BOLESTI RATARSKIH KULTURA 1.pdf

7/25/2019 BOLESTI RATARSKIH KULTURA 1.pdf

1/287

Diplomski studij Zatita bilja

BOLESTI RATARSKIH

KULTURA

Koordinator:

Prof. dr. sc. Jasenka osi


2/287

Literartura:

Agrios, G.N. (1997.): Plant Pathology. Specific Plant Diseases. Academic Press, New York.

Ivanovi, M.S., Ivanovi, D.M. (2001.): Mikoze i pseudomikoze biljaka. Univerzitet u Beogradu,

Poljoprivredni fakultet.

Shaw, D.H., Lucas, G.B. (1991.): Compendium of Tobacco Diseases. APS Press.

Ivanovi, M., Ivanovi, D. (2001.): Mikoze i pseudomikoze biljaka. Univerzitet u Beogradu.

Jurkovi, D., osi, J. (2004.): Bolesti suncokreta. U knjizi Vratari M. i sur.SuncokretHelianthus annuus L. , str. 283323. Poljoprivredni institut Osijek.

Sinclair, J.B., Backman, P.A. (1993.): Compendium of Soybean Diseases. APS Press.


3/287

Blumeria graminis - uzronik pepelnice itarica (anamorf Oidium moni li oides)

- meu najrairenijim uzronicima bolesti kultiviranog bilja i jedna od najznaajnijih lisnihbolesti strnih ita (penica, jeam, ra, zob, tritikale)

- znaenje bolesti za strna ita u nekim uzgojnim podrujima je smanjeno zbog reduciranegnojidbe duikom (pojaana gnojidba N favorizira pojavu bolesti)- pepelnice openito dolaze i na velikom broju korova- vrsta B. gramini sdolazi na vrstama vie od 100 rodova iz porodice Poaceae (kultivirane ikorovne vrste)

agroatlas.ru


4/287

- konidije (oidije) kliju bez prisustva kapi vode i i nije neophodna visoka vlaga zraka

(sadre vodu do 75% svoje teine to koriste za klijanje) - oidije su kratkog vijeka: pri 18-20C klijavost zadravaju samo 2 dana- oidije kliju u velikom temperaturnom rasponu (1-30C) ipak najvei broj klije pri10-15C i vlazi 85-100%

- obligatni ektoparaziti, ishrana pomou haustorija- prevlake na zaraenim biljnim dijelovima u poetku svijetlo sive, a krajem vegetacijedobiju smeu nijansu (penica svjetlije prevlake; jeam tamnije prevlake)- ispod prevlake dolazi do nekroze stanija i blage deformacije tkiva- pojaana transpiracija i disanje, a smanjen uinak fotosinteze- prezimljavanje u vidu kleistotecija (askusi s askosporama) ili kao micelij u pupovima

- zarazu u proljee obavljaju askospore ili konidije (oidije)- krajem vegetacije (u pravilu kada sporulacija poinje prestajati) u miceliju nastajukleistoteciji (20-30 askusa u kleistoteciju, u askusu 8, rjee 4 askospore)- povoljna temperatura za sazrijevanje kleistotecija je neto ispod 20C


5/287

-infekcije pomou oidija ostvarujuse u irokom rasponu temperatura,

optimum je oko 25C uz RVZ niu

od 98%

- kod 5C inkubacija je 14 dana, kod

10

C je 5 dana, a kod 18-25 Cje

samo 3 dana

uni-giessen.de

ipm.illinois.edu


6/287

oocities.org
http://rds.yahoo.com/S=96062883/K=cleistothecium/v=2/SID=e/l=IVI/SIG=12km44vj9/*-http%3A//www.apsnet.org/education/LabExercises/PowderyMildew/Images/mildewkey.jpg


7/287

Blumeria graminis-jednostavni apendicesi, vie askusa u kleistoteciju

original original original
http://rds.yahoo.com/S=96062883/K=Erysiphe+cleistothecium+images/v=2/l=IVI/*-http://www.bioimages.org.uk/MWSt/PixM.7xs/1999/99-08/99-08-30/99H30A+U.jpghttp://rds.yahoo.com/S=96062883/K=Erysiphe+cleistothecium+images/v=2/l=IVI/*-http://www.cals.ncsu.edu/course/pp318/profiles/pm/cichoracearum.JPG


8/287

Gljiva Blumeri a graminis(Erysiphe gramin is)specijaliziran je parazit i dolazi samo na

predstavnicima porodice Poaceae.

Unutar vrste postoji daljnja specijalizacija na f. sp. (meu f. sp. ne postoje morfoloke, alipostoje kemijske razlike oidije f. sp. hordei sadre prolin, a f. sp. triticine)

B. gramin is f. sp. tr iti cipepelnica peniceB. gramini s f. sp. hordei peplnica jema

B. gramin is f. sp. secalispepelnica rai

Neke gljive iz porodice Erysiphaceaeparazitiraju veliki broj biljnih vrsta kao npr. Erysiphe

polygoni.

uoguelph.ca


9/287

Blumeria graminis f. sp. tri tici

uoguelph.ca

sciencephoto.com

original

originaloriginal

arkive.org


10/287

Blumeria graminis f. sp. tr iti ci

reakcija otpornih biljaka na napad pepelnice

foto Bogdan Kori

foto Bogdan Kori


11/287

hgca.com


12/287

Gaeummanomyces gramini s(sin. Ophiobolus graminis)

- uzronik patolokog polijeganja itarica, bolest bijelih klasova, crna noga

-napada sva strna ita i velik broj trava (Bromus, Agropyron, Festuca, Holcus)-javlja se u podrujima s umjerenom klimom na vlanim, dobro ocjeditim ili dreniranimtlima neutralne do slabo alkalne reakcije

-- urod manji 20-50% (iznimno i vie) danas se javlja sporadino-fakultativni parazit

- primarni simptomina korijenu i prizemnom dijelu vlati (prvi i drugi internodij)

sekundarni simptomi - na klasu

- do zaraze dolazi u jesen ili proljee, zaraene su sve vlati jednog busa - polijeganje i turost itarica mogu izazvati i Rhizoctonia cereali s, Leptosphaeriaherpotrichoidesi Pseudocercosporellaherpotrichoides

- zaraza - u jesen ili u proljee (micelij iz tla preko korijena ili askospore iz peritecija nazaraenim ostacima)

Micelij iz slame koristi takozvane bios tvari kojih u tlu nema, a neophodne

su za odravanje vitalnosti micelija.

Zaraza askosporama - klijanje askospore u rukavcu lista


13/287

Micelij nastao klijanjem askospora iri se iz vana zahvaajui prizemni diostabljike i korijen. Od ovog epifitnog micelija odvajaju se infektivne hife koje ulaze

u stabljiku i u njoj se ire - to je endofitni micelij. Epifitni micelij je tamno obojen ikoastog izgleda, a endofitni je tanak, njean i bezbojan.

razvoj parazita nekroza stanica dezorganizacije korjenovog sustava

biljke se lako upaju iz tla, zaraeni dio je tamne boje (primarni simptomi)slabljenje biljke, prisilna ili prijevremena zrioba,

polijeganje (sekundarni simptomi)

nepotpun razvojne stvara konidije i ne iri se tijekom vegetacije (micelij je sterilan,tek u jesen u njemu nastaju periteciji)

Mjere suzbijanja: plodored, suzbijanje alternativnih domaina


14/287

original

original


15/287

- uzronik glavnice rai

Claviceps purpurea(anamorphSphacelia segetum)

Rod Claviceps

- rodu Clavicepspripadaju gljive koje parazitiraju cvjetne organe odreenih trava- sklerocije su tvrde tvorevine kompaktne tvorevine nastale od tkiva gljive, a

sklerocije gljiva iz roda Clavicepsvei su 1 do 4 puta od sjemena domaina-- kod biljnih vrsta s manjim sjemenom formirat e se i manje sklerocije

- sklerocije kod gljiva iz ovoga roda mogu biti bijele, crne ili tamno ljubiaste- na temelju morfologije stroma, askusa, askospora i domaina opisano je vie od30 vrsta iz roda Claviceps

- velik broj vrsta zaraava samo jednu ili samo nekoliko biljnih vrsta

eol.orgwords.usask.ca


16/287

Claviceps purpurea

- napada ra, penicu, jeam, rjee zob i trave (posebice iz rodova Bromus, Lolium,Hordeum, Poa i Dactylis), do danas je poznat velik broj domaina (preko 200)

- ne napada kukuruz i vrste iz roda Sorghum

- rairen u cijelom svijetu u podrujima s umjerenom klimom

- rijetko izaziva ekonomske tete- gljiva napada iskljuivo klas tuak- umjesto normalnih zrna razvijaju se sklerocije, a pojedini klasii ostaju sterilni

iako u njima nema sklerocija

-sklerocije sadre alkaloid (stona hrana u kojoj ima sklerocija nije pogodna zaishranubotulizam)

- alkloidi iz sklerocija ove gljive iznimno su vaniu proizvodnji lijekova

210.27.80.89neurosoup.com


17/287

izduene sklerocije (prezimljenje parazita)proljee (vlanije i hladnije vrijeme) klijanje sklerocijastrome (duga drka, na vrhu glavica) s peritecijimaaskusi s askosporama dozrijevanje askospora u cvatnji rai vjetar

zaraza tuka (primarna zaraza) klijanje u micelijprorastanje i atrofija plodnice sklerocije

-da bi sklerocije klijale potrebno je nekoliko tjedana temperature od 0 do 10

C (zima)

-vee sklerocije imaju vei potencijal za klijanje od malih

mycotopia.net

ascomycete.org


18/287

apsnet.org


19/287

botany.hawaii.edu

dipbot.unict.it dipbot.unict.it

agriculture.gov.sk.ca


20/287

na miceliju nastaju jednostavni konidiofori konidije (jednostanine)medna rosa kukci ili voda sekundarne zaraze

Medna rosa je gusta, slatkasta, mirisna tekuina boje meda u kojoj se nalazi velikbroj konidija.

Claviceps afr icana Claviceps purpurea

apsnet.orgecoport.org

forestryimages.org


21/287

Kod strnih ita otpornost na Claviceps se

razvija nakon oplodnje. Rezistentost se

razvija od nekoliko sati nakon oplodnje do

nekoliko dana (7-10).

Jeam je na zarazu najosjetljiviji tijekom

etiri dana od klasanja.

naturefg.com


22/287

hgca.com


23/287

Til letia caries(sin. Til letia tri tici)

- tvrda, pokrivena ili smrdljiva snijet penice

- prisutna svugdje u svijetu gdje se penica uzgaja

u etvi kontaminacija zrna hlamidosporama klijanje spore istovremeno s klijanjemzrna jednostanian bazid s 8-12 bazidiospora kopulacija fizioloki razliitih

bazidiospora prvi dikarion sekundarna diploidna micelija prorastanjemeristema nema simptoma do klasanja u klasanju fragmentacija micelija

unutranjost zrna ispunjena hlamidosporama

- u jednom zrnu 6-9 milijuna hlamidospora

- najvei broj zaraza na temp. 6-10C


24/287

Simptomi

-zaraeni klasovi ne cvatu i due zadravaju zelenu boju

-klasovi imaju nakostrijeen izgled (zrna su vie okruglog oblika)

-tamna boja zrna

-neugodan miris po pokvarenoj ribi (hlamidospore sadre trimetilamin)

Mjere suzbijanja

-sjetva deklariranog, zdravog i tretiranog sjemena

-plodored (3 godine)

-suzbijanje korovnih vrsta domaina ovoj gljivi (Poa, Dactylis, Hordeum,

Agropyron, Bromus)

-sjetva otpornih sorata (relativna vrijednost)


25/287

original

original

original apsnet.org

visualphotos.com

wsu.edu

fao.org
http://www.scisoc.org/offline/LessonImageReview/wheasmut/images/fig7b.htmhttp://www.scisoc.org/offline/LessonImageReview/wheasmut/images/fig8.htmhttp://www.scisoc.org/offline/LessonImageReview/wheasmut/images/fig6.htmhttp://www.scisoc.org/offline/LessonImageReview/wheasmut/images/fig7b.htmhttp://www.scisoc.org/offline/LessonImageReview/wheasmut/images/fig8.htmhttp://www.scisoc.org/offline/LessonImageReview/wheasmut/images/fig6.htm


26/287

original

original


27/287

apsnet.org


28/287

Til letia controversa(sin. T. nani fi ca)

patuljasta snijet penice

- ui areal rasprostranjenosti od T. tritici- glavni domain penica (nije poznato da napada jaru penicu)- napada i jeam, ra te korovne vrste iz rodova Aegilops, Agropyron, Alopecurus,Bromus, Dactylis, Poa, Festuca, Lolium

- unutranjost zrna pretvorena je u crnu zbijenu masu koja se lomi u komadiebolesne biljke su patuljastedostiu 50% normalne visine, jae busaju, klas je krai i sitnaokrugla zrna; klasovi su iri od normalnih i onih zaraenih s T. tritici; miris po pokvarenoj ribi- hlamidospore kliju samo na svjetlu - ako se nalaze na povrini tla- penica je zaraena od nicanja (kada su dobro razvijeni klijanci) do busanja,- optimalne temperature za infekciju su 0 do 8C (maksimum 10-12 C) kao i snjeni pokriva;ee se javlja na nadmorskim visinama 300-1000 m- micelij prorasta meristem i miruje sve do formiranja klasova

- hlamidospore mogu odrati vitalnost 3 - 10 godina, za klijanje im nije potrebna veavlanost tla, ove spore su glavni izvor zaraze- ne prenosi se sjemenom

- suzbijanje: plodored najmanje 3 godine, sjeva tolerantnih kultivara, tretiranje

sjemena


29/287

apsnet.org

agf.gov.bc.ca

fao.org

saeedshah99.blogspot.com


30/287

Juna Amerika

Azija

Sjeverna Amerika

Afrika

Australijaold.padil.gov.au


31/287

Ustialgo nuda(prana snijet jema)Usti lago nuda f. sp. tr itici(prana snijet penice)

-do zaraze dolazi od poetka cvatnje do mlijene zriobe- hlamidospore vjetar njuka tuka klijanje direktno u micelij plodnicagema (u klici ili neposredno uz nju) zaraeno zrno se izgledom ne razlikuje odzdravog sjetva aktivacija geme i formiranje micelija meristem nema

simptoma pred klasanje fragmentacija micelija hlamidospore vjetar zaraza

zdravih biljaka

- razoreni svi dijelovi klasa osim klasnog vretena

- zaraene biljke klasaju desetak dana ranije od zdravih


32/287

original


33/287

original


34/287

original

www1.agric.gov.ab.ca

lzuu.lt

agdev.anr.udel.edu


35/287

hgca.com


36/287

Puccin ia graminis

- uzronik crne itne hre

- uzronik crne itne hre- na svim strnim itima i velikom broju trava -razvija se preteito na vlati i rukavcu lista, ali moe doi i na pljevicama i klasu -nekada je bila vrlo znaajna u naim krajevima (urod je bio manji do 80%), danas jegotovo niti nema

original


37/287

tijekom vegetacije na parazitiranim organima uoavaju se izdueni (nekoliko

mm do 1cm) hrasti uredosorusipokriveni epidermom pucanje epiderme

oslobaanje jednostaninih uredospora irenje bolesti u vegetaciji

krajem vegetacije transformacija uredosorusa u teleutosoruse teleutospore

prezimljavanje na zaraenim biljnim ostacima u proljee teleutospore

kliju 4-stanian bazid s 2 bazidiospore + i 2 bazidiospore- zaraza

Berberisa na licu lista Berberisa klijanje spore + u micelij +, a sporeu

micelij - prodor u tkivo i stvaranje spermagonijana licu lista

spermacijske spore spolovi su razdvojeni (jedni spermagoniji +, a drugi -)

iz spermagonija izlaze ogranci micelija = receptivne hife spajanje dviju

fizioloki razliitih spermacijskih spora ili micelija nastalih klijanjem

spermacijskih spora diploidni dikarionski micelij prodire na nalije lista

ecidije s ecidiosporama zaraza penice klijanje i prodor u tkivo

stvaranje uredosorusa s uredosporama


38/287

Sekundarni dikarionski micelij u pravilu nastaje spajanje dviju fizioloki razliitihspermacijskih spora ili micelija nastalih klijanjem spermacijskih spora.

Rijetko u prirodi moe nastati i spajanjem spermacijske spore i fizioloki

razliite receptivne hife

Bullerov fenomen


39/287

- minimalna temperatura za klijanje i razvoj spora je 2C, optimalna 22 do 24

C,

a maksimalna 30

C

-za razvoj je potrebna i vlaga - rosa, kia, magla

Mjere suzbijanja: unitavanje grmova Berberisa, tolerantne sorte penice

b4tea.blogspot.com


40/287
http://www.scisoc.org/offline/LessonImageReview/StemRust/Images/fig14.htm


41/287

Uredosorusi i uredospore Teleutosorusi i teleutospore

Spermagoniji sa spermacijskim

sporama na Berberisu

Klijanje teleutospore u

bazid s bazidiosporama

Ecidije s

ecidiosporama

Berberis

vulgaris

Penica
http://rds.yahoo.com/S=96062857/K=Puccinia+graminis+images/v=2/SID=e/l=II/R=17/*-http://images.search.yahoo.com/search/images/view?back=http%3a//images.search.yahoo.com/search/images%3fp=Puccinia%2bgraminis%2bimages%26ei=UTF-8%26n=20%26fl=0&h=537&w=358&imgcurl=linnaeus.nrm.se/flora/di/berberida/berbe/berbvul11.jpg&imgurl=linnaeus.nrm.se/flora/di/berberida/berbe/berbvul11.jpg&name=berbvul11.jpg&p=Puccinia+graminis+images&rurl=http%3a//linnaeus.nrm.se/flora/di/berberida/berbe/berbvul2.html&rcurl=http%3a//linnaeus.nrm.se/flora/di/berberida/berbe/berbvul2.html&type=&no=17&tt=106http://www.scisoc.org/offline/LessonImageReview/StemRust/Images/fig14.htm


42/287

Spermagonije i ecidije na listu Berberi s vulgaris

eplantscience.com


43/287

ecidija s ecidiosporama - presjek

searchdictionaries.com


44/287

Ecidiospore

bioimages.org.uk


45/287

Uredosorus u uredosporama

stresstolerant.blogspot.com


46/287

Teleutosorus s teleutosporama

flickr.com

dipbot.unict.it

original

( i )


47/287

Puccinia recondita(sin. P. tri ticina)

uzronik smee ili lisne hre penice

- gotovo iskljuivo na liu (lice lista), rjee rukavac lista, rijetko vlat, pljeve i osje- glavni domain je penica, zaraava i jeam, ra, zob, korove iz porodice Poaceae- smanjenje prinosa 5 do 10% (iznimno i do 70%)

- uredosorusi (1 do 2 mm) imaju oblik lee, hraste su boje, bez reda su rasuti s lica - teleutosorusi su sjajno crne boje trajno prekriveni epidermom, teleutospore

zaraavaju prijelaznog domaina

- heterokseni parazit, spermagonije (lice lista) i ecidije (nalije lista) stvara na vrstama roda Thalictrum

- uredospore su vrlo vitalne, klijavost ouvaju do 220 dana, a mogu i prezimiti- parazit stvara uredospore ak i zimi ako temperatura nije nia od +2 do +3C- unutar usjeva uredospore se ire vjetrom- temperaturni raspon unutar kojega moe doi do infekcije je 2 do 32C, a kada se- infekcija ostvari duina inkubacije ovisi o temperaturama- smea hra openito podnosi nie temperature od crne hre, a znatno vie

temperature od ute hre- zbog toga je to najea hra penice u podruju umjereno kontinentalne klimeSuzbijanje: otpornost sorata nije jednaka, agrotehnike mjere imaju relativnoogranienu vrijednost


48/287

original

original


49/287

uredosporeoriginal

original

apsnet.org

Puccinia stri if ormis uzronik ute hre


50/287

Puccinia stri if ormisuzronik ute hre

original

ars.usda.gov

plant-disease.ippc.orst.edu

flickr.com


51/287

-napada penicu, jeam i ra, nikada ne dolazi na kukuruzu, rii i zobi-takoer parazitira i neke divlje vrste iz rodova Agropyron, Aegilops, Dactylis, Bromus,Hordeum; ne napada vrste izvan porodice Poaceae

-razvija se uglavnom na liu, ali se javlja i na pljevama klasova (glumae)

-prvi je puta opisana 1777. godine

-vrsta se dijeli u dva varijeteta: P. str ii formisvar. striformisi P. stri if ormisvar.

glomerata (ovaj varijetet parazitira samo na Dactyli s glomerata)

Uredosorusisitni, limun ute boje, poredani u paralelne nizove izmeu lisne nervature

Teleutosorusi

tamne, ak crne boje i trajno su pokriveni epidermom

-ecidijski stadij nije poznat, uloga teleutospora nije poznata

-glavni stadij u razvoju ute hre je uredostadij- hladnije i vlano vrijeme povoljno utjee na pojavu hre - optimum za klijanje

uredospora je 10 - 15C i vlaga 100%; pri tim temperaturama ivotni ciklus je vrlokratak (7 dana) i moe se ponoviti nekoliko puta u vegetaciji

- uredospore izdravaju mraz do -15C i mogu ouvati; vitalnost do 3 mjeseca- u ozimim itima moe prezmiti micelij- uta hra moe stvarati uredosoruse i na zrnu

Suzbijanje: otporne sorte i agrotehnike mjere kao kod P. gramin is.


52/287

original

original

rothamsted.ac.uk


53/287

njl.hebei.com.cn

SEPTORIA TRITICI pjegavost lia penice


54/287

SEPTORIA TRITICIpjegavost lia peniceSEPTORIA NODORUMsmea pjegavost pljeva penice

- obje vrste izazivaju pjegavost lia, a S. nodorumuzrokuje i pjege na klasu - pljevamas kojih prelazi na zrno

- pjege su izduene, svjetlo smee boje s tamnijim rubom- simptomi se prvo javljaju pri vrhu lista i na najstarijem liu- broj pjega moe biti tako velik da se lie u potpunosti osui - intercelularni micelij za vlanog vremena u sredinjem dijelu pjega stvara piknide s

piknosporama (kod S. tritici one su vrlo tanke i duge, a kod S. nodorum krae i deblje)- one omoguuju irenje bolesti u vegetaciji i prezimljavanje parazita.- piknospore kliju na niskim temperaturama (+2 do +3C) uz visoku vlanost zraka

Suzbijanje: agrotehnike mjere borbe (plodored, zaoravanje zaraenihostataka, pravilan odnos NPK gnojiva), dezinfekcija sjemena (za S. nodorum);

fungicidi kojima se suzbija pepelnica djeluju i na uzronika pjegavosti lia

)


55/287

Septor ia tr i tici (teleomorfni stadij M ycosphaerella graminicola)- uglavnom napada plojku i rukavac lista penice iako se ponekada moe javiti i nastabljici, klasu i perikarpu zrna

-moe se uoiti ve u jesen (ozima penica) ili proljee (jara penica) kod biljaka

u stadiju 2 do 3 lista - male ovalne ili okrugle pjege razbacane po plojci listalistovimogu djelomino ili potpuno odumrijeti, ako bolest zahvati vrat korijena ugiba cijelabiljka; biljke koje "preive" imaju slabiju energiju rasta, slabije nabusavaju, akorjenov sistem je slabije razvijen

-jae se razvija u proljee za hladna i kina vremena ili nakon blage zime ili zime sdugotrajnim snjenim pokrivaem pod kojim je gljiva prezimila kao micelij na mladim

biljicama ili u obliku piknida na ostacima biljaka-za razvoj bolesti potrebna je visoka vlanost zraka i kia kroz due vrijeme-piknospore kliju na temperaturama od 2 do 37C (optimum 20-25C); niske

temperature pri kojima kliju objanjavaju irenje zaraze tijekom kasnih jesenskih iranih proljetnih dana

-tijekom ljeta gljiva se odrava na ostacima biljaka kao saprofit ili na samoniklim

biljkama penice i korovima


56/287

original

original

omafra.gov.on.ca

fao.org

original

Septoria nodorumsin. Stagonospora nodorum


57/287

(teleomorfni stadij Phaeosphaeria nodorum, Leptosphaeria nodorum)

-prvi puta opisana 1845. godine u Engleskoj-naini njezina irenja: putem zaraenog zrna, zaraenih biljnih ostataka i velikogbroja korova (Avena, Agropyron, Agrostis, Bromus, Dactylis, Festuca, Lolium,

Phleum, Poa)

- Zarazu mogu obaviti askospore (pseudoteciji), konidije ili micelij

-u jesen se simptomi vide na koleoptili: sitne ovalne smee pjege tamnijeg ruba

-na vlati se bolest javlja rijetko; zaraza nodija utjee na vrstou i moe dovesti doloma vlati

-zaraza rukavaca i plojki listova - ukaste do smee nekrotine povrine nepravilnogruba, sredinji dio svjetlije boje; odumiranje lista poinje od vrha i iri se premarukavcu

-na klasovima bolest se javlja na pljevama, obuvencu, osju i klasnom vretenu

-iza cvatnje uoavaju se male smee pjege ljubiasto-plave boje uglavnom na gornjojpolovini vanjske pljeve, vremenom pljeve poprimaju okoladnu boju i pune su piknida

-razvoju bolesti pogoduju este izmjene kie i sunanog vremena-za zarazu je potrebna visoka relativna vlaga zraka (iznad 69%), rosa ili kia itemperatura od 5 do 37C (optimalno 20-25C)


58/287

ipm.ppws.vt.edu

visualphotos.com

uky.edu

wheat.pw.usda.gov

staff.ncl.ac.uk


59/287

Pyrenophora tr iti ci-repentisuzronik uto-smee pjegavosti lista penice

- parazitira na penici, jemu, rai i brojnim vrstama iz porodice Poaceae

- prvi simptomi: sitne ovalne ute pjegice s crnom tokicom u sredini; mogu narasti do 1cm,

spajati se posebice na vrhu lista te izazvati suenje

-u klasanju, cvjetanju i mlijenoj zriobi pjege dobivaju karakteristian izgled: smee

su boje uvijek okruene utim rubom (kloroza) i najee oblika lee

- bolest se moe proiriti na sve listove te izazvati potpuno suenje lia ve krajem mlijene zriobe- za vlanog vremena na pjegama se razvija tamna prevlaka (konidiofori i konidije)

- gljiva moe zaraziti i klasove: netipni simptomi u vidu crnih tokica

-s pljevica parazit prelazi na sjeme koje kod jaih zaraza moe poprimiti ruiastu boju

konidijegenome.jgi-psf.org


60/287

-glavni izvor zaraze su djelomino zaorani ili na povrini tla zaostali ostaci penice,prije svega zaraene vlati, na kojima gljiva ivi saprofitski - gljiva formira pseudotecijes askusima i askosporama koje se oslobaaju u proljee nakon kie te obavljajuprimarne infekcije

-izvor zaraze mogu biti i zaraeno sjeme, samonikla penica i razliite trave koje sudomaini ovoj gljivi

-irenje bolesti u usjevu posebice je brzo tijekom kinog razdoblja ili za vrijemedugotrajne magle ili rose

Suzbijanje: barem dvogodinji plodored koji iskljuuje domaine (penica, jeam, ra),suzbijanje travnih korova (Agropyron, Agrostis, Arrenatherum, Bromus, Elymus,Hordeum, Phalaris, Secale) koji su alternativni domaini, sjetva zdravog i tretiranogsjemena, tretiranje fungicidima tijekom klasanja ili cvjetanja penice ukoliko je zaraeno5% ili vie drugog i treeg gornjeg lista.Zatita penice od uzronika smee pjegavosti, pepelnice i hre daje zadovoljavajue

rezultate. Kod jako osjetljivih sorata preporuava se tretiranje obaviti fungicidima naosnovi strobilurina ili strobilurina u kombinaciji s triazolima.


61/287

Biljni ostatci na kojima su se razvili pseudoteciji

Simptom na listuapsnet.org

plantwise.org


62/287

agdev.anr.udel.edu

agric.gov.ab.ca

plantwise.org

original

hgca.com

Microdochium nivale


63/287

Microdochium nivale

- uzronik snjene plijesni i palei klasova penice

-javlja se krajem zime i vrlo rano u proljee u godinama s obiljem snijega-prvenstveno napada ra i penicu, ali moe izazvati i propadanje jema idrugih biljaka iz porodice Poaceae

-prvi simptomi se mogu uoiti ve u jesen kada se u usjevu vide prazna mjesta-penica nie slabije i neujednaeno-ukoliko na praznim mjestima plitko zakopamo uoavamo neiznikle klijance

uvijene poput vadiepa-iznikle biljice zaostaju u porastu, na njihovom donjem dijelu mogu se uoitibijelo ruiaste vataste prevlake micelija gljive

-pojava bolesti se najlake i najee uoava krajem zime ili u rano proljeenakon otapanja snijega - u oazama odumrle biljkepriljubljenje uz tlo ipokrivene bijelo ruiastom prevlakom koja nalikuje plijesni

-prevlaka brzo nestaje za sunanog i vjetrovitog vremena- biljke koje preive rani napad zaostaju u rastu, a ponekada im korijen trune-gljiva izaziva i pjege na listovima te pale klasova (zaraza askosporama kojenastaju u peritecijima na podnoju vlati ili zaraza konidijama: list klas)-prenosi se sjemenom i zaraenim biljnim ostatcima-sjetva tretiranog i doraenog sjemena, plodored

-rana prihrana u proljee pomae preivjelim biljkama da se oporave i nastave rast


64/287

agroatlas.ru

plante-doktor.dk

agroatlas.ru expono.com


65/287

extension.missouri.edu

originalhgca.com

original


66/287

hcphs.hr

Rhynchosporium secalis


67/287

Rhynchosporium secalis

pjegavost lia jema

- unutar roda Rhynchosporium postoje samo dvije priznate vrste

- R. secalis je prvi put opisan u Norvekoj 1880. godine- glavni domain je jeam, ali zaraava i zob, ra, penicu kao i neke korove iz porodice Poaceae

-gubitci prinosa zrna mogu biti i vei od 35%-teleomorfni stadij nije poznat

- na plojci, rukavcima lia, pljevama i osju 1-2 cm duge ovalne pjege- u poetku su vodenaste, zatim plavosive boje, kasnije postaju svjetlo smee

- rub pjega postaje nepravilan (nazubljen) tamno smee do ljubiaste boje- pjege se mogu spajati, pa se jako zaraeno lie sui- micelij se razvija subkutikularno, kasnije u mezofilu

konidije su dvostanine sa kukasto zakrivljenom gornjom stanicom- u starijem miceliju ponekada se formiraju netipine jednostanine konidije ija uloga nijepoznata

- optimalna temperatura za sporulaciju, klijanje konidija i infekciju je 15-20C;

potrebna je visoka RVZ (vie od 95%)- odrava se na zaraenom liu, ostatcima, alternativnim domainima, a moe se

prenositi i sjemenom (nema vei znaaj )- moe dobro sporulirati na ostatcima slame i 12 mjeseci

Suzbijanje: sijati tolerantnije sorte, duboko zaoravanje ostataka nakon etve,

plodored, dezinfekcija sjemena


68/287

original

foto Bogdan Kori

foto Bogdan Kori naro.affrc.go.jp


69/287

foto Bogdan Kori

Pyrenophora teres(anamorfni stadij Helminthospori um teres)


70/287

uzronik mreaste pjegavosti jema

- svuda u svijetu gdje se sije jeam (najvie u vlanom i prohladnom podruju Europe, Kanade, Azije, istone Afrike, ali i u suhoj Australiji; tete 9-37%, a u iznimnim sluajevima i

vie od 50% prinosa- simptomi se najintenzivnije se razvijaju u vrijeme cvjetanja i nalijevanja zrna:

pjege tamne boje okruene utom zonom u kojoj se vide tamne linije povezane u mreu tokasta pjegavost je manje karakteristian simptom

-jae zahvaeno lie se sui; zaraeni mogu biti lisni rukavci, pljevice i zrno- fakultativni parazit, intercelularni micelij stvara konidiofore s konidijama

- sporulacija je rijetka na zaraenim biljkama- na ostatcima biljaka nastaju pseudoteciji s askusima i askosporama

- gljiva se odrava kao micelij, pseudotecij (zaraeni ostaci) ili konidije na sjemenu(primarne infekcije)

- svaka pjega je jedna lokalna infekcija- optimalna temperatura za zaraze je 10-15C, za sporulaciju oko 20C i visoka RVZ

(10-30 sati)

- konidije se ire vjetrom i vre sekundarne infekcijeSuzbijanje: plodored, unitavanje zaraenih ostataka, otporne sorte, dezinfekcijasjemena, tretiranje u vegetaciji fungicidima


71/287

original

foto Bogdan Kori

foto Bogdan Kori

Pyrenophora graminea (anamorfni stadijHelminthospor ium gramineum)


72/287

- uzronik prugavosti jema

- poetkom 20. stoljea najrairenija i najtetnija bolest jema; pri jakim zarazamagubitci 60-80% (na malim posjedima gdje se sije vlastito sjeme i 100%)

-jae oboljeva ozimi od jarog jema; rijetko i na penici, zobi i rai- prenosi se iskljuivo sjemenom (zaraza samo iz sjemena)- prvi simptomi ve na mladim biljkama (2.-3. list); prvo klorotine pruge izmeu ila,kasnije tkivo nekrotizira, a list se iskida (raija, rasperja)

- za vlanog vremena pruge su prekrivene nakupinama konidija- bolesne biljke slabo klasaju, klasovi su esto uvueni u rukavac lista i sterilni - zrno je sitno i turo; zaraza zrna tijekom itavog razvoja do mlijene zriobe- stadij Pyrenophora (periteciji) je rijedak i nema vei znaaj u pojavi bolesti- konidije su tipine za rod Helminthosporium, kliju u micelij koji zaraava pljevice i- vanjski dio perikarpa, micelij ne utjee na razvoj zrna

- infekcija klasova dogaa se od klasanja, osobito u cvjetanju, pa do potpunog formiranjazrna

- spore se ire zranim strujanjima-konidije nastale na liu ne mogu ponovo zaraziti list nego samo klas, a to znai da nemasekundarnih infekcija u vegetaciji

Suzbijanje: dezinfekcija sjemena, otporne sorte imaju relativnu vrijednost (patotipovi)


73/287

foto Bogdan Kori

foto Bogdan Korioriginal

Ustilago maydis


74/287

uzronik mjehuraste snijeti kukuruza

- zaraza od klijanja do kraja vegetacije, a zaraeni mogu biti svi dijelovi biljke koji nisuzavrili svoj rast i razvoj meristem

- optimalna temp. za klijanje hlamidospora je 30C pa se najvei broj zaraza ostvaruje ljeti- najvea osjetljivost od metlianja do mlijene zriobe- kukuruz oteen od vjetra, kie, tue, tetnika, zakidanja metlica i dr. podloniji je zarazi- na zaraenim mjestima uslijed napada parazita dolazi do hipertrofije i hiperplazije

stanica i stvaranja tumora

- u tumorima dolazi do fragmentacije micelija i stvaranja hlamidospora

Klijanje hlamidospora:

k j i i biljk klij t ti di l id i i lij


75/287

-one koje su na povrini biljke kliju po treem tipu u diploidni micelij

-one koje su na povrini tla kliju po u etverostanian bazid s bazidiosporama koje

nakon spajanja daju sekundarni diploidni micelij

Prenoenje parazita u slijedeu vegetaciju omoguuju hlamidospore koje prezime u tlu.Hlamidospore se u tlu mogu odrati 2-3 godine.

original original


76/287

original

original

original

original original


77/287

original

original

original


78/287

menuism.com

thesneeze.com

famous1.all.co.uk

Sorospori um reil ianum


79/287

U Europu donesen iz Egipta; rairen u Australiji, N. Zelandu, SAD, Rusiji, Junoj Africi, junoji sjevernoj Europi.

Domaini: kukuruz i sirak (f. sp.), srodnici kukuruza (Euchleana mexicana).- na kukuruzu dolazi f.sp. zeae, a na sirku f.sp. reiliana

Gljiva zaraava klip (u cijelosti) i metlicu (djelomino); zaraze su sistemine.

Zaraeni organi pretvoreni su u hlamidospore; hrapava episporija, crvenkasto smee boje;sterilne stanice su bezbojne.

Hlamidospore kliju u etverostanian bazid, bazidiospore su + i spola.

Zaraza nastaje iz tla (prezimljavanje hlamidospora); nakon tvorbe diploidnog (dikarionskog)

micelija dolazi do infekcije klice kukuruza kada je ona dugaka 0,5-1 cm.

Optimalna temperatura za zarazu je 23-28C, minimalna 16C, a maksimalna 36C.Vlanost tla je bitna, previsoka vlanost negativno utjee na infekciju. Vitalnost hlamidospora > 5 godina; one prolaze neoteene kroz probavni sustav goveda i ovaca.Sjeme nije bitno kao izvor zaraze.

Suzbijanje : plodored najmanje 2-3 godine


80/287

pravilna gnojidba (manjak Njaezaraze)sjetva otpornih hibrida

tretiranje sjemena kao dopunska mjera

agro.se-ua.net

alfachem.com.ua

Rod FUSARIUM


81/287

- razred Hyphomycetes

- red Hyphales

- velik broj vrsta (saprofiti i fakultativni paraziti)

-jedan od ekonomski najznaajnijih rodova gljiva-izvor inokuluma: zaraeno tlo, zaraeno sjeme ili alternativni domaini- zaraza sjemena: povrinska i dubinska

- zaraavaju velik broj biljnih vrsta (kultiviranih i korovnih) iz razliitih porodica


82/287

-izazivaju razliite tipove bolesti:

pale klijanaca (penica, jeam, kukuruz)

trule korijena (penica, jeam, kukuruz)

trule lukovica (tulipani, narcisi, luk)

trulegomolja (krumpir)trule stabljike (kukuruz)

pale klasova (penica)

trule klipa (kukuruz)

uvelost biljaka (karanfili, rajica, krastavci)- traheofuzarioza

- konidijski stadij - na zaraenim biljnim organima stvara prevlake bijele ili ruiaste boje


83/287

- konidijski stadij - na zaraenim biljnim organima stvara prevlake bijele ili ruiaste bojekoju ine micelij i konidije

-spolni stadij - askusi s askosporama - Nectria, Calonectria i Gibberella

-viestanian micelij na kojem nastaju konidiofori s konidijama (mikro i

makrokonidije)

makrokonidije mikrokonidije

originaloriginal


84/287

-mikrokonidije - najee ovalnog oblika, ponekada krukolike,

jednostanine, ali mogu imati1, 2 ili rjee 3 septe, nastaju na jednostavnim,

nerazgranatim konidioforima, pojedinano, u nizovima ili u tzv. lanim

glavicama

nizovi, laniioriginal

original


85/287

lane glavice

original

bccm.belspo.be


86/287

-makrokonidije - srpasto povijene, s izduenom vrnom stanicom ibazalnom stanicom koja ima oblik stopice, uvijek viestanine i uglavnomimaju 3 do 7 septi, najee nastaju na razgranatim konidioforima usporodohijama.

originaloriginal

- neke vrste stvaraju hlamidospore kao organe za konzervaciju


87/287

neke vrste stvaraju hlamidospore kao organe za konzervaciju

-nastaju u miceliju ili u makrokonidijama

- nastaju pojedinano, u paru ili nizu

original

original


88/287

pale klijanaca kukuruza

original

original

original

pale klijanaca penice

original

original


89/287

trule korijena kukuruza

trule stabljike kukuruza

extension.iastate.edu

original


90/287

pale klasa trule klipa

originaloriginal

original

brojne vrste u zaraenim biljnim tkivima stvaraju mikotoksine


91/287

-brojne vrste u zaraenim biljnim tkivima stvaraju mikotoksine

-kada je mikotoksin jednom stvoren, gljiva producent moe uginuti,ali toksin ostaje usupstratu na kojem je gljiva rasla (odsutnost gljive materijalu ne znai i odsutnostmikotoksina)

Ishrana ljudi i ivotinja kontaminiranom hranom dovodi do bolesti pa mikotoksikoze

predstavljaju zdravstveni problem.


92/287

Fusarium graminearum (Gibberell a zeae)

Fusarium verti cill ioides (G. fu ji kuroi)

F. subgluti nans (G. subgluti nans)

Fusari um avenaceum (G. avenacea)

F. equi seti

F. poae

F. oxysporumF. solani (N. haematococca)

F. sporotr ichioides


93/287

Fuzarijske bolesti penice

1. Pale klijanaca - posljedica je sjetve zaraenog sjemena ili zdravog sjemena u zaraeno tlo

- propadanja klijanaca prije nicanja ili neposredno nakon nicanja

- klijanaca slabija, biljice otpornije, a klimatski uvjeti povoljni za razvoj

penice biljice nastavljaju rast i razvoj

original

original

2 Trule korijena i vlati


94/287

2. Trule korijena i vlati

-samostalan patoloki proces ili progresivna bolest nakon palei klijanaca

-ako do zaraze doedo busanja biljke mogu propasti, ako do zaraze doe kasnije uvegetaciji propadanje biljaka je rijetko

-ovisno o intenzitetu bolesti dolazi do formiranja klasova s manjim brojem slabije nalivenih

zrna

original

3. Pale klasova


95/287

-do zaraze zrna moe doi od cvjetanja do kraja vegetacije

-najvee tete- u cvatnji temperature iznad 25C uz RZV iznad 85%

originaloriginal


96/287

original

originaloriginal

Fuzarijske bolesti kukuruza

1. Pale klijanaca


97/287

2. Trule korijena

original

original

original

3. Trule stabljike


98/287

original

originaloriginal

4. Trule klipa


99/287

original

original

original

Exserohi lum turcicum (teleomorf Setosphaeria turcica)

Uzronik sive pjegavosti lista kukuruza


100/287

Uzronik sive pjegavosti lista kukuruza

-rairena je u Europi, Africi, Aziji i Sjevernoj Americi, osobito u podrujima s toplomi vlanom klimom-do uvoenja u iroku proizvodnju otpornih hibrida kukuruza (1970. godina) bolestse ee javljala kao epifitocija pa su i gubici uslijed smanjenog uinka fotosinteze biliznaajni-osim kukuruza gljiva moe zaraziti uzgajani i divlji sirak, sudansku travu i teozintu Simptomi:

- prvo se vide malene klorotine pjege koje kod osjetljivih hibrida ubrzo dostiu i do15 cm u duinu te 1,5 do 4 cm u irinu; eliptine su, rjee nepravilnog oblika i imajuzailjene krajeve-sredinji dio je svjetle boje, a rubovi su tamni-uvijek se pruaju u pravcu lisnih ila-pri visokoj vlanosti zraka i povoljnoj temperaturi (optimalna oko 28C) pjege su

prekrivene obiljem konidija


101/287

gov.mb.ca

panorama.cnpms.embrapa.br

omafra.gov.on.ca

plantpath.cornell.edu

padil.gov.au

agdev.anr.udel.edu
http://www.plantpath.cornell.edu/Labs/Nelson_R/NLB_Conidia_Close.htmlhttp://www.plantpath.cornell.edu/Labs/Nelson_R/NLB_Conidia_Close.html


102/287

-zaraze poinju na doljnjem liu, na rubovima i vrhovima plojke -bolest se postupno iri, pjege se spajaju u vee nekrotizirane povrine, a lie se sui -u pojavi i razvoju bolesti glavnu ulogu ima konidijski stadij gljive

-pseudoteciji u prirodi nastaju vrlo rijetko

-odrava se na zaraenim ostacima lia i komuine -sjemenom se ne prenosi

-da bi spore proklijale lie treba biti vlano tijekom 6 do 18 sati, a temperatura izmeu

18 i 28C-jedina mjera borbe protiv sive pjegavosti je sjetva otpornih hibrida te dodatno plodored i

duboko zaoravanje biljnih ostataka

plantpathology.uark.edu

Helminthospor ium carbonum (teleomorfCochl iobolus carbonum)

u Hrvatskoj se javlja sporadino a i tada ne nanosi nikakve tete


103/287

-u Hrvatskoj se javlja sporadino, a i tada ne nanosi nikakve tete -napada lie, stabljiku i klip (zrno)-na liu kukuruza C. carbonumizaziva pjegavost, a simptomi ovise o rasi patogena

Rasa O je gotovo nevirulentna za kukuruz.

Rasa 1 (usko je specijalizirana na nekoliko samooplodnih linija kukuruza) - pjege su

malene, ovalne, tamne boje s nekoliko prstenova.

Rasa 2 - pjege su krupnije (do 2 cm), sredinji dio je sivkaste boje, rub je taman dozagasito ljubiast.

Osim lia rase 1 i 2 napadaju klipove te se obino u gornjoj treini razvija crna plijesanzrna. Za vlanog i toplog vremena pjege su pokrivene crnom prevlakom konidiofora ikonidija. Konidiofori se pojavljuju na povrini lia kroz pui.


104/287

Rasa 3 (utvrena na sjeveru SAD-a) uzrokuje linearne pjege na plojci, lisnim rukavcima ikomuini.

waltonlab.prl.msu.edu


105/287

-gljiva se u prirodi odrava kao micelij na ostacima kukuruza i kao konidije na sjemenu

-toplo i vlano vrijeme pogoduje obilnoj sporulaciji, a vjetar raznosi spore na relativnovelike udaljenosti

-irenje kinim kapima ima lokalno znaenje, unutar nekoliko susjednih listova ili biljaka-optimalna temperatura za klijanje konidija i infekciju kukuruza je ista i iznosi 25 do

28C

-spore kliju privisokoj vlanosti zraka.

Suzbijanje:

uzgoj otpornih hibrida,

plodored,

zaoravanje kukuruzovine

dezinfekcija sjemena

naro.affrc.go.jp

Sclerotinia sclerotiorum

- uzronik bijele trulei


106/287

j

- parazitira na vie od 400 biljnih vrsta (kultivirane i korovne)

original

original

original

original

original

bolest hladnijih i vlanijih podneblja (najbolje se razvija pri temperaturi15-21C i visokoj RVZ)

glavni izvor zaraze su sklerocije (ostaju vitalne 4 do 6 godina)
http://rds.yahoo.com/S=96062883/K=White+mold+images/v=2/l=IVI/*-http://www.avrdc.org.tw/LC/cabbage/whtmold1b.jpg


107/287

Propadanje sjemena i pale klijanaca- u godinama kada poslije sjetve nastane due razdoblje prohladnog i vlanog vremena- posljedica sjetve inficiranog sjemena, a s druge strane, zbog napada gljive iz tla

- sjeme ili uope ne klije ili klica nekrotizira i istrune u tlu prije nicanja

- glavni izvor zaraze su sklerocije (ostaju vitalne 4 do 6 godina)

original

original

Korijenski tip bolesti- od poetka butonizacije do kraja vegetacije- venjenje lia, prijevremeno venjenje cijelih biljakana prizemnom dijelu biljaka dolazi do nekroze tkiva (tamna boja); (za visoke vlanosti formira se


108/287

-na prizemnom dijelu biljaka dolazi do nekroze tkiva (tamna boja); (za visoke vlanosti formira sebijeli, gusti micelij (za vrijeme sue brzo nestaje), zaraena tkiva trunu, na povrini i uunutranjosti tkiva formiraju se krupne sklerocije-odumiranje zahvaa i lateralno korijenje

originaloriginal


109/287

original

Truljenje srednjeg dijela stabljike

- javlja se od cvjetanja do zriobe, infekciji obino prethodi razvoj bolesti na listu i lisnoj peteljci


110/287

j j j j j p j j p j- najee na sredini stabljike tkivo postaje tamno, a za vlanog vremena nastaju bijeli micelij isklerocije

- zaraza se iri na stabljiku pojava nekrotinih pjega otro odijeljenih od zdravog dijela, pjege

rastu i prstenasto obuhvaaju stabljiku- stabljike se lagano lome

originaloriginal

original


111/287

original

Truljenje glave- javlja se krajem cvatnje i kasnije

- na donjoj strani glave - vlane sivo zelene, malo ulegnute pjege na dorzalnoj strani glaveijase veliina brzo poveava; tkivo u okviru pjega se razmeka i poinje trunuti


112/287

se veliina brzo poveava; tkivo u okviru pjega se razmeka i poinje trunuti- izmeu sjemenki gusti bijeli micelij sklerocije- sklerocije se rijetko formiraju u sjemenu

original

original

original

original

original

Sklerocije kliju u micelij koji u dodiru s korijenom suncokreta ostvaruje infekciju mehanikim prodorom urizoderm.

Neke sklerocije smjetene 2 3 cm ispod povrine tla kliju karpogeno dajui jedan ili vie


113/287

Neke sklerocije, smjetene 2-3 cm ispod povrine tla, kliju karpogeno dajui jedan ili vieapotecija smjetenih na vrhu stipa.

-temperatura najee nije ograniavajui imbenik za stavranje apotecija (optimalna 11-15C)-vlanost tla ima vei utjecaj - da bi dolo do formiranja apotecija tijekom 7-14 dana vlanosttreba biti blizu saturacije

-na apotecijima se razvijaju askusi s askosporama i parafizama pod uvjetom da vlanost tlaostane visoka

-askospore izbaene iz askusa ire se zranim strujanjima i dospjevaju na povrinu domaina

-za njihovo klijanje i izazivanje zaraze potrebna je slobodna voda koja se na povrini biljnog tkiva mora zadrati 48-72 sata i dodatni izvor energije kao to su mrtva tkiva u ranama,odumrli dijelovi cvijeta, polen i sl.

-oslobaanje askospora iz askusa odvija se tijekom 20-40 dana od vremena formiranja-askospore kliju u kapima vode ili pri visokoj relativnoj vlazi zraka i temperaturi 18-26C

-vitalnost askospora je velika: na temperaturama izmeu 19 i 24C i pri niskoj vlazi ostajuklijave barem 45 dana, a na 5-7C vie mjeseci.


114/287

original

original

original

original

original


115/287

Mjere zatite- sjetva zdravog i dezinficiranog sjemena

- plodored (slabe zaraze - do 10% zaraenih biljaka 3 do 5 godina

jake zaraze6 do 8 godina)

- unitavanje samoniklog suncokreta i korova domaina

- sjetva tolerantnih hibrida (nema otpornih)- prostorna udaljenost od tabli na kojima je bila osjetljiva kultura

-fungiciditrule stabljike i glave

- vinklozolin (Ronilan, Konker)

- iprodion (Kidan, Lupo, Rektor)

- procimidon (Sumilex)- karbendazim (Bavistn, Impact C)

- tebukonazol (Porto)

- prokloraz (Sportak, Mirage)

- bioloke mjere suzbijanja (budunost)

Phoma macdonaldi

- uzronik crne pjegavosti


116/287

-utvrena u Europi, Sjevernoj i Junoj Americi- u Hrvatskoj nema tonih podataka o rasprostranjenosti parazita- razvoj crne i sive pjegavosti u istom usjevu uobiajena je pojava u nas -bolesne biljke su slabije kondicije, pri ranim i jakim zarazama stabljike su polomljene,

glave su manje, a prinos zrna i ulja nii-moe zaraziti lie, lisne peteljke, stabljike i glave suncokreta

-prvo bivaju zaraeni najdonji listovi i stabljika iznad razine tla -na liu se razvijaju pjege razliite veliine i ono se brzo osui, visi niz stabljiku -na starijem liu i kasnije tijekom vegetacije uz krupnije ile na plojci uoavaju se crne

nekrotine povrine (moe se zamijeniti s napadom Alternaria spp. osobito Alternaria helianthi)-pjege na peteljkama su ovalnemogu se spajati i opkoliti peteljku to ima za posljedicu venjenje

i otpadanje lia


117/287

original

original

Najuoljiviji simptomi bolesti su na stabljici crne, ovalne ili ponekada nepravilne krupne


118/287

pjege (6-8 cm i vie) razvijaju se prvo pri osnovi, a kasnije po cijeloj stabljici. Njihov razvoj zapoinje u vrijeme cvjetanja suncokreta.Na najniem dijelu biljke pjege se spajaju u crne lagano uoljive povrine koje prstenasto

obuhvaaju stabljiku.Na mjestu spoja peteljke i stabljike dugo se zadravaju kapi vode (kia, rosa) i na tim mjestima najlake dolazido infekcije.

-rijetko ulazi u parenhim sriNa bolesnim tkivima, osobito peteljkama i stabljikama, gljiva stvara sitne crne piknide

(tijekom vegetacije i na ostacima). Piknidi su okruglasti i gotovo potpuno uloeni u biljno tkivo.Gljiva se razvija u irokom rasponu temperatura od 3-35C (optimum je 25C).Inkubacija traje izmeu 4 i 8 dana zavisno o okolinim imbenicima.

Savreni (teleomorfni) stadij parazitne gljive opisan je kao Leptosphaeria lindquisti.Periteciji nastaju gotovo na povrini biljnih ostataka, tamne su boje i imaju kratki vrat.Askospore su preteito etverostanine, rijetko dvostanine s vie uljanih pjega u stanicama.

Ostaci suncokreta u tlu primarni su izvor zaraze. Utvreno je da na njima prve dvije godine prevladavaju piknidi, a u treoj nastaju periteciji.Vitalnost piknida s piknosporama je barem tri godine.

Iako sjeme moe biti inficirano, ono nema znaajnijeg udjela u prenoenju bolesti.


119/287

Mjere suzbijanja:

uzgoj tolerantnih hibrida

viegodinji plodored (6 godina)

uporaba zdravog i dezinficiranog sjemena

provoenje svih agrotehnikih mjera koje doprinose ouvanju vitalnosti usjeva

Plasmopara halstedii

- uzronik plamenjae suncokreta


120/287

-opisana 1883. godine - Farlow-utvrena je u mnogim europskim zemljama, SAD-u, Kanadi, Australiji, JunojAmerici,Aziji i Africi

-od poetka 50-ih godina do uvoenja u proizvodnju hibrida suncokreta 1977. godineplamenjaa je bila najtetnija bolest suncokreta- prosjeno 5-10% bolesnih biljaka

-gljiva je sposobna stvarati nove, agresivnije i virulentnije patotipove, a mogue je unoenjeamerikih patotipova na koje su nai hibridi neotporni, potrebno je pratiti pojavu ove bolesti

-razlikuje se est tipova simptoma-najtetnija je sistemina zarazabiljke su zakrljale, visine 40-60 cm, internodiji su skraeni,a stabljika zadebljana, lie je sitno, naborano i klorotino, na naliju osobito uz krupnije ilepokriveno gustom bijelom prevlakom koju tvore konidiofori i konidije (zoosporangiji).

Tkiva zaraenih biljaka su tvrda i deformirana, to je posljedica nejednakog rasta zdravog i

bolesnog dijela. Zaraene biljke ne daju sjeme, a ako se ono i razvije, turo je.

Plamenjaa moe izazvati jo jau zakrljalost, kada su stabljike vrlo tanke, a njihova visinane prelazi 10-15 cm.

Sistemina zaraza


121/287

Sistemina zaraza

original

original


122/287

original


123/287

original

original


124/287

original

original


125/287

Lokalna zaraza

- bez veeg utjecaja na prinos

-ograniene samo na lie - s gornjestrane prekriveno klorotinimpjegama, a s nalija bijelomprevlakom konidiofora i konidija

original

original

Sjeme koje se razvija na bolesnim biljkama moebiti zaraenoi sluitiza prenoenjebolesti unarednu vegetaciju. Iz zaraenogsjemena vrlo rijetko se razvijaju sisteminozaraenebiljeke,simptoma uglavnom nema, oni su skriveni.

Znaajzaraenogsjemena - gljiva se prenosi u druge zemlje ili na druge kontinente.


126/287

Poveanjuinokuluma u tlu doprinose bolesne samonikle biljke suncokreta ili korovne vrste kaotoje u nas Xanthium strumarium.

Glavni izvor zaraze - zaraenibiljni ostaci u kojima se nalaze oospore mogu nastati u svimbolesnim organima biljke suncokreta i to tijekom cijele vegetacije, najveibroj stvara se usrikorijenova vrata.Oospore su okrugle, zadebljale, vieslojneopne, tamnije uteboje, u promjeru do 45m.Nastaju spolnim razmnoavanjemi u tlu ostaju vitalne i do deset godina.

U povoljnim uvjetima (vlanotlo i temperatura 12-14C) oospore kliju dajuizoosporangijesa zoosporama.Pri temperaturama od 10-20C i uz prisutnost vode oslobaajuse bubreastezoospore s podvije flagele. One se kreukroz vodu do biljke suncokreta, umire se, odbace flagele te kliju iinficiraju biljku. Do infekcije dolazi preko korijena, hipokotila, lista i kasnije glavice.

U napadnutoj biljci micelij se iriintercelularno i na zaraenimbiljnim organima gljiva

sporulira.Na liuna monopodijalno razgranatim konidioforima razvijaju se -zoosporangiji, a nakorijenu se formiraju -zoosporangiji dvostruko veiod onih na liu.Osloboenezoospore obavljaju sekundarne infekcije lokalne zaraze na liui glavicama.Njihovo irenjei na veeudaljenosti osigurava vjetar te se bolest moepojaviti i na njivamana kojima nije bilo suncokreta i desetak godina.


127/287

Mjere suzbijanja:

uzgoj otpornih hibrida

tretiranje sjemena fungicidima na osnovi metalaxyla (dobri rezultati protiv infekcije

korijena)

plodored

ukloniti sistemino zaraene biljke

unitavanje samoniklog suncokreta i korova

original

Macrophomina phaseolina

- uzronik suhe ili ugljenaste trulei


128/287

-uzronik prijevremenog suenja biljakau suhim i toplim podrujima uzgoja-bolest je vrlo destruktivna u Australiji, Junoj Americi (Argentina), Junoj Africi,SAD-u (Kansas, Teksas, Nebraska), Indiji, panjolskoj i Portugalu

-u Hrvatskoj se suha trule suncokreta u jaem intenzitetu javlja povremeno- zemljini fakultativni parazit utvren na vie od 500 kultiviranih i korovnih vrsta biljaka

ent.iastate.edu

agdev.anr.udel.edu

agroatlas.ru

Prvi simptom je venjenje biljaka iza cvjetanja (obino se ne povezuju s ovim parazitom ili ako


129/287

simptomi nisu jako izraeni ostaju neprimjeeni).

Tipini simptomi vide se na korijenu i u zriobi suncokreta na doljnjem dijelu stabljike.

Zaraeni korijen tamne je boje, manje ili vie razgraen, to je glavni razlog venjenja biljaka.Bolesne stabljike sive su boje, a kora se odvaja od sri koja ima spuvastu strukturu I takoer je siva od mnogobrojnih sitnih (0,5-1,5 mm) crnih mikrosklerocija.

originaloriginal


130/287

original

original

Ostatci suncokreta i drugih domaina (soja, kukuruz, lucerna, eerna repa) u tlu izvor su zaraze tijekom vie godina. U vlanim tlima mikrosklerocije ostaju vitalne 7-8 tjedana, amicelij propada za oko 7 dana.

Klijanje mikrosklerocija potaknuto je izluevinama korijena a za razvoj parazita i postanak


131/287

Klijanje mikrosklerocija potaknuto je izluevinama korijena, a za razvoj parazita i postanakbolesti potrebna je visoka temperatura tla.

Stadij piknida u prirodi je rijedak i dri se da je za njegovu tvorbu osim visoke temperature neophodna i visoka vlaga. Ukoliko se piknidi formiraju izvor zaraze su piknospore.

M. phaseolina je termofilna gljiva.

Optimalna temperatura za razvoj micelija i sklerocija je oko 30C, minimalna iznosi priblino10C, a maksimalna se kree od 35-40C.

Uloga sjemena u epidemiologiji suhe trulei u umjerenom klimatu nije od velike vanosti,iako je dokazano da gljivainficira sjeme.

Mjere suzbijanja:

sve mjere koje osiguravaju optimalan rast i razvoj biljaka kako bi se umanjo

negativan utjecaj ekolokih imbenika, odabir hibrida otpornih na suu,

tolerantnih na parazita, viegodinji plodored, sjetva zdravog i kvalitetnog sjemena

mikrosklerocije i piknidi na Pinus sp.

forestryimages.org

Botrytis cinerea

- uzronik sive plijesni
http://www.forestryimages.org/images/768x512/4824040.jpghttp://www.forestryimages.org/images/768x512/4824040.jpg


132/287

-zaraava suncokret u veini zemalja gdje se ova kultura sije - fakultativno je parazitna i polifagna vrsta-u jaem intenzitetu javlja se samo u godinama s veom koliinom kie i to uglavnom u

drugom dijelu vegetacije

-razvija se siva plijesan na glavama kao osobito tetan oblik bolesti-smanjenje prinosa i loija kakvou sjemena za proizvodnju ulja-

inra.fr


133/287

Suncokret moe biti inficiran tijekom cijelog razvoja- od sjemena do sjemena

Broj zaraenih biljaka i jaina bolesti ovisi o:tolerantnosti domainakoliini oborinarelativnoj vlanosti zrakatemperaturi

Truljenje sjemena, bolest tipa palei klijanaca i propadanje mladih biljakau nas je rijetko,

a ukoliko se u poljskim uvjetima javi ostaje nezapaeno.

Parazitna gljiva zaraava lie, peteljke, stabljiku i glavesuncokreta. Simptomi su tamne pjegekoje 5-6 dana iza pojave prekriva gusta siva prevlaka, to je siguran dijagnostiki znak za prepoznavanje uzronika bolesti i bez mikroskopa.Infekcija nastaje kroz oteena tkiva, ali i preko potpuno neoteene kore.Napadnuta tkiva su razmekana usljed ega lie i peteljke venu, a stabljike se mogu polomiti.

Glave suncokreta bivaju inficirane s doljnje strane (ventralno), obino na rubu. Pri ranimzarazama i vlanom i toplom vremenu glave se raspadaju, a veina sjemenaje inficirana.


134/287

originaloriginal

inra.fr en.goldenmap.com

Viestanini micelij je sive boje i na njemu, u tami uz visoku vlagu, nastaju dugi, u gornjojtreini razgranati, tamnije sivi konidiofori s obiljem ovalnih, hijalinih jednostaninih konidija. Konidije raznose zrane struje na relativno velike udaljenosti. Kliju u kapima vode ili privisokoj relativnoj vlanosti zraka (>90%) i u irokom rasponu temperatura.


135/287

Minimalna je 2-5C, optimalna 20-25C, a maksimalna 39-41C

original

original

Ponekada se u sivoj prevlaci stvaraju crni, nepravilni sklerociji veliine1-2 mm.Karpogeno klijanje sklerocija, uloga apotecija, askusa i askospora u razvoju B. cinerea malo

je poznata.


136/287

Mjere suzbijanja:sjetva otpornijih genotipova

sjetva zdravog i dezinficiranog sjemena

viegodinji plodored

duboko zaoravanje zaraenih biljnih ostataka

unitavanje korova u usjevu i uz povrine pod suncokretomdesikacija biljaka u vrijeme fizioloke zrelosti sjemena(sjemenski usjevi)

Al ternaria heli anthi

- uzronik smee-crne koncentrine pjegavosti suncokreta


137/287

-prvi opis Hansford (1943.) u Ugandi kao Helminthosporium helianthi (dominantna poprenaseptiranost konidija)

-Tubaki i Nishikara (1969.) su usporedili vlastite izolate gljive s Hansfordovima i utvrdili da se

radi o istoj vrsti. Obzirom da se u konidijama javljaju i uzdune septe iskljuili su pripadost gljive rodu Helminthosporium i ustanovili novi takson Alternaria helianthi

-prisutna je u svim podrujima uzgoja suncokreta-ne nanosi znaajnije tetete za mnoge zemlje nema tonih podataka o njenoj rairenosti- gubici mogu biti znaajni - 15-90% prinosa zrna, 20-30% sadraja ulja- ima relativno uzak krug domaina-glavni domaini su uzgajane i divlje vrste roda Helianthus, rjee Ricinus communis,Leuchantemum vulgare i Zinnia elegans

-napada sve nadzemne dijelove suncokreta izazivajui pojavu pjega razliite veliine i oblika,

to zavisi o zaraenom biljnom dijelu i reakciji pojedinih genotipova-pjege su na liu, kao i na drugim organima biljaka rasute bez reda, okrugle ili poligonalne,1-3 cm u promjeru, s nekoliko koncentrinih prstenova

- mlae pjege esto su okruene klorotinom zonom koja se postupno izgubi -pri jakim zarazama pjege se stapaju u vee nekrotizirane lezije prijevremeno suenje lia


138/287

inra.fr

original inra.fr

Na lisnim peteljkama pjege su ovalne, tamne, skoro crne boje, a usljed njihovog razvoja vene

i lie s malim brojem nekroza na plojci.


139/287

i lie s malim brojemnekroza na plojci.

Pjege na stabljikama su ovalne, tamno-smee ili crne boje, a na glavama suncokreta su i

udubljene.

Bolesne biljke slabo se razvijaju, stabljike se mogu polomiti, esto su deformirane kao i glavete itave biljke do kraja vegetacije pocrne.

forestryimages.org

-fakultativni je parazit


140/287

j p

- dobro razvijeni viestanini micelij u poetku svjetlo smee, a kasnije tamno smee boje

-infekciju biljaka obavljaju konidije veoma raziitog oblika i veliine -za razliku od drugih Alternaria vrsta one veoma rijetko nastaju u nizovima

original

original

-razvija se u irokom temperaturnom podruju: minimum je 1C, optimum 23-25C,maksimum oko 33C

Za infekciju je potrebna visoka relativna vlanost zraka i navlaenost biljnih dijelova vodom


141/287

Za infekciju je potrebna visoka relativna vlanost zrakai navlaenost biljnih dijelova vodom.

Konidije kliju u vie infekcionih hifa koje zarazu mogu ostvariti putem prirodnih otvora (pui),

preko ozljeda, ali i direktno probijajuu kutikulu i epidermu.

Na svim zaraenim dijelovima pri povoljnim uvjetima gljiva stvara obilje konidija koje seraznose zranim strujanjima i kiom.

Suncokret moe biti zaraen tijekom cijele vegetacije, ali njegova osjetljivost raste sa starou pa se bolest javlja uglavnom u drugom dijelu vegetacije.

Smatra se da se osjetljivost biljaka takoer poveava ako su izloene stresu (sua npr.).

Gljiva se odrava na ostacima suncokreta i na sjemenu.

Mjere suzbijanja:

- sjetva tolerantnih hibrida (do danas nisu stvoreni visoko otporni hibridi)

-za sjetvu koristiti zdravo i dezinficirano sjeme-plodored ima relativnu vrijednost (spore se ire vjetrom) suncokret ne treba sijati na istoj

povrini najmanje 4 godine-pravodobnom sjetvom, smanjivanjem vlanosti, meurednim razmakom i razmakom izmeu

biljaka u redu te suzbijanjem korova znaajno se moe utjecati na jainu bolesti

Bolesti eerne repe

CERCOSPORA BETICOLA


142/287

UZRONIK PJEGAVOSTI LIA EERNE REPE

original

Kod eerne repe najtetnija bolest. C. beticolanapada i stonu repu, sjemensku repu, blitvu, graak,


143/287

ciklu, pinat te jo biljke iz oko 20 rodova . Simptomi prvenstveno na liu, zatim peteljkama, kod sjemenske

repe na sjemenskim granama pa i samim cvatima. Pjege se razvijaju na liu, peteljkama, cvjetnom stablu, cvati. Na liu pjege su okrugle u promjeru 2-4 mm, svijetle sredine,

ljubiastog ruba. Na peteljkama pjege su puno krupnije, ovalne inikada se ne spajaju. Posljedica spajanja pjega na plojci je suenje

dijelova (cijelog) lia. Prvo je napadnuto srednje i starije lie,najmlae ostaje zdravo.

original


144/287

original

Korijen napadnutih biljaka se slabije razvija i sadri manje eera. Parazit prezimljuje u formi stroma u zaraenom liu, sjeme kao

izvor zaraze je danas bez praktine vanosti


145/287

izvor zaraze je danas bez praktine vanosti. U jesen (polovina rujna) biljka nastoji nadoknaditi izgubljeno lie pa

dolazi do retrovegetacije. Parazit formira intercelularni micelij, grupice konidiofora izbijaju kroz

pui. Konidije su sabljastog oblika, viestanine. One kliju u kapivode ili pri visokoj vlanosti zraka u micelij. Konidije se ire najviekinim kapima. Kliju na temperaturama izmeu 7 i 34C, optimalnatemperatura je 24-32C uz 100% RVZ. U poljskim uvjetima zaraze

rijetko nastaju ispod 16C, ali mogu nastati izmeu 12 i 37C. Prioptimalnim uvjetima zaraza je ostvarena za 2-3 sata, a inkubacijskiperiod iznosi 5 dana.

Konidije C beticola


146/287

Konidije C. beticola

original

original


147/287

original

SUZBIJANJE: agrotehnike mjere: sjetva otpornijih sorata,plodored duboko zaoravanje zaraenih ostataka povoljan


148/287

plodored, duboko zaoravanje zaraenih ostataka, povoljanodnos NPK; kalijeva gnojiva indirektno smanjuju zaraze,

dezinfekcija sjemena nema vei znaaj, ali se ona redovitoprovodi zbog drugih uzronika bolesti. Anticerkosporna sluba Fungicidi: sistemici: Baycor 2-3 kg/ha (2 l/ha), Trimidal 2 l/ha,

Punch 0,25 l/ha, Azoksistrobin, Sphere 267,5 EC 0,7 l/ha,

Artea EC 0,5 l/ha, Amistar XTRA 280 0,6-0,8 l/ha, Duett 0,75l/ha, Flamenco 0,8-1,2 l/ha, Impact 25 SC 0,25 l/ha, Eminent0,8 l/ha.

Pythiumsp.,Aphanomyces cochlioides, Phoma betaepale klijanaca eerne repe


149/287

Pale klijanaca eerne repe izaziva vei broj fakultativnoparzitnih i polifagnih pseudogljiva i gljiva.

Na repi se bolest javlja od kljijanja sjemena do formiranjaprvih listova (PythiumiAphanomyces), a od klijanja sjemena

do razvoja 2-3 prava lista Phoma.

Iz roda Pythiumu hladnijim podrujima (srednja i sjevernaEuropa) prevladava Pythium ultimum, a u podrujumediterana rairen je P. aphanidermatum.

A. cochlioides rairen je u mnogim zemljama gdje se uzgaja

eerna repa.

Phoma betaeosim palei klijanaca izaziva tzv. suhu trulekorijena . repe i pjegavost lia. Ove bolesti nisu od velikeekonomske vanosti


150/287

ekonomske vanosti.

originaloriginal

Simptomi bolesti u osnovi su slini za sve uzronike.Zaraeno sjeme ne klije i esto istrune. Ako isklije klica moepropasti u tlu prije nicanja Nakon nicanja biljke propadaju


151/287

propasti u tlu prije nicanja. Nakon nicanja biljke propadaju

zbog zaraze korijena, stabljike u tlu ili hipokotila. Bolest se iri

sve do kotiledona do pravih listova.

P. betaekws.hr

kasvinsuojeluseura.fi


152/287

Pythiumsp.

sbreb.org

sbreb.org


153/287

Aphanomycessp.

kws.hrkws.hr

ianrpubs.unl.edu

plantmanagementnetwork.org

Na korijenu se vide vodenaste, a zatim nekrotine pjege. Kadaprstenasto obuhvate korijen biljka se osui. Na kotiledonima javljase kloroza, nekroza i suenje.


154/287

Posljedica bolesti su prazna mjesta (pljeine) pa je potrebno repu

nadosijati ili presijati cijelu povrinu.

forestryimages.orgforestryimages.org

forestryimages.org

Pythium (Oomycota, Peronosporales, Pythaceae, Pythium) iAphanomyces(Oomycota, Saprolegniales,

Saprolegnaceae,Aphanomyces) su pseudogljive.


155/287

p g , p y ) p g j

Micelij je jednostanian nespolno se razmnoavaju

zoosporangijama sa zoosporama, spolno razmnoavanje oospore.

plantmanagementnetwork.org

micelij

anteridij

oogonij

apsnet.org

original


156/287

ivotni ciklus Pythiumsp.

prilagoeno po Agrios, 1997.

Phoma(Deuteromycota, Coelomycetes, Sphaeropsidales, Phoma)

Micelij je viestanian, bespolnim putem stvara piknide spiknosporama.


157/287

Splonim razmnoavanjem nastaju pseudotecije (Phoma bjerlingi)

vrlo rijetko i nemaju znaenje u epidemiologiji.

PythiumiAphanomycesse u tlu odravaj trajno kao saprofiti i kaooospore na biljnim ostatcima. irenje u vegetaciji omoguuju


158/287

zoospore.

Phomase odrava na biljnim ostatcima kao micelij ili piknidi spiknosporama. Oni se mogu nai i na sjemenu i smatra se da jesjeme vaan izvor zaraze.

Suzbijanje:

Zdravo sjeme, plodored, stvaranje povoljnih uvjeta za brzoklijanje i nicanje repe kako bi se izbjegle infekcije.

Erysiphe betaepepelnica eerne repe


159/287

Pepelnica je osobito rairena u toplijem klimatu gdje moeuzrokovati smanjenje uroda 20-30 %. Kod nas se javlja u slabomintenzitetu samo u godinama s toplim i suhim ljetima.

E. betaenapda samo vrste iz roda Beta, a netipini simptomiutvreni su na korovima Chenopodium capitatumi Rumex crispus.

Simptomi se vide na svim nadzemnim organima najee na liu.

Prvo se vide mjestimine bijele branjave nakupine. Kod jaih zaraza micelij potpuno prekriva lie. Ispod micelijske

prevlake u poetku se vide klorotine, a zatim nekrotine povrine,lie vene i sui se.


160/287

original

original

E. betae(Ascomycota, Erysiphales, Erysiphaceae, Erysiphe) jeobligatni parazit (biotrof).

Micelij je epifitan i viestanian. Na miceliju se razvija obilje konidija,a pri kraju vegetacije nastaju kleistoteciji s askusima i askosporama


161/287

a pri kraju vegetacije nastaju kleistoteciji s askusima i askosporama.

Konidije klijaju na temp. 5-35C (opt. 30C) i visokoj RVZ. 80-100%.

originaloriginal

Parazit se odrava u prezimjelim organima domaina, a u vegetacijikonidije se ire vjetrom.

Suzbijanje: unitavanje zaraenih biljnih ostataka pravilna gnojidba


162/287

Suzbijanje: unitavanje zaraenih biljnih ostataka, pravilna gnojidbai otporne sorte (tamo gdje je pepelnica esta bolest). Primjena

fungicida je mogua ali se kod nas pepelnica nikada ne suzbijaposebno ve u sklopu zatite od C. beticola.

original

Rhizoctonia solanirizoktonijska trule korijena


163/287

Jedna od estih bolesti i u nekim krajevima i godinama vrlo ozbiljna

bolest repe. Gubitci jako variraju i u prosjeku se procjenjuju na oko2%, ali su zabiljeeni i do 50%. U literaturi se opisuju: pale klijanaca,trule glave, trule bonih

dijelova i trule repa korijena.

seedexseed.com

sbreb.org

Prvi simptomi su brzo venue i kloroza lia i crne nekroze napeteljkama blizu rozete (krune). Osueno lie ini tzv. suhu crnurozetu.
http://www.seedexseed.com/wp-content/uploads/2011/07/Damping-off-Seedling-Rot.jpghttp://www.seedexseed.com/wp-content/uploads/2011/07/Damping-off-Seedling-Rot.jpg


164/287

Korijen moe biti zahvaen djelomino ili u cijelosti. Na povrini

korijena vide se gotovo crne zone tzv. suhe trulei (tkivo se nerazmekava).

insectimages.orgforestryimages.org


165/287

utahpests.usu.edu

original

R. solani(Deuteromycota, Agonomycetes, Rhizoctonia) jefakultativni parazit, polifag, stanovnik tla. Micelij je viestanian,smee boje i ne stvara spore.


166/287

j p

Savreni stadij (Tanatephorus cucumeris) nastaje u kaso ljeto na

peteljkama listova. Na miceliju nastaju bazidi s bazidioporama. Ovajstadij nema veliku ulogu u epidemiologiji.

original

original

Odrava se kao micelij u biljnim ostatcima ili kao splet hifa koje susline lukovici. Infekcija nastaje na korijenu, na bazi lisne rozete ilipeteljkama listova.

Optimalna temp za razvoj bolesti 25-33C


167/287

Optimalna temp. za razvoj bolesti 25-33 C. Bolest je esta na tekim, slabo dreniranim tlima ili tamo gdje na

njivi stagnira voda. Suzbijanje: nije poznata niti jedna praktino vrijedna mjera direktno

usmjerena protiv parazita. Preporuuje se suzbijatiAmaranthusretroflexusjer je alternativni domain ovom parazitu.

Bolesti duhanaPlamenjaa duhana (Peronospora hyoscyamif. sp.

tabacina, sin. Peronospora tabacina)


168/287

Bolest se u Europi pojavila 1958.-1960. i u kratko vrijeme poharalaje sva podruja uzgoja duhana. tete su bile vrlo velike npr. uFrancuskoj i Njemakoj 80-100%.

Epidemija u 1979. godini unitila je polja duhana u SAD i Kanadi, a1980-tih na Kubi uniteno je 90% proizvodnje duhana za cigare.

Parazit potjee iz Australije (Queensland) gdje je utvren 1891.

Napada samo biljke roda Nicotiana, uzgajani duhan je vrlo osjetljiv,a samo iznimno parazit je utvren na paprici, rajici, patlidanu i nanekoliko korova.

Duhan moe biti zaraen od nicanja do berbe, a obolijevaju svidijelovi biljke osim korijena.

Simptomi ovise o uzrastu duhana, sorti, okolinskim imbenicima, teda li je infekcija lokalna ili sistemina.

Biljke s liem manjim od 2 cm (klijanci) potpuno i brzo odumiru kao


169/287

Biljke s liem manjim od 2 cm (klijanci), potpuno i brzo odumiru kaokod bolesti pale klijanaca.

Kada lie ima 4 cm u promjeru vide se ute okrugle pjege, a nanaliju lista vide se plaviaste prevlake. Lie ima izmijenjen izgled(naborano).

Na razvijenom liu pjege su prvo okrugle, klorotine, a zatimdobivaju poligonalni oblik i nekrotine su. Na naliju su prisutnenakupine konidiofora i konidija (prevlake sive do plaviaste boje).


170/287

insectimages.org

cals.ncsu.edu

cals.ncsu.eduuky.edu


171/287

forestryimages.org

Kod sisteminih zaraza duhan je krljav, stabljika je zadebljala,internodiji skraeni, lie sitno, klorotino, naborano, a vrh biljkeesto je slian glavici salate.

P hyoscyami je obligatni parzit (biotrof)(Oomycota Peronsoprales


172/287

P. hyoscyamije obligatni parzit (biotrof)(Oomycota, Peronsoprales,Peronospraceae, Peronospora).

Micelij je jednostanian, sporangiofori (konidiofori) dihotomorazgranati, izlaze kroz pui na naliju lista, sporangiospore (konidije)su limunaste ili ovalne i kliju u micelij.

cals.ncsu.edu

original

Konidije su osjetljive na sunevo svijetlo i UV zraenje, odvajaju seod sporangiofora, lebde u zraku i ire se anemohorno.

Nastaju u ogromnim koliinama 1 mil./cm.

Oospore nastaju u mezofilu odumrlog tkiva


173/287

Oospore nastaju u mezofilu odumrlog tkiva.

Na pojavu bolesti veliki utjecaj imaju okolinski uvjeti. Pod optimalnimuvjetima inkubacija traje 3 dana. Sporulacija se odvija na temp.:min. 1-2C, opt. 15-23C, max. oko 30C.

kmle.co.kr

Bolest se najbolje razvija izmeu 18-22C.

Za sporulaciju je potrebna visoka RVZ 95% i vie u trajanju odnajmanje 3 sata. Da bi se formirale konidije, soprangiofori moraju


174/287

najmanje 3 sata. Da bi se formirale konidije, soprangiofori moraju

biti u tami najmanje 1,5 sat.

Odrava se na biljnim ostatcima, biljkama u staklenicima, a utoplijim krajevima prezimljuje na duhanu, a mogue je kao sisteminimicelij u korovima.

Suzbijanje: zdrav rasad, u proizvodnji rasada odravati uvjete kojine odgovaraju parazitu, otporne sorte, fungicidi.

Erysiphe cicho racearum- PEPELNICA DUHANA

Javlja se u mnogim podrujima uzgoja duhana. U bivoj Jugoslavijibilj i bit i d 30%


175/287

zabiljeeni su gubitci do 30%.

Simptomi se mogu vidjeti ve na rasadu, ali su posebno vidljivi nabiljkama u polju. Na liu se uoavaju sive prevlake. Kasnije se nalicu lista mogu vidjeti smee nekrotine pjege.

Epifitni micelij stvara konidije u nizovima, a pred kraj vegetacije uspletu micelija razvijaju se spolnim razmnoavanjem crni

kleistoteciji.

original

E. cichoracearum(Ascomycota, Erysiphales, Erysiphaceae,Erysiphe) je obligatni parazit (biotrof)

Micelij je viestanian, konidije su jednostanine, eliptine i prozirne,a vitalnost zadravaju samo nekoliko dana


176/287

a vitalnost zadravaju samo nekoliko dana.

Konidije kliju u irokom rasponu temperatura 1-30C, a optimum jeoko 20C. Za klijanje konidija potrebna je visoka RVZ 60-80%.Konidije nastaju i u tami i na svjetlu, ali dozrijevaju bolje na svjetlu.

originaloriginal

Kleistoteciji su crni, sferini s apendicesima koji su slini miceliju,askusi (vie njih se nalazi u kleistoteciju) sadre po dvije prozirneaskospore.

Kl i t t iji i i lj j k idij l i j


177/287

Kleistoteciji su organi za preivljavanje a konidije slue za irenje u

vegetaciji Suzbijanje: otporne sorte, sjetva u ire redove, fungicidi.

website.nbm-mnb.ca

Phytoph thora parasi t icavar. nicot ianae (sin. Phytophthora

nicot ianae) - TRULE STABLJIKE I KORIJENA


178/287

Trule stabljike i korijena

duhana je proirena bolest,osobito destruktivna u toplijemklimatu. Smatra se da je duhan

jedini prirodni domainparazitu.

Gljiva napada korijen i donji

dio stabljike, ali mogu bitizaraeni i drugi organi biljke. Simptomi ovise o starosti biljke

i vremenskim uvjetima.

Na mladim biljkama javlja sekao pale klijanaca.

Vincaspp.

U polju nakon presaivanja javlja se venue lia u podnevnimsatima da bi se u nonim satima biljke oporavile, a idui danvenue je jo izraenije.
http://www.forestryimages.org/images/768x512/1525663.jpg


179/287

Na lateralnom korijenju vidi se crna boja, a adventivno korijenjepropada. Infekcija se iz korijena iri u stabljiku i moe zahvatiti do 30cm iznad povrine tla. Zaraeno lie ponekada ima krupnetamnocrvene pjege.


180/287

tamnocrvene pjege.

P. parasiticavar. nicotianaeje obligatni parazit (biotrof) (Oomycota,Peronosporales, Pythiaceae, Phytophthora)

Micelij je jednostanian, a kasnije u njemu nastaju pseudosepte.Sporangiji su ovalni sferini ili krukoliki s papilom Oni u vlanom
http://www.cals.ncsu.edu/course/pp728/Phytophthora/blackstem.jpghttp://www.forestryimages.org/images/768x512/1497011.jpg


181/287

Sporangiji su ovalni, sferini ili krukoliki s papilom. Oni u vlanomtlu kliju u micelij, a u vodi oslobaaju zoospore. Hlamidospore serazvijaju u velikom broju kao i oospore. Zoospore imaju po dvije

flagele.

SPORANGIJ

HLAMIDOSPORA

OOSPORA

SPORANGIJ i ZOOSPORE

scielo.cl

scielo.br

scielo.br

apsnet.org

Temperature za razvoj parazita su min. 10-12C opt. 24-30C max.36C.

Za infekciju potrebna je temp. tla od 20C i visoka vlanost.


182/287

Suzbijanje: plodored, suzbijanje nematode (jaina bolesti se jako

poveava uz prisutnost korijenovih nematode), otporne sorte,fungicidi.

insectimages.org

Bolesti uljane repice

Alternaria b rassicae

crna pjegavost lia i komuki


183/287

Bolest se javlja svuda gdje se sije uljana repica.A. brassicaei njojsrodnaA. brassicolasu polifagne vrste koje uzrokuju znaajne tetena biljkama iz porodice Brassicaceae(kupus, cvjetaa, hren,rotkvica i dr.).

Simptomi se javljaju na svim nadzemnim dijelovima, a veliina pjega

ovisi o domainu iAlteranaria vrsti. Prve pjege su u poetku male i klorotine. Napredovanjem bolesti

dostiu 0,5-2,5 cm u promjeru. Okruglog su izgleda s viekoncentrinih krugova. Ako je vrijeme vlano prekrivene su crnomprevlakomkonidifori s konidijama.

Posebno je tetna pojava pjegavosti na komukama koje moguostati bez sjemena ili se one raspucavaju pa se sjeme rasipa.


184/287

siafeg.com

vegetablemdonline.ppath.cornell.edu

sciencephoto.com

plant-clinic.bpp.oregonstate.edu

A. brassicae(Deuteromycota, Hyphomycetes, Hyphales, Alternaria)je fakultativni parazit.

Micelij je viestanian, konidiofori i konidije karakteristinog izgleda.


185/287

botany.upol.cznzine.co.nz

Konidije se prenose vjetrom, kiom, alatom i razliitim ivotinjama.Micelij se prenosi sjemenom.

Gljiva se odrava na svim ostatcima biljaka kao i na nekim korovima(alternativni domaini).


186/287

Minimalna temperatura za klijanje konidija je oko 8 C, optimalna24-28 C, a maksimalna oko 36 C.

Za nastanak zaraze potrebna je kia ili rosa.

Suzbijanje: plodored, otporne sorte, zdravo sjeme, unitavanjezaraenih ostataka i korova.

Macrophomina phaseolinasuha trule stabljike


187/287

Bolest se u umjerenom klimatu javlja tijekom sunih i toplih ljeta.Rairena je po cijelom svijetu i ima vrlo mnogo domaina. Kod nasdolazi, osim uljane repice, najee na suncokretu, soji, kukuruzu,sirku i grahu. Do sada je opisana na 500 biljnih vrsta, uzgajanih i

samoniklih.

Tipian simptom je venue biljaka. Parazit napada iz tla prvo korijenkoji potamni i propadato je razlog venua.

Iz korijena gljiva prelazi u stabljiku i prstenasto opkoli donji dio kojiprvo potamni, a zatim dobije sivu boju. Kora se odvaja od sri. Sr jeproeta micelijem i mikrosklerocijama. Obino je zahvaeno 30 cmstabljike mjerei od povrine zemlje.


188/287

M. phaseolina(Sclerotium bataticola) je fakultativni parazit(Deuteromycota, Coelomycetes, Sphaeropsidales, Macrophomina,

Agonomycetes, Sclerotium).

Micelij je viestanian i u inficiranom tkivu stvara obilje sitnih


189/287

sklerocijamikrosklerocije. One su vezane uz Sclerotiumbataticola. M. phaseolinaje stadij razvoja u kojem gljiva stvarapiknide s konidijama (piknosporama).

Formiranje sklerocija

Oslobaanje piknospora

iz piknida

U tlu se odrav

Documents

BOLESTI RATARSKIH KULTURA 1.pdf