Klasna Borba

Proleteri svih zemalja ujedinite se !!!(Proletärier aller Länder vereinigt euch!!!)

Igor Milković, Danica Jurkić & Kruno Mittermayer

Karl Heinrich Marx– Filozof, ekonomist,

revolucionar ; tvorac radikalne društvene teorije i pojma klasne borbe

– Izrazitu intelektualnu nadarenost pokazao je svojim ogromnim opusima filozofskih, pravnih, povijesnih, humanističkih i umjetničkih djela koje su vodile prema jednom jedinom cilju: stvaranju velikog misaonog sustava zamišljenog kao UNIVERZALNA DRUŠTVENA TEORIJA

Nadgrobni spomenik u Londonu

Privatni život

• Rođen 5.5.1818. u Triereu• U ljeto 1843. oženio se svojom jedinom suprugom Jenny

Westphalen (1814. – 1881.)• Tri kćeri: - Jenny (Longuet), Laura (Lafargue) i Eleonora

Marxova kuća u rodnom njemačkom gradiću Trieru Marx s ženom i dvoje djece i F. E. Karl Marx i Jenny (rođ. Von Westphalen)

Marxova intelektualna djelatnost

MARKSIZAM

Socijalisti utopisti (franc. socijalisti)

Klasična engleska politička ekonomija

Klasična njemačka filozofija

Marxovi rani radovi • 10. 11. 1837. – pismo ocu• Disertacija “Razlika između

Demokritove i Epikurove filozofije prirode” – promoviran za doktora filozofije (1841.)

• Zajedno s Bauerom (s kojim je jedno vrijeme bio pripadnik mladohegelijanaca, zajedno s Straussom i Feuerbachom) osniva Rajnske novine 1842.

• Sve više se počinje baviti ekonomskim problemima te postepeno napušta svoje mladohegelovsko idealističko stajalište i prelazi na materijalizam (utjecaj Feuerbacha)

• 1843. zbog jake cenzure u Pruskoj i zabrane izdavanja Rajnskih novina Marx s Rugeom pomišlja na osnivanje novog časopisa koji bi izlazio u Parizu

• Sve više se bavi filozofskim pitanjima socijalizma i komunizma

• U listopadu Marx odlazi u Pariz gdje s A. Rugeom radi na časopisu Njemačko-francuski godišnjaci u kojem objavljuje dva poznata spisa:Prilog židovskom pitanju i Prilog kritici Hegelove filozofije prava u kojima već počinju prevladavati utopističko-socijalistička stajališta ističući da je komunizam rješenje problema novog vremena, a proletarijat ona snaga koja to treba ostvariti

¨

Najvažnija Marxova djela• Ekonomsko-filozofski

manuskripti(1844.) – glavno pitanje tog spisa je problem alijenacije i shvaćanje da u ekonomiji treba tražiti ključ za razumijevanje historijskih kretanja

• 1844. upoznaje Friedricha Engelsa te s njim objavljuje djelo Kritička kritika protiv Brune Bauera i drugova

• 1845. Teze o Feuerbachu• 1845. – 1846. zajedno s Engelsom

radi na obimnom djelu Njemačka ideologija u kojemu je već u potpunosti prikazano materijalističko shvaćanje historije

• 1847. Bijeda filozofije u kojemu ističe rezultate svojih ekonomskih istraživanja i kritiku sitnoburžoaskih shvaćanja socijalizma

t• U Bruxellesu (gdje je bio

prisiljen emigrirati iz francuske) s Engelsom, Wolfom, Weydemeyerom i Gigotom osniva komunistički dopisnički komitet koji ubrzo postaje Savez komunista (London, 1847.)

• 1848. Manifest Komunističke Partije

• 1848. odlazi u Njemačku na poprište tamošnje revolucije i osniva Nove rajnske novine Marx s drugovima

• Nakon propasti revolucije propadaju i Nove rajnske novine pa se Marx vraća u London u stari Savez komunista za koji s Engelsom piše Adresu Centralne uprave Savezu komunista radi njegovog oživljavanja i u drugim zemljama

• 1853. dolaskom Napoleona trećeg na vlast Marx je napisao jedno od svojih najboljih manjih djela 18. brumaire L. Bonapartea

• 1859. prvi rezultati ekonomskih istraživanja u djelu Prilog kritici političke ekonomije koja je svojevrstan uvod u njegovo kapitalno djelo Kapital

Kapital

• 1864. osnovana je Prva internacionala u

Londonu, 1872. prenijela je sjedište u New York i 1876. prestala je s radom

Marxov potpis kao člana internacionale

• Krajem 70-ih godina 19. st. Marxovo se zdravlje počelo sve više narušavati, tako da nije niti mogao do kraja dovršiti svoj Kapital

• Umro je 14. 3. 1883. voljen i omražen od milijuna ljudi diljem svijeta

O MARKSIZMU• Radikalna alternativa funkcionalizmu• Postala utjecajna u sociologiji tijekom 1970-ih• U svrhu preživljavanja, ljudi moraju proizvoditi hranu i materijalne

predmete• Tako ulaze u društvene odnose s drugim ljudima• Proizvodnja obuhvaća i tehničku komponentu poznatu kao

proizvodne snage• Proizv. snage i društv. proizvodni odnosi su ekon. temelj ili

materijalna baza društva• Drugi aspekti društva, poznati su kao nadgradnja• Marx je smatrao da sva pov. društva sadrže temeljna proturječja• Uključuju eksploataciju jedne društv. skupine od strane druge• Glavna proturječja društva su između proizv. snaga i odnosa

• Ideja proturječja može se prikazati pomoću infrastrukture kap.ind. društva

• Samo rad proizv. bogatstvo• Sredstvo u kap. društvu se proizvodi radnom snagom

radnika• Većina bogatstva je prisvojena u obliku profita kapitalista• Za Marxa je položaj radnika u društvu nepodnošljiv• Vjerovao je da će ova i druga proturječja na kraju dovesti do

propasti kap. sustava• Kom. ili soc. društvo će na kraju zamijeniti kapitalizam• Neće proizaći iz novih proizv. snaga, već će se razviti iz

razrješenja proturječja kap. sustava• Vlasništvo proizv. sredstava bit će kolektivno, a ne

individualno, dok će članovi društva dijeliti bogatstvo koje proizvodi njihov rad

• Jedna društvena skupina neće više tlačiti i iskorištavati drugu

MARX I ENGELS O POLOŽAJU ŽENA U DRUŠTVU

• S razvojem kapitalizma mijenjati će se položaj žena u društvu

• Na koncu će dovesti do određenog smanjivanja nejednakosti između muškaraca i žena

• Podaci iz nekadašnjih kom. zemalja pokazuju da su bili u krivu

• Nickie Charles je otkrila da su žene napredovale u komunizmu, ali smatra da nisu postigle punu jednakost

KARL MARX O KULTURI• Podrijetlo ljudske kulture je društveno te kultura ne proistječe

izravno iz prirode ili čovjekovih urođenih nagona, već nastaje iz prvih društava što ih je stvorilo čovječanstvo

• Čovjek proizvodi i više nego što mu je potrebno za fiz. opstanak; proizvodi stvari zbog njihove estetske privlačnosti, da u njima uživa

• Tako razvija svoju samosvijest i zahvaljujući tome može stvarati vlastitu kulturu

• Prema Marxu, kad ljudi žive u slobodi, ispunja ih stvaralačka djelatnost proizvodnje predmeta uz pomoć mašte

• Poteškoće nastaju kad privatno vlasništvo počne ugrožavati čovjekovu slobodu

• Zato moraju raditi za druge, one koje imaju sredstva za proizv.• Gube slobodu da sami org. svoju proizv. djelatnost ili rad• Da bi preživjeli, prisiljeni su raditi za vlasnike sredstava za proizv.• Jednom riječju, postaju otuđeni

POJAM ALIJENACIJE• U sociološkom smislu znači otuđenje od drugih i od sebe• Takvo značenje izvodi se iz Marxova djela ˝Ekonomsko-

filozofski rukopisi˝• U tom djelu alijenacija se pojavljuje u 3 značenja: kao fil.,

soc. i psih. pojam• Postoje 4 razl. oblika u kojima se pojavljuju soc.

posljedice otuđenja: A)radnik se otuđuje od proizv. svoga rada B)radnik se otuđuje od djelatnosti svoga rada C)radnik se otuđuje od svoje ljudske prirode D)radnik se otuđuje od drugih

TEORIJA REVOLUCIJE• Socijalizam pretpostavlja

revoluciju• Postoje dva pristupa

tome• Jedno je tvrdnja o

nužnom ˝nasilnom ukidanju starih načina proizv.˝ , a drugo je teza da revolucija znači radikalno ukidanje države

O RELIGIJI

• ˝Religija je samo iluzorno sunce koje se kreće oko čovjeka dotle dok se on ne kreće oko sebe samoga.˝

• ˝Religija je uzdah ucviljena bića, duša svijeta bez srca, kao i duh prilika bez duha. Ona je opijum naroda.˝

• Religija je samo iluzija koja ublažava patnje ljudi, ali vrlo malo pridonosi rješavanju problema

• S marksističkog gledišta religija može ublažiti patnju na nekoliko načina:– obećava raj i vječno blaženstvo u

životu poslije smrti– po nekim religijama patnja se

pretvara u vrlinu– može ponuditi nadu da će neki

nadnaravni događaj pomoći riješiti probleme na Zemlji

– opravdava društ. poredak i položaj pojedinca u njemu

• Religija također djeluje kao mehanizam društvenog nadzora

• Zadržava ljude ondje gdje im je mjesto• Pomaže stvaranju lažne klasne svijesti koja

pripadnike potlačene klase čini slijepima za njihovu pravu situaciju i zbiljske interese

• Dokazi u prilog marksizmu: hinduističko rel. vjerovanje, egipatski faraoni, robovlasnici...

SLJEDBENICI MARKSIZMA• Revizionizam

– E.Bernstein, A.Pannekoek, M.Adler, K.Renner, J.Jaures, O.Bauer, V.Plehanov

– U osnovi su se slagali s Marxovim idejama, no nisu prihvaćali revolucionarnost kao sastavni dio teorijskog gledišta

POSTMARKSISTIČKE TEORIJE• Frankfurtska škola

– M.Horkheimer, K.A.Wittfogel, T.Adorn, H.Marcuse, F.Neumann, W.Benjamin

• Strukturalizam– L.Althusser

• Moderni marksizam– R.Dahredorf, J.Habermas, Ritzer, G.Frank, E.Wallerstein,

A.Negri, M.Hardt

-Klasa( lat. classis) = grupa ljudi s jednakim obilježjima

-Kriteriji određivanja klasa= ekonomski status ,sposobnost (urođena ili stečena) , obrazovanje , vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju (Marx) , podrijetlo ,moć , ugled

- Najjednostavnija podjela je na one s moći (u mnogim teorijama nazivane elitama) i na potlačene (pokušaj održavanja i petrifikacije svoga steknutog položaja od strane elite)

Pojam klase

• Marxova podjela na klase odviše grubih granica?

• Mogući dokazi:1. Povijesni položaj buržoazije2. Realni rast pripadnika srednje klase

• Studija C. Wright Millsa:White Collar: The American Middle Classes

• daljnja distinkcija među klasama u modernome društvu po vrsti rada

• blue collar , white collar , pink collar• Rast white collar poslova u društvu

• u suglasnosti s Durkheimom – podjela rada generira specijalizaciju ,

individualizaciju i samim time društvenu stratifikaciju

• Marx – “Die Geschichte aller bisherigen Gesellschaft ist die Geschichte von Klassenkämpfen ”

• Određivanje klasne pripadnosti prema vlasništvu nad sredstvima za proizvodnju

• Klasse an sich , Klasse fur sich

• Spoznaja svoga povijesnoga položaja omogućuje klasnu borbu

Društvena stratifikacija po Marxu

• Pripadnost klasi na osnovi vlastitih sposobnosti?• Koliku ulogu ima vlastita sposobnost u

određivanju klasne pripadnosti?• Kapitalizam kao polje tržišne konkurencije u

kojima sposobnost igra ulogu kod vertikalne mobilnosti na društvenoj ljestvici?

• “In a society of employees dominated by the marketing mentality, it is inevitable that a personality market should arise. For in the great shift from manual skills to the art of ‘handling’, selling and servicing people, personal or even intimate traits of employees are drawn into the sphere of exchange and become commodities in the labor market...” ( C. Wright Mills)

• Granice raslojavanja?• Veliki broj “klasa”

ovisno po kojemu kriteriju određujemo zbog procesa specijalizacije , individualizacije

• Kompleksna društvena stratifikacija danas

• “Klase” unutar “Klasa”

C. Wright Mills

Klasna borba danas?• Može li klasa u današnje vrijeme otkriti svoj

klasni potencijal• Birokracija učvršćuje poredak• Potrošačko društvo u “oazi” prosječnosti

• Postojanje svjetske klase?• C. Wright Mills – Elita Moći• MacIntosh and Mooney noted that there was

still an upper-class which seems to isolate itself from other classes. It is almost impossible to get into the upper-class. They (upper-class) kept their activities (marriage, education, peer groups) as a closed system

• Andrew Adonis and Stephen Pollard (1998) discovered a new super class, which consisted of elite professionals and managers, which held high salaries and share ownership.