BioraznolikostPrenc Irina

Kine umeKina uma je naziv za umske ekosustave uglavnom preputene samim sebi, bez ovjekovog utjecaja, obiljeene naroito vlanom klimom s prosjeno vie od 2000 mm padalina godinje. Takvi ekosustavi postoje kako u tropima, tako i u umjerenim podrujima, pa se prema tome razlikuju i dva razliita oblika kinih uma:tropske kine umekine ume umjerenih podruja

Tropske kine ume proteu se na 10 irine od ekvatora. Najvee tropske kine ume se nalaze u podruju amazonskog bazena, Zairu i Indoneziji. Na temelju nadmorske visine razlikujemo: nizinsku tropsku kinu umu koja se prostire do oko 800 m nadmorske visine, brdska tropska kina uma do 1500 m i maglena uma iznad 2000 m visine.

Kine ume umjerenih podruja se nalaze na zapadnim obalama sjeverne Amerike, u ileu, na Tasmaniji i na Novom Zelandu.

Amazonska uma Amazonska uma pokriva 40% june amerike, ini treinu tropskih uma i veliki je rezervoar pitke vode. U amazonskoj umi nalazimo: 750 vrsta biljaka, 125 vrsta sisavaca, 400 vrsta ptica, 100 vrsta gmazova i 16 vrsta vodozemaca. Mnotvo vodenih povrina idealan je dom za 2500 do 3000 vrsta riba od 6650 koliko ih ivi na cijelome svijetu. Ima deset puta vie riba nego u cijeloj Europi.

Rijeka Amazona je duga oko 6500 km a prosjena irina iznosi 50 km do ak 250 km na uu u Atlantski ocean to znai da je iroka kao Jadransko more.

Hrvatski nacionalni parkovi Nacionalni park je definiran lankom 11. Zakona o zatiti prirode kao: "... prostrano, preteno neizmijenjeno podruje kopna i/ili mora iznimnih i viestrukih prirodnih vrijednosti, obuhvaa jedan ili vie sauvanih ili neznatno izmijenjenih ekolokih sustava, a prvenstveno je namijenjen ouvanju izvornih prirodnih vrijednosti.

Hrvatska ima osam nacionalnih parkova:

Brijuni; sastoji se od dva vea i dvanaest manjih otoia na zapadnoj obali Istre.Biljne kategorije Brijuna: Makija 261 ha, Travnjaci 124 ha, Parkovi 118 ha, ume hrasta crnike(Quercus ilex) 68 ha, ume crnike i lovora 48 ha, Kulture etinara 18 ha. ivotinje: slon Lanka, lame, ljame, zebre, zebe, jeleni, mufloni, ptice, patke, bokarin, ovce, magarci, koze, morske kornjae i druge.

2. Kornati; otona skupina na Mediteranu s ukupno tristotinjak otoka, otoia i 152 hridi rastegnutih izmeu Dugog otoka i irja.Na Kornatima prevladavaju stijene, umice i panjaci a od ivotinja kukci, vodozemci, gmazovi, ptice, sisavci i ivotinje piljske faune.

3. Krka; ima 7 slapita i bogat je bogat endeminim vrstama. NP Krka je bogat umama, makija, travnjaka, kamenjarskim panjacima, biljnim svijetom vodenih i movarnih stanita i kanjonskom vegetacijom, europskih, amerike i tropskih biljkaka.Najzanimljivije ivotinje koje tamo ive su: stigobiontni pu, troglobiontni laitipavac, troglofilni jednakononi rak, marigugija, ovjeja ribica, dalmatinski piljski konji, ribe, veliki pokovnjak, vuk, vidra i divlja maka

4. Mljet; obuhvaa zapadni poumljeni dio otoka Mljeta koji je znaajan po bogatoj vegetaciji i kulturnoj batini.Poznat je po svojoj prirodnoj batini: jezerima, prirodnim lukama, izvorima pitke vode, blatinama, strmim stjenovitim obalama, ouvanim umama crnike i alepskog bora, bogatstvu podmorja, piljama i pjeanim uvalama. Najee ivotinje su: zmije, ptice i sisavci kao: mi, je, imi, puh, kuna, zec i jelen lopatar.

5. Paklenica; nalazi se na junoj strani Velebita i sastoji se od velike i male paklenice.

Najatraktivniji dijelovi jesu zadivljujui kanjoni Velike i Male Paklenice i udolinska proirenja Malih i Velikih Moila i pilje.Na tom djelu potvreno je 5 vrsta vodozemaca, ak 19 vrsta gmazova, 15 vrsta sitnih sisavaca,15 vrsta imia, leptira, ptica i velikih sisavca.

6. Plitvika jezera; kao najpoznatiji hrvatski nacionalni park nalazi ne na UNESCO-voj listi kao prirodno dobroPark se istie bogatstvom od 22 zatiene vrste u Hrvatskoj. U ovoj skupini se posebno izdvaja gospina papuica - najljepa orhideja Europe. Posebnu zanimljivost Parka predstavljaju mesojedne (karnivorne) biljke.Zabiljeeno je 157 vrsta ptica, 50 vrsta sisavaca, 321 vrsta leptira i mnogo drugih vrsta.

7. Risnjak; sastoji se od uma, travnjaka, livada, stijena i kamenjara u kojima borave brojne divlje vrste.1953. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Zakon o proglaenju ume Risnjaka Nacionalnim parkom.

8. Sjeverni velebit; predstavlja najvredniji je dio vrnog dijela sjevernog VelebitaNajvei dio Parka pokriven je umom smreke i jele, bora i planinske bukve. Najee ivotinje su medvjed, vuk, ris i suri orao i grabeljivci.

Najrjee hrvatske biljkeVelebitska degenija (Degenia velebitica) ima ute cvjetova, raste samo na planinskim toilima i u pukotinama stijena Velebita.Biokovsko zvonce (Edraianthus pumilio) ima plave cvjetove i raste samo na Biokovu i na Troglavu.Istarski zvoni (Campanula istriaca) raste na istonoj obali Istre, na Cresu, Krku, Plavniku, Rabu, Pagu i podnoju Velebita. Simbol je starog grada Plomina.

Palagruki kupus (Brassica botteri) zabiljeena je samo na Velikoj i Maloj Palagrui.

Dubrovaka zeina (Centaurea ragusina) raste na obalnom dijelu u okolici Cavtata,u Splitu te na otocima od Dugog otoka do Palagrue, Lastova i Mljeta. Ima je i u Crnoj Gori.

Dalmatinska iglica (Geranium dalmaticum) endemina je biljka zabiljeena samo u Albaniji i Hrvatskoj, s jedinim nalazitem u Hrvatskoj na poluotoku Peljecu.

Najrjee hrvatske ivotinjeOgulinska piljska spuvica, je jedina slatkovodna spuva na svijetu koja ivi iskljuivo u piljama a naena je u podzemnom Ogulinskom sustavu.

piljska kongerija ili dinarski piljski koljka, je jedini piljski koljka na svijetu koji se nalazi osim u Hrvatskoj i u Sloveniji i Bosni i Hercegovini.

Podzemna pijavica je podzemna ivotinja koja ivi u dubokim jamama na sjevernom Velebitu a prvi put je pronaena na dubini od 1392 metara.

ovjeja ribica je jedini europski kraljenjak koji moe ivjeti i do sto godina.

Dalmatinski oka je podvrsta leptira pronaena na nekoliko lokaliteta oko otoka Paga, Zadra, ibenika, Knina, Biokova.

Svjetlica je riba koja ivi u dijelu Gorskog kotara oko Ogulina i Kapela.

Dinarski voluhar je sisavac iz porodice hraka koji je naen na 17 lokaliteta.