smiju izdavati u ljekarnama za-jedno s ostalim serijskim pomagalima. U pripremi je novi Zakon o medicin-skim proizvodima te pro~i{}eni tekst Pravilnika o ortopedskim pomagalima.

• Obavijest o otvorenim stavkama i spe-cifikaciji ra~una.

HZZO }e svim ljekarnama koje mu dostave svoju e-mail adresu, u roku od 5 dana elektroni~kim putem dostavljati podatke o pla}enim ra~unima i njihovu specifikaciju.

• Nepravilnosti u radu podru~nih ureda. HZZO je upozoren na neujedna~enost

u radu u nekim PU, {to uzrokuje pro-bleme u radu u mnogim ljekarnama.

Isti~emo kako je potrebno da ljekarnici o svim zamije}enim problemima i nepravil-nostima obavijeste HLJK koja }e takvu oba-


101

vijest pisanim putem proslijediti u Direkciju HZZO-a.

Predsjednik je obavijestio ~lanove Vije}a o odrànim sastancima povjerenstava Komo-re.

Povjerenstvo za stru~ni nadzor odràlo je dva sastanka, a dogovoreno je da }e se kontrolni stru~ni nadzor u ljekarnama u kojima je utvr|eno ve}e kr{enje propisa obaviti po potrebi.

Naime, Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi (MZSS) i HZZO-u upu}ene su prija-ve o ljekarnama koje ne ispunjavaju zakon-ske uvjete za obavljanje ljekarni~ke djelat-nosti. Nakon o~itovanja MZSS-a i HZZO-a odlu~it }e se ho}e li biti proveden kon-trolni nadzor ili }e se postupiti sukladno o~itovanju.

Budu}i da u me|uvremenu na prijavu HLJK-a nisu dobiveni odgovori od MZSS i HZZO-a pa se ne zna {to je u vezi s tim u~injeno, na drugom je sastanku zaklju~eno da }e se provesti kontrolni nadzori u spor-nim ljekarnama te su imenovane komisije za nadzor.

Vije}e Komore prihvatilo je Godi{nji plan stru~nog nadzora, prema kojem }e se pro-voditi izvanredni stru~ni nadzori u naj-manje dvjema ljekarnama u svakoj ùpa-niji.

Nakon pristiglih primjedbi i prijedloga ~la-nova Komore, kao i povjerenstava Komore, na primjenu Odluke o utvr|ivanju malo-prodajnih cijena za lijekove i medicinske proizvode koji nisu predmet ugovaranja sa

HZZO-m (NN, 72/07), te nakon njihova razmatranja, Vije}e Komore je sa 7 glasova «za», 2 «suzdràna» i 1 glasom «protiv» prihvatilo izmjene navedene Odluke.

Vije}e Komore razmotrilo je prijedlog Pra-vilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehni~ke opreme u zdravstvenoj djelatnosti i na taj prijedlog dalo sljede}e primjedbe u dijelu koji se odnosi na opremu ljekarne:• predlaè se brisati «analiti~ki laboratorij

za ispitivanje identiteta ljekovitih sup-stancija i galenskih pripravaka ljekarne»,

• predlaè se brisati «set reagensa»,• predlaè se dodati novi stavak 4. koji

glasi: «Ljekarna mora osigurati analizu tvari».

U dijelu koji se odnosi na radnike u ljekarni Vije}e Komore predlaè:• da se izraz «1 farmaceutski tehni~ar»

zamijeni izrazom «½ farmaceutskog tehni~ara».

• da se u ~lanku 42., koji se odnosi na bolni~ke ljekarne, mijenja stavak 6. tako da glasi: «Radnici u bolni~koj ljekarni».

Na 100 bolni~kih kreveta predlaè se tim sastavljen od: 1 magistra farmacije i 2 far-maceutska tehni~ara za 8-satno radno vrijeme. U slu~aju 24-satnog deùrstva gornji se normativ za magistra farmacije mnoì s faktorom1,5.

Ako bolni~ka ljekarna obavlja elektivne (izborne) djelatnosti, predloèno je da su radnici:


102

I. za izradbu infuzijskih i injekcijskih otopi-na u sastavu• 1 magistar farmacije specijalist iz far-

maceutske tehnologije,• 1 magistar farmacije specijalist iz ispiti-

vanja i kontrole lijekova,• 2 farmaceutska tehni~ara i• odre|en broj pomo}nih radnika.

II. za raspodjelu jedini~ne terapije – na 50 bolni~kih kreveta potrebni su

• 1 magistar farmacije i• 1 farmaceutski tehni~ar.

III. za izradbu totalne parenteralne prehra-ne potrebni su

• 1 magistar farmacije – specijalist iz far-maceutske tehnologije i

• 1 farmaceutski tehni~ar.

IV. za pripremu citotoksi~ne terapije pot-rebni su

• 1 magistar farmacije i• 1 farmaceutski tehni~ar.

Vije}e Komore je nakon razmatranja do-stavljenog prijedloga Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova do-mova zdravlja i ljekarni~kih zdravstvenih ustanova jednoglasno zaklju~ilo da primje-dbe treba izraditi radna grupa za zakup, te da se ~lanovima Vije}a na e-mail dostavi tekst na suglasnost.

Predsjednik Komore obavijestio je prisutne ~lanove Vije}a da je Upravno vije}e Viro-viti~ko-podravske ̀ upanije donijelo Odluku da se navedena ljekarni~ka ustanova pri-poji ùpanijskom domu zdravlja. Budu}i

da je dono{enje takve Odluke izigravanje odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj za{titi (NN, 85/06), te zna~i i opasnost da i druge ùpanijske ljekarni~ke ustanove budu pripojene do-movima zdravlja, Vije}e je jednoglasno odlu ~ilo da o postupanju Viroviti~ko-po-drav ske ùpanije treba obavijestiti Vladu RH, Saborski odbor za zakonodavstvo i Mi-nistarstvo zdravstvene i socijalne skrbi. �

Izbori za zastupnike Glavne skup{tine HLJK-a

Izbori za zastupnike Glavne skup-{tine HLJK-a provedeni su do 30. lipnja 2007. Nakon isteka roka za dostavu gla sa-~kih listi}a izborna su povjerenstva izbor-nih jedinica utvrdila rezultate glasovanja i dostavile zapisnike Sredi{njoj izbornoj ko-misiji koja je o rezultatima glasanja oba-vijestila sve ~lanstvo putem web stranice Komore.

Odaziv ~lanova Komore na izbore i izbor farmaceutskih predstavnika koji }e braniti interese ljekarni~ke struke u sljede}ih ~etiri godine prikazan je tabli~no.

U bira~ke popise izbornih jedinica bio je upisan 2 591 bira~, od toga:

priredila : Ana Malovi}


103

I. IZBORNA JEDINICA

Grad ZagrebZagreba~ka ùpanijaSisa~ko-moslava~ka ùp.Krapinsko-zagorska ùp.Karlova~ka ùpanija

ukupno 1 280

981 126 67 46 60

II. IZBORNA JEDINICA

Vara`dinska ùpanijaMe|imurska ùpanija

ukupno 126

77 49

III. IZBORNA JEDINICA

Bjelovarsko-bilogorska ùpanijaKoprivni~ko-krièva~ka ùpanija

ukupno 107

51 56

IV. IZBORNA JEDINICA

Osje~ko-baranjska ùp.Viroviti~ko-podravska `.Brodsko-posavska ùp.Vukovarsko-srijemska `.Poè{ko-slavonska. ùp.

ukupno 303

135 36 53 52 27

V. IZBORNA JEDINICA

Primorsko-goranska `.Istarska ùpanijaLi~ko-senjska ùpanija

ukupno 272

147 110 15

VI. IZBORNA JEDINICA

Splitsko-dalmatinska `.Zadarska ùpanija[ibensko-kninska ùp.Dubrova~ko-neretvanska ùp.

ukupno 503

262 105 54 82

U izbornim jedinicama i podru`nicama ukupno je glasalo 849 bira~a, i to:

I. IZBORNA JEDINICA

Grad ZagrebZagreba~ka ùpanijaSisa~ko-moslava~ka `.Krapinsko-zagorska ùp.Karlova~ka ùpanija

ukupno 320

260 0 11 18 31


104

II. IZBORNA JEDINICA

Vara`dinska ùpanijaMe|imurska ùpanija

ukupno 76

60 16

III. IZBORNA JEDINICA

Bjelovarsko-bilogorska ùpanijaKoprivni~ko-krièva~ka ùpanija

ukupno 45

15 30

IV. IZBORNA JEDINICA

Osje~ko-baranjska ùp.Viroviti~ko-podravska `.Brodsko-posavska ùp.Vukovarsko-srijemska `.Poè{ko-slavonska ùp.

ukupno 113

51 13 25 13 11

V. IZBORNA JEDINICA

Primorsko-goranska `.Istarska ùpanijaLi~ko-senjska ùpanija

ukupno 108

61 38 9

VI. IZBORNA JEDINICA

Splitsko-dalmatinska `.Zadarska ùpanija[ibensko-kninska ùp.Dubrova~ko-neretvanska ùp.

ukupno 187

92 40 29 26

Nakon provedenog glasanja i prebrojavanja glasova u Glavnu skup{tinu Hrvatske ljekarni~ke komore izabrani su:

I. IZBORNA JEDINICA

I.1. PODRU@NICA GRAD ZAGREB

Red. broj IME I PREZIME KANDIDATA BROJ GLASOVA1. Verona Su~i}, mr. pharm. 1712. Marija Vargec, mr. pharm. 1443. Milena Jadrijevi} Mladar Taka~, mr. pharm. 1354. Nada Jambrek, mr. pharm. 1215. Emilija Bani}, mr. pharm. 1176. Boèna Crnomarkovi}, mr. pharm. 1157. Dunja Trumbi} Ba{i}, mr. pharm. 112


105

8. Ines Sappe, mr. pharm. 1119. Marina Novak, mr. pharm. 11110. Davorin Derda, mr. pharm. 10911. Mirna Vukmani} Metzger, mr. pharm. 10812. Iva ]aleta La{karin, mr. pharm. 10713. Sanja Ili} Deli{imunovi}, mr. pharm. 10614. Ana Perkovi}, mr. pharm. 10515. Zrinka Vrkljan, mr. pharm. 10516. Renata Broz Mali}, mr. pharm. 10417 Irena Haramina, mr. pharm. 10118. Katarina Mileti}, mr. pharm. 10119. Tatjana Sudar, mr. pharm. 10120. Jasminka Vugec Mihok, mr. pharm. 10121. Marko Grube{i}, mr. pharm. 10022. Dubravka Hanèk, mr. pharm. 10023. Maja Petti Medi}, mr. pharm. 9924. Darija Jeli}, mr. pharm. 9825. Smiljka Kova~i}, mr. pharm. 9726. Zvonka Tomljenovi}, mr. pharm. 9727. Jadranka Vesel~i}, mr. pharm. 9528. Vesna Katan~i}, mr. pharm. 9429. Ivana [oli}, mr. pharm. 9330. Ljubica Kavur, mr. pharm. 9231. Silva Kova~i} Tukec, mr. pharm. 9232. @eljka Matai} Pti~ek, mr. pharm. 9233. Zrinka Arbanas, mr. pharm. 90

I.2. PODRU@NICA KRAPINSKO-ZAGORSKE @UPANIJE

Red. broj IME I PREZIME KANDIDATA BROJ GLASOVA1. Nata{a Cesarec, mr. pharm. 112. Vera Crkven~i}, mr. pharm. 11

I.3. PODRU@NICA SISA^KO-MOSLAVA^KE @UPANIJE

Red. broj IME I PREZIME KANDIDATA BROJ GLASOVA1. Nives Prpi} Zec, mr. pharm. 102. Jadranka Golem, mr. pharm. 93. Nives Ver{i}, mr. pharm. 8


106

I.4. PODRU@NICA KARLOVA^KE @UPANIJE

Red broj IME I PREZIME KANDIDATA BROJ GLASOVA1. Dahna Arbanas, mr. pharm. 242. Ana Marija Palijan, mr. pharm. 20

II. IZBORNA JEDINICAII.1. PODRU@NICA VARA@DINSKE @UPANIJE

Red. Broj IME I PREZIME KANDIDATA BROJ GLASOVA1. Lidija @uli}, mr. pharm. 462. Jasna Martinjak, mr. pharm. 393. Katica Vodopija [torga, mr. pharm. 34

II.2. PODRU@NICA ME\IMURSKE @UPANIJE

Red. broj IME I PREZIME KANDIDATA BROJ GLASOVA1. Jagoda ]eri}, mr. pharm. 162. Branka Ivan~i}, mr. pharm. 15

III. IZBORNA JEDINICAIII.1. PODRU@NICA BJELOVARSKO-BILOGORSKE @UPANIJE

Red. broj IME I PREZIME KANDIDATA BROJ GLASOVA1. Marija Obadi}, mr. pharm. 142. [tefi ca Ore{kovi} Kre{i}, mr. pharm. 10

III.2. PODRU@NICA KOPRIVNI^KO-KRI@EVA^KE @UPANIJE

Red. broj IME I PREZIME KANDIDATA BROJ GLASOVA1. Vedrana [kunca, mr. pharm. 202. Zlatko Horvat, mr. pharm. 19

IV. IZBORNA JEDINICAIV.1. PODRU@NICA OSJE^KO-BARANJSKE @UPANIJE

Red. broj IME I PREZIME KANDIDATA BROJ GLASOVA1. [andor Horvat, mr. pharm. 442. Vera Crn~an, mr. pharm. 413. @eljka Poli}, mr. pharm. 404. Renata Florshutz Mi~unovi}, mr. pharm. 375. Boò Mitrovi}, mr. pharm. 36


107

IV.2. PODRU@NICA PO@E[KO-SLAVONSKE @UPANIJE

Red. broj IME I PREZIME KANDIDATA BROJ GLASOVA1. @eljka Perak, mr. pharm. 112. Mira Raji}, mr. pharm. 10

IV.3. PODRU@NICA BRODSKO-POSAVSKE @UPANIJE

Red. broj IME I PREZIME KANDIDATA BROJ GLASOVA1. Alica Miler, mr. pharm. 172. Zlatko Mihi}, mr. pharm. 14

IV.4. PODRU@NICA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE @UPANIJE

Red. broj IME I PREZIME KANDIDATA BROJ GLASOVA1. Ruìca Do{en, mr. pharm. 13

V.5. PODRU@NICA VIROVITI^KO-PODRAVSKE @UPANIJE

Red. broj IME I PREZIME KANDIDATA BROJ GLASOVA1. Suzana Niki} Gibanica, mr.pharm. 132. Ljiljana Novoselac, mr.pharm. 9

V. IZBORNA JEDINICAV.1. PODRU@NICA PRIMORSKO-GORANSKE @UPANIJE

Red. broj IME I PREZIME KANDIDATA BROJ GLASOVA1. Ranko Antun Pezelj, mr. pharm. 502. Ana Marija \uki}, mr. pharm. 463. Nikolina Pivac, mr. pharm. 364. Milanka Ivandi}, mr. pharm. 355. Sandra Frani}, mr. pharm. 27

V.2. PODRU@NICA LI^KO-SENJSKE @UPANIJE

Red. broj IME I PREZIME KANDIDATA BROJ GLASOVA1. Ingrid Tomljanovi}, mr. pharm. 9

V.3. PODRU@NICA ISTARSKE @UPANIJE

Red. broj IME I PREZIME KANDIDATA BROJ GLASOVA1. Franjo Filipovi}, mr. pharm. 302. Irene Rado{, mr. pharm. 233. Ljiljana ]us, mr. pharm. 184. @arko êrnja, mr. pharm. 17


108

VI. IZBORNA JEDINICAVI.1. PODRU@NICA SPLITSKO-DALMATINSKE @UPANIJE

Red. broj IME I PREZIME KANDIDATA BROJ GLASOVA1. Lidija Dimitrovski, mr. pharm. 632. Milka Juki}, mr. pharm. 543. Ina Topi}, mr. pharm. 514. Elza Ple{tina, mr. pharm. 485. Vesna Bali}, mr. pharm. 476. Anita ôri}, mr. pharm. 467. Asja Smol~i} Bubalo, mr. pharm. 468. Gorana Petri}, mr. pharm. 449. Miroslav Vudri}, mr. pharm. 44

VI.2. PODRU@NICA ZADARSKE @UPANIJE

Red. broj IME I PREZIME KANDIDATA BROJ GLASOVA1. Branka Ja~an, mr. pharm. 312. Ivan [imat, mr. pharm. 303. Svetka Budija, mr. pharm. 294. Nela [u{ko, mr. pharm. 28

VI.3. PODRU@NICA [IBENSKO-KNINSKE @UPANIJE

Red. broj IME I PREZIME KANDIDATA BROJ GLASOVA1. Josipa Kulu{i}, mr. pharm. 192. Dragica Radin, mr. pharm. 17

VI.4. PODRU@NICA DUBROVA^KO-NERETVANSKE @UPANIJE

Red. broj IME I PREZIME KANDIDATA BROJ GLASOVA1. Liljana Kapelari Miloglav, mr. pharm. 162. Zdenka Draènovi}, mr. pharm. 143. @elimir Bosni}, mr. pharm. 14

Budu}i da iz podru`nice Zagreba~ke ùpanije nije bilo predloènih kandidata za zastup-nike u Glavnoj skup{tini Hrvatske ljekarni~ke komore, a iz podru`nice Vukovarsko-srijemske ùpanije predloèna je samo jedna kandidatkinja, umjesto mogu}ih 95 zastup-nika, u Glavnu skup{tinu Hrvatske ljekarni~ke komore izabrano je ukupno 89 zastupnica/ka. �


109

PharmaCon 2007:Europski studentski kongres o budu}nosti farmacije

Europski studentski kongres o budu}nosti farmacije naslovljen Nove teh-nologije i trendovi u ljekarni{tvu, farma-ceutskoj industriji i edukaciji odràn je u Dubrovniku u razdoblju od 22. do 27. svi-bnja 2007. Radi se o velikom me|u na rod-nom projektu kojeg je organizirala udruga studenata farmacije Farmaceutsko-bioke-mijskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu CROPBSA i konzorcij projekta TEMPUS JEP-18028-2003, uz glavnog sponzora PLIVA, ~lanicu Barr grupe te potporu broj-nih nacionalnih i me|unarodnih tijela me|u kojima je i Hrvatska ljekarni~ka komora.

Cilj je kongresa bilo upoznavanje studena-ta koji se pripremaju za ljekarni~ki poziv i s aktualnostima u struci, zatim raspraviti sada{nji poloàj farmacije i pronalaènje na~ina kojim bi studenti mogli aktivno pri-donijeti razvoju struke uz pomo} starijih kolega. Osim toga, èljelo se u suradnji

izme|u razli~itih podru~ja ljekarni{tva utvrditi zajedni~ki viziju budu}e farmacije.

Pozivu organizatora aktivno su se odazvali ugledni inozemni sveu~ili{ni profesori i dru-gi stru~njaci iz podru~ja farmacije te pred-stavnici brojnih europskih i svjetskih orga-nizacija (International Pharmaceutical Fe-deration-FIP, European Agency for the Eva luation of Medicinal Products, Euro-pean Society of Oncological Pharmacy, The European Association of Institutions of Higher Education, Association of the European Self-medication industry, Turkish Pharmaceutical Technology Scientists’ As-socation, Pharmaceutical Group of the EU, European Students Pharmacy Association). Profesori sa sveu~ili{ta u Londonu, Brighto-nu, Cardiffu, Nottinghamu, Ljubljani, Za-grebu i Kopenhagenu izlagali su zanimljive teme iz podru~ja obrazovanja kao {to su: prednosti i nedostaci elektroni~kog u~e nja (engl. e-learning), kompetencije lje karnika, dileme i rje{enja u globalnom razvoju lije-kova, potreba za ljekarni~kom praksom te-meljenom na dokazima, smjer razvoja mo-derne farmaceutske biotehnologije i potre-ba za stvaranjem biomedicinskog sudio ni-{tva u zdravstvenim poslovima. Prikazani su i raznoliki poslijediplomski programi koje nudi Fakultet za farmaceutske znano-sti u Kopenhagenu (industrijski razvoj lije-kova, menad`ment lijekova, farmaceutsko zakonodavstvo).

Predstavnici FIP-a su na vrlo zanimljiv na~in obuhvatili nove smjerove razvoja u znanosti (npr. promjene ljudskog genoma), priredila : Danijela Jonji}


110

tehnologiji (npr. roboti u ljekarni~koj prak-si), ekonomskoj globalizaciji (npr. usposta-va internetskih ljekarna, pojava krivotvore-nih lijekova), ali i promjene kod pacijenata (npr. alarmantni porast antimikrobne rezi-stencije) {to utje~e na dana{nji razvoj ljekarni{tva. Potakli su sada{nje i budu}e vlasnike ljekarni na razmi{ljanje ho}e li se njihova ljekarna razvijati kao prodavaonica, komercijalni lanac, MacPharmacy, Phar-macyKing ili kao stru~na zdravstvena usta-nova. Dr. Herbert Cabana, vlasnik ljekarne u Be~u, opredijelio se upravo za ovu po-sljednju mogu}nost uvode}i razne dodat-ne ljekarni~ke usluge u svoju ljekarnu.

Predstavljaju}i oblike rada svoje ljekarne itekako je dao novu stvarala~ku snagu i udahnuo svojim primjerom zanos i pruìo novu nadu studentima i svim onim kolega-ma koji èle pobolj{ati ljekarni~ku skrb.

Unato~ izvrsnim predavanjima, renomira-nim predava~ima te mogu}nostima zasni-vanja suradnje, odaziv studenata farmacije i ljekarnika koji trebaju utjecati na budu}nost hrvatskog ljekarni{tva bio je ispod svakog o~ekivanja. Takvo stanje po-kazuje da u Hrvatskoj nismo svjesni glo-balnih opasnosti koja prijete ljekarni{tvu, kao ni ~injenice da se upoznavanjem s pro-blemima i iskustvom svojih stranih kolega moèmo pripremiti za nove nadolaze}e smjerove i pojave u ljekarni{tvu i spremnije se nositi sa stru~nom budu}nosti koja nam neizbje`no dolazi. �

Godi{nja skup{tina i simpozij PGEU

Ovogodi{nja Skup{tina PGEU odràna je u Be~u od 18. do 20. lipnja 2007., te su joj prisustvovali i izaslanici Hrvat ske ljekarni~ke komore i Hrvatskog farmaceutskog dru{tva u svojstvu pridru ̀ e-nih ~lanova (bez prava glasa, jer nismo zemlja ~lanica EU).

SimpozijSimpozij

Prvog je radnog dana odràn simpozij pod naslovom «Zdravstvena skrb za europljane - Ljekarna kao sredi{te zdravlja». Simpozij je podijeljen u dva dijela, jutarnji s nizom predavanja i poslijepodnevni s okruglim stolom kojemu su prisustvovali po jedan predstavnik ljekarnika, lije~nika, bolesnika, politi~ara i medija.

Jutarnji je dio predavanja zapo~eo profesor Martin Schulz iz Njema~ke, koji je, kao na{ kolega farmaceut, upozorio na nepoèljne novosti u distribuciji lijekova. Iako se eu-ropsko ljekarni{tvo izuzetno zalaè za to da izdavanje lijekova mogu provoditi samo ljekarnici i samo u ljekarnama, sve je ve}i pritisak u europskim zemljama da se bezre-

priredila: Aleksandra Grundler / Ljekarne Farmapharm


111

ceptni lijekovi puste u {iru maloprodaju (Italija, Portugal, Velika Britanija). Osim bezreceptnih lijekova, bojazan je da }e i dio receptnih lijekova pomalo nestajati iz javnih ljekarni, i to zbog pojave novih uslu-ga bolni~kih ljekarnika, te zbog posebno opasne pojave da farmaceutska industrija izravno ogla{ava lijekove prema bolesnici-ma (DTC - direct to consumer), kao i po ku-{aja da industrija izravno opskrbljuje bole-snike. Profesor Schulz je upozorio i na, sada ve} blisku, budu}nost primjene farma-kogenetika, u ~ijoj distribuciji u ovom tre-nu gotovo da i nisu predvi|eni farmaceuti.

Sljede}e je predavanje odrào Rui Santos Ivo iz Portugala o osnovnim elementima osiguranja sigurne i u~inkovite distribucije lijekova. Otkako su uklonjene granice izme|u dràva ~lanica Europske unije i ujedno omogu}en slobodan protok robe i usluga izme|u svih zemalja, gotovo je onemogu}ena tradicionalno stroga kontro-la prometa lijekova. Naime, sasvim je mogu}e da pojedina serija lijeka na svojem putu do ljekarne pro|e niz od desetak razli~itih distributera, te da nekoliko puta prije|e istu granicu, pri ~emu je i sasvim izvjesna mogu}nost krivotvorenja lijekova. Pretpostavlja se da krivotvorine zauzimaju izme|u 0,1 i 0,15 % ukupnog trì{ta lije-kova unutar zemalja EU. U ve}ini zemalja EU poku{avaju se izna}i mehanizmi pro-vjere autenti~nosti lijeka, te postoji ideja na razini Europske komisije o izradbi jedin-stvenog ra~unalnog programa kojim bi se u ljekarnama provjeravao svaki lijek.

Andrew Bosner iz Velike Britanije, predsta-vnik Pfizera, odrào je intrigantno preda-vanje, koje je slu{ateljstvo vrlo kriti~ki pri-milo, o novoj distributivnoj mreì ovog proizvo|a~a u Velikoj Britaniji. Naime, od prolje}a ove godine Pfizer je u Velikoj Bri-taniji izabrao samo jednu veletrgovinu i samo jedan lanac ljekarni (Unichem - Boots) putem kojeg distribuira svoje lijeko-ve, a sve radi sprje~avanja krivotvorenja.

Sve ostale ljekarne mogu naru~ivati samo od Unichema, {to se smatra naru{avanjem slobode trgovanja i prisiljavanja tih ljekarni na nepovoljne uvjete nabave. Nagovje{taj je da i Novartis kre}e istim putem.

Posljednje predavanje odrào je Steven McMahon iz Irske, kao predstavnik po tro-{a~a, odnosno bolesnika, o internetskim ljekarnama. Njegovo je mi{ljenje da je ovakva distribucija lijekova izuzetno nepo-voljna, pa ~ak i opasna za cjelokupno javno zdravstvo EU. S jedne strane, gubi se osobni kontakt i mogu}nost savjetovanja izme|u bolesnika i ljekarnika, ~ime se pove-}ava neracionalna primjena lijekova, ujed-no je mogu}e bez recepta nabaviti lijekove koji se u ljekarnama izdaju samo na recept, ~ime se izravno ugroàva zdravlje i, s dru-ge strane, omogu}uje se krivotvorenje lijekova do neslu}enih razmjera.

Skup{tinaSkup{tina

Godi{nja skup{tina PGEU zapo~ela je izla-ganjem doma}ina o ljekarni{tvu u Austriji.


112

Trenuta~no postoji 1 200 ljekarni u kojima je zaposleno 4 815 ljekarnika koji mogu raditi od samo 8 pa do 40 sati tjedno. Takvim fleksibilnim radnim vremenom omo-gu}eno je da ljekarna nikad ne posluje bez dovoljnoga broja ljekarnika, koji se mogu prilagoditi razli~itim godi{njim i svakodne-vnim potrebama pojedine ljekarne. Kriteriji za otvaranje ljekarni jesu ljekarnik s valja-nom licencom, minimum od 5 500 stano-vnika, udaljenost izme|u dviju ljekarni od oko 500 m i postojanje dvaju ugovornih lije~nika u blizini ljekarne. Time je osigura-na poslovna sposobnost svake lje kar ne. U slabije naseljenim podru~jima lije~nici smiju izdavati lijekove i trenuta~no u Au-striji ima 978 lije~nika s pravom izdavanja lijekova. Ljekarni~kih lanaca nema, ali je dopu{teno vlasni{tvo jedne ljekarne po-dijeliti izme|u ljekarnika i neke druge fizi-~ke ili pravne osobe, uz uvjet da ljekarnik zadràva najmanje 51 % vlasni{tva. Zasa-da se u Austriji lijekovi izdaju samo u lje kar-nama, osim nekih biljnih pripravaka i samo nekih ~ajeva koji mogu biti u drogerijama. Austrijski ljekarnici naveliko pruàju do-datne ljekarni~ke usluge: kontrolu krvnoga tlaka, glukoze i masno}a u krvi, dodatnu skrb za bolesnike s dijabetesom i astmom, te dostavu lijekova u ku}u bolesnika.

Nakon ovog kratkog izlaganja uslijedio je najavljeni dnevni red Skup{tine. Primljeni su novi ~lanovi u PGEU: Ljekarni~ka ko-mora Makedonije i jo{ jedna ljekarni~ka organizacija iz Francuske (USPO). Obavije-{teno je o aktivnostima PGEU pred Vije}em

Europe o zabrani izravnog ogla{avanja lijekova prema bolesnicima, o ~emu za sada jo{ nema odluke.

Najzanimljiviji je bio izvje{taj o postupcima pred Europskim sudom pravde koji su u najavi ili se ve} vode protiv pojedinih ze-malja ~lanica, a zbog unutarnjeg pitanja ure|enja ljekarni{tva. Postupci su pokre-nuti na zahtjev Vije}a Europe, koje smatra da su prekr{ena pravila u vezi sa slobodom uspostave i protoka kapitala, a radi ogra-ni~enja vlasni{tva ljekarni u Italiji i Francu-skoj, te radi ograni~enja podru~ja na koje-mu se moè osnovati ljekarna u Austriji i [panjolskoj. Naime, iako ljekarni{tvo poku-{ava odràti svoju autonomiju unutar struke, o~ito su vrlo jaki pritisci za potpu-nom liberalizacijom. Kako bi mogli donijeti ispravnu odluku, suci Europskog suda pra-vde naru~ili su ekonomsku studiju cjelo-kupnoga farmaceutskog sektora, koja je nazvana ECORYS studija. PGEU procje-njuje da }e ta studija utjecati na sudbinu cjelokupnoga europskog ljekarni{tva, jer }e se na njoj temeljiti i odluka Suda. Na-àlost, to je ekonomska studija, koja nema mnogo veze s nekom objektivnom zdrav-stvenom studijom, te ima naznaka kako dosada{nje analize pokazuju da je potro{nja za lijekove ve}a u onim zemljama koje ima-ju stroè, odnosno ure|enije ljekar ni {tvo. Zasad su to nepovoljne analize, pa }e PGEU i dalje poku{avati braniti stav da se trgovina lijekovima, kao robe od posebno-ga zdravstvenog zna~enja, mora odvojiti od trgovine ostalom robom, pa mora imati


113

i poseban poloàj u smislu protoka kapita-la koji bi upravljao takvom trgovinom.

U nastavku Skup{tine donesena je jedna izjava o politici: «Uloga ljekarnika u pan-demiji pti~je gripe», kojom se isti~e uloga ljekarnika u borbi protiv nastanka pande-mije ove bolesti, ponajprije putem preven-cije i edukacije. Naime, ljekarnici kao najdostupniji zdravstveni radnici mogu bit-no pridonijeti edukaciji pu~anstva da-vanjem mjerodavnih i vjerodostojnih infor-macija o toj bolesti, te posebice o mjerama sprje~avanja njezine pojave u ljudi. Isprav-nom informacijom ljekarnici mogu utjecati na u~inkovitu prevenciju i sprije~iti neopra-vdan strah ili paniku zbog nestru~no dane informacije. U slu~aju pojave bolesti nei-zostavna je uloga ljekarnika u opskrbi anti-virusnim lijekovima i eventualnim cjepivom, posebice zato {to terapija lijekovima treba zapo~eti unutar 12 sati od pojave simpto-ma.

Na kraju Skup{tine svaka zemlja ~lanica obavijestila je o vlastitim novostima u ljekarni{tvu zemlje koje su nastupile nakon posljednjeg susreta. ̂ lanovi hrvatskog iza-slanstva izvijestili su o zabrani izdavanja generika, novom Pravilniku za odre|ivanje podru~ja u kojima }e se osnivati ljekarne, o dugu zdravstvenog osiguranja prema ljekarnama od 300 dana i o o~ekivanju no-vog Zakona o lijekovima. �

Vr~ za vodu iz fajanse (Arnstadt, XVII. st.).Natpis: nema

115

raspraveZlouporaba OTC proizvoda koji sadràvaju pseudoefedrin

U posljednje vrijeme u svijetu su zabiljeèni mnogi slu~ajevi zlouporabe OTC proizvoda* koji sadràvaju pseudoe-fedrin.** Ina~e, pseudoefedrin se rabi za pro izvodnju metilamfetamina, a on se ubra-ja u Skupinu A kontroliranih lijekova u svijetu, {to zna~i da je jedna od naj{tetnijih ljekovitih tvari na trì{tu.

Metilamfetamin je tvar koja izaziva ovi-snost stimuliraju}i odre|ena podru~ja u mozgu. Kemijski je vrlo sli~an amfetaminu, ali, za razliku od njega, metilamfetamin ima ja~i, dugotrajniji u~inak, ponajprije zbog duljega vremena poluìvota u tijelu, i mnogo je {tetniji za sredi{nji ìv~ani su-stav. Uli~ni nazivi za metilamfetamin jesu «speed», «meth» i «chalk». Uzima se oral-no, u{mrkavanjem, parenteralno (intraven-ski) ili pu{enjem. Godine 2003. metilamfe-tamin se smatrao drogom s naj~e{}om ile-galnom proizvodnjom, a ona se obavlja

obi~no u ku}nim laboratorijima. Naime, pokazalo se mnogo puta u pro{losti da na-gli porast zlouporabe metilamfetamina, u kratkom razdoblju na ograni~enom podru-~ju, gotovo uvijek upu}uje na postojanje nezakonitih laboratorija. Nadalje, nije jedi-ni problem ~injenica da se proizvodi toksi-~na tvar koja izaziva ovisnost, nego i to {to je proizvodnja metilamfetamina i ozbiljan ekolo{ki problem. Naime, svaki kilogram proizvedenog metilamfetamina stvara oko 6 kg toksi~nog otpada.

Na Novom Zelandu je tijekom proteklih godina primije}eno brzo pove}anje potro-{nje lijekova koji sadràvaju pseudoefedrin, a kupovali su ih uglavnom potro{a~i koji su bili nepoznati ljekarnicima.

Ljekarnici su izrazili svoju zabrinutost poli-ciji, a kao nova mjera prihva}en je zakon po kojem su efedrin i pseudoefedrin posta-li tzv. strogo kontrolirani lijekovi na Novom Zelandu. Na ulazna vrata svih ljekarni izvje{ena je obavijest o novim uvjetima kupnje lijekova koji sadràvaju pseudoefe-drin. Od potro{a~a se obvezno traì pre do-~enje identifikacijske iskaznice s fotogra-fijom. Podaci se s iskaznice odmah snimaju i jednom tjedno {alju u policijsku postaju. U samo 24 sata od trenutka objave spo-menutih mjera prodaja lijekova s pseudoe-fedrinom smanjila se na «normalan» broj.

U Australiji se izme|u godina 1996. i 2002. udeseterostru~ila* zapljena amfe-

napisala: Danijela Jonji}

* prema hrvatskom farmaceutskom nazivlju: bezre-ceptni proizvodi [V. G.]

** Pseudoefedrinklorid, tvar koja se navodi u Hrvatskoj farmakopeji 2007 s komentarima na stranici 209., a mo nografiju donosi European Pharmacopoeia pod Pseudoephedrine hydrochloride [V. G.].

* prema Pharmaceutical Society of Australia, Presenta-tion to pharmacies, oùjak 2006, dostupno na stranici http://www.psa.org.au/


116

tamina. Trenuta~no je registrirano oko 73 000 ovisnika o metilamfetaminu.

S obzirom na to da je pseudoefedrin lako dostupan u mnogim bezreceptnim lijekovi-ma za lije~enje prehlade i alergije, nije ~udno {to su ljekarne u Australiji postale glavne mete kriminalaca u potrazi za ovim sastojkom.

Kriminalci su na{li vlastitu metodu ek-strahiranja pseudoefedrina iz pribavljenih lijekova. S trideset tableta, od kojih svaka sadràva 60 mg pseudoefedrina, moè se proizvesti vi{e od 300 doza metilamfeta-mina, {to u malo prodaji ima vrijednost od 2 000 do 8 000 AUD. U borbi protiv kri-minala uvedene su u zemlji brojne kontrole u vezi s ~uvanjem, opskrbom i prodajom lijekova s pseudoefedrinom.

Od 1. sije~nja 2006. dràvni regulatorni organ, The National Drugs and Poison Schedule Comittee, uvjetovao je da lijeko-ve sa pseudoefedrinom ubudu}e mogu izdavati samo farmaceuti u ljekarnama. Osim toga, samo uz lije~ni~ki recept mogu se izdati lijekovi koji sadràvaju vi{e od 800 mg pseudoefedrina po bo~ici ili 720 mg po pakiranju (tablete/kapsule).

Sli~an se problem pojavio i u Sjedinjenim Ameri~kim Dràvama, tako da je 9. oùjka 2006. The Drug Enforcement Agency do-nijela Akt o borbi protiv metamfetaminske epidemije, koji je potpisao ameri~ki pre-dsjednik George W. Bush. Prema ovome slu`benom spisu, lijekovi se s pseudoefedri-nom smiju ~uvati u ljekarnama iza receptu-

re, tako da ih korisnici ne mogu sami uzi-mati. Koli~ina pseudoefedrina koju osoba moè kupiti u jednom mjesecu ogra ni ~ena je, a pri izdavanju lijeka potro{a~ mo ra, kao i na Novom Zelandu, predo~iti svoju oso-bnu iskaznicu s fotografijom. Po da ci o po-tro{a~ima ~uvaju se barem dvije godine.

The Medicines and Healthcare products Regulatory Agency Velike Britanije 7. oùj-ka 2007. Donijela je prijedlog o uvo|enju ograni~enja na podru~ju cijele zemlje u vezi s dostupno{}u lijekova koji sadràvaju pseu-doefedrin i efedrin, i to tako da se takvi lijekovi mogu izdavati samo u ljekarnama uz lije~ni~ki recept. Taj je prijedlog donio velike rasprave me|u stru~njacima u Velikoj Brita-niji, me|u kojima je sudjelovao i National Pharmacy Association, koji ga smatraju lo{om mjerom za kontrolu kriminala. Najve}a je zamjerka ~injenica da bi ta mjera u~inila ovu skupinu u~inkovitih lijekova teè dostupnima i smanjila prihod lije~nika.

Godine 2000. na Filipinima je, zbog zlou-porabe, povu~en i zabranjen lijek koji je sadràvao kombinaciju pseudoefedrina i loratadina, a godine 1999. u Maroku je ograni~eno izdavanje lijekova sa pseudoe-fedrinom i fenilpropanolaminom zbog do-bivenih izvje{taja o ozbiljnim zdravstvenim problemima pacijenata nastalih kao poslje-dica uzimanja tih lijekova (zabiljeèno je 83 neurolo{ka i 4 kardiovaskularna zdrav-stvena problema i 2 smrti).

Pseudoefedrin je simpatomimetik koji se u Hrvatskoj sustavno upotrebljava kao nazal-ni dekongestiv pri prehladi, sinusitisu, pe-


117

ludnoj groznici, a sadràn je u pripravci-ma: (1) Daleron Cold 3 (KRKA) koji sadràva paracetamol, pseudoefedrin i dekstrometorfan; (2) Clarinase (SCHE-RING-PLOUGH), koji sadràva pseudoe-fedrin i loratadin; (3) Nurofen Cold and Flue (RECKITT B) koji sadràva ibuprofen i pseudoefedrin i (4) Maxfl ue (PLIVA) koji sadràva paracetamol, pseudoefedrin i askorbinsku kiselinu.

Pripravci koji sadràvaju pseudoefedrin kon-

traindicirani su u pacijenata s te{kom hiper-tenzijom, te{kom koronarnom bolesti, u bo-les nika koji boluju od glaukoma, koji se lije~e MAO inhibitorima*, te u onih koji imaju po-reme}enu funkciju {titaste `lijezde, pri bo-lestima srca, bubrega ili kod retencije mo kra-}e (npr. u bolesti prostate). Lijek je kontrain-diciran udjece mla|e od 12 godina jer u njih moè izazvati razdra`ljivost i agresiju.

Takvi se pripravci izdaju s oprezom i uz

lije~ni~ki savjet u pacijenata starijih od 60 godina, pacijenata s dijabetesom, sr~anom ishemijom, hipertireoidizmom i hipertro-fijom prostate.

Pseudoefedrin moè izazvati nesanicu, su-ha usta, nervozu, nemir, vrtoglavicu, ne-pravilan i ubrzan rad srca i porast krvnoga tlaka. U starijih osoba moè izazvati halu-cinacije, depresiju sredi{njega ìv~anog sustava, pad krvnoga tlaka ili gr~eve. Trajanje lije~enja ne bi trebalo biti dulje od 10 dana.

* Bilje{ka: mogu se uzimati tek 15 dana od prestanka lije~enja.

U Hrvatskoj do sada nisu zabiljeèni slu~ajevi zlouporabe bezreceptnih proizvo-da koji sadràvaju pseudoefedrin, no, na-vedeni problemi zamije}eni u svijetu upu}uju na oprez pri njihovu izdavanju, pogotovo kada ih pre~esto ili u ve}im koli~inama kupuju isti potro{a~i. �

IzvoriIzvori

1. PGEU draft statement, Non-Prescription Me-dicines (NPMs): Health and Economic Aspects, 7. sije~nja 2007., Brussels

2. Professor R.Walker, Serious issues to consider; The Pharmaceutical Journal, Vol 278 No 7448 str. 456, 21. travnja 2007.

3. Mike Thomson, How reclassifying a CD could affect supplies of cold remedies that work, The Pharmaceutical Journal, Vol 278 No 7436 str. 102, 27. sije~nja 2007.

4. M.B.Kerr, A New Zealand solution, The Phar-maceutical Journal, Vol 278 No 7446 str. 395-396, 7. travnja 2007.

5. U.S. Food and Drug Administration, Center for Drug Evaluation and research: Legal Require-ments for the Sale and Purchase of Drug Pro-ducts Containing Pseudoephedrine, Ephedrine and Phenylpropanolamine: http://www.fda.gov/cder/news/methamphetamine.htm

6. Hazardous Sustances Data Bank: Pseudoep-hedrine CASRN: 90-82-4; http://toxnet.nlm.nih.gov/cgibin/sis/search/r?dbs+hsdb:ºterm+ ºrn+ºrel+90-82-4

7. Anne Lee: Adverse Drug Reactions; 2nd editi-on 2006; str. 377

8. NIDA National Institute on Drug Abuse: http://www.nida.nih.gov/infofacts/methampheta mine.html


118

Promet otrovima u ljekarni

U posljednje vrijeme stiù u Ured HLJK-a pitanja o tome {to su otrovi, jesu li ljekarne ovla{tena mjesta za njihovo izda-vanje i treba li se o tome voditi evidencija. S obzirom na to da je rije~ o zasebnoj temi, poku{at }emo ovim ~lankom rije{iti moèbitne nejasno}e.

Radi za{tite ìvota i zdravlja ljudi te za{tite okoli{a Zakonom o kemikalijama (u daljnjem tekstu: Zakon, NN, 150/05), me|u ostalim, propisano je razvrstavanje i ozna~ivanje opasnih kemikalija.

Prema ~lanku 2. to~ki 9. spomenutog zakona, opisano je zna~enje pojma opasna kemikalija. Sljede}e su kemikalije nabroje-ne kao opasne: eksplozivne, oksidiraju}e, vrlo lako zapaljive, lako zapaljive, zapalji-ve, vrlo otrovne, otrovne, {tetne, nagri za-ju}e, nadraùju}e, koje dovode do pre-osjetljivosti, karcinogene, mutagene, re-produktivnotoksi~ne i {tetne za okoli{. Neke od opisanih opasnih tvari smiju biti u prometu prema popisu Lista otrova koji se mogu stavljati u promet (u daljnjem tekstu: Lista otrova, NN, 30/05), a neke od opa-snih tvari ne smiju biti u prometu, i to

prema popisu Lista otrova ~ija se proizvo-dnja, promet i uporaba zabranjuje (NN, 29/05).

Kemikalije koje imaju opasna svojstva, suk-ladno ~lanku 2. to~ki 9. Zakona, razvrsta-vaju se u tri skupine: vrlo jaki otrov, otrov i {tetna tvar, i to prema Pravilniku o mjerili-ma za razvrstavanje otrova u skupine (NN, 47/99).

Otrovi koji se stavljaju u promet ozna~uju se i obiljeàvaju znakovima opasnosti i upozorenja, prema Pravilniku o ozna ~a-vanju i obiljeàvanju otrova koji se stavljaju u promet (NN, 47/99 i NN, 187/04). Otrov moè biti obiljeèn najvi{e dvama znakovima, od kojih jedan ozna~uje opa-snost za zdravlje ljudi ili ~ovjekovu okolinu (otrovnost T+ i T, zatim {tetnost za zdra-vlje, Xn, te nagrizaju}e, C, i nadraùju}e, Xi, djelovanje), a drugi znak ostale vrsti opasnosti (eksplozivnost, E, oksidativnost, O, i zapaljivost, F+).

Promet opasnim kemikalijama obavljaju pravne osobe koje za to imaju odobrenje. Mjerodavno tijelo za davanje odobrenja za obavljanje prometa opasnim kemikalijama jest Ured dràvne uprave u ùpaniji i Gra-dski ured grada Zagreba ovla{ten za zdra-vstvo.

U Zakonu o ljekarni{tvu (NN, 121/03) de-finirana je ljekarni~ka djelatnost, a ona ne obuhva}a opskrbu pu~anstva kemikalijama. Ako se ljekarna èli baviti prometom opa-snim kemikalija, treba za to ishoditi odo-brenje kod mjerodavnih tijela.

napisale: Katica Vugrin~i} Tomi~i} i Danijela Jonji}


119

Obveza vo|enja O~evidnika o prometu otrova (u daljnjem tekstu: O~evidnik) od-nosi se na sve pravne osobe koje obavljaju djelatnost proizvodnje i prometa opasnih kemikalija, kao i fizi~ke osobe koje se kori-ste opasnim kemikalijama pri obavljanju djelatnosti ili obavljaju promet opasnih ke-mikalija na malo, kao {to je opisano u ~lanku 54. Zakona.

Ljekarne su du`ne voditi O~evidnik za sve otrove s popisa Liste otrova izdanih u lje-karni, prema ~lanku 54. Zakona. No, ako se otrov s popisa Liste otrova rabi u izrad-bi galenskog ili magistralnog pripravka, po-datak o prometu lijeka nije potrebno unije-ti u O~evidnik, jer se odredbe Zakona ne primjenjuju na lijekove za koje se pri-mjenjuju propisi o stavljanju u promet lijekova u medicini i veterini. Prema istom Zakonu, ljekarna je obvezna slati rezultate O~evidnika jednom godi{nje Hrvatskom zavodu za toksikologiju.

Osobne podatke kupca i razlog kupnje mora biljeìti pravna ili fizi~ka osoba koja obavlja promet opasnim kemikalijama iz ~lanka 2. to~ke 9 (pod slovom f, g, i) s oznakom: izaziva te{ke opekline (pod k, l, m, n) istog zakona. To se konkretno odno-si na vrlo otrovne (T+), otrovne (T) i nagrizaju}e kemikalije (Xi) koje uz znakove opasnosti imaju oznaku «izaziva te{ke opekline» (oznaka: R35). Isto vrijedi i za kemikalije koje dovode do preosjetljivosti (oznake: R42 i R43) te za karcinogene, mutagene i reproduktivno toksi~ne kemika-lije.

Naj~e{}e izdavane opasne kemikalije u ljekarnama jesu acetatna kiselina, vodikov peroksid i kloridna kiselina. Pri izdavanju ovakvih kemikalija potrebno je voditi O~evidnik, ali nije potrebno zapisivati osobne podatke kupca i razlog kupnje. �


120

121

zakonodavstvoIzmjene i dopune Odluke o maloprodajnim cijenama lijekova

Razlog dono{enja Odluke o na~inu

oblikovanja maloprodajnih cijena lijekova i drugih sredstava koji nisu predmet ugova-ranja s HZZO-m (u daljnjem tekstu: Odlu-ka), uz zakonsku obvezu dono{enja tog akta, bio je ujedna~avanje cijena lijekova na podru~ju Hrvatske. Naime, samovolj-nim odre|ivanjem iznosa marè cijene su lijekova bile razli~ite u pojedinim ljekarna-ma, i to od cijene koja je gotovo jednaka nabavnoj cijeni pa do neopravdano velikih marì, ovisno o udaljenosti najbliè ljekar-ne. Na taj se na~in konkurentnost pojedine ljekarne èljela odrediti cijenom lijeka. No, ljekarni~ka je djelatnost dio zdravstvene djelatnosti i konkurentnost ljekarne treba biti isklju~ivo kvaliteta pruène stru~ne usluge pacijentu.

Nakon primjene Odluke, pojavili su se odre-|eni problemi vezani za oblikovanje ci jena medicinskih proizvoda i lijekova s OTC li-ste koji su u prometu i u specijaliziranim prodavaonicama. ^lanovi su HLJK-a upo-zorili Vije}e komore na nastale probleme.

Vije}e komore je, uz prethodno pribavlje-no mi{ljenje stru~nog povjerenstva, na sjed-nici odrànoj 14. lipnja 2007. donijelo Izmjene i dopune prethodne Odluke. Pre-ma odredbama Izmjena i dopuna Odluke, medicinski proizvodi i lijekovi s OTC liste, a koji mogu biti u prometu i u specijalizira-nim prodavaonicama, izuzeti su iz obveze oblikovanja cijena prema Odluci.

Na temelju ~lanka 35. to~ke 12. Zakona o ljekarni{tvu (NN, 121/03) Vije}e komore je na svojoj 26/83. sjednici* dana 14. lip-nja 2007. donijelo:

ODLUKU O IZMJENAMA I ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O NAÎNU DOPUNAMA ODLUKE O NAÎNU OBLIKOVANJA MALOPRODAJNIH OBLIKOVANJA MALOPRODAJNIH CIJENA LIJEKOVA I DRUGIH CIJENA LIJEKOVA I DRUGIH SREDSTAVA KOJA NISU PREDMET SREDSTAVA KOJA NISU PREDMET UGOVARANJA S HZZO-mUGOVARANJA S HZZO-m

^lanak 1.

^lanak II. mijenja se i glasi:

Maloprodajna cijena gotovog lijeka, galen-skog pripravka, magistralnog pripravka jest prodajna cijena na malo s porezom na do-danu vrijednost.

Sastavni dio cijene gotovog lijeka je vrijed-nost maloprodajne marè prema modelu diferencirane marè.

Sastavni dio cijene galenskog i magistral-nog pripravka jest usluga izradbe magi-

priredila: Ana Malovi} * vidjeti ~lanak: Rad Komore u razdoblju od oùjka do lipnja 2007.


122

stralnog ili galenskog pripravka prema ta-blici «Ljekarni~ki postupci» (Dijagnosti~ki i terapijski ljekarni~ki postupci: NN, 15/92; NN, 29/93; NN, 31/95; NN, 3/2000; NN, 18/2000; NN, 118/01; NN, 44/02; NN, 76/02; NN, 85/02; NN, 92/02 i NN, 11/03).

Ljekarna je obvezna u maloprodajnu cijenu galenskog i magistralnog pripravka ugradi-ti uslugu izdavanja {ifre 70010 iz «Ljekar-ni~kih postupaka».

Vrijednost boda koji se primjenjuje u izra-~unu cijene za galenske i magistralne pri-pravke prema «Ljekarni~kim postupcima» utvr|uje Vije}e komore na prijedlog Povje-renstva za ekonomska pitanja HLJK-a.

Mjerila su za odre|ivanje vrijednosti boda sljede}a:• vrijednost ljekarni~kog rada,• ostali prosje~ni tro{kovi rada i poslo-

vanja.

^lanak 2.

^lanak III. mijenja se i glasi:

OBLIKOVANJE MALOPRODAJNE CIJENE GOTOVIH LIJEKOVA

Najmanji iznos marè: 10 %Najvi{i iznos marè: 35 %

Iznimno za citostatike, lijekove protiv AIDS-a i lijekove koji se izdaju u dugotraj-noj terapiji (npr. hepatitis C, lije~enje steri-liteta i dr.) primjenjuje se iznos malopro-dajne marè najmanje 2%, a najvi{a prema prihva}enu modelu diferencirane marè.

U posebnim (izvanrednim) stanjima (epi-demije, pandemije, i sl.) HLJK moè odre-diti (preporu~iti) poseban iznos malopro-dajne marè za gotove lijekove koje odstu-paju od utvr|enog na~ina izra~una.

Pri izdavanju lijekova zdravstvenim usta-novama i pravnim osobama na narud`beni-cu ili ako se posao ugovara putem javnog nat je~aja, dopu{teno je odstupanje od 10% od maloprodajne marè prema ovoj odluci.

Na uvjete pla}anja ljekarna moè odobriti najvi{e 10 % popusta.

MALOPRODAJNE DIFERENCIRANE MAR@E ZA GOTOVE LIJEKOVE

OD 10 % DO 35 %

Cijena lijeka na veliko po

pakiranju (u kn)

I

MAR@A 0,00 – 100,00 35 %100,01 – 200,00 30 %200,01 – 300,00 25 %300,01 – 500,00 20 %

500,01 – 1 000,00 15 % vi{e od: 1 000,01 10 %

Maloprodajne diferencirane marè za go-tove lijekove u slobodnoj prodaji od 10 do 35 % ne primjenjuju se na lijekove iz BRX reìma.

^lanak 3.

^lanak IV. mijenja se i glasi:

Cijena galenskih i magistralnih pripravaka izra~unava se primjenom bodovnog susta-va, tj. «Dijagnosti~kih i terapijskih ljekar-ni~kih postupaka» objavljenih u Narodnim


123

novinama, broj: 15/92; 29/93; 31/95; 3/2000; 18/2000; 118/01; 44/02; 76/02; 85/02; 92/002; 11/03; ili norma sata.

Vrijednost boda utvr|uje se u iznosu od:• najmanje u iznosu vrijednosti boda za

HZZO.

Vrijednost norma sata utvr|uje se u iznosu od:• najmanje u iznosu od 60,00 kn.

^lanak 4.

Ova se odluka objavljuje u Narodnim novi-nama i stupa na snagu osmog dana od objave.

Urbroj: 04-609/1-07Zagreb, 14. lipnja 2007.

Predsjednik Hrvatske ljekarni~ke komoreMate Portolan, mr. pharm.

Primjena Odluka o na~inu oblikovanja maloprodajnih cijena i drugih sredstava, koji nisu predmet ugovaranja s HZZO-m

Prema odredbi ~lanka 35. to~ke 12 Zakona o ljekarni{tvu, Komora utvr|uje na~ine oblikovanja maloprodajnih cijena lijekova i drugih sredstava, koji nisu pred-met ugovaranja s HZZO-om.

Sukladno zakonskim ovlastima, Vije}e HLJK-a donijelo je Odluku o na~inu obliko-vanja maloprodajnih cijena lijekova i drugih sredstava, koji nisu predmet ugovaranja s HZZO-m (u daljnjem tekstu: Odluka) na sjednici odrànoj 21. prosinca 2006., a na sjednici odrànoj 14. lipnja 2007. izmjene i dopune Odluke.

Odluka je objavljena u NN, 38/07., a izmjena i dopuna Odluke u NN, 85/07. dana 16. 8. 2007.

Primjena je odluke obvezna. Odgovorna osoba za primjenu Odluke jest voditelj

priredila: Katica Vugrin~i} Tomi~i}


124

ljekarne, a, ako je rije~ o ustanovi, tada je odgovoran i ravnatelj ustanove.

Nadzor nad primjenom i izvr{avanjem zakona, drugih propisa i op}ih akata u dje-latnosti zdravstva obavlja zdravstvena in-spekcija Ministarstva zdravstva. �

Prikaz Zakona o lijekovima

Hrvatski je sabor, na svojoj sjednici odrànoj 21. lipnja 2007., donio Zakon o lijekovima, koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 71 od 9. srpnja 2007. Zakon stupa na snagu 1. listopada 2007., osim nekih odredaba koje }e stupiti na snagu danom prijma Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Po svojem imenu Zakon o lijekovima (u dalj-njem tekstu: Zakon) potpuno je novi zakon, no, sadràjno je to izmijenjen i dopunjen Zakon o lijekovima i medicinskim pro-izvodima u dijelu odredaba koje se odnose na lijekove. Izmjene i dopune odnose se na uskla|ivanje hrvatskih propisa s propisima Europske unije na podru~ju lijekova.

Zakon je podijeljen u 6 poglavlja, a utvr|uje postupke: ispitivanja i stavljanja u promet, proizvodnje, ozna ~ivanja, klasifikacije, pro-meta, farmakovigilancije, ogla{avanja i in-

formiranja, nadzora te provjere kakvo}e za lijekove i homeopatske proizvode.

U ovom }e prikazu ukratko biti predsta-vljene odredbe Zakona, a detaljnije }e biti pisano o dijelu koji se odnosi na obavljanje ljekarni~ke djelatnosti.

I. OP]E ODREDBEI. OP]E ODREDBEOp}im odredbama odre|uje se predmet Zakona i opisuje zna~enje pojedinih izraza u smislu ovoga Zakona. Na ovom }e se mjestu izdvojiti neki izrazi ~ije bi zna~enje trebalo pro~itati izvorno u Zakonu: lijek, tvar, djelatna tvar, pomo}na tvar, sirovina, gotovi lijek, galenski pripravak, magistralni pripravak, naziv lijeka, imunolo{ki lijek, homeopatski proizvod, tradicionalni biljni lijek, biljne tvari, biljni pripravci, kakvo}a lijeka, sigurnost primjene, djelotvornost lijeka, bioekvivalentni lijekovi, farmaceutski ekvivalenti, farmaceutske alternative, uputa o lijeku, izvorni (originalni) lijek, istovrsni (generi~ki) lijek, biolo{ki lijek, biosli~an lijek, krivotvoreni lijek, farmakovigilancija, nuspojava, neo~ekivana nuspojava, {tetan doga|aj, promet lijeka na malo, izdavanje lijeka, Hrvatska farmakopeja.

II. LIJEKOVIII. LIJEKOVIOva glava Zakona podijeljena je u 11 po-glavlja i odre|uje:

1. Ispitivanje lijeka1. Ispitivanje lijeka^lancima u ovom poglavlju regulirana su ispitivanja lijeka koja podrazumijevaju far-maceutsko, neklini~ko i klini~ko ispitivanje. priredila: Katica Vugrin~i} Tomi~i}


125

2. Stavljanje gotovog lijeka u promet2. Stavljanje gotovog lijeka u prometU ovom je poglavlju regulirano stavljanje gotovog lijeka i tradicionanog biljnog lijeka u promet, te postupak hitnoga povla~enja lijeka iz promet te oduzimanje odobrenja za stavljanje u promet gotovog lijeka. Agencija za lijekove i medicinske proizvo-de popis rje{enja za stavljanje gotovog lijeka u promet objavit }e }e u Narodnim novinama jednom godi{nje.

^lanak 12. odre|uje da se za stavljanje u promet galenskog i magistralnog pripravka ne daje odobrenje. Galenski i magistralni pripravci izra|uju se i stavljaju u promet sukladno posebnom propisu. Posebni pro-pisi koji odre|uju ovo podru~je jesu Zakon o ljekarni{tvu i pojedini pravilnici doneseni na temelju njegovih odredbi.

^lankom 18. odre|uje se skupina lijekova za lije~enje te{kih i rijetkih bolesti (tzv. or-phan drugs).

3. Proizvodnja3. ProizvodnjaPravne osobe sa sjedi{tem u Republici Hr-vatskoj mogu proizvoditi lijekove samo na

temelju i u skladu s proizvodnom dozvo-lom. Agencija za lijekove i medicinske proizvode (u daljnjem tekstu: Agencija) svojim rje{enjem daje ili uskra}uje proizvo-dnu dozvolu. Valjana proizvodna dozvola obvezna je i za strane proizvo|a~e, a nju daje ovla{teno tijelo druge dràve.

Izradba magistralnog i galenskog pripravka ne smatra se proizvodnjom u smislu ovoga zakona.

4. Ozna~ivanje i uputa o lijeku4. Ozna~ivanje i uputa o lijekuOvaj dio Zakona ure|uje podru~je ozna-~ivanja i upute o lijeku. Za promet lijekovi-ma na malo va`no je poznavati stanovit broj ~lanaka iz ovog poglavlja, koje dono-simo u cijelosti.

^lanak 42.Podaci navedeni na vanjskom i unutarnjem pakovanju lijeka moraju biti lako ~itljivi,

razumljivi i neizbrisivi te na hrvatskom je-ziku i latini~nom pismu.

Naziv gotovog lijeka iz ~lanka 41. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona, mora se na pakovanju navesti i na Brailleovom pismu. Na zahtjev udruge pacijenata, nositelj odobrenja za stavljanje gotovoga lijeka u promet mora osigurati i dostaviti udruzi oblik upute o lijeku koja je prikladna za slijepe i slabovidne osobe.

^lanak 43. Ministar moè propisati navo|enje i drugih oznaka na pakovanju lijeka koje se mogu odnositi na:• cijenu lijeka,• naknadu tro{kova iz obveznoga zdrav-

stvenog osiguranja,• na~in izdavanja lijeka (na recept, odno-

sno bez recepta),• utvr|ivanje identifikacije i autenti~nosti

pakovanja.

^lanak 44.Prilaganje upute u pakovanje lijeka s poda-cima za korisnika lijeka, obvezno je za sve lijekove.


126

Iznimno, prilaganje upute uz gotov lijek nije obvezno ako su svi potrebni podaci preneseni na vanjsko ili unutarnje pako-vanje lijeka.

^lanak 45.Uputa mora biti korisniku jasna i razumlji-va te pisana na hrvatskom jeziku i latini~nom pismu.

Mogu}e je kori{tenje i drugih jezika i pi-sma uz hrvatski jezik i latini~no pismo ako je sadràj navedenih podataka isti sa sadràjem podataka na hrvatskome jeziku.

^lanak 49.Zabranjeno je navoditi, bilo na vanjskom bilo na unutarnjem pakovanju proizvoda, da proizvod ima ljekovita svojstva ako taj proizvod nema odobrenje za stavljanje u promet kao lijek ili kao homeopatski pro-izvod, odnosno ako nije upisan u o~evidnik Agencije kao homeopatski proizvod.

Zabrana iz stavka 1. ovoga ~lanka ne odno-si se na galenske i magistralne pripravke.

5. Klasifi kacija lijekova5. Klasifi kacija lijekovaNa~in izdavanja lijekova i mjerila za lijeko-ve koji se izdaju na recept odre|eni su u ovom poglavlju. Poblià mjerila za razvr-stavanje lijekova pravilnikom propisuje mi-nistar. Isto tako ministar }e pravilnikom odrediti propisivanje i izdavanje lijekova na recept.

6. Promet lijekova6. Promet lijekovaU Republici Hrvatskoj moè biti u prometu samo onaj gotovi lijek koji ima odobrenje

za stavljanje u promet. Iznimno, serija proizvedenog ili uvezenog gotovog lijeka moè biti u prometu najdulje 18 mjeseci nakon isteka odobrenja za stavljanje u pro-met, ako joj prije ne istekne rok valjanosti.

Agencija moè izvanredno odobriti uvoz gotovoga lijeka za koji nije dano odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvat-skoj kada je rije~ o slu~ajevima koji su nave-deni u ~lanku 64. (npr. za istraìva~ke svr-he, za nu`ne slu~ajeve pojedina~nog lije ~e-nja gotovim lijekom koji je propisao lije~nik ili stomatolog koji provodi lije~enje).

Odredbama u ovom poglavlju ure|uje se i promet lijekova na veliko i promet na malo u dijelu koji obavljaju specijalizirane pro-davaonice za promet lijekovima na malo. Specijaliziranim prodavaonicama za pro-met lijekovima na malo dopu{teno je izda-vanje lijekova koji se izdaju bez recepta, sukladno rje{enju Agencije o odobrenju za stavljanje gotovog lijeka u promet. To, dakle, zna~i da nije dopu{teno izdavanje svih bezreceptnih lijekova, nego samo onih za koje je Agencija dala odobrenje.

Promet na malo, koji se obavlja putem ljekarni~ke djelatnosti, propisan je poseb-nim zakonom (Zakon o ljekarni{tvu).

Agencija daje i oduzima dozvolu za pro-met lijekova na veliko veleprodaji i dozvolu za promet lijekova na malo specijaliziranoj prodavaonici. Sve pravne osobe koje oba-vljaju promet na veliko te pravne ili fizi~ke osobe koje obavljaju promet lijekovima na malo du`ne su najmanje jednom godi{nje


127

dostaviti Agenciji podatke o prometu lijekovima.

Posebnim pravilnikom, koji }e urediti mini-star, uredit }e se promet opojnim drogama na veliko i na malo. Ovaj je pravilnik, dakako, vrlo bitan za obavljanje ljekarni~ke djelatnosti.

7. Farmakovigilancija7. FarmakovigilancijaU ovom se poglavlju utvr|uju obveze pra}enja nuspojava lijekova. Zdravstveni radnik koji dolazi u doticaj s korisnikom lijeka te proizvo|a~ lijeka, odnosno nosi-telj odobrenja za stavljanje lijeka u promet, obvezni su o nuspojavama lijeka, osobito o ozbiljnim i neo~ekivanim, pisano izvijestiti Agenciju, a, u slu~aju cjepiva, i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Jednako tako obvezuju se zdravstveni radnici koji dolaze u doticaj s lijekom ili korisnikom lijeka te pravne i fizi~ke osobe koje proizvode ili obavljaju promet lijeka na prijavljivanje Agenciji neispravnosti u kakvo}i lijeka.

8. Provjera kakvo}e lijeka8. Provjera kakvo}e lijekaProvjera kakvo}e lijeka moè biti: redovita, posebna, iz prometa i izvanredna. Provjeri kakvo}e iz prometa podlijeù i galenski pripravci uzeti iz prometa od farmaceutske inspekcije Ministarstva najmanje jednom u pet godina.

Odredbama je, tako|er, u ovom poglavlju utvr|eno tko snosi tro{kove provjere kak-vo}e i uzoraka lijeka, odnosno galenskoga pripravka. Pri nadzoru iz prometa tro{kove provjere kakvo}e i uzorka snosi:

• zdravstvena ustanova ili ljekarna koja je izradila galenski pripravak, kada se provjera galenskog pripravka obavlja prvi put unutar pet godina

• kada se provjera kakvo}e obavlja drugi i svaki sljede}i put, u slu~aju kada je galenski pripravak ispravan, tro{kove snosi ministarstvo zdravstva, a kada je galenski pripravak neispravan, tro{kove snosi zdravstvena ustanova ili ljekarna koja je izradila galenski pripravak

• kada se provjera kakvo}e obavlja drugi i svaki sljede}i put, ako je gotovi lijek ispravan, tro{kove snosi Ministarstvo zdravstva, a, kada je gotovi lijek nei-spravan, tro{kove snosi nositelj odo-brenja za stavljanje gotovog lijeka u promet

• tro{kove snosi i nositelj odobrenja, pri-godom stavljanja gotovog lijeka u pro-met, kada se provjera obavlja prvi put unutar pet godina.

Pri izvanrednom nadzoru tro{kove provje-re kakvo}e snosi:

• predlagatelj izvanrednog nadzora (mi-nistarstvo ili Agencija) ako je lijek ispra-van

• nositelj odobrenja za stavljanje goto-vog lijeka u promet ako je lijek neispra-van ili ako uputa i ozna~ivanje nisu u skladu s odobrenjem

• pravna i fizi~ka osoba ako je nepropi-snim postupanjem u proizvodnji, izradi ili prometu prouzro~ila neispravnost u kakvo}i lijeka.


128

9. Ogla{ivanje i informiranje o lijeku9. Ogla{ivanje i informiranje o lijekuZakon izri~ito navodi za koje je lijekove ogla{ivanje dopu{teno, odnosno za koje nije dopu{teno, te slu~ajeve na koje se za-brana ogla{avanja ne odnosi. Pri informi-ranju o lijeku navodi se {to se smatra infor-miranjem o lijeku i za koje lijekove je dopu{teno. Na~in obavje{tavanja i informi-ranja o lijekovima pravilnikom propisuje ministar.

10. Opskrba hrvatskoga trì{ta 10. Opskrba hrvatskoga trì{ta lijekovimalijekovima

Potro{nju lijekova u Republici Hrvatskoj prati Agencija. Ostalim odredbama ovog poglavlja dana je osnova za dono{enje pravilnika kojom }e se odrediti cijene lijekova, kao i osnova za dono{enje pravil-nika kojim }e se odrediti mjerila za sta-vljanje lijekova na osnovnu i dopunsku listu lijekova Hrvatskog zavoda za obvezno zdravstveno osiguranje sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju.

11. Nadzor11. NadzorOvim je poglavljem ure|eno pitanje nad-zora nad ispitivanjem, proizvodnjom, pro-metom, provjerom kakvo}e, farmakovigi-lancijom, ogla{ivanjem i informiranjem o lijeku, koji obavlja farmaceutska inspekcija ministarstva, kao i prava i du`nosti farma-ceutskog inspektora.

III. HOMEOPATSKI PROIZVODIIII. HOMEOPATSKI PROIZVODIU ovoj glavi kroz ~etiri poglavlja, 1. Sta-

vljanje homeopatskog proizvoda u promet,

2. Ozna~avanje i uputa, 3. Ogla{avanje i in-

formiranje, 4. Ostale odredbe, propisani su uvjeti za stavljanje u promet homeopatskih proizvoda te njihovo ozna~ivanje i uputa.

Propisano je da homeopatski proizvodi smiju biti u prometu ako imaju odobrenje za stavljanje u promet pribavljeno od Agencije ili ako su upisani u o~evidnik Agencije. Tako|er se propisuju uvjeti koje moraju ispunjavati homeopatski proizvodi koji se upisuju u o~evidnik Agencije i koji ne moraju imati odobrenje za stavljanje u promet. U poglavlju «Ozna~avanje i upu-ta» izme|u ostalih navodi se i oznaka koja mora biti navedena na vanjskom i unutar-njem pakiranju homeopatskog proizvoda, a to je «homeopatski proizvod bez doka-zanih terapijskih indikacija» te upozorenje kojim se pacijent upu}uje na lije~nika ako simptomi ne nestanu za vrijeme primjene proizvoda.

Proizvodnju, promet na veliko i na malo te provjeru kakvo}e homeopatskih proizvoda pravilnikom }e propisati ministar.

IV. AGENCIJA ZA LIJEKOVE I IV. AGENCIJA ZA LIJEKOVE I MEDICINSKE PROIZVODEMEDICINSKE PROIZVODEU ovoj se glavi Zakona ure|uju ustroj, na~in rada, tijela i poslovi Agencije.

V. KAZNENE ODREDBEV. KAZNENE ODREDBEU ovoj su glavi Zakona navedeni prekr{aji i iznosi kazni za pravne i fizi~ke osobe te odgovorne osobe u pravnoj osobi za u~injeni prekr{aj.


129

VI. PRIJELAZNE I ZAVR[NE VI. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBEODREDBEU ovoj je glavi Zakona odre|en rok u kojem ministar treba donijeti pravilnike za ~ije je dono{enje ovla{ten ovim Zakonom. Tako|er, nabrojeni su pravilnici koji su do-neseni na temelju Zakona o lijekovima i medicinskim proizvodima, a koji vrijede do dono{enja novih. Nabrojene su i ostale prijelazne i zavr{ne odredbe. �

Gospodarenje medicinskim otpadom

Ministarstvo za{tite okoli{a i pro-stornog ure|enja, uz suglasnost ministra zdravstva, donijelo je 29. lipnja 2007. Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (u daljnjem tekstu: Pravilnik, NN, 72/07). Gospodarenje medicinskim otpa-dom u smislu spomenutoga pravilnika po-drazumijeva odvojeno skupljanje i privre-meno skladi{tenje medicinskog otpada na mjestu nastanka, a u okviru djelatnosti go-spodarenja medicinskim otpadom: sku-pljanje i prijevoz te privremeno skladi{tenje, obradbu, uporabu i/ili zbrinjavanje medi-cinskog otpada, kao i uporabu i/ili zbrinja-vanje otpada koji nastaje obradbom, upo-

priredile : Katica Vugrin~i} Tomi~i} i Danijela Jonji}

rabom i/ili zbrinjavanjem medicinskog otpada.

Prema Pravilniku, farmaceutskim se otpa-dom smatraju svi lijekovi i ljekovite tvari (uklju~uju}i njihovu primarnu ambalaù) te sli~ni pomo}ni pripravci koji su postali neupotrebljivi zbog: isteka roka valjanosti, prolijevanja, rasipanja, pripremanja a da pripravak nije upotrijebljen, ili se ne mogu uporabljivati zbog drugih razloga.

U ~lanku 6. Pravilnika propisano je da su ljekarne du`ne preuzimati stare lijekove i sli~an farmaceutski otpad neovisno o nje-govu podrijetlu.

Nadalje, ljekarna je okarakterizirana kao «mali izvor» medicinskog otpada te nije du`na izra|ivati plan gospodarenja otpa-dom niti je obvezna imati skladi{te otpada na mjestu nastanka, nego je obvezna opa-sni otpad odvojeno skupljati u odgovaraju}e spremnike i najdulje svakih osam dana obraditi ga ili predati ovla{tenoj osobi. Pravilnik u svojim prijelaznim i zavr{nim odredbama odre|uje da proizvo|a~ medi-cinskog otpada u roku od godine dana mora uskladiti gospodarenje medicinskim otpadom s odredbama Pravilnika.

Osim odredbe o obvezi ljekarni da preuzi-ma stare lijekove, Pravilnik ne definira daljnji postupak s tim otpadom, primjerice, tko }e preuzimati taj otpad iz ljekarni i tko }e financirati odvoz i zbrinjavanje farma-ceutskog otpada iz njih.

Skupljanje i uklanjanje neiskori{tenih lijeko-va i lijekova kojima je istekao rok trajanja iz


130

ku}anstava putem ljekarni uhodana je te dobro i jasno definirana praksa u Europi. Tom praksom izbjegavaju se mogu}e opa-snosti, kao {to su slu~ajna otrovanja (~esti su slu~ajevi otrovanja djece), samoubojstva i negativni doga|aji u okoli{u izazvani ne-kontroliranim «uklanjanjem» takvih lijeko-va.

Farmaceutski otpad nastao kod korisnika lijekova (pacijenata) nije medicinski otpad nastao pri pruànju zdravstvene za{tite, pa bi i postupak zbrinjavanja takvog otpada trebalo posebno dogovoriti s Ministar-stvom zdravstva i socijalne skrbi i Ministar-stvom za{tite okoli{a i prostornog ure|enja. Zbog tog razloga HLJK je navedenim mini-starstvima uputila dopis traè}i poja{njenja cijelog postupka zbrinjavanja. HLJK }e i dalje poduzimati potrebne mjere za rje{avanje navedenih problema. �

Najvi{a zakupnina

Po~etkom godine 2007. u Narod-nim novinama broj 17. objavljena je Nare-dba o najve}em iznosu zakupnine za jedi-nice zakupa u zdravstvenim ustanovama primarne zdravstvene za{tite za godinu 2007.

Tom je naredbom ministar zdravstva ogra-ni~io zakupodavca da svojevoljno odre|uje visinu zakupnine i izri~ito propisao da naj-ve}i iznos zakupnine za ljekarne ne smi je prelaziti najve}i po~etni iznos mjese~ne zakupnine ra~unan za poslovni prostor odgovaraju}e povr{ine koji se daje u zakup javnim natje~ajem, a odre|en odlukom mje-rodavnog tijela op}ine ili grada na podru~ju na kojem se ljekarna nalazi.

Gore navedena odredba postala je dijelom novog Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova domova zdravlja i ljekarni~kih zdravstvenih ustanova, koji je objavljen 1. kolovoza 2007. u Narodnim novinama broj 80/07.

U istom je ~lanku propisano da za ljekarne u op}inama i gradovima u kojima nije odre|en najve}i po~etni iznos mjese~ne zakupnine za poslovni prostor, najve}i iz-nos zakupnine odre|uje ministar. �

priredila : Ana Malovi}

131

obavijestiUplata godi{nje ~lanarine

Po{tovane kolegice i kolege,

Molimo vas, ako niste platili godi{nju ~la-narinu Hrvatskoj ljekarni~koj komori, da uplatu u iznosu od 500 kn izvr{ite na sljede}i broj ìro-ra~una: 2360000-1101243041 (JMBG upisati u poziv na broj - razdvojiti prvih sedam brojeva crti-com). Prema Statutu HLJK-a, jedna od obveza ~lanova Komore jest redovito godi{nje pla}anje ~lanarine najkasnije do 30. lipnja teku}e godine. �

Sudjelovanje u stru~nim i znanstvenim projektima

Obavje{tavamo sve zainteresirane farmaceute zaposlene u ljekarnama na podru~ju grada Zagreba da mogu volon-terski sudjelovati u stru~nim i znanstvenim projektima Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba.

Rije~ je o farmakoepidemiolo{kim studija-ma u kojima se prati potro{nja odre|enih sku pina lijekova u svrhu pronalaènja raz-loga i posljedica njihova opravdana/neo-pravdana propisivanja. Molimo da se radi iscrpnijih informacija obratite HLJK-u. �

priredio: Ured HLJK priredila: Danijela Jonji}

133

temeDjelokrug rada farmaceutskog tehni~ara

Vije}e je na svojoj sjednici u oùjku 2007. donijelo Zaklju~ak o djelokrugu rada farmaceutskog tehni~ara. Na temelju takvog zaklju~ka nastavit }e se s aktivnosti-ma prema Ministarstvu zdravstva i socijal-ne skrbi, kao i s dogovorima s Dru{tvom farmaceutskih tehni~ara.

I. Djelokrug rada farmaceutskog I. Djelokrug rada farmaceutskog tehni~ara u ljekarnitehni~ara u ljekarni

Uvjet za dolje naveden opseg rada farma-ceutskog tehni~ara jest trajno stru~no usavr{avanje pod nadzorom HLJK-a. Orga-nizaciju stru~nog usavr{avanja za farma-ceutskog tehni~ara mogu provoditi i HLJK i stru~ne udruge farmaceutskih tehni~ara, Hrvatsko farmaceutsko dru{tvo i Farma-ceutsko-biokemijski fakultet.

Sukladno Zakonu o ljekarni{tvu, ~lanak 19. (NN, 121/03), farmaceutski tehni~ar moè raditi u ljekarni~koj djelatnosti samo uz prisutnost magistra farmacije, u skladu s opsegom rada za farmaceutske tehni~are. To zna~i da ne smije izdavati lijekove na recept, lijekove koji sadràvaju opojne dro-ge, niti izra|ivati magistralne pripravke koji

sadràvaju tvari jakog ili vrlo jakog djelo-vanja.

Samostalno izdavanje uz davanje uputa za uporabu:• lijekova koji se izdaju bez recepta u

ljekarnama i specijaliziranim prodavao-nicama (BRX)

• medicinske proizvode klase i ovisno o namjeni medicinskog proizvoda,

• proizvode za njegu i o~uvanje zdravlja• ostale robe u ljekarnama koje su na po-

pisu Komore.

Izdavanje pod nadzorom magistra farma-cije i sudjelovanje u radu ljekarnika:• lijekova koji se izdaju u ljekarnama bez

recepta (BR) • medicinskih proizvoda klase II, a ovi-

sno o namjeni medicinskog proizvoda • zatim sudjeluju u pripremi izdavanja

lijekova koji se izdaju na recept, sudje-luje u izradbi magistralnih i galenskih pripravaka magistralnih, izuzev{i one koji sadràvaju tvari jakog i vrlo jakog djelovanja

• sudjeluje u naru~ivanju i ~uvanju lijeko-va, medicinskih proizvoda i ostale robe, obavlja povjerene mu radnje i radne naloge u provjeri kakvo}e galenskih pripravaka i u identifikaciji ljekovitih tvari.

Radna odgovornost:• odgovoran je za zakonitost svoga rada i• za svoj rad odgovoran je magistru far-

macije. priredio: Ured HLJK


134

Uvjeti za rad:• zavr{ena srednja farmaceutska {kola i• poloèn stru~ni ispit.

II. Djelokrug rada farmaceutskog II. Djelokrug rada farmaceutskog tehni~ara u bolni~koj ljekarnitehni~ara u bolni~koj ljekarni

Farmaceutski tehni~ar u bolni~koj ljekarni obavlja raznovrsne zadatke:• izra|uje galenske pripravke koji ne

sadràvaju tvari jakog i vrlo jakog dje-lovanja

• izra|uje pra{ke, masti, otopine, sirupe, ~ajeve i supozitorije

• priprema za izdavanje gotove lijekove (osim opojnih droga) prema zahtjevni-cama bolni~kih odjela i uz naknadnu kontrolu magistra farmacije

• izdaje medicinske proizvode I. klase• sudjeluje u izradbi magistralnih pripra-

vaka• sudjeluje pri izradbi sloènijih magi-

stralnih pripravaka i reagencija• sudjeluje u pripremi citostatika i pripra-

vaka za totalnu parenteralnu prehranu• preuzima lijekove i ostale medicinske

materijale • pakira lijekove i ostale materijale za di-

slocirana radili{ta• upisuje robu izdanu po zahtjevnicama

klinika u elektroni~ko ra~unalo (PC)• priprema i provodi redovne i izvanred-

ne inventure,• obavlja i druge poslove po nalogu ma-

gistra farmacije i rukovoditelja ljekar-ne.

Radna odgovornost:• odgovoran je za zakonitost svojeg rada

i• za svoj je rad odgovoran magistru far-

macije i neposrednom rukovoditelju.

Uvjeti za rad:• zavr{ena srednja farmaceutska {kola i• poloèn stru~ni ispit. �

Ljekarnici se u Danskoj vi{e cijene nego lije~nici

Dok su ljekarnici diljem Europe suo~eni s kritikama na ra~un svojih vje{tina i vrijednosti, danski su ljekarnici dobili si-guran dru{tveni poloàj u o~ima javnosti. Prema rezultatima nedavnog istraìvanja, danski su pacijenti vi{om ocjenom ocijenili ljekarnike, kao stru~njake za lijekove, nego lije~nike.

Rade}i na anketama, ekonomist Lene Jep-pesen sa Sveu~ili{ta Ju`ne Danske u Oden-su zaklju~uje da potro{a~i sebe vide kao `rtve pove}ane komercijalizacije lije~ni~ke struke. îni se da je utjecaj farmaceutske industrije na lije~ni~ku praksu ve}i nego

priredila: Danijela Jonji}


135

ikada. Pacijenti smatraju da lije~nici provo-de premalo vremena razgovaraju}i s njima i ~ini se da su usredoto~eni samo na uobi~ajeni postupak lije~enja.

Za razliku od njih, ljekarnike se smatra vrlo stru~nim i nepristranim zdravstvenim rad-nicima. Svojim nesebi~nim zalaganjem da izdaju zamjenjive lijekove ljekarnici godi-nama pomaù pacijentima da u{tede no-vac.

Tako|er, danski su se ljekarnici pokazali uspje{nima i u alternativnim metodama lije~enja. @ene i mla|i pacijenti vi{e vole i}i po savjet k ljekarniku nego k lije~niku. Isti~e se i zanimljiva ~injenica: «Obi~no se smatralo da je lije~nik savjetodavac, a ljekarnik trgovac, ali sada je stanje obrat-no», obja{njava Lene Jeppesen.

Re~eno istraìvanje traje do kraja godine, a vodi ga proizvo|a~ generi~kih lijekova Ori-farm. �

Te`nja prema osiguravanju farmaceutskih kompetencija

Osiguranje farmaceutskih kompe-tencija* bila je misao vodilja koja se pro-vla~i la kroz sve tematske cjeline FIP Kongre-sa 2006. Nametala su se mnoga pitanja. Tko se brine o stru~nim farmaceutskim kompetencijama, tko je za njih odgovoran, na koji se na~in provodi briga i {to se po-duzima? Odgovore na ova pitanja saèto je dala L. McDevit, u ~lanku objavljenom pod naslovom Osiguranje kompetencija farmaceut skih stru~njaka u stru~nom ~aso-pisu [Int. Pharm. J., 20:2 (2006) 16-18], koji je posve}en zbivanjima na FIP-ovu Kongresu u Brazilu. Budu}i da su neka od postavljenih pitanja aktualna i za hrvatsku farmaceutsku javnost, prenosimo stanovite misli i promi{ljanja.

Odbori ili agencije odgovorne za licenci-ranje ili registraciju stru~njaka obvezne su odrediti nu`ne preduvjete za osiguranje kom petencije stru~ne prakse, koji uz po-~etnu licencu trebaju osigurati kompetent-

priredila: Milena Jadrijevi}-Mladar Taka~

* Farmaceutska kompetencija, priznata stru~nost i spo-sobnost kojom raspolaù farmaceuti kao sveu~ili{no obra zovani zdravstveni radnici; tako|er : ovlast, na-dle`nost, djelokrug prava odlu~ivanja i/ili mjerodavnost farmaceuta, pravo uredovanja i ure|ivanja [V. G.].


136

nu praksu tijekom duljeg razdoblja.Ponov-no izdavanje licence ili potvrde o stru~nosti danas je nporecivo nu`no, a struka treba biti dobro regulirana radi osiguranja po-trebne kvalitete. Temeljna regulativa treba uklju~ivati definirane norme obrazovanja nu ̀ ne za ulazak u struku, podràvati regi-straciju farmaceuta kvalificiranih za praksu, te podràvati norme pruànja usluga i pro-vo|enje disciplinskih mjera prema onima koji se tih normi ne drè.

Temeljna postoje}a regulativa ne}e biti do-statna tijekom duljeg razdoblja. Problem stalnog porasta kompleksnosti lijekova i lije~enja dodatno postaje sloèniji s novim podru~jima farmaceutske prakse (farma-ceutska skrb, javnozdravstvena uloga), no-vim farmaceutskim uslugama (npr. istra ̀ i-vanje uporabe lijekova, cijepljenja) i novim mjestima provedbe prakse (npr. nove orga-nizacije primarne zdravstvene za{tite, za-mjena lije~ni~ke uloge pri izdavanju OTC lijekova). Krajnji rezultat ovih promjena jest pove}an rizik od neèljenih u~inaka lije kova, kao i od pove}anja rizika od poja-ve pogre{aka u lije~enju koje su na~inili farmaceuti.

Stajali{ta FIP-a o valjanome farmaceutskom obrazovanju govore da postignuti stupanj magistra farmacije nije krajnji doseg, posti-gnuti stanoviti standard. Trajni stru~ni ra-zvoj treba uklju~ivati doìvotno provjera-vanje znanja i vje{tina svakog farmaceuta u praksi. Eti~ki kodeks FIP-a nadovezuje se na ovo pitanje i nagla{ava kako stru~na kompetencija treba biti osigurana u svakoj

farmaceutskoj usluzi stalnim usvajanjem novih znanja i vje{tina. Svaka nova far ma-ceutska usluga ujedno je novi izazov za farmaceutskog stru~njaka i kao takva otva-ra nova eti~ka pitanja i promi{ljanja.

Farmaceutski su fakulteti odgovorni za obra zovanje novih farmaceutskih stru~nja-ka s nu`nim znanjem za otpo~injanje kom-petentne stru~ne prakse. Ni jedan fakultet ne moè jam~iti da }e farmaceuti biti os-posobljeni za svaki daljnji razvoj za do gle-dno razdoblje unutar pojedine specifi~ne djelatnosti farmaceutske prakse. Pritisak za osiguranje stalnih stru~nih kompetencija do lazi izvana, ali i iznutra iz same struke. Instituti za lijekove preporu~uju svim zdrav-stvenim stru~njacima da krenu prema po-trebnom periodi~nom licenciranju zdrav-stvene skrbi kako bi se ustanovila njihova sposobnost pruànja skrbi bolesnicima pu-tem izravnih mjerenja/provjere tehni~kih kompetencija, prosudbe pacijenta, evalua-cije ishoda lije~enja i primjene drugih na znanstvenim dokazima utemeljenih meto-da. Potreba je za doìvotnim u~enjem ja-sna, no name}e se logi~ko pitanje kako je poticati i kako to provoditi. Od farmaceuta se o~ekuje da udovolje novim zahtjevima prakse, te potrebama i o~ekivanjima dru-{tva. Potrebna edukacija i programi usavr-{avanja mogu se zatraìti od obrazovnih institucija i/ili stru~nih tijela, pri ~emu tijela za akreditaciju trebaju odgovorno zahtije-vati osiguranja kvalitete, dok se poslodavci moraju obvezati na osiguranje stru~nog i kompetentnog osoblja za pruànje viso ko-


137

kvalitetne skrbi. Zanimanje za kredibilitet i kompetentnost farmaceutskih stru~njaka, stru ~njaka koji pruàju zdravstvenu uslu-gu, trebaju imati i oni koji omogu}uju na-platu usluge (npr. zdravstvena osiguranja).

Ne postoji idealan model za usavr{avanje i unapre|enje stru~nosti, ali postoji univer-zalna potreba za izgradnjom kulture otvo-renih odnosa, ~estitosti, kompetencija i od go vornosti. Temeljne postavke progra-ma koji osiguravaju kompetenciju stru~njaka uklju~uju dobro definirane ciljeve kao i me-hanizme njihove provedbe. U pogledu kompetencija na svjetskoj farmaceutskoj sceni ostaju otvorena pitanja i odgovori koji su u razvijenijim zemljama dobro de-finirani, u nekima su na dobrom putu, dok su u mnogim zemljama tek u za~etku, a odnose se na sljede}a raznovrsna pi tanja:• treba li klju~ne kompetencije procjenji-

va ti kod svih farmaceuta, odnosno tre-baju li kompetencije biti specifi~ne praksi ili farma ceutima

• treba li kompetencije procjenjivati una-prijed ili unatrag

• ho}e li procjena biti dobrovoljna ili obvez na

• koje }e slu`beno tijelo biti odgovorno za dizajn procjene i poticanje proved-be?.

Predlagatelji programa usavr{avanja treba-ju prepoznati razliku izme|u ~injenice da netko posjeduje znanje i ima vje{tine za provedbu odre|enog zadatka na razini tra-ènih standarda (kompetencija) od nekoga

tko stvarno provodi praksu na toj razini (izvedba).

Tradicionalni pristup doìvotnom osigu ra-nju kompetencija uklju~uju programi traj-nog usavr{avanja (Continuing education, CE). Takvi su programi ~esto sastavljeni od predavanja ili drugih edukacijskih aktivno-sti koje organiziraju akreditirane ustanove koje ih izvode s kvalificiranim predava~ima, a procjenu usvojenoga znanja provode ne-kom vrstom evaluacije nakon zavr{etka pro grama. Trajno usavr{avanje moè biti ko risno i u~inkovito, no ono podrazumije-va raznovrsnost ponu|enih tematskih cjeli-na, bri`no sloèn program usavr{avanja, te mo gu}nost izbora tema relevantnih okruènju prakse za svakog farmaceuta. Podaci po kazuju da to nije uvijek uspje{no s obzirom na brze promjene koje se doga|aju u pra ksi.

Stalni stru~ni razvoj (Continuing professio-nal development, CPD) samousmjereni je pristup u~enju koji ve}u odgovornost sta-vlja na farmaceuta uklju~enog u proces usa-vr {avanja. Postoji nekoliko pristupa ovom modelu, ali oni najuspje{niji modeli uklju-~uju cikli~ki pristup usavr{avanju. ̂ etiri gla-v na elementa CPD ciklusa jesu: (1) refle-ksija na osobne vje{tine i ciljeve, pre-poznavanje potreba i mogu}nosti za usavr-{avanje, (2) kreiranje osobnoga plana usavr {avanja, (3) implementacija plana usavr{avanja, (4) evaluacija ishoda plana usavr{avanja i (5) evaluacija u~inkovitosti plana. Nakon {to se zaklju~e svi ovi ele-


138

menti farmaceut ponovno procjenjuje svo-je osobne potrebe i ciljeve i na taj na~in obrazovni ciklus ponovno zapo~inje.

Mnoge su zemlje u svijetu prihvatile model osiguranja stru~nih kompetencija. Po vije-sno, model trajne edukacije (CE) najpo zna-tiji je. Neke zemlje poput Velike Britanije, Kanade i Portugala razvile su i usavr{ile vlastite CPD modele. Prema novom statu-tu Portugalskoga farmaceutskog dru{tva iz go dine 2001. definirana su dva razli~ita certifikacijska modela: (1) model priznanja – opisan je zahtjevom za po~etnu regi stra-ciju i (2) model kvalifi kacija – opisan je za-htjevom za revalidaciju profesionalne li-cence koja utjelovljuje CPD na~ela. Taj model uklju~uje obveznu evaluaciju i akre-ditaciju CPD aktivnosti, koje provodi por-tugalska udruge Pharmaceutical Order. Sam je razvoj ovih programa zahtijevao oko tri godine istraìvanja, rasprava i ozbi-ljnoga planiranja. Danas uklju~uje i uje-dinjuje rad razli~itih radnih skupina, savje-todavnih odbora i drugih specijaliziranih radnih skupina. Neke se od tih skupina sas-taju i rade s drugim timovima stru~njaka (pravnicima, inènjerima) koji imaju isku-stva u akreditacijskim postupcima u Portu-galu. Druge skupine posje}uju Veliku Bri-taniju i SAD radi me|unarodne evaluacije specifi~nosti uspostavljenih modela za far-maceutsku stuku. Na nacionalnoj se razini tako|er provode brojne rasprave o po-stupku obnavljanja licence.

Analiza ovih programa pokazala je da prvi dojmovi farmaceuta nisu uvijek bili po zi-

tivni. Prije provedbe programa, ve} kod same najave, inicijative su uobi~ajeno do-~ekivane s iznena|enjem, ljutnjom, ali i znatièljom i zbunjeno{}u. Nakon pro-vedbe programa, uloèni napori sporo su mijenjali po~etnu situaciju, no s boljim ra-zumijevanjem ciljeva programa i prak ti ~nim primjerima za udovoljavanje potreba, far-maceuti su po~eli ostvarivati svoju dodanu vrijednost.

Upravljanje promjenama u struci zahtijeva detaljnu analizu i kriti~ko promi{ljanje, ali isto tako podrazumijeva:• komuniciranje,• prepoznavanje i smanjenje prepreka na

najniù razinu,• shva}anje da za promjene treba vreme-

na,• transformiranje glavnih problema u je-

dnostavna i rje{iva pitanja uz pomo} dobivenih i pribavljenih relevantnih in-formacija.

Klju~ni pojmovi u tekstuKlju~ni pojmovi u tekstu

Kompetencija – sposobnost ispravnog izvr{avanja du`nosti, dono{enja ispravnih zaklju~aka i pravilne interakcije.

Akreditacija – proces kojim udruge, orga-nizacije, dràvne agencije priznaju organi-zaciju, doga|aj ili program koji zadovolja-va odre|ene kriterije.

Certifi kat/potvrdnica – dokument koji sluì kao dokaz kvalitete.

139

jezikFarmaceutski o ambalaì

Lijekovi se za{ti}uju na razli~ite na-~ine. Spremnik/spremnici za farma ceutsku uporabu takva je roba* koja sadràva ili je namijenjena da sadràva proizvod i koji je, ili moè biti, u izravnom dodiru s njom. Spremnik je oblikovan tako da sadràj mo-è biti otpremljen drugamo na na~in pri-kladan za predvi|enu uporabu pripravka. Tako kaè farmakopeja za posude u kojima se nalaze ili }e se na}i koji lijek. A {to je s «posudom» u kojoj se nalazi ili }e se na}i spremnik za lijek? I eto nas do ambalaè. Ambalaà je vi{ezna~na rije~ preuzeta iz francuskog jezika (emballage), dakle, gali-cizam. U na{im se hrvatskim rje~nicima i srodnim djelima ambalaà opisuje kao: • omot, sve ono (papir, drvo, juta, …) u

{to se roba pakuje [B. Klai}, Rje~nik stranih rije~i, Nakladni zavod Matice hrvatske, 1986.]

• omot; ono u {to se ne{to pakuje, pako-vina [Osmojezi~ni enciklopedijski rje-~nik (ur. T. Ladan), Leksikografski za-vod «Miroslav Krleà», 1987.]

• za{titni omot u koji se oprema roba radi prijenosa ili prijevoza [V. Ani},

Rje~nik hrvatskoga jezika, Novi Liber, 1991.]

• omotnina [I. B. [amija, Hrvatski jezi-kovnik i savjetovnik, INA, 1997.]

• sredstvo u koje se stavlja proizvod radi ~uvanja tijekom transporta, skladi{tenja, rukovanja i uporabe (sanduci, kutije, ba-~ve, vre}e, staklene posude, tube i dr.) [Hrvatska enciklopedija, Leksiko grafski za vod «Miroslav Krleà», 1999.]

• za{titni materijali i posude za spre-manje i ~uvanje robe tijekom prijevoza, skla di {tenja itd.; omot [Rje~nik hrva-tskoga jezika, Leksikografski zavod «Miroslav Krle ̀ a», 2000.]

• za{titni omot, paket, sanduk itd. u koji se oprema roba radi ~uvanja ili prijevo-za [Hrvat ski enciklopedijski rje~nik, Novi Liber, 2003.]

I rje~nici razli~itih struka donose izraz amba laà. Funkcija su joj: za{titna, distri-bucijska, informacijska, tehnolo{ka, prakti-~na, ekonomi~na, ekolo{ka i tako redom. To zna~i da je ambalaà vi{ezna~na rije~, kao gospodarski, trgova~ki, poslovni i teh-ni ~ki izraz, i da je nadre|en pojam nizu ma terijala koji se rabe za za{titu robe. Osim toga {to robu za{ti}uje, ambalaà je katkad i reklamira. U Poslovnom rje~niku (Masmedia, 1992.) izraz se ambalaà obja-{ njava na sljede}i na~in :

Ambalaà (engl. package, wrapping ma te-rial ; njem. Emballage) ili pakiranje, posuda u kojoj se ~uva upotrebna vrijednost, vri-jednost, kvaliteta i izgled robe. Dijeli se na transportnu i komercijalnu. Transportna je

napisao: Vladimir Grdini}

* Rije~ roba ne valja upotrebljavati u mnoìni, jer ve} sama po sebi ozna~uje skup predmeta, i u vezi s tim upu}uje se na rije~ materijal. Rije~i materijal, gra|a, vo}e, povr}e itd. imaju istu jezi~nu osobinu.


140

vanjsko pakovanje i sluì u transportu pri ukrcaju, iskrcaju, premje{tanju i ma nipu li-ranju u skladi{tu. To su sanduci, ba~ve, li-menke, bubnjevi i dr., a mogu biti od razli-~itog materijala. Prijevozna sredstva mogu biti ambalaà, kontejneri (hrv. spremnici, nap. V. G.), cisterne, hladnja~e i sl. Tran-sportna ambalaà moè biti povratna, kada se vrati u ugovorenom roku poslodavcu, a u ̀ eljezni~kom transportu ima popust u ta-rifi pri povratu. Komercijalna ambalaà slu-ì za unutarnje pakiranje, prezentaciju ro-be i za ~uvanje izgleda i kvalitete, te infor-macije potro{a~u. Nedjeljiva ambalaà je pakiranje bez kojega roba ne moè do}i na trì{te, npr. limenke, konzerve, boce za pi-}e itd. Povratna ambalaà je relativno sku-pa u odnosu na sadràj robe i moè se vi{e kratno upotrijebiti, a ako se ne vrati na vrijeme, pla}a se kao nova.

Iz citiranog je odlomka vidljivo da se kao sinonim ambalaì navodi glagolska imenica pakiranje («ambalaà ili pakiranje», … «ne-djeljiva ambalaà je pakiranje»). No, dalje se u tekstu umjesto ambalaè uporabljuju glagolska imenica pakovanje («Transportna je vanjsko pakovanje …»), {to zorno po ka-zuje nedosljednosti. U istom Poslovnom rje ~niku ambalaà je najprije opisana kao «posuda u kojoj se ~uva roba, da bi se za{titila u toku prijevoza, skladi{tenja, ma-ni puliranja itd. sve dok ne do|e u ruke po-tro{a~a». U po~etnoj re~enici rje~ni~koga ~lanka nije najsretnije izabrana rije~ posu-da: naime, iz op}e se definicije ambalaè vidi da pokriva niz mogu}ih omota, od ko-

jih je posuda samo jedan pa bi bolje bilo govoriti o materijalu ili materijalima.

Valja posebice naglasiti da se uz rije~ amba-laà rabe dvije rije~i koje joj se smatra ju istozna~nima: pakovanje i pakiranje, tako da se pojavljuje problem njihova odnosa s rije~ju ambalaà i ~esto se postavlja pitanje postoji li dobra hrvatska zamjena za rije~ ambalaà. Problem je kojoj od prisutnih za-mjena za ambalaù, u slu~ajevima kad se èli mijenjati doma}om rije~ju, treba dati prednost. U najop}enitijemu smislu, kad se ne imenuje konkretnije, uz ambalaù se u stru~nom jeziku pojavljuju doma}e rije~i, tj. nazivi pakovanje, pakiranje, pakovina i omotnina. Vrijednoj tendenciji termi no lo-{koga purizma podlijeè i tu|ica ambalaà koja je u konkretnim slu~ajevima zamjenji-va rije~ima omot, omotnica, kutija, boca, ci sterna, sanduk, a ambalaà lijeka nerijet-ko je kutija lijeka. Kada se ne èli imenova-ti konkretnu vrstu ambalaè, u hrvatskoj je stru ~noj, primjerice farmaceutskoj, lite ra tu-ri ta tu|ica ~esto mijenjana rije~ju pa ko-vanje. Postoji u novije vrijeme tendencija istiskivanja izraza pakovanje u korist izraza pakiranje. Uzrok je tomu glagolski dome-tak –ovati koji je, analogijom prema duble-tama tipa kritikovati/kritizirati, i u tom slu~aju obiljeèn kao nehrvatski.

Treba napomenuti da je rije~i pakiranje u stru~nom jeziku dano drugo zna~enje, raz-li ~ito od zna~enja rije~i ambalaà, {to poka-zuje primjer obradbe natuknice pakiranje u Trgova~kom rje~niku (Masmedia, 1991.) iz kojega se vidi da je rije~ pakiranje po se-


141

ban i jednozna~an izraz koji ozna~uje teh-no lo{ki proces: pakiranje (engl. to pack, pack; njem. Packung, pakieren) u uèmu smislu tehnolo{ki proces kojemu je cilj za-{tita proizvoda u prodaji i transportu.

Pakovanje je glagolska imenica od glagola pakovati, a pakiranje od pakirati. O dome-tku –irati dosta obavijesti donosi R. Filipo-vi} (Teorija jezika u kontekstu, Zagreb, 1986.) Hibrid je to sastavljen od nje ma-~koga formanta –ier koji je prilago|en u –ir, formanta –a i nastavka –ti. Taj je dome-tak djelatan u tvorbi novih glagola od stra-nih osnova. Ina~e je formant –ova stari do-ma}i formant aktivan u cijeloj povijesti hr-vat skoga jezika. Petar Skok (1955.) po ku-{ao je utvrditi koji se formant kad upo ra-bljuje, ali se u korpusu nije mogla utvrditi pouzdana tendencija.

Pri stvaranju osnovnoga oblika glagolskih posu|enica s dometkom -irati jedna sku pi-na tih posu|enica slijedi dosljedno njema-~ki oblik, teè za preuzimanjem oblika s nje ma~kim formantom –ir–, a druga sku-pina pokazuje analogiju prema njema~kom obliku glagola na –en i –eln . Glagoli te druge skupine tvore svoj osnovni oblik na –a– i –ova– (starten – startati/startovati). Problemati~ni glagol u njema~kom glasi pa-cken, ali, budu}i da nije potpuno rije{eno pitanje odnosa prema jeziku posredniku, nema neprijeporna zaklju~ka o tome bi li, kao zamjena tu|ice ambalaà, bila pri kla d-nija glagolska imenica pakovanje, prema gla golu pakovati, ili pakiranje, prema gla-golu pakirati.

S druge strane, i jedna i druga glagolska imenica potvr|ene su u hrvatskoj knji-èvnosti u zna~enju procesa tijekom koje-ga se {to pakuje, pakira (J. Bene{i}, Rje~nik hrvatskoga knjièvnog jezika, Zagreb, 1987.). U prilog imenici pakiranje u zna-~enju «ambalaà» ide samo «hrvatskiji» do-metak. Prednost je izraza pakovanje njego-va ~esta uporaba u stru~noj literaturi i nje-gova jednozna~nost. Kako rije~ pakiranje ve} ima u stru~nom jeziku svoje odre|eno i definirano zna~enje, nema razloga da joj se daje i zna~enje ambalaè. U hrvatskom je jeziku prisutan cijeli niz glagola s plod-nim dometkom –ovati (kupovati, snovati, pu tovati, dohodovati, doru~kovati, objedo-vati, posjedovati, {kolovati, robovati, pro-svjedovati, savjetovati, uvjetovati, ljetovati, darovati, glasovati, gladovati, mirovati, sa-movati, kupovati, mudrovati, oblikovati, pre oblikovati, otkovati, posredovati, djelo-vati, vrednovati) i nema razloga bjesomu-~nu protjerivanju izraza pakovanje. Ne vi-dim u rije~i pakovanje ni{ta lo{e. No ko me-{anja oko te rije~i u posljednje vrijeme sve jasnije pokazuju da je kakav kova~ bez zna-nja o jeziku, ali s novorodoljubnim srcem u kakvom ministarstvu ve} na djelu. A takvo duhovno osvjeènje lako moè bez potre-be naru{iti farmaceutski rje~nik stru~nim potrebama pogodan. Bojim se da na kraju nitko ne}e pitati struku za mi{ljenje jer se te struke ne moè ni sjetiti. Opet i uvijek taj «nepoznat netko», kako bi to napisala gospo|a Nives Opa~i} s Filozofskog fakul-teta, taj o~ito pojma nema {to zna~i rije~ pakovanje, a {to pakiranje, kao i to da su i


142

jedna i druga valjane hrvatske rije~i, pa tako i da jedna drugu ne trebaju istiskivati. Treba samo znati {to one zna~e u hrva-tskom knjièvnom jeziku i u hrvatskom far-maceutskom jeziku.

U farmaciji nam nije potrebna rije~ amba-laà, ali nam valja rasporediti rije~i omot, pakovina, pakiranje i pakovanje prema niè navedenom zna~enju.

Pakovina,*1 ono u {to se pakuje roba, obi-~no za{titni omot*2 ili kutija od papira, tka-nine, drva, plastike, lima, ali i bo~ica i dru-gi spremnici za lijekove; za osobite potre-be mogu se rabiti izrazi: omot, za{titni omot, omotnina ili spremnik.

*1 u kemiji se taj izraz rabi za ruda~u kovinasta sjaja, uglavnom spoj èljeza, bakra, kobalta ili nikla sa sum-porom, arsenom ili antimonom

*2 za{titni omot u koji se oprema roba radi prijenosa ili prijevoza; omotni: koji sluì za omatanje (npr. papir)

*3 pakovanje ili zamotak: na~in i oblik na koji je pakova-no, npr. paketi}, smotak, sve`ljaj, zave`ljaj~i}

*4 tako|er : pakirenje – tehni~ki proces stavljanja doba-ra (npr. lijekova) u omote, posude ili sanduke radi njiho-va ~uvanja i za{tite

Vanjsko pakovanje, pakovina (vidjeti: tran-sportna ambalaà) kada je bez lijeka; za osobite potrebe moè se rabiti samo izraz pakovanje *3 (koji u drugoj okolini jezi~ne jedinice, u drugom kontekstu, dobiva novi smisao ili zna~enje zna~i: na~in i oblik na koji je {to pakovano – npr. veliko, malo, luksuzno, …).

Unutarnje pakiranje, pakovina (vidjeti: ko-mercijalna ambalaà) kada je s lijekom; za osobite potrebe moè se rabiti samo izraz pakiranje (koji u drugoj okolini jezi~ne jedi-nice, u drugom kontekstu, dobiva novi smi-sao *4: {to slagati, vezati u sveànj jedan ili vi{e predmeta, omotati papirom, …). �


143

Zbirka pu~kih naziva u hrvatskim ljekarnama.

I. dio: uvod i literatura

Na tlu Hrvatske, uz Hrvate koji govore razli~itim narje~jima, ìvi i niz naci-onalnih manjina, a povremeno obitavaju i drugi, {to po poslu, {to na prolasku. Stoga nije neobi~no da su se u hrvatskim ljekar-nama ~uli mnogi i razli~iti, ~esto pu~ki, nazivi za lijekove i druge ljekarni~ke izraze. U narodu se kaè lijek od groznice, zapi-sati lijek od glave, luk je dobar (lijek) od guja, trava dobra od o~iju, a ne kako bi se stru~nije reklo protiv groznice, glavobolje, glista i o~nih bolesti (KU[AR, 1993). Pri-jeki lijek (Heroicum remedium) nije ni{ta drugo do pravi lijek kojim }e se bolesnik izlije~iti. Ova zbirka sadrì razli~ite nazive zabiljeène u pojedinim mjestima gdje su radile ljekarne, a u koje su zalazili ljudi ne samo iz uè ve} i {ire okolice. Nazivi ljeka-rija za jedan te isti lijek ~esto su u narodu sasvim razli~iti. Svaki lijek gotovo da ima vi{e narodnih naziva. Osim toga narod je

imao i svoje izraze za neke ljekarni~ke sprave i laboratorijske postupke, za medi-cinska pomagala i ljekarni~ke mjere. Mla-|im je ljekarnicima katkada bilo te{ko spo-razumjeti se s pacijentima selja~kog i obrt-ni~kog staleà, jer su kupci lijekova iz ovih staleà rabili osobite i neobi~ne rije~i kada su èljeli imenovati koji lijek. êsto su to bile proizvoljne oznake (FLEISCHER, 1893). Danas su mnogi od ovih naziva ve} zabo-ravljeni (DU{ANEK, 1927).

Najstariji je rukopis s hrvatskim nazivima bilja Liber de simplicibus (GRDINI}, 1997, 2001). U taj su rukopis hrvatska imena upisana u Zadru u razdoblju od 1449. do 1453. godine. Hrvatski su nazivi vrlo stari, kao {to to dokazuje oblik nekih rije~i i nji-hovih izvedenica, primjerice, zvon~ac, dub~ac, ùltenica, pasje mli~e, tkunja, vol~i bob, telsti koren i tako redom. Svi hr-vatski nazivi za ljekovite tvari i ljekovito bilje, dakako, nisu posve izvorni. Mnogi od njih prevedeni su iz latinskog, talijanskog i njema~kog jezika. Objavljivanje narodnog nazivlja za lijekove vjerojatno zapo~inje godine 1893. knjiìcom Ljekarski provin-cijalizmi koju je Gustav FLEISCHER objavio u Bjelovaru. Kada je rije~ o ljekovitom bilju, objavljivanje zapo~inje ve} i ranije knjigom Bogoslava [ULEKA Jugoslavenski imenik bi-lja iz godine 1879. Jozo ARAMBA{IN obja-vio je godine 1912. Lije~ni~ki rje~nik. Ve}i dio rije~i autor je zabiljeìo u srednjoj Dal-maciji, a me|u njima ima i ljekarni~kih na-ziva u narodnom izri~aju. Rje~nik lje~ni~kog nazivlja Ivana DE`MANA iz godine 1887.

napisao: Vladimir Grdini}


144

nije sada obra|en, s nadom da je to u~inio Jozo ARAMBA{I}. Ljekarnik Arnold SPITZER iz êpina pi{e kako je veletrgovina lijekovi-ma «Isis» iz Zagreba razaslala jedan upitni arak jo{ godine 1920. kojim se èljelo po-pisati narodne nazive ljekovitog bilja i mi-rodija. Uz niz drugih podataka o nala-zi{tima, skupljanju i trgovini, valjalo je do-pisati jo{ i znanstveni naziv za pojedinu biljku. Tvrtka «Isis» je smatrala ispunjava-nje takvih araka domoljubnim ~inom.

U narodu postoji obi~aj da pojedine izra-ze, ~ak i kad ih razumiju, ljudi mijenjaju iz kakva obi~aja (JUGOVI}, 1907). Stoga ne ~udi da su nerazumljivi nazivi lijekova naj~e{}e bili sasvim iskrivljeni. Op}e je po-znato da se preuzimaju rije~i iz drugih je-zika kad u vlastitom ne postoje odgovaraju}i izrazi za odre|ene pojmove. To vrijedi i za narodno nazivlje na tlu Hrvatske. Me|utim, narod tu|u rije~ gotovo nikada ne prihva}a i ne rabi u njezinom izvornom i pravilno pohrva}enom obliku. U Primorju se, pri-mjerice, prema latinskom nazivu Alumen crudum i talijanskom nazivu Allume di roc-ca rabi rije~ alúm. Kako da nestru~njak imenuje sve one lijekove koje treba iz lje-karne ?! Tu je upravo sve ozna~eno tu|im nazivima, imenima i oznakama. Tek po koja ljekovita biljka ima doma}e ime. Pûk treba lijek, a ne zna stru~ni naziv za nj. Tako nastaju neobi~na pa i smije{na imena u tolikoj mjeri da ih se moè svrstavati u zbirke. [to li se sve traìlo u ljekarni? Ne-koga boli zub pa traì klorifori, klarifari, larifari, a ho}e kloroform. Nekome otekla

noga i èli kupiti fi noga grka (Foenum graecum). Za rane narod osobito voli ju-dine masti, judiforme, uniforme, a htjeli bi zapravo jodoform. Netko opet ~ezne za milutin fl a{trom (Emplastrum meliloti). Objestan momak ho}e komad glasovitog gu{tera Stincus marinus (tako|er: Croco-dilus terrestris, Stanzmarin), pa traì jed-nostavno {trancmariju. Srijemca trese gro-znica pa ho}e saliciona umjesto kinina. Dijete pla~e cijeli dan i no} pa majka odlu~i kupiti u ljekarni papin kaput (Capita papa-veris) kako bi ga umirila. Staricu bole le|a pa ho}e trepetljina umjesto terpentinske smole, a seoska vra~ara silom ̀ eli lepeza ili lapisa (Argentum nitricum). Ljekarnik je trebao znati da je karbolna voda u narodu ne samo karbol nego i karambol, ~ak i kar-fi ol. Neki su za okrepu èluca ~eznuli za Robertom Vidom (Elixir roborans Whyttii, tako|er: Tinctura Cinchonae composita). U Posavini je netko traìo radi}eve raderi-je, a htio je korijen odoljena (Radix valeria-nae). Iz njema~kog ulazi u narodni govor rije~ kapuciner i to u dva zna~enja: kao prah protiv gamadi (Pulvis sabadilae) i kao kapuciner za ka|enje soba (Candelae fu-males). Kako njema~ka rije~ alt zna~i star, onda je pripravak Unguentum althaeae u narodu prozvan stara mast. Seoskoj kraso-tici, pi{e Vladoje JUGOVI}, popuca malo koà na rukama, pa joj je prva briga da kupi blincurina, klicurlina ili glincurina, tj. glicerin. Netko je u narodu poèlio Lignum sassafras da si malo «o~isti krv» i eto, u ljekarni traì saski frak. ûdni naziv kaput ulje nije ni{ta drugo do Oleum cajeputi ili


145

Aetheroleum Cajeputi. Netko je bio podu-zetan i doslovce prevede iz latinskog Lini-mentum volatile ammoniatum pa se onda iskvario i taj prijevod da bi na kraju nastala lete}a regiment mast. Bilo je u ljekarni i gula{ vode (Aqua Goulardi).

Red ìvotinja zastupan je bio u nebrojenim zahtjevima: lisi~je, lavove, gu{terove, orlov-ske, zmajeve, ze~je, jazav~eve, med vje |e, puhove, slonovske, riblje, jeève, pasje, vu~je, ma~je, gusje i zmijske masti. Tu se moè ubrojiti i jelenji i kozji loj, rakove o~i i tako redom. U ljekarni je stru~nu skra}enicu Unguentum pop[uleonis] netko prozvao popovska mast, a naziv Pulvis sanguinis draconis na{im je starima bila zmajska krv.

Zanimljivo je bilo kada u|e ~ovjek u ljekar-nu pa zatraì za 10 filira ni{ta. Pa to je dobra trgovina - za novac ni{ta. Me|utim, ~ovjek o~ekuje bijeli prah za o~i (Zincum sulfuricum). Za ovo ni{ta krivi su i ljekarni-ci davno u pro{losti. Naime, iz starog gr~kog izraza onochytis smisli{e ljekarnici u svojoj latinskoj kuhinji kovanicu nihilum album. Tako je to pre{lo u puk i u jezike naroda diljem Europe. I to ni{ta, zamislite, dobro je za o~i. Tko je zatraìo za gro{ trave od tisu}u forinti dobio bi snopi} Her-ba Centaurii. U ljekarni je, izgleda, sve mogu}e. Ima i nekih stru~nih hrvatskih izraza koje su pak ljekarnici nerado rabili, primjerice, tarionica (muàr, stupa, lat. mortarium)i tarilo (tu~ak, tucanj, lat. pistil-lum).

Za naslovne rije~i odabran je u pravilu la-tinski jezik u kojem se obi~no sustavno obra|uje materija medika. Ovaj mali rje~nik narodnog nazivlja sadrì samo farmaceut-ske izraze. Za biljne lijekove nisu upisani svi nazivi koji se mogu na}i u knjizi Bogos-lava [ULEKA. Zbog preglednosti popisa bilj-ne su droge navedene kao Absinhii herba umjesto Herba Absinthii. Iza svake rije~i ili izraza uzetih iz naroda nazna~eni su bro-jem ili kojom drugom kraticom lokalitet odnosno podru~je odakle dolaze pojedini izrazi. Iza rije~i preuzetih iz knjiga dodana je oznaka pisca citiranog djela. Na ovaj }e na~in svaki ~itatelj mo}i stvoriti svoj sud o vrijednosti rije~i i o raznolikosti narodnih naziva na povijesnom tlu Hrvatske.

LiteraturaLiteratura

Iako u izdanjima ovakve vrsti, tj. u rje~niku, nije obi~aj objavljivati gra|u od koje je osnovni tekst i rje~nik sastavljen, na ovom su mjestu popisani iz vori bitni za hrvatsku farmaceutsku leksikografiju.1. B. [ulek, Jugoslavenski imenik bilja, JAZU, Zagreb, 1879.

2. G. Fleischer, Rje~nik narodnih imena ljekarija, vlastito izdanje, Bjelovar, 1893; izvod iz tog dje-la je objavio V. Du{ánek pod naslovom Ljekarski provincijalizmi u ~asopisu Vjesnik ljekarnika, 9 (1927) 351-357, 411-416, 473-481.

3. V. Jugovi}, Tajanstveni lijekovi, Farmaceutski vjesnik, 1 (1907) 118-121.

4. J. Aramba{in, Lije~ni~ki rje~nik, Hrvatska {tam-parija, Split, 1912.


146

5. A. Spitzer, Njekoliko rije~i o narodnome nazivlju ljekovitog bilja, te inih farmaceutskih pomagala, Vjesnik ljekarnika, 7 (1925) 75-77, 116-117.

6. Nepotpisani autor, Narodno nazivlje bilja i far-maceutskih pomagala. Opaske k ~lanku: “Nekoli-ko rije~i o narodnom nazivlju bilja te inih farmace-utskih pomagala”, Vjesnik ljekarnika, 7 (1925) 422-427.

7. I. Krajni~anec, Nekoliko rije~i o narodnome nazivlju ljekovitoga bilja, te inih farmaceutskih pomagala, Vjesnik ljekarnika, 7 (1925) 479-482.

8. A. Spitzer, Nekoliko rije~i o narodnom nazivlju ljekovitog bilja, te inih farmaceutskih pomagala. Ispravak na ispravak, Vjesnik ljekarnika, 8 (1926) 106-108.

9. V. Du{ánek, Njekoliko narodnih imena ljekarija iz raznih krajeva Jugoslavije, Vjesnik ljekarnika, 9 (1927) 20-25.

10. I. Krajni~anec, Narodni nazivi droga, kemika-lija i galenskih preparata, Vjesnik ljekarnika, 13 (1931) 304-305.

11. J. Hofman, Synonyma pharmaceutica, Farma-ceutsko dru{tvo Hrvatske, Zagreb, 1954.

12. F. Ku{an, Ljekovito i drugo korisno bilje, Po-ljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, 1956.

13. E. Pavi} (prijevod iz 1768. godine), Flos me-dicinae - Cvit likarije, Zbornik “Ka~i}”, Split, 1980

14. V. Brodnjak, Razlikovni rje~nik srpskog i hr-vatskog jezika, [kolske novine, Zagreb, 1991.

15. M. Ku{ar, Narodno blago, Hrvatska sveu~ili{na naklada, Zagreb, 1993.

16. V. Grdini}, Ilustrirana povijest hrvatskoga ljekarni{tva, Nakladni zavod Matice hrvatske, Za-greb, 1997.

17. V. Grdini}, Ilustrirana povijest farmakopeje, Medika, Zagreb, 2001. êtvrtasti stakleni lonac «Rimske ljekarne»

(Erfurt, oko 1770.).Natpis: MERCUR[IUS] VITAE


147

Zbirka pu~kih naziva u hrvatskim ljekarnama.

II. dio: materija medika A-E

Osnovni jezik ovoga rje~nika jest latinski. Stoga su natuknice, osnovne rije~i u rje~niku, poredane abecednim redom u tom jeziku. Rasprostranjenost pu~kih nazi-va za lijekove i druge ljekarni~ke izraze uklju~uje obavijest o tome kako se i gdje neka rije~ rabila. U tu se svrhu rije~i obiljeàvaju raznim kraticama. U rje~niku uglavnom nisu navedene male, ali ~este, razlike u nazivima, primjerice, cviet/cvijet, bieli/bijeli, tiesto/tijesto.

Kratice - izraz zapisan na sljede}im podru~jima: (1) Bakar, (2) Srijemski Karlo-vci, (3) Kostajnica, (4) Bosanaska Gradi{ka, (5) Delnice, (6) Nova Gradi{ka, (7) Osijek, (8) Zagreb, (9) Karlovac, (10) Sv. Ivan Ze-lina, (11) Supetar na Bra~u, (12) Donja Stubica, (13) Daruvar, (14) Brod na Savi, (15) Slatina, (16) Zemun, (17) Glina, (18) Senj, (19) Poèga, (20) Split, (21) Ivani} Grad, (22) Jaska, (23) In|ija, (24) Grubi{no

Polje, (25) Sisak, (26) osje~ko-~epinsko, slunjsko i rije~ko (primorsko) podru~je, (27) primorje gornjeg Jadrana, (28) êpin i okolica, (29) Dalmacija, (30) Gornja Hr-vatska, (31) Banat, (32) Gospi}, (33) Crikvenica, (34) Lika, (35) Oto~ac, (36) Koprivnica, (37) Bjelovar, (38) Virovitica, (39) âkovec, Me|imurje, (40) Zapre{i}, (41) Na{ice, (42) otok Rab, (43) Brod na Kupi, (44) Zadar s okolicom, (45) Vara`din, (46) Kor~ula, (47) Nedeli{}e, Me|imurje, (48) Vrbovsko, (49) Mrkopalj, (50) Ogu-lin, (51) okolica Zagreba, (52) Komià i otok Vis, (53) Brod Moravice, (54 ) Ilirska Bistrica, (55) Gerovo, (56) Banja Luka, (57) Ravna Gora, (58) Bosiljevo, (59) Ka{tela

Oznake : * - naziv za ljekoviti oblik i ljeko-viti dio biljke, ** - naziv za ljekarni~ki pri-bor, za medicinsko pomagalo i za kakav posebni medicinski i/ili ljekarni~ki izraz, (*) rije~i koje su tipi~nije za srpski negoli za hrvatski jezik, (**) rije~i koje su tipi~nije za sarajevski, turski, odnosno bosanski govor (npr. lijek je ilad`) nego za hrvatski jezik.

Oznake za podatke iz literature (vidjeti: I. dio: uvod i literatura): (Ar) Joso Aramba{in, (Ho) Josip Hofman, (Ku) Fran Ku{an, (Pa) Emerik Pavi}, ([u) Bogoslav [ulek.

napisao: Vladimir Grdini} * vidjeti I. dio: Bilten HLJK 2007-2/3, str. 143-146


148

A A Acetas rosarum sir~e od ruè (*)Acetum kvasina (26,52,Ar), ocat i sir}e (26)Acetum aromaticum lopovsko sir~e (2) Acetum aromaticum seu quator latronum lopovski esenc i lopovsko sir}e (26)Achillea millefoliu kunji rep, kunja opa{, reza, kostenica, kostre{ica, ko-

stret, kostretica, ko{tenica, koroma~i}, tu~ija trava, meku{ica, mrmanj, mrmonj, malankovica, stolika, sto-liska, stolist, stolista, stolistak, stolistnik, spori}, stoli-stak, vodeni spori{, mali stozlat, bo`ja haluga, bo`je drvce, jezi~ec, puranski jezi~ec, arman, armanc, armanj, hrb, hrman, rman, grenki rman, rmanj, rmanac, rmanc, roman, skorocel, jutrocel, ka~ak, mezinic, zevrel~ec, zavrelec i runica ([u), stolisnik i hajdu~ka trava (Ar,Ku),paprac, stoliska, spori{ i kunica ([u,Ar), krpu{a (*), rebrac ([u,*), kr~ja trava (*). Vidjeti tako|er: Herba millefolii.

Acidum boricum sasovac (Ar)Acidum citricum limuntoz (3,*), limun toz (4), limontoz (**)Acidum hydrochloricum tuz ruhu (**)Acidum nitricum {atvaser (2), èljezna voda (5), svitlopis (6), {o{boser

(8), salitrovina (Ar), kazap (*), bieli ~ezap (**)Acidum muriaticum ~ezap (4)Acidum phosphoricum ~ibrid ruhu (**)Acidum salicylicum cecilsajere (2)Acidum sulfuricum ~ibrid suj (**), ìvo sir~e (**), zac jag (**)Acidum tannicum {tavina i tre{lovina (Ar)Acidum tartaricum tartarika (52), {arap toz (4), karim tatar ekehesi (**)Aconitum licoctonum mlje~ara (*)Adeps tustilo (Ka{tela, Ar), loj (Ar)Adstringens** skomljiv (Ar)Agaricus albus garikuna i gariknua? (3), trud {evin (7), agarik (Ku).

Bilje{ka: plodi{te od ljekovite gube, Polyporus offi cina-lis.

Agaricus campestris ruda (*), rudnja~aAlkana tinctoria kna (**)


149

Allium cepa crveni luk (Pa)Allium porrum porluk (Pa)Allium sativum bili luk (Pa)Aloë soccotrina lopatka (8), hepatika (9), aloj kamen (2), aloa, alog, aloj,

veliki aloj, alua, alopati}, lopateka i lopatika ([u), salisa-bor (Ar,*,**)

Alsidium helminthochortos trava korolina ili trava kanarina (od talijanskog: Erba ko-rallina, smjesa raznih morskih algi) (27). Bilje{ka: mje{avina crvenih i drugih algi poznata je u ljekarni{tvu kao helmintohorton, korzikanski mah (Ku).

Althaea offi cinalis sliz (Pa), bijeli sljez (Ku). Vidjeti: Althaea rosea, Malva silvestris.

Althaea rosea sliz (Pa), trandovilje (Ku). Vidjeti: Althaea offi cinalis, Malva silvestris.

Alumen vidjeti: Alumen crudumAlumen crudum halum (9), kamen~ek (10), galun (5), jelenkamen (51),

jalum, jelun, tipsa i alum (26), stipsa (2,**), {ap (Ar,*), tipsa, slanac i kocelj (Ar)

Alumen plumosum fedrvajs (8,51)Alumen ustum {ab jamni{ (**)Amarantus skarlat (11)Ammonium carbonicum sicc. kiseli ledac (12), ale{-toz (4), kvas prah (**), saligali,

sabalkali, ledeni kvasac i grumen {to raste tijesto (2), hlapiva sol (14), suvi kvasac (14), kiseli kamen {to peka-ri rabe (56), ledeni kvas (41), ledeni kvasac (Ar), amo-nijaka (52)

Ammonium carbonicum seu kerma, za kola~e, kerma licitarska, hlapljiva sol, nasta- sal alcali volatile vljalo, salakara, amonija, monija i ledeni kvasac (26)Ammonium chloratum ni{ador (2), mi{ador, mi{ador kameniti i mi{ador {to se

pripoja (26). Vidjeti tako|er: Sal ammoniacumAmmonia pura liquida salmijakgajst (8,51), seminjak (12), ni{ador (2,4),

ni{ador ruhu (**), {pirit salamon (5), kamen od capa-rike, caparikovica, ~ipavac i ni{adorovica (Ar).

Vidjeti: Ammonium chloratum.Amygdalae amarae semen gorki badem i badem gorki (**)Amygdalae dulcis semen slatki badem (**)Amylum sub. pulvereus kola u prahu (11)


150

Anilinum zeleno bjelilo (Ar)Anilinum rubrum rumeleg (15)Anthelmintica (tj. pastilli, bonboni od glisti, ruè, kravkice za gliste, {i{arice, trohisci, rotulae santonini) kola~i}i, cukrice, putci, pucenjaci od gujavica ili trbuha,

turni~ki i skipec za gliste (26)Anthriscus cerefolium krbljika (Pa)Antidotum** ustuk, utuk, sutuk i protuotrov (Ar)Antimonium crudum modrac (6), pra{ak za svinje (2), raztok (*)Aphrodisiaca prah {to se krava tjera, kretu{, struncmarin (stinc. ma-

rin.) i gonjak (26)Aqua antihysterica foetida sra~ja voda (8), sra~na voda (51)Aqua amygdalarum amararum gor~ica (Ar), badem-jag (4,13). Bilje{ka: gor~ica je na-

vedena uz oblik Amara aqua. Isto {to i Aqua amygdalae amarae.

Aqua amygdalae et /seu vodica od badema (16) laurocerasiAqua carbolisata bijela voda za rane (17), karambol voda (**)Aqua carminativa {iljer trovne (2)Aqua carminativa regia kalmant(o) (18), vode karambol (**)Aqua cerasus nigra voda od crne tre{nje (2)Aqua cosmetica alba bjelilo iz ruè (2), kuvano bjelilo i bjelilo kuvano (7),

perlvoda (17), kuhano bjelilo i kuhano u sr~etu (26)Aqua cosmetica rubra kuhano rumenilo (26)Aqua foetida sra~ja voda (?)Aqua laxativa vienensis voda za laksir (*)Aqua menthae piperitae kordijal (2,18)Aqua perlarum belila vodica (12)Aqua phagedaenica ùta vodica (19)Aqua rosarum gjul sui (**), gjuli{ voda (*)Argentum nitricum lapis (Ar), djemonto{ (**)Armoracia lapathifolia ren (Pa), hren ljuti (Ku). Vidjeti: Nasturtium offi cinale.Arnica montana veprovac (20,[u), moravka i br|anka ([u,Ku), veprina,

kokovi~nik, kukovi~nik, primoèk, zlatenica, rmena kr-snica, roà sv. Antona, gorska svetlica, vol~ji zob i vu{ji zob ([u)

Arsenicum album si~anoti (**)Artemisia absinthium pelin (Pa,Ku)


151

Artemisia abrotanum botana (Pa)Artemisia coerulescens té od {antonike ili trava {antonike (od stru~nog naziva

Erba santonico, Artemisia maina ili Assenzio marino) (27). Stru~ni naziv: morski pelin.

Asa foetida vra`ji bi~ (21), djavoljsko govno (7), govno djavolsko (*), djavolska pogan (2), pogan gjavolska (16), kamen pezdljivi i pezdljivi kamen (21), o`vek (45), vra`ji drek (30), vra`je govno (19), devesilj smrdljivi, nevesilj i ju-troklek (Ar). Bilje{ka: komadi osu{enog mlije~nog soka dolaze i pod nazivom Gummi resina Asa-foetida (Ku)

Axungia leporis ze~ja mast (7)Axungia varia mast (maslo) a`dajino, gu{}a, jazav~eva, prepeli~ina,

puhova, jeèva, konjska, ze~ja mast i mast od rode (26), pse~ja mast i zmijska mast (28)

BBBacca* boba (Ar,Ku)Baccae juniperi smrekulje (1), ardi} tuhma (**)Baccae lauri salamunovo zrnje (21), lurbar (55), olberovo i/ili lorbe-

rovo sjeme (26), lovornica (Ar)Baccae myrtillorum jagode za driskavicu (10)Bacillus* svitac (Ar)Balsamum* dragomast (Ar)Balsamum copaivae kapljice za bijeli cvijet (10,21), balsam za bensokluk

(**), pelesan jagi (**)Balsamum peruvianum pervjani{ (*)Bisquit vermifugh. svetice od glista (51)Blatta orientalis prah za ljubav (10)Boletus cervinus gornjak (22)Bolus armenia ~eremidlija (8)Bolus rubra ubojni kamen, crveni kamen i kamen {to se u rakiju sta-

vlja (26)Borax bora~ (29,Ar), bura i bura~ (Ar), tenkijar (**)Brassica oleracea kupus (Pa), divlji kupus (Ku)Brassica rapa ripa (Pa), vrzina repa i bijela repa (Ku)Bruchbandpflaster bragir za pridor


152

Bryonia dioica Jack. debelja~a (*)Bulbus scillae morski luk (16), ada sogana (**). Vidjeti: Scilla maritima.

CCCalamina kamen ubojni (23). Vidjeti: Plumbum oxydatum.Calcaria sulfurica. gips (8,51)Calcium hypochlorosum pra{ak za ve{ (2), smrdljivo bijelilo, milan i miljan (26)Camphora ~afurija (4,**), }iburia (*), dàfuria (3), kefurija (*)Candelae fumales kalugjeri, za kagjenje soba (Ar)Candelae fumales rubrae kapucini (8,51)Candelae fumales nigrae franci{kani (8,51)Canthari(de)s buba, svilena buba, jasenova~a i buba od pasje bjesno}e

(26). Bilje{ka: prema Hrvatsko-slavonskom ljekopisu (1901) insekt s nazivima babak, popi} i zlatni pop.

Capita ligni pra{ak od lipe (2)Capita papaveris ~aurice od maka (2)Capsula* tobolac, kesa, ~aura, ~aurica i koùrica (Ar), ~ahurica

(Ho)Capsulae amylaceae oblatna (8), klobu~i} (Ka{tela,Ar), hapica (**). Bilje{ka:

oblatna dolazi od njema~kog naziva Oblatenkapseln koje se nazivaju i hostije.

Capsulae olei ricini bobice od ulja. Bilje{ka: prema Hrvatsko-slavonskom ljekopisu (1901) Oleum ricini se naziva ricinovo ili are-pkovo ulje.

Carbo ligni pra{ak od lipe (2)Carmin rumenilo (7,17,26), {minka (8,51), crljenilo i smerilo

(26), bakam (**)Carrageen denis otu (**). Bilje{ka: drugi ljekarni~ki nazivi su Alga

caragen, Chondrus crispus, Fucus crispus, Lichen cara-gheen itd.

Carta sinapis blek za bodac (5)Cataplasma* puntilja (18), oblaganje i oblog (Ar)Centaurium umbellatum vidjeti: Erythrea centauriumCeratum ad barbam brk-pomada (30) Ceratum cervinum kozji loj (26)


153

Ceratum cetacei fla{ter za prsi i fla{ter za bradavice (2) Ceratum cerussae masno, ledeno i lojno bijelilo (26)Ceratum labiale rubrum mast od jagoda (7,12), {ipkova mast (5), àuba za {na-

ble (9,17), mast od gro`dja i mast crvena za usta (2), vajnbersalbe (8,51), mast od grozda (26), crveni loj za usnice (31), mast od gro`dja (2). Bilje{ka: drugi ljekarni~ki nazivi su Butyrum cancrinum, Ceratum ceta-cei rubrum, Ceratum de uvis, Ceratum ad labia rubrum, Ceratum rubrum i Unguentum uvarum.

Cerussa ustube~ (8,*), ledeno bjelilo, ~ersa i bijelo mastilo (Ar), stubec (**)

Cetaceum mast od tuljana (21), ledeno bjelilo i bjelilo ledeno (7). Vidjeti tako|er: Sperma ceti i Globuli cosmet.

Charpiewatte tiftik (12,**). Latinski naziv: Lana gossypina.Chelidonium majus rusa (Ar,*), rosopas zmijino mlijeko i trava od ùtice

(Ar,Ku), zlati} (Pa), rosopas obi~ni (Ku)Chininum kina behar i kina hebar (**)Chininum sulfuricum grozni~nice (3), sulfat (29), ùhka pra{ina (21)Cicer (arietinum) naut (*)Cichorium intybus radi} (1), ùtinica (20), vodopija, ùtinica i cikorija

(Ku)Cinnabaris vidjeti: Hydrargyrum sulfuratum rubrum Cinnabaris artificalis vidjeti: Hydrargyrum sulfuratum rubrumCinnabaris factitia vidjeti: Hydrargyrum sulfuratum rubrum Cinnamomum vidjeti: Cortex cinnamomiCoccionella kermez (4)Cocculi indici balukat (3), rabog (2), riblja trava (**)Colchicum autumnale balju{ka (20), ka}un i mrazova sestrica (Ar), mrazovac

(Ar,Ku)Collirium* voda od o~iju i voda za o~i (Ar)Collodium klijevina i klijak (Ar), kolodijum (Ho)Collodium keratolyticum vodica za kurje o~i (50). Bilje{ka: dolazi i pod imenom

Collodium salicylicum.Colocynthides vidjeti: Fructus colocynthidisConcentratus** cijel (Ar)Conium maculatum boliglav, glavoboljno zelje, cvolina, kukuta i ìvolina

(Ar), kumin (Ku)


154

Convoluta** bustice (za pra{ke) (26)Corallium (album, rubrum) krv od dva brata (12). Vidjeti: Sanguis draconis.Corrosiv siridjik (8). Bilje{ka: o~ito je da se radi o pripravku

Hydrargyrum bichloratum corrosivum.Cortex* lub i kora (Ar)Cortex chinae iverice od groznice (26,28), carska kora (Ar), kina kina

(**)Cortex cinnamomi tar~in (3,4,**), korica (Ar), tart{in (**)Cortex punicae granati koren nara i nara koren (8)Cremor tartari birsa (4,18). Vidjeti tako|er: Tartarum purifi catum.Crocus sativus {afran (Pa,Ku)Cuprum aluminatum o~ni kamen (26); vidjeti tako|er: Cuprum sulfuricumCuprum sulfuricum konjski kamen (**), mavi kamen (**), plavi kamen (2),

plava galica (2), o~ni kamen (3), plavi o~njak (6), djevoja~ki kamen (26); vidjeti tako|er: Cuprum alumi-natum i Zincum sulfuricum.

Curcumae radicis pulvis zerde} (4), ùti prah (Ar)

DDDatura strammonium smrdelj (20), bodljiva jabuka ili jabuka bodljiva (?), tatu-

la (Ar), ku`njak (Ku)Decoctum* svar, uvarak, kuvak i obarak (Ar)Diachylon cerot (5)Digitalis purpurea pustikara, sr~ana kitica i bokar~i} (Ar), naprstak i pu-

stikara crvena (Ku)Dosis** obrok (Ar)Dulcamara truckotec (21). Prema biljci: Solanum dulcamara.

EEElectuarium anodynum vidjeti: Electuarium aromaticum cum opioElectuarium aromaticum tirjak (2), madùn (3). Vidjeti: Electuarium lenitivum i

Stincus marinus.Electuarium aromaticum turjak (6,Ar), san, sana i madùn (Ar) cum opio


155

Electuarium lenitivum madùn, pekmez od laksira i pekmez za otvaranje (2), turjak (6). Vidjeti: Electuarium aromaticum cum opio i Stincus marinus.

Emeticum** bljuvalo (Ar)Emplastrum* impja{tar (29), obli`, tvor i tvorac (Ar), ma{kali} (29)Emplastrum ad clavos cerot za kale (tj. cerotto callifugo) (26)Emplastrum ad rupturas tirpan fla{ter (2,8,51) Emplastrum Bresciae flaster u knjigi, la{tar i {to se kaè Talijan (tj. Pezze sa-

lutari di Brescia), list od tisca, la{tar od dalka, papir od protisli ili ti{ca, smola za tisac, smoljenka, katamak, takamak i kla{tr ki goji i li~i (26). Fla{tar, kla{tar, taka-mak, fla{tar za ja~anje matice, fla{tar od smole za bol peljat vanka, travnjak za mati~inu, modri fla{tar, zeleni fla{tar i ~rleni fla{tar (27), talijanski fla{tar (58). Vidjeti tako|er: Emplastrum diachylon comp.

Emplastrum cantharidum pelivan jaki i pelivanjaki (**), visikant (18), vizikator i fizikator flaster (26)

Emplastrum diachylon kost fla{ter (2), dijak flaster (26), dijak fla{ter i fla{ter compositum dijak (8), djak fla{ter (17), dijakovac (9), tijater, teater

flaster, od Djakova flaster, dik, divjakov flaster, flaster u {ibki, svije}ica, svi}ica od la{tra, kuruz~i} i mast od kuru`~i}a (26), fla{tar (8), trojak fla{tar (8), {pitalski fla{tar (5), fla{tar (27), cerot (5,27), sve}ica jaslena (8) (zapravo: olovni melem). Vidjeti tako|er: Emplastrum Bresciae.

Emplastrum diachylon malax jasleni dupliri (bilje{ka: jasla je ~ir, a duplir je vo{tana baklja) (51)

Emplastrum emoliens mê~ (29)Emplastrum euphorbii cinger fla{ter i cinger fla{tar (9)Emplastrum hydrargyri fla{ter od ìve (2), sivi melem i sivi flaster (26),

{mirkurafla{ter (30)Emplastrum meliloti milutin fla{ter i fla{ter milutin (7)Emplastrum minii adustum repna ma{~a i ma{~a (8), repni fla{tr (51)Emplastrum noricum melem (5), ~okoladfla{ter (12), repni fla{tar (?). Vidjeti:

Emplastrum minii adustum.Emplastrum terebinthinae takamak (18), mast sake make (**)Emplastrum vesicans insektorija (7), veìkant (52)


156

Emulsio amygdallarum {emada (18)Enulae radix oman (26)Erythrea centaurium gorko zelje (20,[u), grka trava ([u,Ar), ki~ica, kitica,

crljena kitica, gorka kitica, mala kitica, manja gorka kiti-ca, zlatna kitica, gr, ger, gr~ica, gor~ica, gorkica, crljeno zelje, crno zelje, grko zelje, trava od groznice, grozni~avka, drago cvitje, ù~ od zemlje, zemlje ù~, zlatna ù~, stozlatnik, poljna mala ~emerika, mala semen~ina, mala simen~ina, sun~eni cvit, svedrc, sve-drec, svedric, zimi~njak, zimlji{~ak, borevita{, jezarica, jezernica, jezero zlatna, zlati grmi~ek, ~antara i tavènt roà ([u). Bilje{ka: noviji naziv biljke je Centaurium um-bellatum (Ku).

Extractum centaurii minoris ribja ù} (3)Extractum inulae squorosae astermontana (18)

157

priloziEudraPharm - izvor informacija o lijekovima

Radi lak{eg pruànja potrebnih in-formacija o lijekovima Europska Agencija za lijekove objavila je pristupa~nu on-line bazu podataka nazvanu EudraPharm na stranicama www.eudrapharm.eu, i to o svim lijekovima za humanu i veterinarsku uporabu, a koje je odobrila Europska ko-misija procjenom Europske agencije za lijekove u Europskoj uniji (EU) i u Europ-skom ekonomskom pojasu (EEA).

Za sada su dostupne samo informacije o novim lijekovima za lije~enje bolesti kao {to su AIDS, dijabetes, neurodegenerativ-ni poreme}aji, kao i o lijekovima za lije~enje rijetkih bolesti (orphan drugs). To su tako-zvani «sredi{nje odobreni lijekovi» u svakoj od 25 zemalja EU-a te na Islandu, u Lihten-{tajnu i u Norve{koj.

Informacije o lijeku koje pruà EudraPharm raznovrsne su i donose:• karakteristike proizvoda kao {to su: sa-

stav, oblik, terapijske indikacije, dozi-ranje i na~in primjene, kontraindikacije, posebna upozorenja, interakcije, upo-treba lijeka u trudno}i i pri dojenju, podaci iz dotada napravljenih klini~kih

studija, farmakolo{ka svojstva, primje-rice, farmakodinamika, rezultati pret-klini~ke faze ispitivanja, rezultati kli-ni~ke faze ispitivanja, farmakokinetika

• ime proizvo|a~a • reìm izdavanja• karakteristike vanjskog pakiranja• pregled letka s podacima o lijeku

prilago|en pacijentima s odgovorima na pitanja{to je lijek, kako ga uzimati i kada, koje su mogu}e nuspojave, kako ga ~uvati i ostalo.

EudraPharm je dugotrajni projekt koji se postupno razvija i dopunjuje svaki tjedan. Trenuta~no su svi podaci na engleskom je-ziku, a plan je prevesti bazu na sve slu`bene jezike zemalja ~lanica EU-a. �

prikazala : Danijela Jonji}


158

159

iz uredaROK VALJANOSTI ROK VALJANOSTI RECEPTARECEPTA

PITANJE: Da li za antibiotske masti, masti za oko* i kapi za oko* recept vrijedi 3 dana ili 15 dana?

ODGOVOR: Prema ~lanku 14. Pravilnika o na~inu razvrstavanja lijekova te propisi-vanju i izdavanju lijekova (NN, 123/05), recept vrijedi 3 dana od dana propisivanja ako je na receptu propisan lijek antibiotskog u~inka. �

KNJIGA NARKOTIKAKNJIGA NARKOTIKA

PITANJE: Zanimalo bi me tko je ovla{ten upisivati podatke o prijmu i izdavanju opoj-nih droga u propisanu knjigu?

ODGOVOR: Podatke o prijmu i izdavanju opojnih droga ovla{ten je upisivati magi-star farmacije. Prema Zakonu o ljekarni{tvu, samo je magistru farmacije dopu{teno izdavanje lijeka na recept. Pri izdavanju lijekova koji sadràvaju opojne droge far-maceut upisuje i druge potrebne podatke u o~evidnik o prometu opojnih droga. �

NADZOR NAD NADZOR NAD SPECIJALIZIRANIM SPECIJALIZIRANIM PRODAVAONICAMA PRODAVAONICAMA LIJEKOVA I MEDICINSKIH LIJEKOVA I MEDICINSKIH PROIZVODAPROIZVODA

PITANJE: Tko je zaduèn za nadzor nad radom «Specijaliziranih prodavaonica lije-kova i medicinskih pomagala»?

ODGOVOR: Za nadzor nad radom spe-cijaliziranih prodavaonica za promet na malo lijekovima, kao i za nadzor nad ra-dom specijaliziranih prodavaonica za pro-met na malo medicinskih proizvoda nadle`no je Ministarstvo zdravstva i so-cijalne skrbi. �

UDRUGA FARMACEUTSKIH UDRUGA FARMACEUTSKIH TEHNIÂRATEHNIÂRA

PITANJE: Zanima me jesu li su farmaceu-tski tehni~ari zaposleni u ljekarni du`ni, nakon poloènoga stru~nog ispita, u~laniti se u dru{tvo farmaceutskih tehni~ara (i komu se obratiti) te vrijedi li i za njih du`nost trajne edukacije kao kod magista-ra farmacije (produènje licence)?

ODGOVOR: ^lanstvo je u Dru{tvu farma-ceutskih tehni~ara dobrovoljno, a za sada ne postoji zakonska obveza trajne eduka-cije farmaceutskih tehni~ara. Adresa je: Hrvatsko dru{tvo farmaceutskih tehni~ara, Zagreb, Capra{ka 1. �* Izrazi pripravaka za oko (engl. eye preparations): kre-

ma za oko, gel za oko, pomast/mast za oko, kapi za oko, losion za oko pripadaju normiranim izrazima i tako se moraju rabiti u struci; vidjeti: Hrvatska farmakopeja 2007 s komentarima (str. 639-640) [V. G.].


160

POPIS KOZMETI^KIH I POPIS KOZMETI^KIH I DRUGIH SREDSTAVA U DRUGIH SREDSTAVA U LJEKARNAMALJEKARNAMA

PITANJE: Gdje se moè na}i popis koz-meti~kih i drugih sredstava za za{titu zdra-vlja kojima ljekarne mogu opskrbljivati ko-risnike?

ODGOVOR: Popis Kozmeti~kih i drugih sredstava za za{titu zdravlja kojima ljekar-ne mogu opskrbljivati korisnike moè se na}i u Narodnim novinama br. 12/04. ili na web stranici Komore (www.hljk.hr u izborniku «Regulativa»). Taj se popis pri-mjenjuje od 1. sije~nja 2004. �

êtvrtasti stakleni lonac «Rimske ljekarne»(Erfurt, oko 1770.).

Natpis: MERCUR[IUS] VITAE

podsjetnikLJEKARNI^KI SPOMENDAN

Dan spomena na prvi arhivski podatak o djelovanju javne ljekarne u Hrvatskoj je 29. listopad 1271. Na taj je dan sastavljen zapisnik bilje`nika o kupoprodaji ljekarne u Trogiru.

Pisana isprava iz Trogira (Monumenta Tra-guriensia) tvarni je dokaz kojim se potvr|uje tradicija ljekarenja u Hrvata od samih po~etaka slu`benoga odvajanja ljekarni{tva od lije~ni{tva u svijetu. Po~etak teksta gla-si: C. Die jovis, tercio exeunte octubri, Muccius Specialis, fi lius condam Leonardi de Malamauca de Veneciis, vere fuit con-

fessus et manifestus, quod de denariis qui pervenerunt ad … Naime, Mucio sin Leo-narda de Malamauca iz Venecije prodao je svoju ljekarnu u Trogiru, a kupio ju je «ma-gistar Rolandinus Capponi specialis». Taj je podatak me|u rijetkima u svijetu, a po-kazuje izravan utjecaj odredaba iz edikta Fridrika II. na razvoj ljekarni{tva u Hrvata. Ujedno, od tog razdoblja moèmo u nas pratiti i razvoj umije}a pripremanja ljekovi-tih biljnih i kemijskih tvari, odnosno lijeko-va (ars medicamenta componendi, ars pharmaca componendi, ars pharmacandi). Tada su se ve} upotrebljavali nazivi statio, speciaria i apotheca za ljekarnu, a apothe-carius, speciarius, specialis, aromatarius, stationarius, confectionarius i pharmaco-pola za ljekarnika [V.G.].

Ljekarnik uz tucalo ili stupu, usitnjava ljekovito bilje. Drvorez iz djela: Anton Sorg, Ars memorativa, 1470.

Autorska prava

Niti jedan dio ove tiskovine ne smije se umnoàvati, fotokopirati i na bilo koji na~in reproducirati bez nakladnikova pismenog dopu{tenja.

Suradnja

Urednik ima zadovoljstvo pozvati Vas na suradnju u ~asopisu Bilten HLJK, posebice da svojim prilozima iz ìvota ljekarni{tva uloìte daljnje napore za dobrobit bolesnika i vlastite struke. Va{e }e autorstvo biti zabiljeèno u publikaciji. Prijedlozi se i tekstovi {alju na adresu Hrvatske ljekarni~ke komore.

Ogla{avanje

Reklama je u farmaciji djelatnost kojoj je svrha da posredstvom masovnih medija pridobijete stanovni{tvo na potro{nju farmaceutskih robnih marki, te da poti~ete ljekarni~ku uslugu. Va{i oglasi, kao pismene i slikovne obavijesti namijenjene informiranju svih ljekarnika, kao i ostalih gra|ana u Republici Hrvatskoj, biti }e otposlani na 2.400 adresa. Izvolite se obratiti HLJK u vezi uvjeta ogla{avanja. Va{im oglasima utje~ete na vlastite poslovne rezultate i podupirate izlaènje i kvalitetu Biltena HLJK.

ISSN1846-1794

SLIKA S NASLOVNICEDio crteà s tirocinalne diplome ljekarni~kog zbora. Hugo Schams, Osijek, 1. listopada 1866.LJEKARNI^KA KOMORA JE NEVIDLJIV ALI UÎNKOVIT MOST IZME\U LJEKARNIKA I PACIJENTA

� Dobre vijesti � Liberalizacijska kretanja u europskom ljekarni{tvu [1] � Krivotvoreni lijekovi � Postanak i suzbijanje krivotvorina lijekova � Pregled poslovanja HZZO-a u 2006. � Rad Komore u razdoblju od oùjka do lipnja 2007. � Izbori za zastupnike Glavne skup{tine HLJK-a � PharmaCon 2007: Europski studentski kongres o budu}nosti farmacije � Godi{nja skup{tina i simpozij PGEU � Zlouporaba OTC proizvoda koji sadràvaju pseudoefedrin � Promet otrovima u ljekarni � Izmjene i dopune Odluke o maloprodajnim cijenama lijekova � Primjena Odluka o na~inu oblikovanja maloprodajnih cijena i drugih sredstava, koji nisu predmet ugovaranja s HZZO-m � Prikaz Zakona o lijekovima � Gospodarenje medicinskim otpadom � Najvi{a zakupnina � Uplata godi{nje ~lanarine � Sudjelovanje u stru~nim i znanstvenim projektima � Djelokrug rada farmaceutskog tehni~ara � Ljekarnici se u Danskoj vi{e cijene nego lije~nici � Te`nja prema osiguranju farmaceutskih kompetencija � Farmaceutski o ambalaì � Zbirka pu~kih naziva u hrvatskim ljekarnama. I. dio: uvod i literatura � Zbirka pu~kih naziva u hrvatskim ljekarnama. II. dio: materija medika A-E � EudraPharm – izvor informacija o lijekovima � Rok valjanosti recepta � Knjiga narkotika � Nadzor nad specijaliziranim prodavaonicama lijekova i medicinskih proizvoda � Udruga farmaceutskih tehni~ara � Popis kozmeti~kih i drugih sredstava u ljekarnama � Ljekarni~ki spomendan

Sadràj

Documents

Bilten 2007-2/3