BLISKI ODNOSI

+ stvaranje inih i održavanje stvara ugodan osjećaj i čini ljude sretnima - oni bez njih: osamljenost, nemoć bespomoćnost, otuđenost

1) BLIZINA UČINAK BLIZINE: pojava da učestaliji susreti i interakcije s ljudima povećavaju vjerojatnost da će nam

oni postati prijatelji o npr. MIT 65% najbližih prijatelja živi u istoj zgradio ne temelji se na samoj fizičkoj blizini (npr. isti grad) nego i na funkcionalnoj = određena obilježja

arhitektonskog nacrta koja povećavaju vjerojatnost da će određene osobe češće stupiti u kontakt jedna s drugom nego s drugim osobama

prvi je djelotovran zbog UČINAK PUKE IZLOŽENOSTI – nalaz da češća izloženost podražaju povećava vjerojatnost da će nam se on svidjeti (u odsustvu nekih jakih negativnih obilježja)o 4 kolegice na faksu koje su samo bile na predavanjima. Kasnije studenti procjenjivali koliko im

se koja sviđa – najviše ona koju su vidjeli najviše puta, makar nisu bili u interakciji s njima

2) SLIČNOST 2 vrste situacija u kojima započinju odnosi: situacije zatvorenog polja (prisiljeni smo stupiti u

interakciju) i situacije otvorenog polja (nismo prisiljeni) da bi se potaknulo prijateljstvo ili nešto više potrebno je više od sviđanja koje se može postići samom

blizinom => SLIČNOST – podudarnost vlastitih interesa, stavova, vrijednosti, podrijetla ili ličnosti s onima druge

osobe Ljude spaja sličnost, ne komplementarnost (razlike)

o npr. stereotipno muške ličnosti, traže stereotipno muške; stereotipno ženske, traže iste sviđanje i prijateljstvo moguće predvidjeti na temelju sličnosti međuosobnog stila i komunikacijskih

vještina – razvijeni s razvijenima itd. situacije u kojima odlučimo sudjelovati pune su ljudi sa sličnim osobinama slični ljudi koji se druže dijele brojna zajednička iskustva te se stoga otkrivaju i stvaraju nove sličnosti

koje još jačaju prijateljstva zašto je važna za privalnočnost?

o 1) skloni smo smatrati da ćemo se svidjeti ljudima koji su nam sličnio 2) ljudi koji su nam slični pružaju nam značajno socijalno vrednovanje vlastitih karakteristika i

vjerovanja – osjećaj da smo u pravuo 3) o nekome tko se s nama ne slaže u važnim pitanjima donosimo negativne zaključke –

odbojnost

3) UZAJAMNO SVIĐANJE spoznaja da se nekoj osobi sviđamo odrednica je naše sklonosti prema njoj (vjerojatno je ključna

odrednica!)o ZBOG SAMOISPUNJAVAJUĆEG PROROČANSTVAo npr. pojedinci koji su mislili da se više sviđaju drugoj osobi ponašali su se prema partneru na

način koji potiče sviđanje – bili su topliji, ugodniji, manje su izražavali neslaganje i sl.

na ovaj proces utječe SAMOPOŠTOVANJE OSOBEo ako netko ima pozitivnu sliku o sebi – reagirat će na sviđanje, sviđanjemo ako netko ima neg sliku o sebi – radije će pričati s osobom koja ju kritizira jer sviđanje smatra

nezasluženim

4) FIZIČKA PRIVLAČNOST neki eksp. pokazuju da je to prevladavajući element koji određuje hoće li nam se netko svidjeti ili ne

o m i ž se ne razlikuju!!! Pridaju jednaku važnost!o neka istr. => m više cijene fiz. privlačnost! ALI SAMO KAD SE MJERE STAVOVI, a ne STVARNO

PONAŠANJE! npr. za kraktoročne veze i m i ž procjenjuju fiz privlačnost prvom odrednicom

o za dugoročne = m je fiz privlačnost važnija, nego ženama.o homosexulacima također fiz. privlačnost najvažniji prediktor sviđanja u prvom kontaktu

ŠTO JE PRIVLAČNO?o bombardirani medijima i njihovim poimanjem ljepote – dijelimo iste kriterijeo neotenija – izaziva osjećaj topline i brižnosti

ŽENE: mali prčasti nosići, velike oči, pune usne, istaknute jagodice, mala brada, uvučeni obrazi, visoke obrve, velike zjenice, širok osmijeh (više obilježja malog djeteta nego kod M)

MUŠKI: velike oči, istaknute jagodične kosti, velika brada, širok osmijeh

KULTURALNI STANDARDI LJEPOTEo percepcija ljepote slična u raznim kulturama, slažu se oko privlačnih lica (r među

procjenama sudionika idu od .66 do .93) – postoje varijacije, ali i velika sličnosto djeca preferiraju fotografije privlačnih osoba jednako kao i odrasli => UNIVERZALNE

DIMENZIJE LICA SU PRIVLAČNE – temlje se na EVOLUC. MEHANIZMIMAo fotografija koja je bila aritm. sredina više lica procjenjivana kao više privlačna nego sva

odvojena lica i M i Ž! ne znači da su prosječna lica najprivlačnija

o drugo istr. kombinacija privlačnih lica (razne kulture) više privlačna (karak. neotenije!) od komb. prosječnih lica!!! Prosječno lice je privlačno jer je izgubilo varijacije koje se javljaju na pojedinim licima

SNAGA POZNATOSTIo pretpostavlja se da je to ključna varijabla u objašnjenju međusobne privlačnosti (prosječno

lice izgleda tipično, poznato, zato je i privlačno) – i u konceptu blizine, sličnosti i uzajamne privlačnosti

o preferiramo poznato i sigurno nad nesigurnim

PRETPOSTAVKE O PRIVLAČNIM LJUDIMAo stereotip: „Lijepo je dobro!“ – oni su društveniji, ekstravertiraniji, popularniji, seksipilniji,

asertivniji i sretniji!o stereotip djeluje u raznim kulturama, no ima i razlika:

ind. društva – ljepota = osobna snaga kolek. društva – ljepota = briga za druge, poštenje

o lijepi uistinu bolje soc. vještine – SAMOISP. PROROČANSTVO – od djetinjstva primaju više soc. pažnje

o npr. M koji su mislili da razgovaraju s privlačnom ženom reagirali na topliji i društveniji način, nego oni drugi.

no to je iz nje izvuklo najbolje osobine pa je i ona bila privlačna, zabavna, toplija nezavisnim promatračima!

ISTO JE I U OBRNUTIM ULOGAMA SPOLA!

5) SJEĆANJA NA POČETNU PRIVLAČNOST pri zaljubljivanju:

o najviše se spominje uzajamno sviđanje i privlačnost, nešto manje spremnost na romantičnu vezu ili traženje rom. veze jer smo nezadovoljni sadašnjom, a najmanje sličnost i blizina!

o sličnost i blizina igraju važnu ulogu prije nego što se osoba zaljubi, sužavajući izbor na ono osobe koje su pogodne

pri prijateljstvu:o uzajamno sviđanje i privlačnost najčešće (rijeđe nego u zaljubljivanju)o privlačnost, sličnost i blizina vrlo često!

npr. upario ljude na slijepo i gledao koji su faktori koji odlučuju hoće li se opet vidjeti: privlačnost 1., sličnost 2.

M: prediktor prijateljske privlačnosti = percipirana sličnost, zatim fiz. privlačnost Ž: prediktor prijatelj = kvaliteta komunikacije, zatim sličnost

TEORIJE MEĐUSOBNE PRIVLAČNOSTI

SOCIJALNA RAZMJENA

gore spomenute varijable možemo smatrati socijalnim nagradama => osoba će nam se više svidjeti što nam pruža više soc. nagrada!

teorija prema kojoj osjećaji koje ljudi imaju o vlastitim odnosima ovise o:o njihovim percepcijama dobitaka i gubitaka u odnosu, o vrsti odnosa kakvog zaslužuju io vjerojatnosti da će s nekim drugim imati bolji odnos

kupujemo najbolji odnos koji možemo dobiti s obzirom na naše emocionalno ulaganje DOBICI: pozitivni, nagrađujući aspekti veze GUBICI: npr. trpljenje navika i osobina druge osobe koje nas živciraju

o odnos = matematička formula, jednak razlici dobitaka i gubitaka

zadovoljstvo ovisi i o još jedno varijabli: RAZINI OČEKIVANJAo ishod koji očekujemo u vlastitoj vezi u terminima gubitaka i dobitakao visoka razina, niska razina

RAZINA OČEKIVANJA OD ALTERNATIVNE VEZEo očekivanja ljudi o razini nagrada i kazni koje bi primili u drugoj vezio visoka razina = vjerojatnije se upuštaju u upoznavanje novih ljudi i partnerao niska = ostaju u nezadovoljavajućoj vezi, ne mogu očekivati od drugih bolje

ZNATNA EMPIRIJSKA PODRŠKA!

TEORIJA JEDNAKOSTI (Hatfield, Berscheid, Homans)

teorija prema kojoj su ljudi najsretniji u odnosima u kojima su dobici i gubici koje osoba doživljava te njezini doprinosi vezi otprilike jednaki dobicima i gubicima i doprinosima druge osobe

osoba koja dobiva premalo – teži uspostavljanju jednakosti osoba koja ima previše – također! Zato jer je JEDNAKOST SNAŽNA SOCIJALNA NORMA! Ljudi će osjećati

nelagodu ili krivnju ako od odnosa dobivaju više nego li zaslužuju!

BLISKI ODNOSI

DEFINIRANJE LJUBAVI

različite konceptualizacije ljubavi PARTNERSKA vs. STRASTVENA LJUBAV

o P: osjećaj intimnosti i naklonosti koje osjećamo prema nekome, a koji nisu praćeni strašću ili fiziološkom pobuđenošću

i u neseksulanim vezama (prijateljstvo) i u seksualnim (snažna intimnost)o S: osjećaji intenzivne čežnje, popraćeni fiziološkom pobuđenošću koje osjećamo prema osobi.

Kad je ljubav uzvraćena – USHIT; kada nije – TUGA i OČAJo Amerikanci više cijene strastvenu od Kinezao pleme Taita: romantična ljubav – kombinacija obje – najvažnija i najbolja!

TRODIJELNA TEORIJA LJUBAVIo shvaćanje da se različite vrste ljubavi sastoje od različitih stupnjeva triju sastavnica:

BLISKOSTI (intimnost s partnerom), STRASTI (uzbuđenje, seks. privlačnost) i ODANOSTI (kratkoročna odluka: volimo partnera, dugoročna: očuvat ćemo tu ljubav i

ostati s njim)o sastavnice se kombiniraju

Bliskost (sviđanje – samo bliskost)

Odanost (prazna ljubav- samo odanost)

Strast (zanesenost – samo strast)

Romantična ljubav (bliskost + strast)

Partnerska ljubav(bliskost + odanost)

Prividna ljubav(strast+odanost)

Potpuna ljubav(bliskost, odanost,

strast)

STILOVI LJUBAVIo temeljne teorije koje ljudi imaju o ljubavi, a koje usmjeravaju njihovo ponašanje u odnosimao EROS : strastvena fizička ljubav, važan fiz. izgled partnerao LUDUS : ljubav poput igre, ne shvaća se previše ozbiljno. Više partnera istovremeno (izazivaju

štetu)o STORGE : ljubav koja se sporo razvija i nastaje iz naklonosti i prijateljstva. Sličnost je jako važnao PRAGMA : praktična, zdravorazumska, realistična ljubav. Partneri znaju što traže u vezi i koji

kriteriji moraju biti zadovoljenio MANIA : vrlo emotivna ljubav. Opsjednutost partnerima. „romantična ljubav“o AGAPE : nesebična, darežljiva i altruistična ljubav – ljubav više duhovna nego fizičkao M i Ž se ne razlikuju u EROS I AGAPEo M češće igračio Ž češće prijateljice i praktičarke

KULTURA U DEFINIRANJU LJUBAVI Japanci - amae = partner potpuno pasivan objekt ljubavi, njegov partner ugađa, kao odnos majke i

djeteta = „ovisnost“ Kinezi – gan qing = pomaganje i suradnja s drugom osobom – romantično Korejci – jung = snažnije od ljubavi – ono što povezuje dvoje ljudi, zahtjeva vrijeme i brojna iskustva;

može biti i u negativnim odnosima

klaster tužne ljubavi u Kini – yuan – međusobni odnosi su predodređeni – ako veza nije uspješna nemoguće ju je spasiti

no yuan se može javiti i u drugim kulturama, npr. Britanija – ne tako visoko kao Kinezi, ali opet prisutna

INDIVIDUALISTIČKA I KOLEKTIVISTIČKA DRUŠTVAo IND: romantična ljubav temelj za brak, opojno i vrlo osobno iskustvoo KOLEK: pojedinac mora uzeti u obzir želje obitelji i ostalih članova grupeo u KOLEK – veća vjerojatnost usvajanja prijateljskog ljubavnog stila koji neće poremetiti složenu

mrežu postojećih obiteljskih vezao brak iz ljubavi najvažniji u zapadnim zemljama, najmanje važan u nerazvijenim ist. zemljamao svi mi volimo, ali ne volimo svi nužno na isti način ili to barem ne opisujemo na isti način!o DANAS: mladi iz kolek. kultura postaju sve više individualistički usmjereni u svojim

vrijednostima pa tako i u romantičnoj ljubavi

Dobici

Gubici

Razina očekivanja

Zadovoljstvo vezom

Stupanj ulaganja u

vezu

Kvaliteta alternativne

veze

Odanost u vezi

Stabilnost veze

OBJAŠNJENJA LJUBAVI I PRIVLAČNOSTI

SOCIJALNA RAZMJENA U DUGOTRAJNIM ODNOSIMA

interkulturalne potvrde teorije socijalne razmjeneo npr. DOBICI UVIJEK važni za ishod; GUBICI postaju važniji s vremenom!o ostaju zajedno ako vide da se dobici povećaju s vremenom

MODEL ULAGANJAo teorija prema kojoj odanost osobe vezi ovisi o njezinom zadovoljstvu vezom u terminima

dobitaka, gubitaka i razine očekivanja, razini očekivanja od alternativne veze te o tome koliko je uložila u vezu, a bit će izgubljeno ako je napusti

Zadovoljstvo vezom temelji se na usporedbi dobitaka, gubitaka i utvrđivanju nadmašuje li ishod njihova očekivanja o tome što bi trebali dobiti u vezi.

Odanost ovisi o 3 var: zadovoljstvu koliko smatraju da su uložili u vezu (npr. fin. resursi, imovina, dobrobit djece) imaju li dobru alternativnu vezu

Te varijable odanosti predviđaju stabilnost vezeo NPR.

odanost u vezi: visoko zadovoljstvo, niska razina očekivanja od alt., visoki stupanj ulaganja

prekid veze: obrnutoo parovi koji su se spremni međusobno žrtvovati – veći osjećaj odanosti u vezi (visok stupanj

ulaganja, visoko zadovoljstvo i niska alternativa)o ZAKLJUČAK: u dugotrajnim vezama odanost ne ovisi samo o količini nagrada i kazni koje ljudi

primaju nego i o percipiranim ulaganjima ljudi u odnos, alternativi za vezu i zadovoljstvu odnosom

RAVNOPRAVNOST U DUGOTRAJNIM ODNOSIMA

2 vrste odnosa:o ODNOSI RAZMJENE

novi poznanici zabrinutost zbog jednakosti u vezi odnosi kojima upravlja potreba za jednakošću (tj. jednakim omjerom dobitaka i

gubitaka) želimo da naše usluge budu odmah uzvraćene osjećamo se iskorištenima kada nam usluge nisu uzvraćene vodimo računa o tome tko koliko pridonosi odnosu mogućnost pomaganja osobi ne utječe na naše raspoloženje

o ODNOSI ZAJEDNIŠTVA odnosi u kojima je primarna briga osobe reagiranje na potrebe druge osobe

(roditeljstvo, trajna prijateljstva) ne mari se toliko za jednakost prijateljstva obično temeljena na razmjeni iako se mogu s vremenom početi temeljiti i na

zajedništvu SUPROTNOSTI

EVOLUCIJSKA OBJAŠNJENJA LJUBAVI

teorija proizašla iz evolucijske biologije koja prepostavlja da M i Ž privlače različita obilježja suprotnog spola (M izgled; Ž resursi) jer to maksimalno povećava njihov reproduktivni uspjeh

Repr. uspjeh M = broj potomstva – pare se često Repr. uspj. Ž = uspješno podizanje svakog potomstva do zrelosti – pare se rijetko različite strategije:

o M više cijene izgled, traže mlađe od sebe (plodnije su), gora seks nevjerao Ž više cijene resurse, traže jednake sebi, gora emoc. nevjera

neka istr. potvrđuju, neka kritiziraju: npr. m i ž u bolesnim dijelovima svijeta imaju jednaku preferenciju za fiz. izgled!

KRITIKE: o teorija je neprovjerljiva – ne možemo eksp. utvrditi da evoluc. sile primarni uzrok čovjekova

ponašanjao pretjerano pojednostavljenje jako kompleksnog čovjekovog ponašanja (može biti da su muški

naučili cijeniti fiz. privlačnost)o Ž sklone izjavljivati da im fiz. privl. nije toliko bitna, ali u ponašajnoj sferi to nije tako – jednake

su muškima po tome!o preferencija različitim obilježjima muškaraca i žena može objasniti bez pribjegavanja evoluc.

načelima (npr. teorija jednakosti – mladost i ljepota žene smatra se pravednom zamjenom za karijeru i ek. uspjeh muškarca)

STILOVI PRIVRŽENOSTI I INTIMNE VEZE (Bowlby, Ainsworth)

očekivanja o odnosima s drugima koja ljudi razvijaju utemeljena su na odnosima koje su u dojenačkoj dobi imali sa svojim primarnim odgajateljima

SIGURNI STIL PRIVRŽENOSTIo obilježavaju ga povjerenje, izostanak straha od napuštanja te osjećaj da smo vrijedni i

prihvaćeni o (imaju najotpornije dugotrajne romantične veze; najviša razina odanosti i zadovoljstva

vezom) IZBJEGAVAJUĆI STIL PRIVRŽENOSTI

o obilježen potiskivanjem potrebe za privrženošću jer su pokušaji uspostavljanja intimnosti odbijeni. Teško uspostavljaju intimne veze

o (najmanja vjerojatnost stupanja u romantičnu vezu) ANKSIOZNI/AMBIVALENTNI STIL PRIVRŽENOSTI

o obilježen zabrinutosti da drugi neće uzvratiti želju osobe za intimnosti što dovodi do natprosječnog stupnja anksioznosti

o (vjerojatno će biti opsesivni i pretjerano zaokupljeni svojim vezama)

ključna pretpostavka: određeni stil privrženosti koji usvojimo kao dojenčad postaje naš radni model, shema toga kakvi bi odnosi trebali biti

stil privrženosti utječe na komunikaciju u vezi, ali i na ATRIBUCIJE koje partneri donose jedno o drugome

o npr. anksiozne i izbjegavajuće osobe postaju parovi – dobro se uklapaju! IPAK – nisu zadovoljni svojom vezom, problematični odnosi NO, anksiozna Ž i izbjegavajući M = poprilično stabilne veze! zato jer Ž pokazuju stereotipno Ž osobine, a M sterotipno M osobine => parovi imaju

lošiji odnos od ostalih, ali to atribuiraju spolu njihovog partnera! suprotna kombinacija ne vrijedi – međusobno su nesterotipni!

ljudi se mogu mijenjati, te se mogu naučiti zdravije vezati s drugima nego kao što su naučili kao mala djeca

neki smatraju da ljudi razviju više od 1 stila prvrženosti PROBLEM:

o često korelacijski nacrtio istr. se oslanjaju na sjećanje odraslih osoba o djetinjstvu

ODNOSI KAO MEĐUSOBNI PROCES

veze su PROCES ne nešto statično i nepromjenjivo stalno se mijenjaju, napreduju i nazaduju ljudi se u taj proces uključuju pomoću KOMUNIKACIJE o vlastitim osjećajima, potrebama

DIJALEKTIKA ODNOSAo teorija koja pretpostavlja da su veze neprestano u stanju mijenjanja, zbog djelovanja

suprotstavljenih sila autonomije/povezanosti, novosti/predvidljivosti, otvorenosti/zatvorenosti

o AUTONOMIJA/POVEZANOST

Destruktivno Konstruktivno

Pasivno

Aktivno

Prekid – aktivno nanošenje štete ili prekid veze

Razgovor – aktivan i konstruktivan pokušaj poboljšanja uvjeta

Zanemarivanje – pasivno dopuštanje da se uvjeti pogoršaju

Odanost – pasivno, optimistično očekivanje da se uvjeti poboljšaju

tenzija između želje da zadržimo svoju nezavisnost i autonomiju i želje da osjetimo emocionalnu povezanost s drugom osobom

(kad se udaljimo, želimo se približiti i obrnuto)o NOVOST/PREDVIDLJIVOST

tenzija između želje za uzbuđenjem i novosti u vezi i želje za onim što je sigurno i predvidivo

o OTVORENOST/ZATVORENOST tenzija između želje da se otvorimo i otkrijemo drugoj osobi i želje da budemo privatni i

diskretni u početnim fazama u prvom planju pitanja O/Z kada se uspostavi veza pitanja A/P i N/P postaju važna neomogućnost nošenja s pritiscima A/P može dovesti do prekida veze

PREKIDANJE INTIMNIH VEZA

PROCES PREKIDAo 5 temeljnih strategija pri prekidima:

pozitivni ton (stalo mi je do tebe, ali…) verbalno udaljavanje (više nisam zaljubljen u tebe) ponašajno udaljavanje (izbjegavamo susret s partnerom) negativno usmjeravanje odnosa (trebali bismo početi izlaziti s drugim ljudima) opravdanje (odnos ne zadovoljava moje potrebe)

o 4 STUPNJA PREKIDA: intrapersonalna faza – pojedinac mnogo razmišlja o tome kako je nezadovoljan

odnosom dijadna faza – pojedinac raspravlja o prekidu s partnerom socijalna faza – prekid se objavljuje drugim ljudima intrapersonalna faza – pojedinac se oporavlja od prekida te smijšlja objašnjenje kako i

zašto se on dogodio

o 4 OBLIKA PONAŠANJA koji se javljaju u porblematičnim vezama, prema soc. razmjeni (Rusbult)

destruktivna ponašanja znatno više štete vezi nego konstruktivna kada se jedan ponaša destruktivno, drugi će konstruktivno da pokuša popraviti vezu ako se oba ponašaju destruktivno – dolazi do prekida

o FATALNA PRIVLAČNOST (prema teoriji dijalektike) razlozi ulaska u vezu postaju razlozi izlaska iz nje veza koja je počela sa znatnom količinom novosti treba se uravnotežiti predvidljivosti

(jako zanimljiva i posebna osoba) također, veza u kojoj je jedna osoba jako pažjiva i brižna (i zbog tog se ulazi u vezu) treba

biti uravnotežena autonomijom javlja se u 3 slučaja:

kad je osoba drugačija od nas (npr. stariji je ili zreo) – važna sličnost!!! kad je osoba u potpunosti jedinstvena (različit i tajanstven) kad osoba ima ekstremno izražena obilježja (dubok i intenzivan interes za nas)

oba spola jednako često prekidaju rom. veze!

ISKUSTVO PREKIDAo važan čimbenik: uloga koju ljudi imaju u odluci o prekidu veze i spol osobe

OSTAVLJAČI – visok stupanj odgovornosti za prekid – najmanje uznemireni OSTAVLJENI – nizak stupanj odg. za prekid - očajni UZAJAMNI – sudjeluju s partnerima u donošenju odluke – uravnoteženi (izbjegli neke

posljedice)o žene navode više negativnih reakcija na prekid od muškaracao M nisu zainteresirani ostati prijatelji kada su ulozi ostavljača ili ostavljenog, Ž da, osobito ako su

ostavljeneo Uzajamna uloga = želja za prijateljstvom se najviše podudara