PrethodnopriopćenjeUDK616-092.11:316.7(045)doi:10.21464/fi36302Primljeno9.2.2016.

DarijaRupčićSveučilišteJ.J.Strossmayera,Filozofskifakultet,L.Jägera9,HR–31000Osijek

darijarupcic@gmail.com

Bolest u procjepu biologije i kulture. Postmodernoshvaćanjebolestikaobiokulturnepojave

SažetakNamjera je rada istaknuti i promišljati o razvijanju jedne rasute manjinske tradicije koja razmatra značaj kulturoloških utjecaja na zdravlje i bolesti. Upravo je osjetljiva ravno-teža između bolesti i kulture ono što konstituira neuhvatljivu istinu bolesti i postmoderno shvaćanje bolesti kao biokulturne pojave u biokulturnom modelu. Koristeći se literaturom i navodima nekolicine autora kao što su Arthur Kleinman, Anatole Broyard, David B. Morris, Susan Sontag, Arthur W. Frank, Michael Foucault, Hans Georg Gadamer i drugi, naglasit ćemo zamršenu, složenu i suptilnu vezu bolesti i kulture. Biomedicinski model znanstveno zasnovan na istrošenoj kartezijansko­mehanicističkoj iluziji i paradigmi znanja, koji po-pularnošću raste enormnom brzinom, promatra bolesti kao predmet i tijelo kao mehanički stroj. Iako je donio napredak i iskorijenio mnoge bolesti, otvara nam i alternativan put k novom i još uvijek neizvjesnom shvaćanju bolesti kao promjenjivom procesu koji nastaje prožimanjem kulture i biologije. Stavljajući naglasak na narativ ili priču, kritički ćemo se osvrnuti na postojeći prevladavajući biomedicinski model bolesti i sagledati mogućnost uvođenja i proširivanja postojećeg modela biokulturnim modelom bolesti. Očekivani dopri-nos ovoga rada ići će u smjeru mogućnosti teorijskog i praktičkog utemeljenja i uporišta za takva promišljanja, te pokušaj multidimenzionalnog i pluriperspektivnog pristupa bolesti i zdravlju.

Ključneriječibolest,zdravlje,biokulturnaparadigma,narativnamedicina,metaforezdravljaibolesti,narativniidentitet,modelobjašnjavanjabolesti

Uvod

Suvremenojedobaobilježenokrizomznanstveno-tehničkeracionalnepara­digme koja se pokazuje kao jedini pretendent na titulu nositelja apsolutneistine.Ovajekrizazahvatilaipodručjedominantnoprisutnogiznanstvenozasnovanogbiomedicinskogmodelakoji,sjednestrane,rasteenormnombrzi-nom,doksdrugestraneproživljavasvojevrsnukrizuvećnekolikodesetljećaunatrag.1Spomenutimodeludefiniranjubolestipolaziodpremisedajebo­lestpredmet,atijelopromatraumetaforamamehaničkogstroja.Iakojetajmodeldonionapredakiiskorijeniomnogebolesti,otvaranamialternativanputkanovomijošuvijekneizvjesnomshvaćanjubolestikaopromjenjivogprocesakojinastajeprožimanjemkultureibiologije.

1

JamesLeFanu,The Rise and Fall of Modern Medicine, Carrol & Graf Publishers, NewYork2000.,str.216,239–240.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)

D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…422

Uradućemopokušatiukazatinamnogedoprinoserazmatranjabolestikaobio-kulturnogfenomena,bolestiuprocjepubiologijeikulture,tenekihmetaforakojepratetakvatumačenjabolestikaokulturnogfenomena.Nasamomćemopočetkudatijednosažetotumačenjeirazlikovanjenarativnogznanja,znan­stvenogznanjaiteorijemetaforaštoćenamposlužitikaosmjerniceupropit­kivanjumetaforazdravljaibolestiteonogaštobolestdanaspredstavlja.Jednajeodtemeljnihtezaodkojeuradupolazimodajebolestdubokome­taforična,nasuprottumačenjuSusanSontaginjezinomiznimnozapaženomesejuIllness as Metaphor,objavljenom1977.godine,ukojem tvrdikakosebolesttrebaosloboditisvihonihmistificirajućihobilježjaiteretakojijojsepripisuju.Sontagjeisticaladabolestnijemetaforatedajenajzdravijinačindasebudebolestantajdaseočistimoodmetaforičnogmišljenjaobolesti.2Njezinajenamjera,iakojeisamabolovalaodkarcinomadojke,teumrlauNewYorku2004.godine,bilaosloboditibolestnjezinakulturološkogtereta,očistitijeodmitovaimetaforaisvestijunapukibiološkiproces.Zanjujeistinaobolestiležalauznanosti,aneukulturiimitu.Međutim,mitvrdimo,zajednosDavidB.Morrisom,daobiljedokazaukazu­jenadubokakulturološkaznačenjaizvora,uzrokaitijekabolesti,tedanašatumačenja,objašnjavanjainačinnošenjaiprihvaćanjabolesti,mijenjanjezintijekibit.3

Bolestjestoga,promatranakrozbiokulturnuparadigmuzagonetna,neposluš­naisubjektivna,zarazlikuodbiomedicinskogshvaćanjabolestikaokvaramašine.4Uradućemorazmatratizamršenu,složenuisuptilnuvezubolestiikulture.Upravojeosjetljivaravnotežaizmeđubolestiikultureonoštokonsti­tuiraneuhvatljivuistinubolestiipostmodernoshvaćanjebolestikaobiokul­turnepojaveubiokulturnommodelu.Bolestisuuglavnomposljedicazajed­ničkogdjelovanjabiologijeikulture,tesutzv.postmodernebolestidefiniraneupravosviješćuotimsloženimodnosimakultureibiologije.Utomeležiibitrazumijevanjaposebnosti tzv.postmodernihbolesti,nasuprotprevladavaju­ćembiomedicinskomshvaćanju.5

Postmodernabolest,zbogsvojihzamršenihvezaskulturološkikonstruiranimokruženjem,zahtjevaodnasdaiznovarazmislimooizvorimamedicinskogznanja.Društvene,kulturneiosobnedimenzijebolestimorajuseshvatitidru­gačijimsredstvima,ajednojeodnjihzanemareno,iakokorisno,naracijailipriča–načinrazumijevanjaprikladanzasituacijekojesuprevišeraznolikeiprevišenesputanezalaboratorijskeanalize.

Što je to postmoderno u bolestima?

Usvojem jeeseju»Un-ForgettingAsclepius:AnEroticsof Illness«DavidB.Morrispokušaosmjestitidanašnjukrizuzdravstvaukulturnikonfliktkojisvjedoči o gotovo potpunom trijumfu racionalističke tradicije u zapadnojmedicini.Ističekakoseuobičajenorazvojracionalneparadigmeumedicinipovezujesgrčkimliječnikomiz5.stoljećapr.Kr.Hipokratom,kojinijedje­lovaourazdobljukadaglavnukonkurencijunisupredstavljalinadriliječnici,većneizmjernopopularnamedicinska tradicijakojasepovezivalasAskle-pijem.6

MorrisističekakojeAsklepijepotisnutaimarginaliziranafiguraupovijestimedicine,čijemoćisvjedočeomnogosloženijemibogatijemshvaćanjubo­lesti,negoštojetobiološkoshvaćanje.7Hipokrat,sdrugestrane,glasikaoutemeljiteljipredstavnikracionalističkemedicineionoglogosaumedicini.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)

D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…423

Liječnici koji su izlazili izHipokratove škole poticani su da steknu pravomedicinskoznanjeprijeputovanjanaraznamjesta.»(…)postojedvijestvari:znanost imišljenje.Prva jezačetanaznanju,drugananeznanju.«8On the Sacred Diseasepredstavljarođenjezapadnogmedicinskogistraživanja.Istra­žujućipacijenteHipokratjeradiodetaljnaipreciznakliničkaistraživanja,tetakoustanovioznanstvenumetoduumedicini.9

NjemunasuprotstojiAsklepije,kaopredstavnikonogerosa,kojinudi jed­nuizvornukulturnutradicijuliječenjasuprotnuracionalističkojhipokratskojtradiciji,kojasvojvrhunacdosežeubiomedicinskommodelu.10Takvostanjereflektirastalnoprisutnuunutarnjunapetostusamojmediciniodnjezinihpo­četaka,napetostizmeđulogosaierosa.11

BudućidanezaboravljajuAsklepija,današnjesuvremenodruštvoimedicinanebitrebalisuprotstavitidvojicuutemeljiteljamedicinejednognasuprotdru­gome,većihujedinitidabisepružilaštocjelovitijaiobuhvatnijaparadigmaipraksa,tebiokulturnimodeliuobjašnjavanjuiliječenjubolesti.12

Ističućidijadubiologijeikulture,Morrisnaglašavadasetijekomdrugepolo­vicedvadesetogstoljećapojavionovividrazumijevanjabolestikojijedoveoupitanjerazličitauvjerenjakojaležeuosnoviprevladavajućegbiomedicin­skogmodela.13Ipak,zapadnajemedicinavišeodjednogstoljećaradilanausavršavanju i svesrdnom podupiranju dominantnog znanstvenog diskur­sazasnovanognasagledavanjubolestikaoproizvodabiološkihikemijskihmehanizama u tijelu. Tradicionalni biomedicinski model, usprkos otporu,propustimainekimočiglednimmanamaidaljeostajevladajućaparadigmasuvremenezapadnjačkemedicine.

2

Susan Sontag, Illness as Metaphor, Farrar,StrausandGiroux,NewYork1978.,str.3.

3

David B. Morris, »Diznilend stvarniji odstvarnosti«,Kulturni dodatak.Dostupno na:http://www.politika.rs/rzbrike/Kulturni-doda­tak/Diznilend-stvarniji-od-stvarnosti.it.html(pristupljeno20.7.2014.).

4

DejvidB.Moris[DavidB.Morris],Bolest i kultura u postmodernom dobu, Imago Clio,Beograd2008.,str.19.

5

Isto,str.9.

6

Isto,str.11.

7

DavidB.Morris, »Un-ForgettingAsclepius:AnEroticsofIllness«,New Literary History,38 (3/2007), str. 419–441, ovdje 419–421.doi:https://doi.org/10.1353/nlh.2007.0036.

8

Hippocrates,On the Sacred Disease,HarvardUniversityPress,Cambridge1962.;»Law4«,citirano prema:Albert R. Jonsen, The New Medicine and the Old Ethics,HarvardUniver­sityPress,Cambridge1992.,str.22;usp.Geof-freyErnestRichardLloyd(ur.),Hippocratic Writings,Penguin,Harmondsworth1983.

9

Leah Haykin, On the Sacred Disease: The Historical Significance of Hippocratic Hu-manism, Rationality and Scientific Proce-dure. Dostupno na: http://pdxscholar.library.pdx.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1029&context=younghistorians (pristupljeno 20. 8.2015.).

10

AlbertR.Jonsen,The New Medicine and the Old Ethics,str.20.

11

Isto,str.420.

12

D.B.Moris,Bolest i kultura u postmodernom dobu,str.12.

13

VišeonovomEngelovombiopsihosocijalnommodeluvidiu:D.B.Moris,Bolest i kultura u postmodernom dobu,str.93;vidiiBradleyLewis, »Provocation: Call This a MedicalHumanities?FromMedicalHumanitiestoBi­ocultures«,Atrium7(2009),str.9–10;Brad­leyLewis,»WhatisBiocultures?«, Literatu-res Arts and Medicine Blog2007.Dostupnona: http://medhum.med.nyu.edu/blog/?p=34(pristupljeno 20. 7. 2015.); o manifestu bi­okulture vidi: David B. Morris, Lennard J.Davis, »Biocultures Manifesto«, New Lite-rary History 38 (3/2007), str. 411–418. doi:https://doi.org/10.1353/nlh.2007.0046.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)

D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…424

Međutim,1977.godinepojavilaseoštrakritikaialternativabiomedicinskommodelu,izlaskomtekstaautoraGeorgaEngelakojijeutovrijemebioprofe­sorpsihijatrijeimedicinenaUniverzitetuRochester.Tekstjeobjavljenpodnaslovom:»Potrebazanovimmedicinskimmodelom:izazovbiomedicini«,tepočinjezapažanjemdajeznanstvenozasnovanbiomedicinskimodel»sadadominantanmodelbolestinaZapadu.«14

Engelkritizirabiomedicinskimodelbolestikaoreduktivistički idualističkijerrazdvajatijelooduma,abiološkepojavesvodinarječnikkemijeibiolo­gije.TajjemodelpremaEngelu,imaoisvojucijenukojajebilashvaćanjetijelakaomašine,aliječenjesedefiniralokaoprimjenakorektivnihlijekovailikirurgije.15

Engelpredlažedasenasuprotbiomedicinskommodelunalazitzv.»biopsiho-socijalni«16modelipristup,kojipriznajemeđusobnodjelovanjebiologijebo­lestiisveprožimajućegutjecajaumaisocijalnogiskustvanabolest.Novoshvaćanjekulturesnažnooblikujeiozbiljnoutječeinanašeshvaćanjebolestitakodasuone,iakouvijekbiološke,postaledijelomikulturniartefak­tiikonstruktinaistinačinnakojijetoimedicina,budućidadjelujuputemdiskursakojidruštvenumoćraspoređujuprekoinstitucijaipojedinaca.17

Morris,izričućiuvjerenjedabolestneovisisamoobiološkimmehanizmima,većioprožimanjubiologijeikulture,naglašavavažnuulogukojuprilikomdefiniranjabolestiimanaracijailipriča.Takvanarativnaprožimanjanisumo­glasvestibolestnamehanicističkimodel,tesuukazalanapojavuteorijesu­stavakaodominantnemetaforezabolest.Upravotinovividovirazumijeva­njabolestiodređujuspecifičneisloženenačinenakoje,miupostmodernomdobu,nastojimosebeiznovaosmislitiiizgraditisvojidentitet.18

Zbogzahtjevnostitematikepostomoderneiširokogopsegakojionaobuhvaćausebi,nećemosezadržatinatumačenjuonogaštotermin‘postmoderna’zna­či.Međutim,jednajeodnjezinihglavnihkarakteristikaneodređenostkojatajpojamčinipogodnimzadefiniranjerazdobljanaglogprijelazakadapostojećevrijednostigubesvojprepoznatljivoblikiznačenje.Onoštopostmodernomi­šljenjemožeubrojatimeđusvojanajvećapostignućaodbacivanjejeprosvje­titeljskihtezaouniverzalnoj,nepromjenjivoj,uvijekistojiapsolutnojljud­skojnaravi.Rušećimitoveouniverzalnojljudskojnaraviinepromjenjivim,univerzalnimvrijednostimaiistinamapostmodernisumisliteljiisticalikul­turnerazlikenaračunpodjednakouvjerljivihdokazaobiološkojistovjetnostiipostojanosti.Isticalisukakosmomibićaupotpunostiodređenakulturom,anedruštvenaibiološkabića,određenagenimainaslijeđem.Kulturajepostalaglavniodređujućičimbenikljudskenaravizdruženasbiologijom.19

Prožimanjabiologije ikulturepomažuda se razjasnemnogebolesti alinesve.Nekesu isključivogenetskogporijekla,nekesu izuzetnorijetke,nekeserazvijajustravičnombrzinomiusamomsuzačetkusmrtonosnetakodajeutjecajkultureneznatan.Prožimanjabiologijeikulturemakolikobilasveo­buhvatna,nepredstavljajukonačnorješenjezaproblembolesti.20

Bolestmožeotkriti sakrivenusnagu imudrostkojučovjeku sebinosine­svjestansvojihpotencijala.Međutim,punočešćeteškabolestmijenjaživotiztemeljaiprijetiuništenjunašegdoživljajaonogaštojesmo.»Nisammogaobitiosobakakvajetrebalodabudem«,21isticaojeReynoldsPrice.Višenisionajkojisibionekoć,nikadavišenećešbitiistaosoba

»…isplačisejednomjako,akosuzeželesamedoći.Tadazaustavitugu(…)nađinačindabudešnetkodrugi,nekidrugitisposobanzaživot.«22

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)

D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…425

Moćbolestiležiutomeštonasčiniranjivimaitakorazotkrivaslikunassa­mih–pogrešnih,slabih,oštećenih,krhkih,nepouzdanihineizbježnosmrtnih.Smrtnostismrtpredstavljajuskandalupostmodernodoba,djelomičnozatoštorazbijailuzijuvječnogživota.Smrtistarostprotjerujuseuimekultavječ­nemladostiizdravih,poželjnihtijela.Ozbiljnaidugotrajnabolestutapanasujednudrugurealnost,tuđuistranuukojojsegotovosvemijenja.Ulazećiuzemljubolesnih,postajućinjezinsta­novnik,državljaninsdvostrukimdržavljanstvom,23našestanjeneovisivišesamoodbiološkihprocesavećiodspola,rase,prihoda.ArthurW.FrankusvojemdjeluThe Wounded Storytellertvrdida

»…postmodernoiskustvobolestipočinjeondakadabolesniljudishvatedanjihovoiskustvoobuhvaćamnogovišeodonogaštoimmedicinamožereći.Gubitakživotnemapeiodredištanisujednostavnosamomedicinskisimptomi.«24

Unjegovutumačenjumodernogipostmodernogiskustvabolesti,tadvais-kustva označavaju dva različita, sukcesivna načina življenja s bolešću. Umoderni,ljudipočinjuodlazitimedicinskimprofesionalcimakojireinterpre­tirajunjihovepritužbeibolovekaosimptome,koristećinepoznatineshvat­ljivspecijaliziranijezik,tetakoprihvaćajućislužbenumedicinsko-znanstve­nupriču iliparadigmu.Postmoderni jenačinsdrugestrane,onajukojempacijentiponovozadobivajumoćstvarateljainaratoravlastitih,jedinstvenihpriča.25

Umoderni,ljudisuživjelisasaznanjemdasuilidobroizdraviilibolesni.Granicaizmeđuzdravljaibolestibilajejasna.Ljudskajesvijestoonomeštoznačiživjetiuosvitnapragubolestipostmoderna.Graniceizmeđuonogaštosuzdravljeibolestfluidnesuiisprepletene.

14

GeorgL.Engel,»TheNeed for aNewMe­dicalModel:AChallengeforBiomedicine«,Science 196(4286/1977), str. 129–136, str. 130. doi:https://doi.org/10.1126/science.847460;oras-tuutjecajaEngelovabiopsihosocijalnogmo­dela bolesti vidiTheodoreM.Brown, »TheGrowth of George Engel’s BiopsychosocialModel«, Human Nature Review. Dostupnona:http://human-nature.com/free-associations/engel1.html(posljednjipristup:10.9.2015.).

15

GeorgL.Engel,»TheNeed for aNewMe­dicalModel:AChallengeforBiomedicine«,str.131.

16

Isto,str.132.

17

Joel C. Kuipers, »’Medical Discourse’ inAntropologicalContext:ViewsofLanguageand Power«, Medical Anthroplology Quar-tely 3 (2/1989), str. 99–123. doi: https://doi.org/10.1525/maq.1989.3.2.02a00010.

18

D.B.Moris,Bolest i kultura u postmodernom dobu,str.20.

19

Isto,str.24.

20

Isto,str.25.

21

Reynolds Price, video intervju (razgovaraoFrancis J. Keefe), Department of MedicalPsychology,DukeUniversityMedicalCent­er,Durham,NorthCarolina1997.

22

ReynoldsPrice,A Whole New Life: An Illness and a Healing,ScribnerClassics,NewYork1994.,str.183.

23

S.Sontag,Illness as Metaphor,str.3.

24

ArthurW. Frank, The Wounded Storyteller: Body, Illness, and Ethics,UniversityofChi­cagoPress,Chicago1995.,str.6.

25

D.B.Moris,Bolest i kultura u postmodernom dobu,str.41;A.W.Frank,The Wounded Sto-ryteller: Body, Illness, and Ethics,str.5–6.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)

D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…426

Parsonsov koncept uloge bolesnika (sick role)26 nosio je očekivanja da ćebolesniljudiozdravitiivratitisesvojimsvakodnevnimobavezamaudruštvu.Bitibolestanznačilojepoprimiti»socijalnodoznačenidentitet«.27

Parsonsnedvojiokotogahoćelibolesnaosobapristatinaterapeutskipostu­pakinatajnačinbitibržereintegriranaudruštvo.PraviizvortemotiviranostiParsonsnalaziupacijentovojvulnerabilnostiiliranjivosti,teubolesnikovojmotiviranostizaostvarivanjemzadovoljstvaorganizmaisamoočuvanjatije­la.28OnoštojebitnozaParsonsovkonceptbolestibilajeneupitnavjerauulo­guimoćkojusuliječniciimaliuozdravljenjubolesnika,teusamojvjeridajemogućeozdravljenje.Liječnikovajevlastnadbolesnikombiladobrohotnaiusvrhunajboljeginteresabolesnika.Okotihulogaionogaštosubolestizdravljepredstavljalinijebilokonfuzije.Međutim,promjeneunašojkulturikojuobilježavapostmodernisvijetpovr­šine,hiperrealnogislikakojesebrzoizmjenjuju,nijelišenkonfuzije.Nado-laskompostmodernezapočinjerazgradnjagotovosvihsastavnicaParsonso­vogkonceptailegitimirajućaulogabolesnikadovedenajeupitanje.29

Prednovimbiološkimporetkom,navalomakutnihinfektivnihikronično-de­generativnihoboljenja,apsurdnobibiloračunatinanekiznačajnijibolesni­kovpotencijaloporavka iozdravljenja,ako jezavećinu ljudibolest trajandoživotanfenomen.30Došlo jedo»temeljitepromjeneu individualnomis-kustvubolesti«.31

Neke su bolesti danas u tolikojmjeri stigmatizirane da postaju čovjekovadominantnaoznakaštomudonosivišeštete(marginalizacija,diskreditacija,izolacija)negokoristi,ukolikoseodlučipreuzetiulogubolesnika.Evidentnojekakofilozofijaneoliberalizmaupostmodernizahtijevasveve-ćuosobnuodgovornostistavljateretozdravljenjanasamogpacijentateseumjesto paternalizma ističu visoki zahtjevi za autonomijom, individualiz­mom,preuzimanjemodgovornostiisamokontrolom,kojiinzistirajudaboles-nik,umjestodosadašnjepasivneikrajnjepodređeneuloge,aktivnosuodluču­jeusvakojfaziliječenja.32

Postmodernabolest takonastaje iz kulture koja preobražavanaše iskustvobolesti,opisanepromjeneparadigmeikonceptaulogebolesnikaudruštvu.Morrisističekakomoćkojanasčinizdravimailibolesnimanepočivasamoisključivoumikroorganizmimailijekovimavećiuslikamaipričama.33

Postmodernijesvijetonajukojemsebiologijasusrećesmasovnoproizve­denimslikamaipredmetimapotrošačkekulture,naraskrsnicinakojojsebo­lest redefinira odnosom prema kulturi i gdje kultura, redefinirajući bolest,potkopavatradicionalnukartezijanskudistinkcijuizmeđuosobnogdoživljajabolestiilitegobe(illness)ibolesti(disease).34Postmodernajeboleststoga,iskustvo,refleksijatijela,identitetaidestinacijekamonasvodinašživotna­konštobivauzdrmaniizmijenjenbolešću.35

Tegoba (illness) i bolest (disease)

Ufilozofijimedicinebilo jeznačajnihdebataokoodnosa termina tegoba ibolest.Termintegobailieng.illnessodgovaraurođenomljudskomiskustvusimptomapatnje i služi zaoznačavanjepacijentovaosobnog, subjektivnogiskustvaidoživljajakojemože,aliinemora,ukazivatinaprisustvobolesti.Tegobajerazvojnikonceptkojijeupotpunostiovisanodruštvenimiprak­tičnimsilnicama,aodnosisenastanjekakobolesnaosoba,članovinjezineobitelji iširedruštvenezajednice,doživljavaju,žive iodgovarajunasimp­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)

D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…427

tomeionesposobljenost.36Iskustvotegobeuključujekategorizacijuiobjaš­njenja prihvatljiva svim laicima jedne društvene skupine, oblike nevolje ismetnji uzrokovane patofiziološkim procesima.37 Kada govorimo o tegobimoramouključiti i pacijentoveprosudbeo tomekako senanajbolji načinnositisasmetnjamaiproblemimakojetegobekreirajuusvakodnevnomži­votu.Smjernicelokalnekultureorganizirajuioblikujunašekonvencionalnorazumijevanjeinačinenošenjastegobama,takodajeiskustvotegobauvijekkulturološkioblikovano.Lokalnooblikovaneslikeiparadigmatskaznačenjaterminategobaformirajuzajedničkotlonakojemipacijentiliječnikusvojimsusretima razumijevaju jednidruge.Tegobesuvišeznačne i imaju različiteinterpretacije,značenjaivrijednosti.38

Nasuprotnjemustojiterminbolestilieng.disease,kojijeneutralanterminiodnosisenanekusmetnjuuorganizmuilinanekifunkcionalninedostatakiteškoću,poremećajuradutjelesnihfunkcijailičitavogorganizmaobjektivnopotvrđen, a kojemu je prepoznatljiv uzrok i skup simptoma.Taj je termininterpretacijapacijentovaopisasimptomamedicinskimdiskursomtj.liječni­kovareinterpretacijategobauterminimaporemećaja.39Bolestjeproblemizperspektive liječnika. Suženombiološkom terminologijombiomedicinskogmodela,bolestjealteracijaubiološkojstrukturiilifunkciji.Kleinmanističekakokliničkaibihevioralnaznanstvenaistraživanjanemajukategorijekojimabiopisaliljudskubolipatnjukojuosjećajukaosubjektivne

26

Vidi Talcott Parsons, The Social System,Routledge,London1991.

27

Peter Berger, Thomas Luckmann, Socijalna konstrukcija zbilje, Naprijed, Zagreb 1992.,str.195.

28

T.Parsons,The Social System,str.25.

29

ŽivkaStaničić,»Re(de)konstrukcijaParsons­ovogkonceptaulogebolesnikaupostmoder­nomdruštvu«,u:Revija socijalne politike 14(3–4/2007),str.313–326,str.319.

30

Isto.

31

MichaelCrossley,»’SickRole’or‘Empower­ment’?TheAmbiguitesofLifewithanHIVPositiveDiagnosis«,Sociology of Health & Illness20(4/1998),str.507–531,str.510.doi:https://doi.org/10.1111/1467-9566.00113.

32

Ž.Staničić,»Re(de)konstrukcijaParsonsovogkoncepta uloge bolesnika u postmodernomdruštvu«,str.320.

33

D.B.Moris,Bolest i kultura u postmodernom dobu,str.54.

34

O distinkciji pojmova tegoba, kao osobni,subjektivni doživljaj bolesti, i pojma bolestkaoobjektivandoživljaj,medicinskainterpre-

tacijaopisanihpritužbi i tegobadekodiranihmedicinskom terminologijom, bit će višegovora. Vidi:Arthur Kleinman, The Illness Narratives. Suffering, Healing and the Human Condition,BasicBooks,NewYork1988.,str.3–6.

35

A.Kleinman,The Illness Narratives,str.7.

36

Višeotomevidiu:A.Kleinman,The Illness Narratives, str. 4–6; D. B. Moris, Bolest i kultura u postmodernom dobu, str. 55; EricJ. Cassell, »Illness and Disease«, Hastings Center Report 6 (2/1976)., str. 27–37. doi:https://doi.org/10.2307/3561497; Bryan S.Turner, The Body & Society, NottinghamTrentUniversity,Nottingham2008.,str.174–177;ChristopherBoorse,»OntheDistinctionBetween Disease and Illness«, Philosophy and Public Affairs5(1/1975),str.49–68.doi:https://doi.org/10.1515/9781400853564.3.

37

A.Kleinman,The Illness Narratives,str.4.

38

Isto,str.8.

39

Arthur Kleinman, Don Seeman, »PersonalExperienceof Illness«,u:GaryL.Albrecht,Ray Fitzpatrick, Susan C. Scrimshaw (ur.),The Handbook of Social Science and Medi-cine,SAGEPublications,London,NewDel­hi, Thousand Oaks 2000., str. 230–242, str.231. doi: http://sk.sagepub.com/reference/hdbk_socstudyhealth/n15.xml

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)

D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…428

idubokoosobnekategorijeidimenzijeiskustvakojimaopisujusvojetegobeibolesti.Medicinskesukategorijenedostatnedabiiskazaleintimnanutarnjaiskustvategobaibolesti.Opatnjionesunijeme.

»Temetodeonemogućavajunasdaobuhvatimo,izajednostavnihzvukovatjelesneboliilipsi­hičkihsimptoma,kompleksannutarnji jezikpovrede,očajaimoralneboli(i takođertrijumf)životasbolešću.«40

Stogamožemoreći,bolestsenalaziunutarljudskenaravi(biologije),ategobaunutarkulture.Međutim,nemožemostrogoodvajatidvaspomenutaterminapromatranjaireflektiranjaobolesti,teisticatikakojetegobaisključivokul­turološkifenomen.Ljudskasebićanalazeuprocjepu,narazmeđibiologijeikulture,podložnaibolestiitegobama.Tradicionalnabiomedicinskadistink­cijaizmeđubolestiitegobe,naizgledjasnairazumna,neuklapasenajboljeusvijetkojiječestonejasaniiracionalan,ukojemseonologičkoibiološkoneuspijevauvijekpoklopiti.Postmodernabolestukazujenapromjenu,nedovršenuinepotpunu,ukojojjepacijentjednonepouzdanosubjektivnoJa,kojinastupakaovažansudionikuprocesupostavljanjadijagnozeiodređenjatijekaliječenja.Postmodernabo­lestobuhvaćatakoipacijentovoiskustvoionobiološkostanjekojegauzro­kujeiprati.41Iskustvobolestiuvijekjeuokvirenokulturomukojojnastaje.

Važnostnaracijeilipričeurazmatranju osjetljiveravnotežebolestiikulture

AnatoleBroyard,književnikritičarNew Yorka TimesaiurednikrevijeNew York Times Book Review,usvojojosobnojpričioiskustvurakaprostateodkojegaje1990.godinenaposljetkuumro,uvažavaojesnagupripovijedanja.Smatraojedajebitutomedasvatkoodnasmorapostatiautorvlastitepriče.Nitkodrugitonemožeučinitinizakoga.

»Pacijentmorapočetisvojubolesttretiratinekaopropast,razlogzadepresijuilipaniku,većkaonaraciju,priču.Pričesuantitijelazabolestibol.«42

Pripovjedač,kakoističeArthurW.Frank,novijelikpostmodernogpacijenta.Onvišeniježrtvabolesti,nitipukipredmetmedicine,većosobakojaseborizatodaočuvaiiznovaartikuliraonajglaskojinambolestprečestooduzima.Pripovjedačnatajnačinponovnovraćapravonasebeizlazećiizvanokviramodernekultureiprimatakojisedodjeljujuznanstvenojmedicinskojpriči.43

Postmodernajeproizvelanepovjerenjepremasveobuhvatnimobjašnjenjimaivelikimpričamamoderne.Odbacilajejednujedinuteorijuilimodelobjašnje­njabolesti,onajbiomedicinski,avelikesupričeizgubilesvojuvjerodostoj­nost.Sastajalištapostmoderne,biomedicinskimodelkojijedugodominiraopredstavlja takvo jedno sveobuhvatno objašnjenje prema kojemu se svakabolestsvodinabiološkimehanizamuzrokaiposljedice.Nasuprotnjemustojitezakakosupostmodernebolestidefiniranesviješćuosloženimodnosimabiologijeikulture,tenepretendirajustatusuvelikepriče,većprikazujenovo,privremenoinedovršenoshvaćanjebolesti.44

UsvojemdjeluPostmoderno stanje,Lyotardističekakojedošaokrajvelikimpričama,tedodaje:

»Narativna funkcijagubi svoje čimbenike,velikog junaka,velikeopasnosti, velike zaplete ivelikicilj.Onaseraspršujeuvelikeoblačićenarativnihjezičnihelemenata(…)odkojihsvakisasobomnosipragmatičnenabojesui generis.«45

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)

D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…429

ZaLyotarda,višenemavelikihpričanivelikih junaka.Nemaviše»svetihkapa«,idola,sigurnostiiuporišta.UodjeljkupragmatikanarativnogznanjaLyotard,pozivajućisenafilozofa,etnologaisociologaLucienLevy-Bruhla,tenafrancuskogantropologaitvorcastrukturalizmaLevi-Straussa,naglaša­vakako je tzv.narativnoznanje,primitivno,znanjedivljih misli iobičajnoznanje,usuprotnosti,anegdječakiuprednostiisuperiornouodnosunatzv.znanstvenoznanje,civilizirano znanje iznanjeraspršenokompetentnošćuifragmentarnošću.46Postojidakle,raskorakiprednostuoblikovanjutradicio­nalnogznanjaizmeđuobičajnog,narativnogznanjaiznanjauznanstvenomdobu–znanstvenogdiskursa.Dakle,onoštopostmodernubolestčiniposebnomnajboljemožemorazumjetiakoispitujemorazličiteposebneslučajeveosobnihiskustavaiispričanihpri­čailinaracijaukojimasenajasnanačinkulturaibolestprožimaju.Tajnačinpredstavlja prijelaz s isključivo biomedicinskogmodela bolesti, za kojegaMorristvrdikakojeograničen,nanovinepotpunineimenovanmodel,modelkojiMorrisnazivabiokulturnimodel.47

Iakosujošuvijekmnogipacijentiisamiliječniciprivrženibiomedicinskommodelukojijepomogaouiskorjenjivanjumnogihsmrtonosnihbolestiipro­duženju prosječnog ljudskog vijeka, te osjećaju duboku privrženostmedi­cinskomznanjuitehnologijikojaomogućujepreživljavanje,imaionihkojisvevišepokazujunepovjerenjepremapostojećembiomedicinskommodelubolesti.Postmodernabolestneuklapaseuobrazacmehanicističkebiomedicinskepa­radigme bolesti kao kvaramašine48 i zahtijevamnogo složenije shvaćanjebolesti.Prikazpostmodernebolestimoratćeobuhvaćatianksioznostnastaluuslijednagleineizvjesnepromjene,razmotritimnoštvoiscjeliteljskihprogra­mazasamopomoć,grupnihterapija,alternativnihiscjeliteljaieksperimental­nihlijekova.Razumijevanjezamršenihvezabiologijeikulturezahtijevavećutolerancijupremanejasnoćamakojeiztogodnosaproistječu.Štojeondapriča?Kojajenjezinaulogaiznačajunošenjusbolestimainje­zinimtumačenjima?Pričajeprvenstvenoobliknarativnogznanja,ponajprijese tugovorionarodnimpričamakojesamepričajuoonomeštonazivamopozitivnimilinegativnimobrazovanjem,kaoštosuuspjesiiliporazijunaka,koji pak ili daju legitimnost društvenim institucijama (funkcijamitova) ilipredstavljajupozitivneilinegativnemodele(sretni ilinesretni junaci) inte­gracijauutvrđeneinstitucije(legende,priče).Pričeizmeđuostaloga,omogu­

40

A. Kleinman, The Illness Narratives, str.28–29.

41

D.B.Moris,Bolest i kultura u postmodernom dobu,str.58–59.

42

Anatole Broyard, Intoxicated by My Illness and Other Writings on Life and Death,Bal­lantineBooks,NewYork1992.,str.20.

43

A.W.Frank,The Wounded Storyteller: Body, Illness, and Ethics,str.70.

44

D.B.Moris,Bolest i kultura u postmodernom dobu,str.26.

45

Jean-Francois Lyotard,Postmoderno stanje.Izvještaj o znanju, Ibisgrafika,Zagreb2005.,str.VI.

46

D.B.Moris,Bolest i kultura u postmodernom dobu,str.28.

47

Isto,str.27.IzrazpotječeizLornaG.Moore,PeterW.VanArsdale,JoAnnE.Glittenberg,RobertA.Aldrich,The Biocultural Basis of Health: Expanding Views of Medical Anthro-pology,WavelandPress,LongGrove1986.,str.10–13.

48

D.B.Moris,Bolest i kultura u postmodernom dobu,str.32.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)

D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…430

ćujuvrednovanjeiskustvazahvaljujućikriterijimaperformativnostikojiseunjimapostižuilimogupostići.49Pripovjedačistvarajunamarginamamoći,skeptičnopromatrajućisuvremenukulturu,takodaimnjihovdonekleneovisanstatusomogućujedapružeže­stokekritike,vizionarskealternativeiautsajderskuobjektivnost.Pričamožeodčitateljatražitidasesvjesnosuočesnačinimanakojeihjenjihovakulturanaučilarazmišljatiobolesti,dazamislenačinenakojemoguiskusitizdravijiodnossasobomisvojomokolinom.50Narativanoblik, za razlikuod znanstvenogdiskursa, prihvaćamnoštvo je­zičnihigara(denotativnihiskazakojiseodnosenanebo,godišnjadoba,iliuovomslučaju,nabolestiiiskustvobolesti),atiiskazinaprimjer,propisujušto se treba činiti glede srodstva, razlika spolova, djece, susjeda i bolesti.Kompetenciječijekriterijepričadonosiiliprimjenjujepomiješanesujednesdrugimaugustotkanjepričeisloženeucjelinukojajesvojstvenatakvojvrstiznanja.Znanjekojenastajeiztakvogsustavamožebitihomogeno,povezuju­ćeipružatisigurnost,apričemoguprenositigrupupragmatičnihpravilakojačinedruštvenuvezu.Znanstvenoznanjeidiskurspostavljapitanjevrijednostinarativnihiskazaiustanovljujedanikadanisupodvrgnutaargumentaciji.Znanostihstavljauje­dandrugimentalitet,divlji,primitivan,nedovoljnorazvijen,priprost,zaostao,stran,otuđen,kojegčinemišljenja,običaji,autoriteti,predrasude,neznanjeiideologije.Tosusamopriče,mitoviilegendedobrezaženeidjecu.51Ovoje iznimnovažnonaglasitikadagovorimoonarativnomznanjuuslu­čaju iskustvabolestikoje je,kakosmoranije istaknuli, svevišezaglušenou tzv.znanstvenozasnovanombiomedicinskomdiskursubolesti injegovojprevladavajućoj kartezijansko-mehanicističkoj paradigmi koja bolest tuma­čiipromatraisključivokaopredmetikvarstroja(tijela).Kadagovorimoobolestinarativnonamznanjeotvaraputkanovomijošuvijekneizvjesnomshvaćanjubolestikaopromjenjivogprocesakojinastajeprožimanjemkultureibiologije.Onoštonasintrigiračinjenicajedajebolestzagonetna,neposluš­naidubokosubjektivna.Rakprostate,ranijespomenutogAnatolaBroyarda,imatćeonoznačenjekojemujeonodlučiopripisati:»Bilokakavsmisaobolestiboljijeodnikakvog.«52Broyardjeradionatomedaizmijenipričukojumujemedicinanametnula.Njegovajeborbaprotivograničenjabiomedicinevještopokazivalaparadok­se,obećanjainesavršenarješenjakojasačinjavajupostmodernubolest.

Ranjenipripovjedač-narativnamedicina

Ikonografijautemeljenanabiomedicinskommodelumoderne tijelo jepro­matrala, kako smoveć istaknuli, kaomašinu ili dobroutvrđen zamakkojiodbijavanjskeprijetnjepodvidomvirusaibakterija.Ovajjemodelobjašnje­njauzrokabolesti,kojijedominiraopočetkomdvadesetogastoljeća,osobituekspanzijudoživiootkrićempenicilina,kadasesvakabolestiuzrociobjaš­njavajuteorijombakterijaivirusa.Postmodernanamkulturapokazujeneštopotpuno različito svojimshvaća­njemtijelaiself-a,identitetakaonečegaranjivogiosjetljivognadjelovanjevlastitogimunološkogsustava.53Onapreispitujepriroduidentitetailjudskenaravikojaserazbolijeva,ljudskiidentitetkojijesvekrhkijiisvemanjecje­lovit,mijenjanaravbolestijerkroničnaoboljenjaineodređenisindromisuo­čavajupacijentasradikalnomsumnjomuvlastitozdravlje.Postmodernanamkulturadajeepidemijekaoštosugojaznost,kroničnabol,srčanaoboljenja,kaoiužasnenovebolestineodvojiveodnašespolnostiistarenja.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)

D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…431

Narativibolestikojepričajusamiprotagonisti,pacijentiosobnasuiskustvaiviđenjabolesti.Zaplet,ključnemetaforeiretoričkiaparatkojistrukturirajunarativilipričubolestisvojeporijeklodugujukulturnimiosobnimmodeli­mastrukturiranja iosmišljavanja iskustava teefikasnimnačinima izricanjasmisla.54

Pričaobolestiimaretrospektivankarakter,osobitouslučajevimakadabolestimakatastrofalanishod.Tadanarativmožesadržavatiimoralnusvrhu.An­thonyGiddensopisujesuvremeni identitet ili jastvo(self)»kaorefleksivanprojekt, zakoji je individuaodgovorna«.55Postmoderne supriče ispričanezatodabiseljudimoglismjestitiizvanuniformirajućegopćegokviragleda­njaipromatranja,štousebiuključujedubokuspoznajuosobneodgovornosti.Upostmodernomdruštvubolesnaosobapreuzimaodgovornostzasebe,svojupričuizaonoštobolestznačizanas.56

ZygmuntBauman,pozivajućisenaLevinasainjegovprimatetičkog treba bitiuodnosunapostojanje,subjektivitetinaonobiti,kojekaotakvoprethodionom ontološkom i ne označava čin egzemplarne dobrote, već osoba živizadrugejernjenaljudskost,njezinživotkaoljudskobićezahtijevadaživitako,ističekakojeupravotajosjećajodgovornostizapojedinačnogdrugo­gazapravožrtvamoderne.57Takojeosobnaodgovornostsredišnjemoralnopitanjeupostmoderni,atrenutniidentitet,fluidaninestalankojinemajedanjedinistandardnitioslonac,zapravopredstavljaciničanodgovornanestanakiiščezavanjeistine.Idejaizricanjaipričanjapričakaoodgovornostipremasvjetskom,općepri­hvaćenomzdravomrazumureflektiraonoštorazumijemokaoključnomo­ralnopitanjeisammoralpostmoderne.Pričanjejeistozadrugekaoizasebesame.Urecipročnomčinupriče,naratordajesebekaovodičazaautoforma­cijudrugih.Pričatipričuupostmodernomvremenu,pokušajjepromjenevla­stitogaživotautječućinaživotedrugih,apriča,osobitopričaobolesti,takopostajesvjedočanstvo.58

Pričaobolestipredstavljapokušajpronalaženjaonogglasazaiskustvokojemedicinanemožeopisatinitiobuhvatiti.Naratornastojiponovnozadobitisvojživot,jastvo,identitetikoherentnostživota.

»Pričanje tako postaje refleksivan, terapeutski čin koji u sebi sadrži transformativan učinakzaljudekojisuiskusilibolest.Priča,uključujućiimojaosobna,proizlaziizželjedaseživotupriskrbikoherentnost,integritet,puninaizaključak.«59

49

Isto,str.29.

50

Isto,str.113–114.

51

Isto,str.31.

52

A. Broyard, Intoxicated by My Illness and Other Writings on Life and Death,str.65.

53

EmilyMartin,Flexible Bodies: Tracking Im-munity in American Culture – From the Days of Polio to the Age of AIDS, Beacon Press,Boston1994.,str.23–44.

54

A.Kleinman,The Illness Narratives,str.49.

55

AnthonyGiddens,Self and Society in the Late Modern Age,PolityPress,Cambridge1991.,str.75.

56

A.W.Frank,The Wounded Storyteller,str.13.

57

Zygmunt Bauman, Mortality, Immortality and Other Life Strategies,PolityPress,Cam­bridge1992.,str.43.

58

A.W.Frank,The Wounded Storyteller,str.18.

59

Gay Becker, Disrupted Lives: How People Create Meaning in a Chaotic World,Univer-sityofCaliforniaPress,Berkeley1997.,str.12.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)

D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…432

Kakojebolest ili tegobanačinučenja iumijećeživotas izgubljenomkon­trolom, pretvaranje bolesti u priču svojevrsna jemetakontrola, raditi neštooonomeštojeslučajnonadošlokakobismozadobiliizgubljenukontrolu.60Pričatipričuoometenomiprekinutomživotupostajepozivinačinponovnogcrtanjaživotnemapeipronalaskanovedestinacije.RonaldDworkingovorio»slomupriče«,61štonasupućujenametaforubo­lestikaobrodolomaživota,gubitakmapeiodredišta.Bolestjekrizaislomidentiteta.Naime,bolest sedogodiuživotukojiveć imanekupriču,nekoodredište, smisao, cilj.Tada stareutabane staze iodredištavišenevaže, ajedanodnačinaizlaskaizbrodolomaživotajepričanjepričaukojimasepo­novnoformiraiuspostavljajastvoiidentitet.Činpričanjapostajetakodvostrukaafirmacija.Afirmacijajastvaiidentitetaonogdrugogakojisluša.Iskustvabolestikojesuispričanapostajuneapsor­birani,neprobavljivi fragmentikojiodbijajupostatiprošlost,progoneći sa­dašnjost.Taborbazaopstankom ipreživljavanjem,kada je riječo teškim,smrtonosnimbolestima,neizvjesna ishoda,postaje teret imoralniproblem,onapostajeodgovornostodkojenasnitkonemožeosloboditi,nitimaknutitajteretsnašihleđa.62

PaulRicœursmatradajetajosjećajodgovornostisredišnjizanjegovkonceptidentitetakojinastajekrozpriču(narrative identity).63Pričajućipričuobo­lestiidentitetseformira,nanovozadobivasebeipostajesvojkrozizricanjeiskustva.Ricœurkoristinarativilipričukaomodelzarazumijevanjeself-ailivlastitosti(identiteta,jastva),odnosnokaomodelrazrješenjaproblemaosob­nogidentiteta.64Jedinstvoidentitetakonstituiraseupravopoiunarativuilipriči.

»Dabismoodgovorilinapitanje‘Tko?’(…)značiispričatipričuživota.Ispričanapričagovoriodjelovanjuonoga‘Tko’.Iidentitetonoga‘Tko’stoga,posebimorabitinarativniidentitet.«65

Upričisubjektnikadanijedannasamompočetku,ontektrebapostati.Tajeinicijalnanedatostsubjektailiidentitetanužanuvjetkarakteramoralnostipriče.Dajesubjektdanvećnasamompočetku,ništanebibilonaučeno.ZaRicœuratakavbivećdanisubjekt»poduzeorizikreduciranjasamogasebenanarcističkipohlepanegookrenutsamomesebi.«66

Upravo je koncept identiteta koji se formira, rađa i uspostavlja kroz pričunačinoslobođenjaodnarcizmainaratorakojivećnasamomepočetkuvjerujedaznatkoje.67Timeseodgovornostzaidentitetupričidirektnoizražavairealiziraupričiobolesti.68Subjektsebeprepoznajeupričikojupričaosebii razumijesebenanovinačin,a razumijevanje jeposredovanoupravopri­čom.69

OdgovornostpacijentaupostmodernivišenijedefiniranaParsonsovimkon­ceptombolesnika,kojijeimaojedinuodgovornostdaozdravi.Odgovornostjetodabolestpretvoriusvojupriču,daotkrijeistinuupričiidajuizrekne,postajući svjedoksvojebolesti.Pričanikadanijesamopriča,već ipričazadrugekoja ima svoj glas, uspomene i odgovornost, te na taj načinpostajeetičkapraksakomunikacijeisolidarnostisdrugima.70Akopostojitakoneštokaopriča,onatojeupravostogaštopostojeljudikojidjelujuipate.Pričajeuistovrijemeiživljenaiispričana.Takopričaposredujeizmeđusvijetaonogakojidjelujeisvijetačitatelja.Činizricanjapričedovodinaspredonogakojegmožemoprepoznatikaonekogatkojenositeljsvojihčina,tkoseponašanaodređeninačinilionogakomesetodogađa.71

AlbertSchweitzergovorioosobnomiskustvuboliipatnje,kojemožeposlu­žitikaoparadigmasolidarnostisasvimaonimakojipate.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)

D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…433

»Tkogodjemeđunamanaučiokrozosobnoiskustvoštosupatnjaitjeskobamoraosiguratidaonikojisuufizičkojpotrebi,dobijuistuonupomoćkojajejednompruženanjemu.Onvišenepripadasebisamome;postaojebratsvimaonimakojipate.Toje‘bratstvoonihkojinoseožiljakpatnje’.«72

Bolest kao metafora

Sredinom20.stoljećausredišteraspravaoprirodimetaforedolaziidejadametaforanijetekpukojezičnopitanjenitistilskafigura,negopredstavljaje­danodtemeljnihprincipamišljenja.73

Dalekonajutjecajnijiprilogusuvremenimraspravamaospoznajnojulozime­taforadalisukognitivni lingvisti i filozofiGeorgeLakoff,MarkJohnson ikrugnjihovihsuradnika.NašaćesepromišljanjametaforazdravljaibolestitemeljitiupravonanjihovojkognitivnojteorijimetaforeudjeluMetaphors We Live By.

60

A.W.Frank,The Wounded Storyteller: Body, Illness, and Ethics,str.32.

61

RonaldDworkin,Life’s Dominion: An Argu-ment About Abortion, Euthanasia, and Indi-vidual Freedom,Knopf,NewYork1993.,str.211.

62

DavidCarr,Time, Narrative, and History,In­diana University Press, Bloomington 1986.,str.96.

63

PaulRicœur,Time and NarrativeI,TheUni­versityofChicagoPress,Chicago1984.,str.88.

64

PaulRicœur, »Narrative identitiy«,Philoso-phy Today 35(1/1991),str.73–81,str.76.doi:https://doi.org/10.5840/philtoday199135136.

65

Paul Ricœur, Time and Narrative III, TheUniversityofChicagoPress,Chicago1988.,str.246.

66

Paul Ricœur, »Life:A Story in Search of aNarrator«,MarinusC.Doeser,JohnN.Kraay(ur.), Facts and Values, Martinus NijhoffPublishers,Dordrecht1986.,str.121–132,str.132.doi:https://doi.org/10.1007/978-94-009-4454-1.

67

PaulRicœur,Oneself as Another,Universityof Chicago Press, Chicago 1992., str. 152,169,170–171,340.

68

A.W.Frank,The Wounded Storyteller: Body, Illness, and Ethics,str.62.

69

P.Ricœur,Time and NarrativeIII, str.247.

70

P.Ricœur,Oneself as Another,str.340.

71

Maria Villela-Petit, »Narrative Identity andIpseityByPaulRicœur.FromRicœur’s‘TimeandNarrative’to‘OneselfasanOther’«,On-line Originals.Dostupnonahttp://blog.naver.com/memo/MemologPostView.nhn?blogId=cinemaorbit&logNo=90062338025&categoryNo=259&currentPage=1&listtype=0 (pris­tupljeno10.9.2016.);ArtoLaitinen,»CharlesTaylor and Paul Ricœur on Self-Interpreta­tionsandNarrativeIdentity«,u:RaunoHut­tunen,HannuHeikkinen,LeenaSyrjälä(ur.),Narrative Research. Voices of Teachers and Philosophers, SoPhi, Jyväskylän Yliopisto2002., str. 57–71. Dostupno na: https://jyx.jyu.fi/dspace/handle/123456789/44443 (pris­tupljeno10.9.2016.).

72

Albert Schweitzer, Out of My Life and Thought. An Autobiography,TheJohnHop­kins University Press, Baltimore 1990., str.195.

73

VišeometaforamavidiuIvorA.Richards,The Philosophy of Rhetoric,OxfordUniversityPress,London1936.;GeorgeLakoff,Mark Johnson,Metaphors We Live By,UniversityofChicagoPress,London2003.doi:https://doi.org/10.7208/chicago/9780226470993.001.0001;AlanRad-ley,»TheRoleofMetaphorinAdjustmenttoChronicIllness«,u:AlanRadley(ur.),Worlds of Illness. Biographical and Cultural Per-spectives on Health and Disease,Routledge,NewYork 1995., str. 109–124. doi: https://doi.org/10.4324/9780203435243;OlafJäkel,»Kant,Blumenberg,Weinrich.SomeForgot­tenContributionstotheCognitiveTheoryofMetaphor«,u:RaymondW.Gibbs,GerardJ.Steen (ur.),Metaphor in Cognitive Linguis-tics, John Benjamins Publishing Company,Amsterdam1997.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)

D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…434

Polaznajetočkanjihovapromišljanjaometaforama,kakosuone:

»…sveprisutneusvakodnevnomživotu,nesamoujezikunegoiumišljenjuidjelovanju(…),načinnakojimislimo,onoštodoživljavamoionoštosvakodnevnoradimouvelikojjemje­ristvarmetafore(…),metaforesustrukturaonogakakoshvaćamo,kakomislimoištoradi­mo.«74

Onoštojeključnounjihovutumačenjuiprimjerimametaforajedasejedanpojamrazumijevaidoživljavanatemeljudrugoga,štopremanjimačinibitmetafore.Metaforajeprimarnonačinzasnivanjajednogpojmauterminimadrugoga,anjezinajeprvotnafunkcijarazumijevanje.75Drugimriječima,me­taforičkikonceptimogubitiprošireni izvandosegauobičajenogdoslovnognačinarazmišljanjaigovorenjaunutardosegaonogaštonazivamofigurativ­no,poetsko,slikovitoilinestvarnomišljenjeijezik.76

Najosnovnijevrijednostinašekulturekoherentnesusmetaforičkimstruktu­ramanajtemeljnijihkoncepatajednekulture.Takosečinidanaševrijednostinisuneovisne,negosudubokoisprepletene,konsistentneimorajuoformitikoherentansustavsmetaforičkimkonceptimaisustavimapokojimaživimo.Dakle,vrijednostikojimadajemoprednostdijelomsustvarsupkultureukojojživimo,adijelomstvarosobnihvrijednosti.Primjerice,unekimsekulturamaviševrednujepasivnostnegoaktivnost,tesenekimvrijednostimadajevećiprioritet.77

Umjestoapsolutneistineipoimanjasvojstavaobjekataspoznajekaoinherent-nihobjektima,zaštoautorismatrajudasutemeljnimitovizapadnefilozofije,oninudepojamistineutemeljennarazumijevanjuiinterakcijskojteorijisvoj­stava.78 Istinitostneke tvrdnjeudanojsituaciji,smatrajuLakoff iJohnson,zahtijevadanašerazumijevanjetvrdnjeodgovararazumijevanjusituacije.79

Kaodoprinoszaključnomtumačenjupitanjaistinitostimetafora,autoriisti­čudapraviznačajnijeutomejesulimetaforeistiniteilinisu,negoupravou tomeštonamnašanastojanjau razumijevanju togakakonekanova,ne­konvencionalnametaforamožebiti istinitaomogućujunovo razumijevanjeciljanogpodručjanakojeseodnosi.80Drugimriječima,načinnakojidoživ­ljavamoirazumijemoistinuovisionašojprocjeniirazumijevanjusituacije.Dakle,metaforesuposvojojnaravivišekonceptualne,strukturalnenegolisamostvarjezika,prirodnojezanasdastrukturiramoživotnesituacijeume­taforičkimterminima.81

Važnaulogametaforaustrukturiranjunašegpojmovnogsustava,moćobli­kovanjaiskustavaiživotnihsituacija,kaomoćosvjetljavanjaikoherentnogorganiziranja nekih aspekatanašega iskustva, kaomoćkreiranja društvenestvarnosti,metaforekaovodičbudućihdjelatnosti,teoblikovanjenačinanakojidjelujemousvakodnevnomživotuosnovnesupostavkekognitivneteori­jemetafora,štosepokazujevažnimzadaljnjapromišljanjametaforazdravljaibolesti.Kaoprvotnipokretačirazumijevanjaoneigrajuključnuuloguukon­strukcijinašedruštveneipolitičkerealnosti.Kadagovorimoometaforamazdravlja ibolesti jedna jeulogametafora tadarekonstruiratijeknašegaživotarazorenogistigmatiziranogbolešćuidaseprilagodinanačindabolestidasvojpočetak,tijekismisaoukonačnici.82Koristećisefigurativnimgovoromhvataseukoštacsprolaznimiskustvombolestiitegoba,osobitouslučajevimakadajetijekbolestiimedicinskadi­jagnozanejasna.Natajnačinmetaforeformulirajuiskustvobolestiipomažunamusuočavanjusnjom.

»Zauzimajućimetaforičnistavneznačireflektiratinadstvarnimsvijetomjednomkadajepro­mijenjen,negorefleksijabivasamapromjenausebi.«83

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)

D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…435

Međutim,SusanSontagusvojemdjeluIllness as Metaphorsmatradameta­foremogubitiopterećenjezaonogatkojebolestanidasenabolestnetrebagledatimetaforično.Odnosno,zanjubolestnijemetafora,a

»…najistinitiji način nošenja i gledanja na bolest – i najzdraviji je način bivanja bolesnim–onajkojijeočišćeniotporannametaforičnomišljenje.«84

Sontagsmatrakakoljudinemogubezmetaforaalidabinekadabiloboljesuzdržatiseipovućiseodnjezineupotrebe.85

Pišućinavedenodjelo,Sontagjeisamabolovalaodraka,tesesuprotstavljalametaforamakojesusepridavaletojbolesti.Smatralajedametaforerakakaozlainepobjedivogpredatora,demoralizirajubolesnike,akaorješenjepred­lagalajenetolikodaliječniciiobiteljprestanugovoritipacijentimaistinuobolesti,negopotrebudemistificiranja,čišćenjaiispražnjenjakonceptaboles-ti.Bolesttrebaostatisamobolest.86

Kontekstukojemjerazvijalasvojauvjerenjabilaječinjenicakakojesmrtu suvremenom,postmodernomdruštvupostala opscena sablazan, a bolestisupočelepredstavljatislabost,sramotu,nedostatkeineštonečasno.Osjećajizlaprojiciranisuubolest,abolestseobogaćenatimznačenjima,povratnoprojiciralausvijet.Takosumetaforezazlobilebolestikaoštojesifilis,tuber­kuloza,rakiukonačniciAIDS.87Njezinjestavdasunastojanjasuvremenogdruštvadaprogna smrt iz svakodnevna iskustvadoveladopretjeraneupo­trebemetaforazdravljaibolestikaopokušajamaskiranjastrahaodbolesti,starostiiukonačnicismrti.Dakle,onoštojeSontagnaglašavalabilojedabolestnijemetafora.Međutim,govoritiobolestiisključivouterminimabiomedicinskeparadigmeimodelabolesti,značilobinesamodemistificiratiiprotjeratimisterijekojeokružujuraznemetaforebolesti,negoiosobnaiskustvaitumačenjabolesti,osobnepriče,tepotkopatiimarginaliziratipokušajebolesnihdapružesmi­sao,značenjeistrukturusvojojbolesti.88

Ističućiidejudvostrukogpokretapremaindividualizacijiisocijalizacijiboles-ti,HerzlichiPierretističukako:

74

G. Lakoff,M. Johnson,Metaphors We Live By,str.3–4.

75

Isto,str.5,36.

76

Isto,str.13.

77

Isto,str.24.

78

Isto,str.159–160.

79

Isto,str.169.

80

Isto,str.175.

81

Isto,str.172.

82

A.Radley,»TheRoleofMetaphorinAdjust­menttoChronicIllness«,str.109–111.

83

Isto,str.113.

84

SusanSontag,Illness as Metaphor,str.3.

85

Isto,str.3.,vidiiSusanSontag,AIDS and Its Metaphors, Farrar, Straus andGiroux, NewYork1989.,str.5.

86

S.Sontag,Illness as Metaphor,str.7.

87

Isto,str.58.

88

A.Radley,The Role of Metaphor in Adjust-ment to Chronic Illness,str.119.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)

D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…436

»Usvimslučajevimastvarnostiislikabolestiradiseotomedabolestinisukolektivnaiskustvanegopostajuindividualnaoboljenja.Radiseopojedinačnojosobikojajebolesna.«89

GayWilentztvrdikakoi»društvosamomožebitibolesno«,90teistražujepetženskihpisacapodrijetlomizrazličitihetničkihskupinakojesupisaleotzv.wellness-pričamakojeistražujuuloguženekaoiscjeliteljicekultureodbole­sti.Diskursliječenjailitzv.healingdiskursidrugealternativnepraksenisubileisključivoženskadomena,aliženesupolagalepravonatradicionalnodo­dijeljeneulogenasuprotsuvremenojkulturidominantnomaskulinariziranojifragmentiranojkojaprivilegiraioslanjasenatehnologiju,razumiznanost.Koristećipriče ilinovele,Wilentz jenastojala transformiratibinarnimodelrazmišljanjaistvoritipričedabizapočeladiskursizliječenja.Bolesttumačikaometaforukojaoznačavaodbacivanjeizvanjskinametnutihnormiiočeki­vanjakojasusenajčešćenametalaženama.91

PremaVirginijiWoolf bolest poziva i dovodi u pitanje najtemeljnije pret­postavke ljudskogabića o staleškoj pripadnosti i pitanjimaodnosamoći udruštvu.UsvojemdjeluOn Being Ill,Woolfopisujebolestkaoradikaliziraniizaoštrenioblikpotlačenostiiunesrećenjakojidovodidokrajnjemarginali­zacijeisocijalnogizopčenjaiisključenosti.Ističedaubolestimi»prestajemobitivojniciuvojscipravednikaipostajemodezerteri.«92

Govoritiobolestistoganemožemo,adanekoristimometafore.Historijskeanalizebolestiudruštvuirelacijebolesnihizdravih,tenjihovaulogaudru-štvupokazujunamkakosupodložnipromjenamakojeomogućavajukontekstunutarkojegasepostavljajupitanjaometaforama.

Model objašnjavanja bolesti (explanatory model) – pokušaj rekonstrukcije odnosa bolesti i kulture

Medicinskanamantropologijapružajasneuvidekojiiduuprilogtzv.modeluobjašanjavanja bolesti (explanatory model of illness),modelu koji podrža­vajupripadnicidrugihkulturakojenisubaštinicizapadnogbiomedicinskogobjašnjenjabolesti, tenasupućujukakose timodeliobjašnjavanjadubokorazlikujuunutarsamekulturealiimeđukulturama.93

Tajnammodelrazotkrivanakojenačineljudiosmišljavajusvojubolestipru­žanamrelevantanokvirukojemistraživačidruštvenihznanostiizdravstvenidjelatnicisurađujuspacijentima,kaosudionicimajednogsveobuhvatnogra­zumijevanjanjihovaživogiskustvabolesti.94

ModeljepredložioArthurKleinmansciljemdasebolestizdravljesmjesteunu­tardruštveno-kulturološkogkonteksta.Modelistražujerazličitaosobna,intimnaisubjektivnaobjašnjenjaiiskustvabolesti,njihovuuloguudruštvu,društvenureal­nostkaokulturološkioblikovanuiutjecajeosobnogiskustvanapoimanjebolesti.Čestogakoristizapokušajobjašnjenjaonogaštoinakojinačinljudidoživljavajukadasesuočesbolešću,snjezinimuzrocima,tijekominačinimakakoutječenaljudskiživotiidentitet,sonimštoimmožepomoćidaseosjećajubolje.Metodajetokojasekoristikakoukliničkomokruženjuikvalitativnimana­lizama, tako i kao način zadobivanja i prikupljanja individualnih, osobnihobjašnjenjapojedinogfenomenabolesti i simptoma.Na taj senačinpriku­pljajutekstualnipodaciobolestikojeutječunadonošenjemedicinskihodlu­ka,promjenuponašanjaipotraguzaonimakojićedovestidopoboljšanjailiizlječenja,tesmjernicezadaljnjitijekliječenja.Kleinman je oštro kritizirao mediocentrično viđenje i perspektivu bolesti,razlike između liječničkog viđenja i razumijevanja bolesti, te pacijentova

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)

D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…437

iskustvategoba.Kakobipremostiojazipomogaokliničarimaunadilaženjumediocentričnogviđenja,predložiojeosampitanjakojimanastojirazlikovatiizmeđutegobeibolesti,tepremostitijazizmeđukliničkogznanjaikulturnogkonstruktakliničkestvarnosti.

»Dozivajućipacijentovoosobnoiskustvoimodelobjašnjenjaliječnikzadobivaznanjeouvje­renjimakojapacijentimaobolestiitegobama,osobnimidruštvenimznačenjimakojapripi­sujetegobamaiporemećajima,njegovimočekivanjimaoonomeštoćemusedogoditiištoćeliječnikučiniti,tenjegovivlastititerapeutskiciljevi(…).Torasvjetljavakonflikte,nevezaneuz različite stupnjeveznanja,negodrugačijevrijednosti iočekivanja. Jednomkada seučineočiglednim,diokliničkogprocesauključujeusebipregovaranjeizmeđumodelaobjašnjavanjabolestiiliječnikovatumačenja.«95

Najrelevantnijejemogućeokruženjezaovajmodelunutarprimijenjeneme­dicinskeantropologijeikliničkogokruženja.Naime,Kleinmansmatrakakosukliničkedruštveneznanostisposobneprevestikonceptekulturneantropo­logijenakliničkijezikradipraktičneprimjene,teimplementiratitajpristupinamedicinskupraksu,aliinamedicinskopodučavanje,dabisestrukturiraloosobnopacijentovoiskustvobolestiipoboljšalakvalitetaskrbi.96

Zaključak

Postmodernabolest,zbogsvojihzamršenihvezaskulturološkikonstruiranimokruženjem,zahtijevaodnasdaiznovarazmislimooizvorimamedicinskogznanja.Društvene,kulturneiosobnedimenzijebolestimorajuseshvatitidru­gačijimsredstvima.Trebalibismoposlušatisveoneglasovekojisuutihnuliilisuihnadglasalibiomedicinskidiskursznanosti,analizezdravstvenepoliti­keikontrolatroškova.Potrebnonamjeznanjekojenamotkrivapriča.Uradusmostoga,nastojalipokazatiupravotuzagonetnostineuhvatljivostbolesti.Postmoderna kultura preispituje prirodu identiteta i ljudske naravi koja serazbolijeva,ličnostikojajesadasvekrhkijaisvemanjecjelovita.Onami­jenjaprirodubolestijerkroničnaoboljenjaineodređenisimptomisuočavajupacijentesradikalnomsumnjomuvlastitozdravlje.Onamijenjaodnosliječ­nikaipacijentajerjesvenarušiloranijepovjerenje.

89

ClaudineHerzlich,JaninePierret,Illness and Self in Society, Johns Hopkins UniversityPress,Baltimore1987.,str.49.

90

Gay Wilentz, Healing Narratives: Womens Writers Curing Cultural Disease, RutgersUniversityPress,NewBrunswick2000.,str.1–3.

91

Isto,str.4–5.

92

Virginia Woolf, On Being Ill, Paris Press,Ashfield2002.,str.12.

93

Više o modelu objašnjavanja i tumačenjabolesti (eng. explanatory models of illness)vidiuElizabethLynch,DouglasMedin,»Ex­planatorymodelsofillness:Astudyofwith­in-culture variation«, Cognitive Psychology53(4/2006),str.285–309,str.286.

94

Višeotommodeluvidiu:NiliKaplan-Myrth,»Interpreting people as they interpret them­selves. Narrative in medical anthropologyand family medicine«, Can Fam Physician 53 (8/2007), str. 1268–1269; James Hallen­beck, »The ExplanatoryModel #26«, Jour-nal of Palliative Medicine 6 (6/2003), str.931–931.doi:https://doi.org/10.1089/109662103322654820;DavidB.Morris,»NarrativeMedicines: Challenge and Resistance«, The PermanenteJournal 12(1/2008),str.88–96.doi:https://doi.org/10.7812/tpp/07-088.

95

Arthur Kleinman, »Culture, Illness andCare: Clinical lessons from Anthropologicand Cross-cultural Research«, Focus. The Journal of Lifelong Learning in Psychiatry4(1/2006), str. 140–149, str. 147. doi: https://doi.org/10.1176/foc.4.1.140.

96

Isto.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)

D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…438

Postmodernenambolestidajuiepidemijealkoholizma,gojaznosti,kroničneboliisrčanaoboljenja,kaoinovebolestineodvojiveodnašeseksualnostiistarenja.Najvažnijejetoštorazotkrivanedostatkeuvladajućempozitivistič­kombiomedicinskommodelubolestiisugeriranamdaćemosamoprihvaća­njemprožimanjabiologijeisilakulturemoćirazumjetijedinstveneosobinebolestiupostmodernomsvijetu.Svesevišeiznovauviđakakosubolestidanasbolestiokruženja.Suvremeniliječnik,polazećiisključivoodbiomedicinskeparadigmeidiskursa,nijevišekompetentannitiumogućnostirazumjeti,ajošmanjeliječitimnogebolestikojeprevladavajuusuvremenomdruštvu.Upravojezatoiznimnovažnodasuvremeniliječnikshvatiintelektualnuvrijednostsocijalnogdiskursausvomsvakodnevnomdjelovanju,97 a sve tobi trebalo imati imoralno-etičkepo­sljedicepoimanjavrijednostidrugih,neznanstvenihperspektivanapodručjumedicinsketeorije,drugačijegpromišljanjavrijednostizdravlja,osobneod­govornostiipovećanjeosobnemoćipojedincauprocesuvlastitogizlječenja.Tobiznačiopovratakiapelzavraćanjemvrijednostizdravlju.Prepoznajućivezeizmeđubolestiikulture,teokruženjaizmijenjenogljud­skimpothvatima,počinjemootkrivatiponeštoodbiokultrunognaslijeđakojejesuvremena,pozitivističkamedicinavećinomodbacilailizanemarilauimeracionalnosti,objektivnosti i znanstvenosti, težeći takokaznanostikoja sebaviunutrašnjošćutijela.Uizvjesnomsmislu,postmodernopoimanjebolestipružaprilikumedicinidaponovootkrijemudrostvlastiteprošlosti.

DarijaRupčić

Disease in a Rift Between Biology and Culture. The Postmodern Understanding of Disease as a Biocultural Phenomenon

AbstractThe intention of this paper is to highlight and reflect on the development of one tradition that con-siders the importance of cultural influences on health and illness. Delicate balance between illness and culture is what constitutes the elusive truth of illness and post­modern understanding of the illness as biocultural phenomenon in biocultural model. Using authors such as Michael Foucault, Hans Georg Gadamer, Ivan Illich, David B. Morris and others helps to bring out the intricate, complex and subtle link between illness and culture. Scientifically based biomedical model, out-dated in its cartesian­mehanicistic conceptual scheme but growing in popularity at enormous speed, considers illness as an object and body as a mechanical machine. Although it did bring prosperity and eradicated many diseases, it offers us an alternative path to a new and still uncer-tain understanding of illness as transformable process, resulting as the intertwining of culture and biology. By putting an emphasis on this narrative, we will critically overview the existing dominant biomedical model of illness and we will consider the possibility of introducing a new biocultural model of illness expanding the existing biomedical model. The expected contribution of this work will go towards the possibilities of theoretical and practical foundation and a search for the pos-sibility of the different pluriperspective and multidimensional approach to illness and health.

Key wordsillness,health,bioculturalandbiopsychosocialmodel,narrativemedicine,metaphorsofillness,nar­rativeidentity,explanatorymodelofillness,

97

Živka Staničić, »Smisao i najvažnije prak­tične implikacije socijalnog diskursa zdrav­

lja i bolesti«,Revija za socijalnu politiku 9(2/2002),str.161–171.