22
BORBA PROTIV OVISNOSTI BORBA ZA ZDRAVU OBITELJ Biserka Špiljak, prof.

BORBA PROTIV OVISNOSTI – BORBA ZA ZDRAVU · PDF fileOVISNOST KAO DRUŠTVENI PROBLEM U današnje vrijeme, kad se cigarete, alkohol i droga mogu nabaviti na svakom koraku, roditeljima

  • Upload
    vandiep

  • View
    232

  • Download
    6

Embed Size (px)

Citation preview

BORBA PROTIV OVISNOSTI – BORBA ZA ZDRAVU OBITELJ

Biserka Špiljak, prof.

OVISNOST KAO DRUŠTVENI PROBLEM

U današnje vrijeme, kad se cigarete, alkohol i droga mogu nabaviti na svakom koraku, roditeljima je još teže odgojiti dijete i odvesti ga na pravi put

Problem ovisnosti jedan je od najvećih društvenih problema o kojem treba informirati ne samo mlade, već i njihove roditelje, djedove, bake, prijatelje i sve ostale koji trebaju poduzimati mjere za njegovo suzbijanje

ŠTO JE OVISNOST

Ovisnost je duševno, a ponekad i tjelesno stanje kojeg karakterizira nesavladiva želja, odnosno neodgodiva prisila za uzimanje sredstava ovisnosti, bilo zbog njegovih pozitivnih učinaka, bilo da se izbjegnu patnje koje će se javiti ako uzimanje prestane

Kod pojave ovisnosti smanjena je kontrola u odnosu na potrošnju supstance – droge, alkohola, duhana

U početku se djelovanje postiže malim količinama, kasnije su potrebne sve veće doze

Ovisnost ima teške posljedice – zdravstvene (fizičke i psihičke), socijalne i emocionalne

Pojam ovisnosti ne mora se odnositi samo na psihoaktivna sredstva. Čovjek može razviti i druge vrste ovisnosti:

Ovisnost o jelu

Ovisnost o televiziji

Ovisnost o internetu (face-book)

Ovisnost o računalnim igricama

Ovisnost o igrama na sreću

Vrste droga

LEGALNE DROGE

Alkohol

Inhalatori ( aceton, benzin, mirišljava ljepila

Razni lijekovi (lijekovi za spavanje, lijekovi protiv kašlja, lijekovi za smirenje…)

Dijetetski proizvodi

ILEGALNE DROGE Duhan Marihuana Heroin (opijati – velika

smrtnost) Kokain (psihostimulans) Ectasy (najčešće u obliku

tableta) LSD (jaka halucinogena

droga)

Mladi – rizična populacija

Početak uporabe duhana, alkohola i psihoaktivnih droga obično se zbiva u tijeku adolescencije – perioda odrastanja

U razdoblju odrastanja mladi su zbog relativnog neiskustva i mladalačke sklonosti rizicima najugroženija populacijska skupina za usvajanje i razvoj ovisničkog ponašanja

Mladi na različite načine mogu stupiti u doticaj sa alkoholom, legalnim i ilegalnim drogama

Na žalost, mladi teško uviđaju povezanost između trenutačnih postupaka i posljedica. Osjećaju se neuništivim i imunim na probleme koji pogađaju druge

Korištenje alkohola i pušenje u ranoj dobi povećavaju rizik od korištenja droge u kasnijoj

Neki će mladi isprobati i prestati, neki će povremeno konzumirati, a neki će pojedinci razviti ovisnost i prijeći na teže droge, nanoseći štetu sebi drugima

Mnogi su razlozi zbog kojih mladi iskušavaju droge:

- znatiželja

- da bi se osjećali dobro

- da bi smanjili stres

- da bi se prilagodili

- da bi se osjećali odraslo

Rizik za razvoj ovisnosti kod mladih povećan je ako netko:

ima povijest zlostavljanja unutar obitelji

ako je prisutna depresivnost

ako je prisutno nisko samopoštovanje

ako je prisutan osjećaj da ne spadaju u neku sredinu

Znakovi uzimanja droga

FIZIČKI : umor, crvene i staklene oči, pad imuniteta, česti kašalj EMOCIONALNI: promjene ličnosti, nagle promjene raspoloženja,

neodgovorno ponašanje, depresija, nedostatak interesa i zanimanja

OBITELJSKI: započinjanje svađe, kršenje pravila, povlačenje od obitelji

ŠKOLSKI: opadanje zanimanja, negativan stav, loše ocjene, izostajanje, problemi s disciplinom

DRUŠTVENI: novi krug prijatelja (izvan škole), koji su nezainteresirani za uobičajene obiteljske i školske aktivnosti, problemi sa zakonom, prihvaćanje neuobičajenih stilova u oblačenju i glazbi

(Svi ovi znakovi mogu ukazivati i na neke druge probleme kroz koje mladi prolaze )

Alkoholizam – najraširenija ovisnost

Djeca počinju piti s 12 godina – konzumiranje alkohola mladih između 15. i 16 godine naš je najveći problem

Od bolesti alkoholizma u RH oboljelo 250.000 osoba, ima oko milijun osoba koje imaju problem zbog konzumiranja alkohola

PROBLEMI SE JAVLJAJU KADA: Postoji tendencija da se alkohol ne pije samo za vikend već i

kroz tjedan i za radnih dana Više se ne poštuju društveno uvriježena pravila vladanja u

svezi alkohola Povećano konzumiranje se ponavlja unatoč spoznajama na

očito stetne posljedice

Posljedice prekomjernog konzumiranja alkohola_

Zdravstvene (fizičke i psihičke) : bolest jetre, oštećenja mozga, depresivnost, agresija, smanjen životni vijek za otprilike 10 godina

Socijalne :

- smanjen radni potencijal - gubitak radnog mjesta

- disfunkcionalna obitelj

Što nam govore istraživanja i statistički podaci

Šesnaestogodišnjaci u Hrvatskoj sve više piju alkohol, problem je posebno izražen u sjeverozapadnoj Hrvatskoj

U eksperimentiranje s cigaretama upušta se sve veći broj djevojčica koje su po tome prestigle dječake

Prosječna dob za konzumiranje marihuane je 14 godina, a za alkohol 12

Po učestalosti opijanja prema posljednjim

istraživanjima RH je između 35 zemalja bila na 8 mjestu (11 l alkohola po stanovniku na godinu)

Što se tiče eksperimentiranja s opojnim drogama, ono u RH stagnira, međutim porazan je podatak da je dostupnost marihuane i ostalih droga u školama veća za oko 30%

Prema raspoloživim podacima na području Zagorja, 2007. godine bila su evidentirana 32 ovisnika o drogama, a čak je 13 maloljetnih Zagoraca bilo upućeno na liječenje od alkohola

Koliko ljudi uzima ilegalne droge, alkohol i duhan?

U Hrvatskoj je najviše eksperimentatora – 35% U potkategoriju rekreativnih konzumenata spada oko 10%

mladih Oko 30 000 osoba konzumira drogu s vidljivim štetnim

posljedicama Procjenjuje se da u Republici Hrvatskoj ima od 16 000 – 18 000 ovisnika Umjereno konzumira alkohol 90% stanovništva, dok je

15% muškaraca i 5% žena ovisno o alkoholu Čak 50% muškaraca i oko 30% žena ovisno je o nikotinu

30% od ukupnog broja liječenih ovisnika apstinirat će trajno od droga, bez uzimanja lijekova, dok će se daljnjih 30 – 40% uspješno socijalno rehabilitirati, ali će morati uzimati lijekove

Liječeni ovisnici za 70% smanjuju potrošnju ilegalnih droga i za oko 60% kriminalne aktivnosti, a time i širenje droga preprodajom

Kod oko 20% ovisnika posljedice uzimanja droga se ustrajnim postupkom mogu samo neznatno ublažiti, ali ih je praktički nemoguće dovesti u granice društveno prihvatljivog ponašanja (psihoza, teška depresija, sociopatija uz tešku sklonost kriminalu).

ULOGA OBITELJI

Obitelj je osnova društva. Za svaku obitelj najvažnije je da funkcionira kao zajednica i da se svaki član te zajednice osjeća siguran, poštovan, ravnopravan, voljen…

Svi bi mi željeli da nam u obitelji vladaju ljubav i sloga, zajedništvo i dobra komunikacija, ali nekad nam to ne uspijeva:

Konfliktne razorene obitelji Obitelji koje previše brinu i štite, zahtijevaju i ograničavaju Liberalne obitelji – preveliko povjerenje Prezaštitničke obitelji – djeca mogu sve, pa manipuliraju

roditeljima

Rizik za razvoj ovisnosti je mnogo manji kod djece i mladih koja vole svoje roditelje, imaju razvijen osjećaj odgovornosti i poštovanja prema njima i ne žele pokvariti takav odnos

Najučinkovitiji način da roditelji pokažu brigu je otvorena rasprava sa djecom o uporabi i zlouporabi alkohola i droga

Roditelji mogu pomoći ranim upućivanjem na problem droge, ranim prepoznavanjem problema koji se možda razvija, oblikovanjem dobre životne uloge (važnost dobre i učinkovite komunikacije)

MJERE NA RAZINI DRUŠTVA

1. Unaprjeđivanje kvalitete života, odgoja i obrazovanja djece i mladih u procesu odrastanja

2. Stavljanje pod stručni nadzor konzumenata droge i ovisnosti u sklopu sustava za tretman jer su upravo oni opasnost za još uvijek “zdrave” članove mlade populacije

3. Učinkovit rad represivnog aparata radi smanjenja velike ponude i lake dostupnosti

4. Na lokalnoj razini važno je rano prepoznavanje rizične skupine djece i mladih te pružanje zaštite u okviru preventivnih programa

CENTAR ZA PREVENCIJU OVISNOSTI KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE

Mirka Crkvenca 1, Krapina

Tel . 049/ 373-767 Članovi tima:

- Nataša Koražija, socijalni radnik

- Jadranka Vuković, defektolog

- Dr. Ivica Merkaš, psihijatar

- Biserka Špiljak, psiholog

- Marina Sviben, psiholog

NAJBOLJI PUT NIJE UVIJEK

NAJLAKŠI PUT.

INFORMIRANJE I OBRAZOVANJE JE JEDAN OD TAKVIH PUTEVA KOJIMA KROČIMO DANAS ZA

BOLJE SUTRA.