BOSNA I HERCEGOVINA - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2018/12/Infokom_67.pdf · Hercegovine Kraljevini Saudijskoj Arabiji 22 INO SAJMOVI Firme iz BiH ponovo zajedno u

GLASNIK VANJSKOTRGOVINSKE/SPOLJNOTRGOVINSKE KOMORE BOSNE I HERCEGOVINE

BROJ 67 • GODINA X • APRIL/TRAVANJ 2017.

InfokomInfokom

ANALIZE • MEĐUNARODNA SARADNJA • TRŽIŠTA • BH PRIVREDA • EU FONDOVI

SAJMOVI • INTERVJU • PROJEKTI • EDUKACIJA • STANDARDI • IZ KOMORE

ISSN 1840-3417

WWW.KOMORABIH.BA

BOSNA I HERCEGOVINAБОСНА И ХЕРЦЕГОВИНА

IZVOZ VOĆA I POVRĆA IZ BIH U STALNOM PORASTU

MEĐUNARODNI

POLJOPRIVREDNI

SAJAM

84.

partnerZemlja

2 INFOKOM – broj 67 – april/travanj 2017.

INFOKOM

Broj 67april/travanj 2017.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Adresa:Branislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Uređivački kolegij:Ahmet Egrlić, predsjednikEnes AliškovićNihad BajramovićAida KapičijaOgnjenka LalovićZdravko MarinkovićBoris MarkovićIvan MandićEngin Mešanović

Kontakt:Aida KapičijaTel: +387 33 566-272Fax: +387 33 214-292E- mail: [email protected]://www.komorabih.ba

Dizajn i priprema:Engin Mešanović

Štampa:Suton d.o.o. Široki Brijeg

Tiraž:2000

BESPLATAN PRIMJERAK

4 Bosna i Hercegovina zemlja partner Međunarodnog poljoprivrednog sajma

7 ANALIZA Izvoz voća i povrća iz BiH u stalnom porastu

10 Zastupljenost sektora voća i povrća u medijima u BiH

12 INTERVJU Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH

14 Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine u 2016. godini

18 ACEFTA Jačanje saradnje između asocijacija akreditovanih tijela za ocjenjivanje uskla-đenosti u CEFTA regionu

19 Komorski investicioni forum zapadnog Balkana u 2017. godini

20 MEĐUNARODNA SARADNJA Poslovni forum BiH – Makedonija

21 Posjeta državno-privredne delegacije Bosne i Hercegovine Kraljevini Saudijskoj Arabiji

22 INO SAJMOVI Firme iz BiH ponovo zajedno u Kelnu

24 INTERVJU Reklamom do željenih partnera u Kelnu

26 Promocija vina iz BiH na sajmu PROWEIN 2017

27 TRŽIŠTA U FOKUSU Zemlje Golfskog zaljeva

30 Privrednici iz BiH posjetili sajmove SIMAC – TANNING TECH i LINEA PELLE u Milanu

31 ANALIZA BREXIT i mogući utjecaj na Bosnu i Hercegovinu

34 Kapaciteti grafičke industrije BiH veći od potreba domaćeg tržišta

35 SAJMOVI U BIH 34 sajamska događaja u BiH

36 Mostarski sajam okupio 800 izlagača iz 30 zemalja

38 PRIVREDA BIH Udruženje poslovnih žena u BiH

40 Nove mogućnosti u izvođe-nju transportnih operacija prema jugozapadu Evrope

42 Komora okupila vodeće predstavnike IKT industrije u BiH

43 Vanjskotrgovinska razmjena BiH u oblasti tekstila, odjeće, kože i obuće u 2016. godini

44 Neophodno unaprijediti zakonsku regulativu

45 AGENCIJA ZA NADZOR NAD TRŽIŠTEM BiH Uputstvo za poslovne subjekte o načinu obavještavanja potrošača o nesigurnom proizvodu

46 Dječije električne svjetiljke

48 EBRD/EU Dobre prakse u implementaciji Evropskog akta o malim preduzećima

52 STANDARDI Upravljanje rizicima

54 PRODAJA I MARKETING Kako razviti brand od proizvoda?

56 Evropska preduzetnička mreža u Bosni i Hercegovini

Sadržaj

INFOKOM – broj 67 – april/travanj 2017. 3

Uvodnik

Cijenjeni čitaoci,

s dolaskom proljeća počinje intenzivnija realizaci-ja aktivnosti planiranih za tekuću godinu. Prema ka-lendaru Vanjskotrgovinske komore BiH, 2017. godi-nu obilježit će nastupi privrede Bosne i Hercegovine na nekim od najznačajnijih međunarodnih sajmova, dolazak brojnih poslovnih delegacija zainteresira-nih za saradnju sa našom zemljom, specijalističke edukacije koje Komora organizira s ciljem jačanja konkurentnosti kompanija kako na domaćem tako i inostranom tržištu te mnoge druge aktivnosti za koje vjerujemo da će doprinijeti unapređenju poslovnog ambijenta i imidža Bosne i Hercegovine.

Vanjskotrgovinska razmjena u 2016. godini, uspješan nastup privrede Bosne i Hercegovine na pre-stižnim sajmovima IMM COLOGNE, PROWEIN i BIOFACH, upute kako razviti brand od proizvoda, ak-tivnosti Komore u međunarodnim asocijacijama, samo su neke od tema koje vam donosimo u ovom broju.

Sve veći broj aktivnosti dokaz je da Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine postaje sve značajniji partner institucijama vlasti te da, samim tim, raste njen ugled i među privrednicima čije interese i zastupa.

Unapređenje imidža Bosne i Hercegovine, promocija bosanskohercegovačkih proizvoda i usluga, predstavljanje potencijala kojima zemlja raspolaže, kreiranje povoljnijeg poslovnog ambijenta te pri-vlačenje investicija su aktivnosti koje trebaju i moraju biti fokus našeg djelovanja i na kojima ćemo nastaviti intenzivnije djelovati.

Da Bosna i Hercegovina ima što ponuditi govori se i na stranicama koje slijede, od trendova u vanj-skotrgovinskoj razmjeni do prilika za nove poslovne aranžmane.

Zbog iskazanog interesa privrednika, posebnu pažnju posvetili smo tržištu zemalja Golfskog zalje-va, osnovnim trendovima i uvjetima poslovanja. Niz sklopljenih poslovnih ugovora koji su rezultirali izvozom iz BiH na nova tržišta razlog su što smo i u ovom broju izdvojili značajan broj poslovnih po-nuda za koje cijenimo da bi mogle rezultirati uspješnom saradnjom.

Više o privrednim dešavanjima, predstojećim manifestacijama, aktivnostima i uslugama Vanjskotrgovinske komore BiH možete pronaći na i web stranici Komore www.komorabih.ba.

Predsjednik VTK/STK BiHAhmet Egrlić


Bosna i Hercegovina zemlja je par-tner ovogodišnjeg, 84. po redu, Međunarodnog poljoprivrednog

sajma, koji će se održati od 13. do 19. maja u Novom Sadu.

Na Međunarodnom poljoprivred-nom sajmu, na kojem proizvode i uslu-ge predstavlja 60 zemalja i koji je postao agrobiznis događaj regiona s najvećom i najdužom sajamskom tradicijom, Bosna i Hercegovina, kao zemlja par-tner, predstavit će se kroz organizaciju zajedničkog nastupa kompanija iz BiH na nacionalnom štandu površine oko 350 m², te kroz organizaciju konferenci-ja, okruglih stolova, poslovnih susreta, te degustaciju proizvoda i organizaciju zanimljivih sadržaja za posjetioce.

Bosna i Hercegovina je smještena u srcu jugoistočne Evrope, u središnjem dijelu Balkanskog poluostrva, i jedin-stvena je zemlja u kojoj su se, vjekovi-ma, ljudi iz cijelog svijeta susretali, upo-znavali, poslovali i razmjenjivali ideje.

Način življenja u zemlji duboko je ukorijenjen u bogatoj tradiciji, kultur-nom naslijeđu i prirodnim ljepotama.

Hrana je svakako jedan od glav-nih razloga zašto ljudi vole Bosnu i Hercegovinu. Bosanskohercegovačka kuhinja, kao i sama zemlja, predstavlja spoj Istoka i Zapada.

Bosna i Hercegovina posjeduje pri-rodne resurse i uvjete koji stvaraju vrhunski ambijent za poljoprivrednu proizvodnju.

Proizvodnja mlijeka predstavlja jed-nu od strateških poljoprivrednih grana u BiH. Uz sektor proizvodnje mlijeka, sektor prerade mesa, organiziran po EU standardima, jedan je od najznačajnijih i najrazvijenijih prehrambenih sektora u Bosni i Hercegovini koji svoje proi-zvode izvozi.

Bosna i Hercegovina svoje mjesto pronalazi i na listi značajnih evropskih proizvođača slatkovodne ribe, zahva-ljujući količini i kvalitetu svog vodenog potencijala, kao i mogućosti izvoza ribe u zemlje Evropske unije.

Pored prerade proizvoda životinj-skog porijekla, razvoj proizvodnje voća i povrća također predstavlja ključnu stra-tešku odrednicu. Od voćarskih kultura, najzastupljenije su: šljiva, jabuka, kruš-ka, grožđe, maline i jagodasto voće, a od povrtlarskih kultura prednjače: krom-pir, kupus, krastavac, kupus, paradajz, paprika.

Bogatstvo kvalitetnom pitkom vo-dom jedan je od glavnih potencijala Bosne i Hercegovine koji ovu zemlju izdvaja od ostalih u regionu.

Konditorska industrija također pred-

stavlja sektor koji raspolaže velikim kapacitetima za proizvodnju različitih vrsta proizvoda.

Povoljni uvjeti za uzgoj domaćeg grožđa predstavljaju dobru osnovu za razvoj proizvodnje vina, posebno u južnim dijelovima zemlje, odnosno Hercegovini koja je već stekla reputaciju uglednog brenda regije u svijetu vina.

Domišljato i inovativno stanovništvo Bosne i Hercegovine već stoljećima nje-guje tradiciju prikupljanja i kultiviranja ljekovitog i aromatičnog bilja, šumskih plodova i gljiva te proizvodnje meda.

Bosna i Hercegovina je zemlja vr-hunske hrane, kvalitetne vode i slasnog pića.

Predstavljanje Bosne i Hercegovine

Na štandu Bosne i Hercegovine, u or-ganizaciji Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, Privredne ko-more Federacije i Privredne komore Republike Srpske, svoje proizvode i us-luge predstavit će 28 kompanija iz poljo-privredno-prehrambene industrije.

Razni mliječni i mesni proizvodi, paleta proizvoda od voća i povrća (so-kovi, džemovi, kisele salate…), najfinija vina i jaka alkoholna pića, piva, slastice

84. MEĐUNARODNOG POLJOPRIVREDNOG SAJMA

БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНАBOSNA I HERCEGOVINA

Zemlja partner


i proizvodi mlinske industrije, čajevi, razna ulja, med, konditorski proizvodi i još mnogo drugih proizvoda iz bogate palete proizvoda izlagača bit će pred-stavljeno na nacionalnom štandu Bosne i Hercegovine.

U susret Međunarodnom poljo-privrednom sajmu održavaju se ocje-njivanja kvaliteta proizvoda. Prema rezultatima objavljenim do 1. maja, značajna priznanja su dobili i proizvodi iz Bosne i Hercegovine. Na ovogodiš-njoj ocjeni kvaliteta proizvoda, komisija Novosadskog sajma nagradila je jestivo ulje BIMAL sa pet zlatnih medalja, dok je kompanija BIMAL d.d. Brčko nagra-đena velikim šampionskim peharom za visok kvalitet jestivih ulja suncokreta i ekstra djevičanskog ulja.

Pored raznih proizvoda, predstavit ćemo sadnice bobičastog i jagodičastog voća, ekskluzivne rashladne vitrine za vino od punog drveta, aparate za pala-

činke te motorna ulja i maziva namije-njena za poljoprivrednu mehanizaciju i vještačko đubrivo KAN 27%.

Na štandu će biti i info pult ko-morskog sistema i institucija Bosne i Hercegovine gdje će se posjetioci imati priliku informirati o komorskom siste-mu, potencijalima privrede BiH, mo-gućnostima za saradnju, predstojećim sajmovima u BiH, programima eduka-cije te o kompanijama iz oblasti poljo-privredno-prehrambene industrije, ali i drugih privrednih grana.

Kada je riječ o aktivnostima Bosne i Hercegovine, kao zemlje partnera Novosadskog sajma, prvog dana saj-ma, nakon svečane ceremonije otva-ranja, u Kongresnoj sali Novosadskog sajma bit će održana Konferencija „Poljoprivredno-prehrambeni sektor Bosne i Hercegovine i Srbije-zajedno da-lje?“, u organizaciji Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i

Hercegovine i Vanjskotrgovinske ko-more Bosne i Hercegovine, a u saradnji sa Privrednom komorom Federacije i Privrednom komorom Republike Srpske.

U okviru Konferencije bit će upriličene dvije panel diskusije, „Poljoprivredno-prehrambeni proizvo-di od zajedničkog interesa za plasman na treća tržišta“ i „Strategije razvoja i unapređenje proizvodnje poljoprivred-no-prehrambene industrije, Bosna i Hercegovina - Srbija“. Učesnici panela bit će predstavnici resornih ministarsta-va i komora dviju zemalja.

Prvi dan Sajma, bogat događanjima i poslovnom vrevom, završit će prijemom u organizaciji Bosne i Hercegovine na kojem će se zvanicama pružiti prilika da isprobaju i iskuse bosanskohercegovač-ke proizvode.

Nakon porodičnog dana, koji je pla-niran za 14. maj, kompanije iz Bosne i Hercegovine učestvovat će i na me-đunarodnim poslovnim susretima ‘’AgroB2B@NSFair’’ koje 15. maja or-ganizira Evropska preduzetnička mre-že u Srbiji – Privredna komora Srbije i Biznis inkubator Novi Sad, u saradnji sa Novosadskim sajmom i u suorganizaci-ji Vanjskotrgovinske komore BiH (kao koordinator EEN Mreže FBiH).

‘’AgroB2B@NSFair’’ želi da podsta-kne poslovnu saradnju izraženu kroz veći obim razmjene prehrambenih pro-izvoda sa inostranstvom, kroz povezi-vanje proizvodnje, zajedničkih ulaganja i nastupa na trećim tržištima i sl., ali i saradnju u oblasti razmjene znanja i tehnologije, posebno u unapređenju konkurentnosti kroz zajedničko učešće u nacionalnim i evropskim programima i fondovima.

Poslovni skup pod nazivom “Privlačenje direktnih stranih investicija u sektor poljoprivrede i proizvodnje hra-ne u BiH i Srbiju” održat će se 16. maja u organizaciji Agencije za promociju stranih investicija Bosne i Hercegovine i Razvojne agencije Srbije. Na skupu će biti razgovora o mogućnosti ulaganja u agro sektor Bosne i Hercegovine i Srbije i predstavljene pozitivne priče stranog ulaganja u dvije zemlje.

U srijedu, 17. maja na štandu Bosne i Hercegovine bit će upriličena nagradna igra i mnogo iznenađenja za posjetioce.

Kompanije izlagačiKUPRES- MILCH D.O.O. KUPRES, EKO SIR PUĐA D.O.O., MLJEKARA PAĐENI D.O.O., BIMAL D.D., MENPROM D.O.O. TUZLA, MADI D.O.O. TEŠANJ, PAVIĆ D.O.O. LIVNO, KLAS D.D. SARAJEVO, MLADEGS PAK D.O.O. PRNJAVOR, DUKAT D.O.O. JELAH – TEŠANJ, BIOFRUCTUS D.O.O., VITAMINKA A.D. BANJA LUKA, BOSNAPLOD D.O.O. BRČKO DISTRIKT BIH, FARMAVIT D.O.O., LJBILJE D.O.O. LJUBINJE, HERZEG MED D.O.O. TREBINJE, ELMAR D.O.O. TREBINJE, VITINKA AD KOZLUK, VINARIJA JUNGIĆ BANJA LUKA, BIHAĆKA PIVOVARA D.D. BIHAĆ, VINA ZADRO D.O.O., HEPOK D.D. MOSTAR, BMB GROUP D.O.O., BRASS KOMERC D.O.O. BANJA LUKA, OPREMA OMO, OPTIMA GRUPA D.O.O. BANJA LUKA, GLOBAL ISPAT KOKSNA INDUSTRIJA D.O.O. LUKAVAC i HI DESTILACIJA A.D. TESLIĆ.

www.dukat.co.ba www.klas.ba www.mladegspak.com www.elmar-essentialoils.com

Bonito znak na beloj podlozi

Ovde je prikazan Bonito znak onda kada se on primenjuje na beloj podlozi. Njegovaupotreba je moguæa samo u boji a prema kolornom sistemu koji je dat ovde.

BOJE

CMYKcrvena: C0 M100 Y100 K0teget: C100 M80 Y0 K30

®Pantonecrvena: Red 032 Cteget: 2758 C

Generalno pravilo je da, u cilju zaštite i oèuvanja brend identiteta, nije dozvoljenanikakve drugaèija konstrukcija, kopiranje ili upotreba Bonito znaka na beloj podloziosim onako kako je dato na ovom listu.

NA ŠTANDU BOSNE I HERCEGOVINE

www.herzegmed.ba www.ljekobilje.co.rs www.menprom.ba

www.madi.ba www.pavic-livno.ba www.bimaldd.com

www.livanjskisir.com www.padjeni.com [email protected]

www.preminger.ba [email protected] www.hepok-mostar.ba

www.vinazadro.com www.vinarijajungic.com www.vitinka.com

www.brasscom.ba www.gikil.ba www.palacinke.info

www.optimagrupa.net www.destilacija.net www.biofructus.com

www.bosnaplod.ba www.farmavit-ljubinje.com www.vitaminka-kreis.com

BMB GROUPBanja Luka

B oFructusd.o.o.


Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i USAID/Sweden projekat razvoja tržišne

poljoprivrede II (FARMA II) pripre-mili su analizu uvoza i izvoza poljopri-vrednih proizvoda za 2016. godinu, sa posebnim osvrtom na sljedeće sektore i proizvode: mlijeko i mliječni proizvo-di, perad i jaja, voće i povrće, te gljive, šumski plodovi, ljekovito bilje, začinsko bilje, eterična ulja i med.

Voće i povrće

Analiza je pokazala da je izvoz voća i povrća iz BiH u EU u stalnom pora-stu. Vodeću ulogu u povećanju izvo-za ima malina, koja je prepoznata kao najperspektivnije voće, dok je kod po-vrća krastavac (kornišon) prepoznat kao delikatesna bosanskohercegovačka namirnica.

Pokrivenost uvoza izvozom u sekto-ru voća i povrća u Bosni i Hercegovini raste i trenutno iznosi 56%, a ukupan izvoz u 2016. godini iznosi oko 173 mi-liona KM.

Jagodasto voće nosi 37% ukupnog bh. izvoza u ovom sektoru (64 miliona KM), dok uvozom dominira tropsko

voće. Zabrinjava pad u izvozu smrznu-tih malina, zabilježen u drugoj polovini 2016. godine.

Izvoz smrznutih malina u 2016. go-dini iznosio je oko 55 miliona KM, što je povećanje od 10% u odnosu na 2015. godinu. Međutim, ova stopa rasta je is-pod višegodišnjeg prosjeka, s obzirom na to da je proteklih nekoliko godina

izvoz rastao po godišnjoj stopi od oko 50%. Dakle, izvoz smrznutih malina i dalje raste, ali po znatno nižoj stopi.

Sektor malinarstva u BiH je u cije-losti izvozno orijentiran i učestvuje-mo sa oko 2% u svjetskoj proizvodnji. Međutim, ukoliko nemamo konkuren-tne cijene i konzistentan kvalitet, imat ćemo probleme u prodaji proizvoda.

ANALIZA

Izvoz voća i povrća iz BiH u stalnom porastu

Srbija, Rusija, Njemačka, Hrvatska i Švedska su najznačajnija izvozna tržišta, a maline, kruške, jabuke, kornišoni i šljive su najkonkurentniji izvozni proizvodi. Tržište Ruske Federacije neznatno zaostaje za vodećim tržištem Srbije, unatoč zabrani izvoza koja je bila na snazi prošlog ljeta. Pored tropskog voća, uvozom dominiraju jabuke, paradajz, paprike, kruške i krompir.

Top 5 izvoznih artikala u sektoru voća i povrća


Ljekovito bilje i šumski plodoviBilans razmjene u sektoru ljekovitog bilja i šumskih plodova je izrazito po-zitivan, uz ukupnu pokrivenost uvoza izvozom od 292%. Posmatrano po ka-tegorijama, najbolju pokrivenost uvoza izvozom u 2016. godini bilježe eterična ulja (1347%) i gljive (494%), nakon čega slijede šumski plodovi (224%) i začini (211%). Pokrivenost je zadovoljavajuća za ljekovito bilje (103%). Jedini loš re-zultat bilježi med (11%), gdje na jednu KM izvoza bilježimo uvoz od 9 KM. Prosječna cijena uvoznog meda u 2016. godini pala je na 5,94 KM/kg (2015. ona je iznosila 9,24 KM/kg), što ukazuje na mogući pad kvaliteta uvezenog meda.

Sektorom dominiraju gljive (50% izvoza) koje plasiramo uglavnom suhe, ali i svježe i smrznute. Glavna trži-šta za gljive su zemlje zapadne Evrope (Italija, Švicarska, Slovenija, Francuska i Njemačka).

Izvoz eteričnih ulja je nakon stagna-cije u 2015. godini na 3,2 miliona KM, u 2016. godini dosegao rekordnu vri-jednost od 8 miliona KM. S obzirom na to da se očekuje dalji rast u proizvodnji eteričnog ulja smilja, ova godina do-nijet će nove izazove za plasman većih količina ulja.

Mlijeko i mliječni proizvodi

U posljednjih pet godina je oscilirao i izvoz i uvoz mlijeka. Najniža izvezena vrijednost je ostvarena 2015. godine, vjerovatno zbog privremene zabrane izvoza u Hrvatsku. Istovremeno je sma-njen i uvoz, što sugerira da je rasla po-trošnja domaćih proizvoda.

U prošloj godini je zabilježeno po-većanje izvoza u odnosu na prethodnu godinu od 11% ili 6,5 miliona KM, ali i povećanje uvoza 4% ili 5,6 miliona KM, što sugerira da je povećan ukupan obim razmjene mlijeka i mliječnih proizvoda. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 51% i uvećana je u odnosu na prethod-ne godine.

Bosna i Hercegovina najviše izvozi mlijeko (76%), dok ostatak izvoza čine mlaćenica, sir i maslac. Više od polovi-ne uvoza čini uvoz sira (52%), mlijeko i pavlaka u uvozu učestvuju sa 20%, a na ostale proizvode otpada 28%.

Ovakvu vanjskotrgovinsku razmje-nu bismo okarakterizirali kao jako ne-povoljnu, jer sir, maslac i fermentirani proizvodi čine 80% uvoza, a izvozimo mlijeko i pavlaku. Izvozna cijena mlije-ka ne prelazi 1 KM, dok kilogram uve-

zenog sira platimo u prosjeku oko 5,5 KM, što pokazuje nepovoljnu strukturu vanjskotrgovinske razmjene. Najviše uvozimo sira vrste edamer, zatim gauda, svježi sir i tilsit, a uvoz spomenutih vrsta sira čini 74% ukupnog uvoza.

Da bismo promijenili ovakvu struk-turu vanjskotrgovinske razmjene, ne-ophodno je učiniti više na supstituciji uvoza.

Podatak koji ublažava ovu činjenicu je da je porastao izvoz sira u prošloj go-dini za 108%, te da je izvozna vrijednost sira najviša u posljednjih pet godina.

Naša prerađivačka industrija je gene-ralno u nepovoljnom položaju kada je usporedimo sa konkurencijom, jer tre-bamo parirati poznatim i tradicional-nim evropskim brendovima, posebno njemačkim, austrijskim i slovenačkim.

Naša ključna izvozna tržišta su uglavnom zemlje CEFTA regiona, te Hrvatska i Turska. Najveće izvozno tr-žište je Crna Gora (34% ukupnog izvo-za), nakon čega slijede Srbija (21%) i

Makedonija (18%).Ohrabruje povratak na tržište

Hrvatske, gdje je u toku 2016. godine plasirano mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od oko 5,3 miliona KM.

Činjenica je da se mnogo više očekivalo od dozvola za izvoz mlijeka u Evropsku uniju, ali je i pored ovakvih negativnih indikatora zabilježen jedan blagi pomak koji se pripisuje trudu naših proizvođača. Ovakvu razmjenu bismo mogli okarakterizirati kao re-zultat dugotrajnog procesa traženja i obnavljanja tržišta koja su izgubljena zabranom izvoza. U narednom periodu možemo očekivati promjene u vanjsko-trgovinskoj razmjeni mlijeka i mliječnih proizvoda uslijed utjecaja SSP-a.

Najviše uvozimo iz Njemačke (46% ukupnog uvoza), na drugom mjestu je Hrvatska (27%), a zatim slijede Srbija (12%), Slovenija i Mađarska. Ovih pet partnera čine gotovo svu vrijednost uvoza.

Izvozom dominiraju gljive, uvozom ljekovito bilje

Crna Gora 22.690.393

Srbija 14.128.336

Makedonija 12.562.040

Kosovo* 8.748.868.

Hrvatska 5.300.432

Turska 2.628.689

Albanija 1.208.859

Ostali 418.624

Ukupan izvoz: 67,7 miliona KMTop 7 zemalja = 98,2% izvoza

Ključna izvozna tržišta za mlijeko i mliječne proizvode (2016. godina)

IZVOZ 2016., KM


Peradarstvo Peradarstvo u Bosni i Hercegovini po-sljednjih pet godina bilježi pozitivan bilans vanjskotrgovinske razmjene, uz kontinuirano dobru pokrivenost uvoza izvozom.

U prošloj godini je izvoz porastao za 4 miliona KM, dok je uvoz opao za 2 miliona KM, što predstavlja jedan pozitivan trend vanjskotrgovinske raz-mjene. Ovakve promjene su rezultirale pokrivenošću uvoza izvozom od 160%, što je najveća vrijednost u proteklih pet godina.

Ključne zemlje partneri su uglavnom zemlje CEFTA regiona.

Najviše izvozimo prerađevine od mesa peradi (65%), meso peradi, jaja i živu perad, dok uvozom dominira meso peradi (62%).

Ovakva vanjskotrgovinska razmjena nam govori da je zastupljena prerađi-vačka industrija, koja bi bila poželjna i u drugim sektorima, kao što je sektor mlijeka, gdje izvozimo ogromne količi-ne mlijeka, a uvozimo mliječne prerađe-vine (sir).

U razmjeni živih peradi je u posljed-njih pet godina zabilježen pozitivan rezultat. Izvoz se kretao oko 4 miliona KM, dok je uvoz oscilirao od 2 do 3 mi-liona KM.

Najznačajnije izvozno tržište žive pe-radi je Srbija, a uvozili smo iz Njemačke, Srbije i Mađarske.

Vanjskotrgovinska razmjena mesa peradi je oscilirala u posljednjih pet go-dina te ostvarila prosječan deficit od 15 miliona KM. U prošloj godini je uma-njen obim ukupne razmjene mesa pera-di, jer je opao i izvoz i uvoz u odnosu na 2015. godinu. Najznačajnija izvozna tržišta su: Srbija (50% ukupnog izvoza), Crna Gora i Makedonija, dok na stra-ni uvoza dominiraju Hrvatska, Srbija, Njemačka i Belgija.

Dobijanje dozvole za izvoz u EU za odabrane objekte predstavljalo bi zna-čajan impuls za proširenje proizvodnog i prodajnog asortimana proizvoda, kao i značajnije razvijanje ovog podsektora prehrambene industrije.

Naši peradari poručuju da imaju ka-pacitete za izvoz mesa peradi i konzu-mnih jaja na tržište EU, da su se spre-mni suočiti sa kvalitetom koje nalaže EU, te da spremno očekuju inspekciju iz Dablina u tekućoj godini.

Analiza VTK/STK BiH i USAID/Sweden FARMA II

Ukratko, 2016. godina: � Povećanje izvoza u odnosu na prethodnu godinu od 4 miliona KM, a pad

uvoza za 2 miliona KM (pozitivan trend u prošloj godini) � Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 160% i najveća je u posljednjih 5

godina.

Vanjskotrgovinska razmjena jaja je oscilirala u posljednje četiri godine U prošloj godini je zabilježen porast i izvoza i uvoza za 1 milion KM (povećan je izvoz prema Kuvajtu, a uvoz iz Srbije, Mađarske i Njemačke), te je vanjskotr-govinska razmjena jaja rezultirala suficitom od 2 miliona KM.

Najznačajnija izvozna tržišta su: Srbija (1,7 miliona KM) i Kuvajt (1 milion KM). Najznačajnija uvozna tržišta su: Srbija (1,2 miliona KM), Mađarska (481 hiljada KM) i Njemačka (364 hiljade KM).

Vanjskotrgovinska razmjena BiH u sektoru peradarstva 2012.-2016. godina (u mil. KM)

Struktura razmjene u sektoru peradarstva u 2016. godini (vrijednosno)

Rast izvoza prerađevina od mesa peradiStruktura vanjskotrgovinske razmjene prerađevina od mesa peradi se može okarakterizirati jako dobrom, jer se bilježi suficit od 28 miliona KM u prošloj godini.

Vanjskotrgovinska razmjena mesnih prerađevina je oscilirala u posljednjih pet godina, ali je svaki put ostvaren značajan vanjskotrgovinski suficit.

Izvoz je prošle godine porastao za 3 miliona KM u odnosu na 2015. godinu (porastao izvoz prema Kosovu za 2 miliona KM i u Makedoniju za 1 milion KM), a uvoz za 1 milion KM (uvoz iz Makedonije).

Najznačajnija izvozna tržišta su: Kosovo (13 miliona KM), Makedonija (10 mi-liona KM) i Srbija (10 miliona KM).

Najviše uvozimo iz Srbije (3 miliona KM) i Makedonije (1 milion KM).


U posljednjem kvartalu 2016. godine, ukupno je objavlje-no 495 članaka u bh. mediji-

ma o sektoru voća i povrća u Bosni i Hercegovini, pokazalo je istraživanje koje je napravila agencija za praćenje i analizu medija „Kliping BH“. Printani mediji, internet portali i TV stanice sa prostora BiH objavili su 203 član-

ka/priloga u oktobru, 135 u novem-bru, te 157 u decembru. Od ukupnog broja objava, njih 65% ili 321 objava registrovana je u printanim medijima (dnevnim, sedmičnim, dvosedmič-nim i mjesečnim izdanjima), 19% ili 95 priloga na domaćim TV stanica-ma, te 16% ili 79 članaka na internet portalima.

Teme o kojima su bh. mediji naj-više pisali podijeljene su u šest kate-gorija, kao što je prikazano na grafiku ispod, a to su preduzeća i lokalni pro-izvođači, izvoz voća i povrća u Rusiju, projekti, statistika, događaji i ostale teme (objave u kojima je sektor voća i povrća bio sekundarna tema).

Najpopularnija tema u bh. mediji-

Zastupljenost sektora voća i povrća u medijima u BiH

20

Okt

P

03

obar

79; 16%

95;

Printani med

42;

13

135

Novembar

; 19%

diji Intern

69; 14%

9%

33; 27%

157

Decemb

321; 65%

net portali

86; 1

80; 16

bar

TV

7%

85; 17%

6%

Pre

Izv

Pro

Sta

Do

Os

eduzeća i lok

voz voća i po

ojekti

atistika

gađaji

tale teme

kalni proizvo

ovrća u Rusij

ođači

u

20

Okt

P

03

obar

79; 16%

95;

Printani med

42;

13

135

Novembar

; 19%

diji Intern

69; 14%

9%

33; 27%

157

Decemb

321; 65%

net portali

86; 1

80; 16

bar

TV

7%

85; 17%

6%

Pre

Izv

Pro

Sta

Do

Os

eduzeća i lok

voz voća i po

ojekti

atistika

gađaji

tale teme

kalni proizvo

ovrća u Rusij

ođači

u


Zastupljenost sektora voća i povrća u medijima u BiH

ma tokom analiziranog perioda bila je izvoz voća i povrća u Rusiju. Nakon utvrđenih zamjerki na rad fitosanitar-nih službi u BiH, Rusija je u augustu zabranila uvoz voća i povrća iz BiH. Zatim je izvršen inspekcijski nadzor, a ponovni izvoz voća i povrća domaćih proizvođača dozvoljen je nakon što su BiH i Rusija potpisale Protokol za osi-guranje fitosanitarnih zahtjeva prili-kom međusobnih isporuka proizvoda visokog fitosanitarnog rizika. Na ovu temu odnosilo se 17% prikupljenih objava, tj. 85 od ukupno 495 članaka. Jednak procenat objava registrovan je i za temu bh. preduzeća i lokalni proizvođači voća i povrća. 17% evi-

dentiranih objava (86 objava) fokusi-ralo se na domaća preduzeća koja se bave proizvodnjom i prodajom voća i povrća, te na predstavljanje lokalnih poljoprivrednika, uspješnih priča i problema sa kojima se susreću u svom poslu. 69 članaka (14%) govorilo je o statistikama sektora voća i povrća, po-dacima o izvozu i uvozu, te cijenama proizvoda na tržištu.

Medijskom analizom utvrđeno je da, iako je u sektoru voća i povrća u BiH prisutan veliki broj projekata, kao i događaja koji promovišu poljopri-vrednu djelatnost, oni su i dalje ne-dovoljno zastupljeni u bh. medijima. Projekti stranih i domaćih organiza-

cija, programi kantonalnih i entitet-skih vlada, bili su tema 80 objava ili 16% ukupnog broja objava. Analizom sadržaja uočeno je 25 različitih pro-jekata, što znači da su u prosjeku pu-blikovane tri objave po projektu. Kada su u pitanju različiti događaji, poput sajmova, manifestacija, edukacija, ra-dionica, obuka, skupova i sl., u mediji-ma je uočeno 28 različitih događaja za koje su zabilježene ukupno 42 objave (9%), što znači da su u prosjeku bilje-žene svega jedna do dvije objave po događaju.

Agencija „Kliping BH“

20

Okt

P

03

obar

79; 16%

95;

Printani med

42;

13

135

Novembar

; 19%

diji Intern

69; 14%

9%

33; 27%

157

Decemb

321; 65%

net portali

86; 1

80; 16

bar

TV

7%

85; 17%

6%

Pre

Izv

Pro

Sta

Do

Os

eduzeća i lok

voz voća i po

ojekti

atistika

gađaji

tale teme

kalni proizvo

ovrća u Rusij

ođači

u

Agencija „Kliping BH“ već 17 godina uspješno se bavi pruža-njem usluga praćenja i analize medija, te istraživanja tržišta. Članica je regionalne grupacije press clipping agencija „MCA Group“, koja pokriva gotovo sve države srednje i jugoistočne Evrope.

E-mail: [email protected] Telefon: 033/956-378


Vanjskotrgovinska komora BiH jedan je od partner Dnevnog lista u projek-tu promocije bosanskohercegovačkog privrednog sektora pod nazivom „Moj proizvod“. Koliko je važna promocija predstavljanja potencijala domaćeg privrednog sektora?

‘’Promocija potencijala Bosne i Hercegovine je izuzetno značajna i predstavlja jedan od osnovnih zadataka VTK BiH. U tom pogledu, u proteklom periodu smo organizirali niz nastupa naših privrednika na najznačajnijim međunarodnim sajmovima u Evropi i svijetu, te brojne susrete bh. i stranih privrednika kako u zemlji tako i u ino-

zemstvu. Također, Komora je, u sarad-nji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, krajem 2016. godine pripremila pet promotivnih fil-mova s ciljem informiranja zainteresi-ranih kompanija-kupaca ali i stranih investitora o privrednim mogućnostima Bosne i Hercegovine. Promotivni vide-omaterijal, koji je rađen na engleskom i našem jeziku, predstavlja potencijale metalne i elektroindustrije, prehram-bene industrije, drvne industrije i tu-rizma, a napravljen je i jedan general-ni video o privrednim potencijalima u BiH. Nedavno smo predstavili i tri nova kataloga i Direktorij izvoznika Bosne

i Hercegovine. Direktorij čini baza sa osnovnim podacima o preko 1.230 bh. izvoznih kompanija, a DVD sadrži i profil BiH sa podacima o najznačajnijim sektorima privrede, promotivne filmove o potencijalima najznačajnijih sektora, informacije o sporazumima o slobodnoj i preferencijalnoj trgovini koje BiH ima sa drugim zemljama, osnovne informa-cije o VTK BiH sa uslugama koje pruža, kontaktima i druge informacije.

Promotivni materijal Komore nami-jenjen je za prikazivanje na domaćim i inostranim sajmovima, poslovnim fo-rumima i konferencijama, distribuciju diplomatsko-konzularnim predstav-

INTERVJU: >>> Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH

Proizvodi iz BiH svojim kvalitetom ne zaostaju za svjetskim brendovima

Projekat promocije bosanskohercegovačkog privrednog sektora pod nazivom “Moj proizvod”, koji realizuje DL Trgovina d.o.o. kao izdavač dnevnih novina Dnevni list u partnerstvu sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine, nastavlja se i u 2017. godini. Tim povodom razgovarali smo sa predsjednikom Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmetom Egrlićem o značaju promocije i kupovine domaćih proizvoda, privlačenju investicija te planovima Komore u 2017. godini.


ništvima širom svijeta i na različitim događajima.’’

Koji su osnovni ciljevi Vanjskotrgovinske komore BiH u pro-jektu Dnevnog lista?

‘’Projekat „Moj proizvod” je pokre-nut 2015. godine kako bi se šira javnost upoznala s poduzećima koja svojim ra-dom i djelovanjem zauzimaju istaknuto mjesto u stvaranju sigurnog i stabilnog privrednog okruženja, te uz svoj ogro-mni rad i zalaganje pridonose napret-ku Bosne i Hercegovine. Također, ovaj projekat, na kojem evo sarađujemo i u 2017. godini, ima za cilj promociju i jačanje bh. kompanija te stvaranje pozi-tivnog mišljenja građana o privredi naše zemlje. Od izuzetnog je značaja ukaza-ti građanima Bosne i Hercegovine da postoje domaće kompanije koje bilježe odlične rezultate i koje su primjer dobre prakse. Neophodno je pobuditi svijest građana da kupuju i konzumiraju do-maće proizvode koji svojim kvalitetom ne zaostaju za svjetskim brendovima.’’

Koliki je značaj kupovine domaćih proizvoda?

‘’Jako je teško odrediti doprinos društvu ukoliko je, npr., proizvod iz BiH sa komponentama, osim radne snage, uvoznog porijekla. Međutim, prednost domaće kupovine ugrubo možemo sagledati kroz porezni sistem Bosne i Hercegovine.

Npr., ukoliko je obavljena kupovina u iznosu od 100,00 KM, u iznosu je sa-držan porez na dodatnu vrijednost od 17% koji direktno ide u budžet Bosne i Hercegovine, zatim porezi i doprino-si za rad u iznosu od oko 67% (ovisno o entitetima), a ukoliko proizvod pod-liježe akcizama, uračunata je i akciza. Ukratko, kupovinom od 100,00 KM, doprinos društvu je oko 80,00 KM. To je iznos kojim je plaćeno zdravstvo, penzi-je, obrazovanje, administracija itd.

Ukoliko je obavljena kupovina u iznosu od 100,00 KM uvoznog proizvo-da, od toga je 17% poreza na dodatnu vrijednost (koja će biti vraćena nere-zidentu u njegovoj zemlji) koji ide u budžet Bosne i Hercegovine, eventual-no carina u iznosu od 5 do 10 procena-ta, ukoliko proizvod podliježe carini, te troškovi transporta (ukoliko je domaći prijevoznik). Na kraju, od 100,00 KM plaćenih za ino proizvod, nešto više od 20,00 KM ostaje u Bosni i Hercegovini. Razlikom finansiramo stranu radnu snagu i tuđi porezni sistem.’’

Kako će se reforme koje se nastoje pro-vesti u BiH s ciljem približavanja EU odraziti na privredni sektor BiH?

‘’Svjesni smo činjenice o neminovno-sti procesa pristupanja BiH EU, što je i bio razlog da se donese odluka na nivou države, uz saglasnost entiteta, o prihva-tanju postepene liberalizacije uvoza po-ljoprivrednih proizvoda i prerađevina od poljoprivrednih proizvoda bez cari-na i prelevmana. Bescarinski uvoz će se negativno odraziti na primarnu poljo-privrednu proizvodnju i na prerađivač-ku industriju u BiH.

Prema analizi Komore, primarna po-ljoprivredna proizvodnja je u nešto po-voljnijem položaju, jer su aktivnostima Ministarstva za vanjsku trgovinu i eko-nomske odnose BiH u proteklom perio-du stvoreni preduvjeti za značajniji pla-sman istih kako na alternativna tako i na tržišta EU. S druge strane, najveći udar liberalizacije uvoza po adaptiranom Sporazumu će doživjeti prerađivačka industrija u BiH, pri čemu negativni procesi mogu ići u dva pravca. Može doći do povlačenja uslužne proizvodnje iz BiH, koja je u značajnoj mjeri bila za-stupljena, naročito proizvodnja za vode-će kompanije iz Hrvatske i Slovenije, i može doći do smanjenja prodaje doma-ćih proizvoda zbog nekonkurentnosti.

S tim u vezi, nadamo se da će pro-jekat „Moj proizvod“ doprinijeti stva-ranju pozitivnog mišljenja građana BiH o domaćim proizvodima i značaju ku-povine domaćeg. Kupovinom domaćih proizvoda građani Bosne i Hercegovine mogu doprinijeti razvoju privrede, po-boljšanju zdravstvenih usluga, unapre-đenju obrazovnog sistema, smanjenju siromaštva i otvaranju novih radnih mjesta.’’

Kako dugoročno privući strane investicije?

‘’Za privlačenje direktnih stranih ulaganja neophodno je poboljšati po-slovni ambijent, u smislu da se smanje troškovi i procedure poslovanja, osigu-raju čvrste i povoljne poreske i druge ekonomske politike, smanji stepen ko-rupcije, te osiguraju transparentne jav-ne nabavke. Ovo su neka od pitanja koja je potrebno riješiti kako bi se uklonili razlozi nedovoljnog investiranja, odno-sno eliminirali uzroci koji odbijaju stra-ne investitore. Neophodno je mijenjati negativan imidž Bosne i Hercegovine i projekat „Moj proizvod“ je jedan od na-čina da to i učinimo.’’

Koje privredne grane u 2017. go-dini bi mogle privući potencijalne investitore?

‘’Po ko zna koji put ponavljamo da je Bosna i Hercegovina zemlja bogata pri-rodnim resursima i da ima izuzetne po-tencijale u mnogim oblastima. U tome prednjače ogroman i neiskorišten hi-dropotencijal, zatim elektro-energetski sektor, drvna industrija koja bilježi od-lične rezultate, agroindustrija, namjen-ska industrija itd. Mogućnosti je mno-go, samo ih treba iskoristiti i plasirati na najbolji način, a to je nešto što moramo raditi svi zajedno.’’

S obzirom da obnašate funkciju pred-sjednika Vanjskotrgovinske komore BiH, koji su Vaši prioriteti kada je ri-ječ o 2017. godini? Šta privrednici u BiH mogu očekivati od Vas?

‘’Vanjskotrgovinska komora BiH je u mnogome unaprijedila svoje poslova-nje, stekla veće povjerenje kako kod svo-jih članica tako i institucija vlasti koje su nas prepoznale kao značajnog partnera. Pokazali smo se kao uspješna spona iz-među vlasti i privrede i to je nešto zbog čega smo jako ponosni i što nam daje podstrek da idemo korak dalje.

U 2017. godini planiramo nastaviti sa zastupanjem interesa članica pred dr-žavnim tijelima kod donošenja zakona i drugih propisa, s ciljem poboljšanja poslovnog ambijenta. Planiramo ojačati nastup na međunarodnim sajmovima, te ćemo, pored sajmova na kojima već tradicionalno izlažemo i ostvarujemo dobre rezultate, okušati sreću i u trećim zemljama koje smatramo povoljnim za plasman naših proizvoda. Organizirat ćemo seminare, okrugle stolove, kon-ferencije i druge edukacije prema po-trebama privrednika, s ciljem jačanja njihovog poslovanja i priprema za lak-ši ulazak na evropsko tržište. Naravno, planiramo intenzivnije djelovati ka me-đunarodnim organizacijama čija smo članica i bazirat ćemo se na regionalnu saradnju te, zajedno sa zemljama okru-ženja koje su suočene sa istim proble-mima kao i mi, nastojati realizirati za-jedničke projekte. Ovdje bih posebno istakao djelovanje komora regiona kroz Komorski investicioni forum zapadnog Balkana, osnovan na marginama samita lidera zapadnog Balkana u Beču 2015. godine, koji je prepoznat i pozdravljen od institucija Evropske unije.’’


Bosna i Hercegovina u 2016. godi-ni ostvarila je izvoz u vrijednosti od 9.769.023.000KM, što poka-

zuje da je izvoz uvećan za 6% u odnosu na 2015. godinu.

Uvoz u Bosnu i Hercegovinu u 2016. godini iznosio je 16.261.248.000 KM, što je više za 5,58% u odnosu na 2015. godinu.

Ovakve promjene rezultirale su po-krivenošću uvoza izvozom od 60,1% što je više za 0,40% u odnosu na po-krivenost 2015. godine. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene je povećan za 5,74% i njegova vrijednost iznosi 26.030.270.000 KM.

Vanjskotrgovinski deficit u 2016. go-dini iznosi -6.492.225.000 KM.

Evropska unija, definitivno najzna-čajniji vanjskotrgovinski partner BiH po obimu razmjene, učestvovala je sa 70,7% u ukupnom obimu razmjene (71,0 izvoza i 70,5% uvoza).

Na tržište EU izvezeno je robe u vri-jednosti od 6.936.831.000 KM, što je za 5,76% više u odnosu na 2015. godinu. Uvoz je, također, povećan i iznosio je 11.462.197.000 KM, što je za 8,62% više u odnosu na 2015. godinu. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU iznosi 60,5%, a vanjskotrgovinski deficit iznosi -4.525.366.000 KM.

Najznačajniji partner po obimu raz-mjene iz Evropske unije je Hrvatska. U

2016. godini, u poređenju sa prethod-nom godinom, došlo je do povećanja ukupnog izvoza proizvoda u Hrvatsku za 7,59%, dok je uvoz povećan za 5,03%.

U 2016. godini ukupan izvoz iz BiH prema Hrvatskoj iznosio je blizu 1,01 milijardi KM, od čega je najviše izvezeno:

– Električna energija - 167,60 miliona KM

– Drvo - 50,73 miliona KM – Naftna ulja i ulja bitumenskih mine-

rala - 42,39 miliona KM – Sjedala - 42,15 miliona KM – Aluminij sirovi - 38,40 miliona KM

U 2016. godini iz Hrvatske je na tr-žište BiH uvezeno robe u vrijednosti od 2,55 milijardi KM, od čega je najviše uvezeno:

– Nafta i naftna ulja - 574,17 miliona KM

– Šećer - oko 100,06 miliona KM – Čokolada i ostali prehrambeni pro-

izvodi koji sadrže čokoladu - 72,07

ANALIZA

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine u 2016. godiniAnaliza vanjskotrgovinske razmjene BiH za 2016. godinu pokazala je da se, iako ne očekivanom i željenom stopom, nastavlja pozitivan trend izvoza koji doprinosi smanjenju hroničnog vanjskotrgovinskog deficita.

Tabela 1:

BIH - 2016.

Država IZVOZ UVOZ OBIMHrvatska 1.017.701 2.555.363 3.573.064 Njemačka 1.491.351 1.711.926 3.203.277 Srbija 882.044 2.289.619 3.171.664 Italija 1.141.323 1.528.933 2.670.256 Slovenija 822.525 1.528.596 2.351.121 Austrija 743.580 821.687 1.565.267 Turska 401.322 597.235 998.557 Mađarska 194.866 594.555 789.422 Švicarska 163.612 458.305 621.917 Holandija 207.869 365.487 573.356 Poljska 100.204 413.303 513.507 Velika Britanija 51.531 427.733 479.264 ostale zemlje 2.551.096 2.968.504 5.519.600 UKUPNO 9.769.023 16.261.248 26.030.271


miliona KM – Pivo od slada - 64,28 miliona KM – Portland-cement - 56,09 miliona KM

Analizirajući sektorsku struktu-ru vanjskotrgovinske razmjene sa Hrvatskom, dolazimo do zaključka da je većina sektora zabilježila rast izvoza i uvoza. Najviši ostvareni rast u odnosu na prošlu godinu je ostvarila namjenska industrija, dok je pad izvoza zabilježen u izvozu ruda i metala te izvozu kame-na, kreča, cementa i betona.

Agroindustrijski sektor je zabilje-žio rast izvoza od 15,01% u odnosu na prošlu godinu, unutar kojeg je došlo do značajnijeg povećanja izvoza proizvoda životinjskog porijekla od 289,81%, šeće-ra 150,00% itd.

Povećan uvoz iz Hrvatske je zabi-lježen u gotovo svim sektorima, osim uvoza mineralnih goriva i električne energije te pada uvoza ostalih raznih proizvoda.

Nakon EU, CEFTA 2006 u razmjeni sa BiH učestvuje sa 15,5% izvoza i 15,6% uvoza. Na tržište CEFTA-e u 2016. godi-ni je iz BiH izvezena roba u vrijednosti od 1.511.436.000 KM i izvoz je pove-ćan u odnosu na prethodnu godinu za 5,79%. Sa područja CEFTA-e uvezli smo robe u vrijednosti od 2.536.930.000 KM, što je za 6,92% više u odnosu na prethodnu godinu. Ovakav odnos vri-jednosti izvoza i uvoza je rezultirao po-krivenošću uvoza izvozom od 59,6%.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regiona je Srbija sa kojom imamo najmanju pokrivenost uvoza izvozom. Na tržište Srbije u 2016. godini izvezli smo robe u vrijednosti od 882.044.000 KM, što je za 8,08% više u odnosu na prošlu godinu. Sa područja

Srbije uvezli smo robe u vrijednosti od 2.289.619.000 KM i time povećali uvoz za 7,30% u odnosu na 2015. godinu.

Posmatrajući sektorsku strukturu vanjskotrgovinske razmjene sa Srbijom, uočava se povećanje uvoza proizvoda iz svih sektora, osim uvoza mineralnih goriva, kao i izvoza sa izuzetkom izvoza ostalih raznih proizvoda.

U 2016. godini na tržište Srbije najvi-še se izvezlo:

– Koks i polukoks od kamenog uglje-na, mrkog ugljena - 93,99 miliona KM

– Električna energija - 92,71 miliona KM

– Toplo valjana žica od željeza - 48,47 miliona KM

– Šipke od željeza - 47,25 miliona KM – Drvo (obrađeno po dužini) - 43,80

miliona KM

Iz Srbije smo u 2016. godini najviše uvezli:

– Naftna ulja i ulja dobivena od bitu-menskih minerala - 95,55 miliona KM

– Ulje od sjemena suncokreta - 92,70 miliona KM

– Kukuruz - 90,06 miliona KM – Kruh, peciva, kolači - 59,11 miliona

KM – Pšenica i suražica - 47,08 miliona

KM

Na učešće EFTA-e i ostalih zema-lja spada 13,9% uvoza i 13,5% izvo-za. Najznačajniji partner EFTA-e je Švicarska sa kojom se gotovo i obavlja sva vanjskotrgovinska razmjena sa BiH.

U 2016. godini uvoz iz Švicarske je smanjen za 39,89%, dok je izvoz pove-

ćan za 13,80%.Iz BiH na tržište Švicarske smo izve-

zli oko 163 miliona KM, od čega najviše: – Električna energija - 40,67 miliona

KM – Ostali namještaj - 13,40 miliona KM – Konstrukcije - 9,52 miliona KM – Sjedala - 7,67 miliona KM – Građevinski proizvodi od plastičnih

masa - 7,15 miliona KM

Sa Tržišta Švicarske je uvezeno robe u vrijednosti od 458 miliona KM, od čega najviše:

– Nafta i ulje bitumena - 137,33 mili-ona KM

– Umjetni korund - 84,68 miliona KM – Osobni automobili - 25,94 miliona

KM – Električna energija - 24,38 miliona

KM – Lijekovi - 22,83 miliona KM

U tzv. “ostalim tržištima“ ili „trećim zemljama“ najznačajniji vanjskotrgo-vinski partner BiH je Turska, a zatim Kina.

U 2016. godini obim razmjene sa Turskom iznosio je 998 miliona KM. Izvoz u Tursku iznosio je 401,32 milio-na KM i veći je u odnosu na prethodnu godinu za 13,16%. Uvoz iz Turske pove-ćan je za 9,83% i iznosio je oko 597 mi-liona KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 67,2%.

Na tržište Turske u 2016. godini naj-više se izvezlo:

– Ulje od sjemena suncokreta - 121,71 miliona KM

– Goveđe meso - 49,65 miliona KM – Pšenica i suražica - 32,09 miliona

KM – Brašno od pšenice - 31,13 miliona

KM – Sjedala 27,43 - miliona KM

U 2016. godini iz Turske se najviše uvezlo:

– Monofilamenti raznih dimenzija - 16,02 miliona KM

– T majice, majice bez rukava i sl. - 15,22 miliona KM

– Tekstilni materijali impregnirani - 13,61 miliona KM

– Tepisi i ostali tekstilni podni pokri-vači, tkani - 13,41 miliona KM

– Kostimi, kompleti, jakne… - 11,98 miliona KM

U ostalim tržištima primijećeno je smanjenje izvoza i uvoza iz Kine. Uglavnom se razmjena vršila u tekstil-noj industriji.


Iz Tabele 2 uočavamo da je učešće zemalja u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH u 2016. godini ostalo uglavnom u istom omjeru kao i prethodne godine.

U strukturi vanjskotrgovinske raz-mjene ostvarene u 2016. godini, analizi-ranoj prema sektorskoj strukturi privre-de, evidentan je porast izvoza u većini sektora. Izuzetak su izvoz ruda, metala i proizvoda, sa pretpostavkom zbog ma-nje tržišne cijene čelika u toku godine te izvoza ostalih raznih proizvoda.

Agroindustrijski sektor ostvario je rast izvoza u odnosu na prošlu godinu od 16,13%, unutar kojeg su povećanje izvoza (više od 50% u odnosu na prošlu godinu) ostvarili proizvodi tarifne gru-pe: 11 - proizvodi mlinske industrije, 03 - ribe i ljuskari; 17 - šećeri i njegovi pro-izvodi te 10 - žitarice, dok je izvoz sma-njen kod roba tarifne grupe 02 - meso i drugi klanični proizvodi za jelo, 09 - kafa, čaj; 23 - ostaci i otpaci prehrambe-ne industrije.

Porast izvoza voća ostvaren je za-

hvaljujući izvozu na tržište Ruske Federacije, te povećanju izvoza na trži-šte Hrvatske i Srbije.

Ostvareno je povećanje izvoza proi-zvodi grupe 04 - mlijeko i nj. proizvodi za 11,18% u odnosu na prošlu godinu.

Generalno, pred poljoprivredom u BiH i u predstojećem periodu kao va-žan prioritet ostaje potreba kreiranja agrarne politike i uvođenje onih instru-menata koji će omogućiti dinamičko restrukturiranje poljoprivrednog sek-tora, modernizaciju, a ujedno i efikasno približavanje EU integracijama putem postepenog usklađivanja politike sa principima Zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije.

Elektro-energetski sektor je zabilje-žio povećanje izvoza i smanjenje uvoza na ukupnom nivou. Izvoz električne energije u poređenju sa 2015. godinom je povećan za 13,37%, a uvoz za 7,19%. Povećanje izvoza električne energije je ostvareno na tržišta Hrvatske, Srbije, Švicarske, Slovačke, dok je smanjen na

tržište Slovenije i nije evidentiran izvoz na tržište Češke. Uvoz električne energi-je je smanjen sa tržišta Srbije i Danske.

Uvoz nafte i naftnih ulja je količin-ski veći od prošlogodišnjeg nivoa, no vrijednosno je smanjen uslijed manjih cijena nafte na svjetskom tržištu.

Hemijska industrija je ostvarila po-rast izvoza i uvoza. Unutar hemijske industrije ostvaren je napredak u smislu povećanja izvoza eteričnih ulja, sapuna i ostalih raznih proizvoda hemijske indu-strije, dok je kod uvoza najviše poveća-nje zabilježeno u uvozu farmaceutskih proizvoda.

Tekstilna industrija je zabilježila po-rast izvoza proizvoda tekstilnih tkani-na, dok je kod uvoza najveći procenat u odnosu na prošlu godinu zabilježen kod uvoza svile.

Drvni sektor kontinuirano bilježi pozitivan trend povećanja izvoza. I da-lje ostvarujemo visok deficit u razmjeni tarifne grupe 44 - drvo i ugljen, među-tim pozitivan trend izvoza grupe 94 -

Tabela 3: Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine po sektorima (u KM)

2015. 2016. porast u %

uvoz izvoz uvoz izvoz izvoz

Agroindustrijski sektor 2.862.796.138 840.321.246 2.962.844.491 975.830.504 3,49 16,13

Mineralna goriva (ugalj, koks, plin, nafta ) i el. energija 2.043.472.114 643.319.530 1.897.056.434 658.264.429 -7,17 2,32

Hem. farm. proiz., đubriva, plastika, kaučuk, guma... 2.381.491.642 998.443.350 .643.707.318 1.112.500.568 11,01 11,42

Kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi 417.211.835 115.836.492 443.449.856 122.386.962 6,29 5,65

Koža, krzno, tekstil i proizvodi 1.805.840.433 1.318.853.279 .917.222.003 1.362.827.154 6,17 3,33

Drvo, papir i namještaj 792.074.205 1.899.400.552 884.324.735 2.042.500.489 11,65 7,53

Rude, metali i proizvodi 1.538.050.068 1.710.313.899 .588.776.007 1.700.918.137 3,30 -0,55

Mašine, aparati, meh. uređaji, kotlovi, vozila, oružje 3.356.684.515 1.603.093.955 3.737.709.811 1.710.443.537 11,35 6,70

Ostali razni proizvodi 204.315.898 86.400.563 186.157.270 83.351.418 -8,89 -3,53

UKUPNO 15.401.936.848 9.215.982.867 16.261.247.925 9.769.023.197 5,58 6,00

*Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH obuhvataju izvoz i uvoz roba prema ICD i UCD po carinskim procedurama.

Tabela 2: Vanjskotrgovinska razmjena najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera za analizirani period prethodne i tekuće godine (u 000 KM).

BIH 1.-12. 2015. BIH 1.-12. 2016.

Država IZVOZ UVOZ OBIM UČEŠĆE IZVOZ UVOZ OBIM UČEŠĆE

Hrvatska 945.897 2.433.094 3.378.991 13,73 1.017.701 2.555.363 3.573.064 13,37

Njemačka 1.434.933 1.607.064 3.041.997 12,36 1.491.351 1.711.926 3.203.277 13,01

Srbija 816.113 2.133.816 2.949.929 11,98 882.044 2.289.619 3.171.663 12,88

Italija 1.219.856 1.486.481 2.706.337 10,99 1.141.323 1.528.933 2.670.256 10,85

Slovenija 762.260 1.449.228 2.211.488 8,98 822.525 1.528.596 2.351.121 9,55

Austrija 751.446 802.170 1.553.616 6,31 743.580 821.687 1.565.267 6,36


namještaj i njegovi dijelovi od 10,15%, uz činjenicu porasta izvoza grafičke industrije, popravljaju omjer izvoza pri-mitivno obrađenog drveta i izvoza pro-izvoda od drveta sa većom dodanom vrijednošću.

Izvoz ruda, metala i proizvoda je zabilježio pad izvoza i porast uvoza. Evidentno je povećanje izvoza proizvo-da od gvožđa i čelika, dok je izvoz gvo-žđa i čelika te aluminijuma smanjen u odnosu na prethodnu godinu.

Namjenska industrija tradicional-no bilježi rast izvoza. U ovom sektoru najveće povećanje izvoza u odnosu na prošlu godinu ostvareno je u izvozu municije i oružja te električnih maši-na. Međutim, zabilježen je porast uvoza istih proizvoda, što nas vraća na činje-nicu da se u našoj zemlji vrši dorada, odnosno većinom se uvozi radi izvoza ovoj industriji.

Metalski i elektrosektor više od 90% svoje proizvodnje plasira na strana trži-šta. Predviđanja su da će 2017. za me-talsku i elektroindustriju biti izazovna, pogotovo što se očekuju izmjene zakon-skih rješenja koja su od suštinskog zna-čaja za ovu granu privrede. Tačnije tre-bala bi se donijeti odluka o oslobađanju plaćanja carina prilikom uvoza opreme i mašina za unaprjeđenje proizvodnje, čime bi se privrednim subjektima omo-gućilo da lakše dođu do nove opreme, a na taj način bi se sigurno povećao i broj radnika.

Analiza vanjskotrgovinske razmje-ne BiH za 2016. godinu pokazala je da

se, iako ne očekivanom i željenom sto-pom, nastavlja pozitivan trend izvoza koji doprinosi smanjenju hroničnog vanjskotrgovinskog deficita. Iako indi-katori trenda rasta izvoza ukazuju na određene pozitivne pomake, kada se napravi međunarodno poređenje može se zaključiti da ostvareni napredak nije na zadovoljavajućem nivou.

Izvoz bi se u narednom srednjoroč-nom periodu morao udvostručiti želi-mo li stremiti ka oporavku ekonomije i tome da postanemo konkurentni na zahtjevnom EU tržištu. Temeljna zada-ća države je osigurati uvjete za razvoj privrede, misleći na njenu intenzivniju ulogu u podsticajima domaćoj ekono-miji, smanjenju sistemskog rizika ze-mlje u cilju smanjenja visine kamatnih stopa, uvođenjem zdrave konkurencije, rasterećivanjem visokih nameta pri-vrednicima itd. Za podizanje konku-rentnosti i dostizanje standarda razvi-jenijih zemalja neophodno je poboljšati poziciju zemlje u međunarodnom lancu dodane vrijednosti, a za to su potrebne investicije i povećanje produktivnosti.

Provođenje neophodnih ekonom-skih reformi u cilju aplikacije za članstvo u EU smatra se pozitivnim pomakom i značajno doprinosi poboljšanju imid-ža naše zemlje. Naravno, pred nama je još dosta posla. Neophodno je raditi na reformama u javnim preduzećima u kojima se mora dizati stepen konku-rentnosti i organizacije u cilju ulaganja i podizanja produktivnosti. S druge strane, međunarodno tržište predstav-

lja ogroman potencijal za bh. proizvo-đače i otvaranje novih radnih mjesta. Okruženje, također, predstavlja zna-čajan potencijalni izvoz finansiranja investicija neophodnih za povećanje proizvodnih kapaciteta i rast produktiv-nosti. Interakcijama na međunarodnim tržištima se brže usvajaju nova znanja i tehnologije neophodni za efikasniju or-ganizaciju i bolje poslovne rezultate te moramo raditi kontinuirano na stvara-nju šansi našim izvoznim kompanijama na stranim tržištima i ujedno kreirati povoljniji poslovni ambijent, a sve u ci-lju podizanja konkurentnosti i razvoja bh. ekonomije.

Napori za naredni period moraju biti zasnovani na otklanjanju ključnih dispariteta, prisutnih između ukupne proizvodnje i potrošnje, domaće štednje i nivoa neophodnih investicija, uvoza i izvoza koji stvara jaz koji se pokriva zaduživanjem, razvijenih i nerazvije-nih regiona, odnosa između aktivnog i izdržavanog stanovništva, odnosa broja zaposlenih i nezaposlenih, odnosa broja zaposlenih u administraciji i proizvod-nom sektoru, odnosa broja zaposlenih i broja penzionera itd.

Na koncu, procesi se događaju, po-čeli su pozitivni pomaci u bh. privredi i očekuje se da bi stopa rasta BDP-a u 2017. godini mogla premašiti 3%.

Belma Hasić n


Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji sa DIHK-CEFTA projektom, organizovala

je Okrugli sto “Jačanje saradnje između asocijacija akreditovanih tijela za ocje-njivanje usklašenosti u CEFTA regionu”, koji je održan 21. marta 2017. godine u prostorijama Komore u Sarajevu.

Jedan od problema sa kojim se CEFTA region suočava odnosi se na posebne usluge koje se tiču akreditova-nih tijela za ocjenjivanje usklađenosti, certifikaciju i verifikaciju (OCV) u cilju pružanja kvalitetnije usluge kompanija-ma. Okrugli sto je predstavljao priliku da se razgovara o različitim nivoima akreditivnih procesa u CEFTA regionu, kao i različitim uslugama akreditovanih tijela, te da se iniciraju zajedničke uslu-ge u korist krajnjih korisnika, odnosno kompanija. Takođe, diskutovano je i o različitim nivoima transpozicije EU direktiva i pravila koja utiču na CEFTA region na njegovom putu ka EU.

Tokom prve sesije Okruglog stola, predstavnici Ministarstva spoljne tr-govine i ekonomskih odnosa i BATA-e prisutnim su predstavili trenutno stanje infrastrukture kvaliteta u BiH, te poseb-no aktivnosti Instituta za akreditovanje BiH, kao i izazove koji čekaju BiH u po-gledu transpozicije direktiva i pravila.

U Izvještaju Evropske komisije za BiH, tačnije u Poglavlju 4. Evropski standardi, 4.1 Unutrašnje tržište, 4.1.1 Slobodno kretanje roba, kao prioritetna je navedena potreba da se u nadolaze-ćoj godini poduzmu značajni koraci za

uspostavljanje potpuno funkcionalnog sistema u BiH koji će osigurati slobodu kretanja roba, jer u BiH nedostaje okvir za slobodno kretanje roba. S tim u vezi je potrebno:

– dalje unapređenje koordinacije iz-među relevantnih institucija;

– uspostavljanje registra tehničke legi-slative i ukidanje domaće legislative koja je u suprotnosti sa evropskim standardima;

– usvajanje strategije infrastrukture kvaliteta.

Najveći izazovi pred sistemom infra-strukture kvaliteta u BiH, a u skladu sa Izvještajem Evropske komisije o napret-ku BiH, su: ■ Ispunjavanje preporuka Evropske

komisije: – Donošenje strategije; – Ukidanje protivrječnih propisa u

BiH; – Nastavak harmonizacije tehničkih

propisa sa EU pravnom stečevinom; – Uspostavljanje jedinstvenog sistema

ocjenjivanja usklađenosti. ■ Pomoć bh. privredi kroz: – Transponovanje EU legislative i po-

kretanje projekata u IQ; – Pomoć kod uspostavljanja kompe-

tentnih tijela za ocjenjivanje usklađe-nosti i povezivanje sa tijelima iz EU;

– Uvođenje reda i pravne sigurnosti na jedinstvenom ekonomskom prostoru i slobodno kretanje roba u BiH.Tokom Okruglog stola posebno su

naglašene aktivnosti Instituta za akredi-

tovanje BiH, i to: – razvijanje, provođenje i održava-

nje sistema akreditovanja Bosne i Hercegovine,

– provođenje procedura akreditova-nja i nadzora tijela za ocjenjivanje usuglašenosti,

– zastupanje Bosne i Hercegovine u evropskim i međunarodnim organi-zacijama za akreditovanje,

– organizacija i provođenje specijali-stičkog obrazovanja kadrova u po-dručju akreditovanja,

– razvijanje i uspostavljanje informaci-onog sistema o dodijeljenim akredi-tacijama i dokumentima iz područja akreditovanja.

Do 31. 12. 2016. godine akreditovano je 100 tijela za ocjenjivanje usklađenosti:

– 63 ispitne laboratorije – 1 medicinska laboratorija – 9 mjernih laboratorija – 26 inspekcijskih tijela – 1 certifikaciono tijelo

Takođe, do 31. 12. 2016. godine 20 novih tijela je ponijelo zahtjev BATA-i za akreditaciju, od kojih je 13 inspek-cijskih tijela, 6 ispitnih laboratorija i 1 mjerna laboratorija.

Detaljno je predstavljen i polo-žaj BATA-e u relevantnoj strukturi Evropske unije, te posebno Uredba (EU) br. 765/2008.

Takođe, Okrugli sto je iskori-šten kako bi se prezentovao projekat “Infrastruktura kvaliteta na Zapadnom Balkanu” te detaljne aktivnosti vezane

CEFTA

Jačanje saradnje između asocijacija akreditovanih tijela za ocjenjivanje

usklađenosti u CEFTA regionuPoruka Okruglog stola je da svim akterima u ovom procesu imperativ mora biti kvalitet iznad svega, kako usluga tako i proizvoda.


za uključivanje tijela za ocjenjivanje usklađenosti CEFTA regiona.

Ciljevi ovog projekta su: – Puna implementacija EU legislative za građe-

vinske proizvode; – Puna implementacija EU legislative za električ-

nu/elektronsku opremu; – Neharmonizovana oblast: pripremanje akcio-

nih planova, podizanje svijesti o klauzuli me-đusobnog priznavanja. Tokom drugog dijela sesije, predstavljene su

aktivnosti jedine dvije asocijacije tijela za uskla-đivanje usklađenosti na području CEFTA re-giona, i to: aktivnosti i ciljevi Asocijacije za ocjenjivanje usklađenosti, certifikaciju i verifika-ciju Spoljnotrgovinske komore BiH i Udruženja profesionalnih, naučnih i tehničkih aktivnosti Privredne komore Srbije. U ovom segmentu po-sebno je naglašena važnost saradnje između člano-va Asocijacije kao pretpostavka razmjene znanja, iskustava i mnogih drugih vidova saradnje.

Važno je napomenuti da su Okruglom stolu prisustvovali predstavnici Crne Gore i Srbije, te 50 tijela za ocjenjivanje usklađenosti, kao i relevantne institucije iz Bosne i Hercegovine.

Nakon diskusije, usvojeni su sljedeći zaključci:1. Apel relevantnim institucijama u BiH da se po-

krene proces usklađivanja sa EU legislativom, naročito u domenu transpozicije regulativa i uredbi EU zakonodavstva u BiH zakonodavstvo;

2. Preporučuje se BATA-i da u, koordinaciji sa relevantnim institucijama, ispita mogućnost sa-radnje sa ISTA-om, te da se sagleda mogućnost preuzimanja liderske uloge uspostavljanja fito-sanitarne dijagnostike u skladu sa relevantnim EU direktivama;

3. Pokrenuti aktivnosti oko priznavanja labora-torijskih testova za tehničke i industrijske pro-izvode između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije;

4. Uspostaviti saradnju između nacionalnih, po-stojećih i budućih, članova Asocijacije, kao pretpostavku razmjene znanja, iskustava i mno-gih drugih vidova saradnje.

5. Tijela za ocjenjivanje usklađenosti, putem aso-cijacija, aktivno uključiti u radne grupe za izra-du zakonskih i podzakonskih relevantnih akata.

6. U svim relevantnim aktivnostima minimalizo-vati postojeću diskriminaciju između javnih i privatnih laboratorija.

7. Intenzivirati saradnju Asocijacije OCV Spoljnotrgovinske komore BiH sa Institutom za akreditovanje BiH. Na kraju, sa Okruglog stola je poručeno da svim

akterima u ovom procesu imperativ mora biti kva-litet iznad svega, kako usluga tako i proizvoda.

Navedeni zaključci će putem Spoljnotrgovinske komore BiH biti dostavljeni svim nadležnim insti-tucijama u Bosni i Hercegovini.

Ognjenka Lalović n

Komorski investicioni forum zapadnog Balkana u 2017. godiniNakon Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, pred-sjedavanje Komorskim investicionim forumom zapadnog Balkana u 2017. godini preuzela je Privredna komora Republike Hrvatske. S tim u vezi, 3. marta u Zagrebu, održana je četvrta po redu sjednica Upravnog odbora kojoj su prisustvovali pred-sjednici komora članica KIF-a. Na sjednici je najprije razmatran Izvještaj o radu KIF-a u 2016. godini čiji je podnosilac bio pot-predsjednik STK BiH doc.dr.sc. Bruno Bojić, te je razgovarano o aktivnostima planiranim za 2017. godinu.

Među osnovnim prioritetima u 2017. godini jeste jačanje ulo-ge privrednih komora u sistemima dualnog obrazovanja koje se ogleda u unapređenju svih oblika učenja kroz rad uz jaču saradnju sa socijalnim partnerima i komorama, dalji razvoj osiguranja kvaliteta u stručnom obrazovanju i osposobljava-nju, te pružanju informacija o potrebama tržišta rada inicijal-nom i stručnom obrazovanju. Slijedom Okruglog stola koji je Privredna komora Hrvatske organizovala u decembru prošle godine, zaključeno je da je potrebna bolja saradnja sa dono-siocima odluka u oblasti stručnog obrazovanja uvažavanjem prijedloga komora, odnosno ozbiljnijim razmatranjem prepo-ruka komora prilikom izmjena zakonskog okvira ili donošenja programa za stručna zanimanja. Najefikasnije je ono stručno obrazovanje bazirano na učenju na radu, što je i najbolji na-čin uključivanja potreba privrede i tržišta rada obrazovnom sistemu.

Predloženo je jačanje uloge komora u oblasti dualnog obra-zovanja, promocija preduzetničkog učenja kroz SEECEL sa kojim sve članice KIF-a imaju potpisan sporazum o saradnji, te pružanje podrške malom i srednjem preduzetništvu. Poseban akcenat stavljen je na pitanje obrazovanja radi usklađivanja sa potrebama tržišta rada za koje se vjeruje da predstavlja dobru podlogu za dobijanje podrške i finansijskih sredstva za njegov razvoj. Usvojene su dvije projektne inicijative proizvoda i uslu-ga koje bi se razvijale u okviru KIF-a. U pitanju su zajedničke preporuke za poboljšanje poslovne i investicione klime na zapadnom Balkanu te izrada Studije o komplementarnosti i konkurentnim prednostima ekonomija zapadnog Balkana, koje su od posebne važnosti za šest zemalja tog dijela Balkana.

S obzirom na to da Italija predsjedava Berlinskim procesom u 2017. godini, sastanku su prisustvovali predstavnici Ambasade Italije u Zagrebu koji su predstavili prioritetna područja koja će u narednoj godini biti u fokusu, a to su infrastrukturni projek-ti u području transporta i energije, razvoja inovacija, pitanja zapošljavanja mladih i regionalne kohezije te posebno borba protiv korupcije. O tome će biti riječi na Poslovnom forumu u okviru predstojećeg Samita lidera zapadnog Balkana koji će biti održan 12. jula u Trstu.

Danijela Kovač n


Privrednu delegaciju pred-vodio je potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore doc.

dr sc. Bruno Bojić. Na Forumu su, pored predstavnika Komore i FIPA-e, učestvovale sljedeće kompanije: Hering, Bosna-S Engineering Oil & Gas, Metalos d.o.o. Kreševo, Kupres-Milch d.o.o., Fashion and Style Company, Violeta, Primasofa Kalesija, zastupnici kompanije Moj san u Makedoniji TD Alea te BBI banka. Sa druge strane, Forumu je prisustvovalo trideset make-donskih kompanija.

Forum je održan u prostorija-ma Ministarstva spoljnih poslova Makedonije i otvoren je obraćanjem predsjednika Ivanova i predsjedava-jućeg Predsjedništva BiH dr Mladena Ivanića prisutnim privrednicima.

Predsjedavajući Ivanić istakao je obavezu političara da, osim strogo po-litičkih tema, učine sve kako bi olakšali život privrednicima i stvorili uslove za razvoj privrede. Prema njegovim riječi-ma, bez ekonomskog razvoja nema ni dugoročne političke stabilnosti. Kako je istakao, poslovni ljudi moraju da osjete jasne efekte i da ostvaruju profit, jer je samo tako moguće stvoriti i uslove za bolјi i kvalitetniji život građana.

Predsjednik Ivanov rekao je da su

odnosi BiH i Makedonije prijateljski, te da se u spoljnotrgovinskoj razmjeni Makedonije BiH nalazi na 20. mjestu. S obzirom na visok nivo političke i kultur-ne saradnje, neshvatljivo je kako dvije toliko prostorno i kulturno bliske drža-ve mogu da imaju tako nizak nivo eko-nomske saradnje. Predsjednik Ivanov je istakao želju za jačanjem saradnje kako bi ekonomija i građani dviju zemalja od toga imali koristi.

Nakon uvodnih obraćanja visokih zvaničnika, potpredsjednik Bojić upo-znao je prisutne sa potencijalima Bosne i Hercegovine, dok je predstavnica Agencije za unapređenje stranih investi-cija Nina Pobrić govorila o prednostima za potencijalne investitore. Predstavnica BBI banke Azra Čolić prisutne je upo-znala sa predstojećim Sarajevo Business Forumom.

Po završetku plenarnog dijela re-alizovani su B2B susreti kompanija. Pojedine kompanije izrazile su zado-voljstvo održanim sastancima te naja-vile da će uskoro ponovo doputovati u Skoplje radi realizacije dogovorenih poslova.

Potpredsjednik Bojić je u okviru Foruma održao pojedinačno sastanke sa predsjednicima svih triju privred-nih komora u Makedoniji, kao i pred-

stavnicima Ministarstva spoljnih po-slova Makedonije i ambasadom BiH u Skoplju. Dogovoreno je intenziviranje aktivnosti kojima će se doprinijeti pove-ćanju trgovinske razmjene i investicija, a takođe je data podrška uspostavljanju direktne aviolinije Skoplje-Sarajevo, s obzirom na to da nepostojanje iste u mnogome otežava unapređenje saradnje.

Na poziv predsjednika Makedonsko-turske privredne komore (MATTO), potpredsjednik Bojić je prisustvovao sjednici Upravnog odbora MATTO-a na kojoj je članovima UO predstavio potencijale Bosne i Hercegovine i po-zvao ih na unapređenje međukomorske i ekonomske saradnje.

U okviru zvanične posjete delegacije BiH, ministar spoljnih poslova BiH Igor Crnadak i zamjenik ministra spoljnih poslova Makedonije Ilija Isajlovski pot-pisali su Sporazum između Savjeta mini-stara BiH i Vlade Republike Makedonije u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

Sporazum će doprinijeti bržem pro-cesu evropskih integracija BiH, uz raz-mjenu znanja i iskustava sa Republikom Makedonijom i predstavlja jednu od obaveza BiH iz Sporazuma o stabilizaci-ji i pridruživanju sa Evropskom unijom.

Danijela Kovač n

MEĐUNARODNA SARADNJA

Poslovni forum BiH – MakedonijaU okviru zvanične posjete delegacije Bosne i Hercegovine Makedoniji koju je predvodio predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr Mladen Ivanić, u Skoplju je, 20. marta 2017. godine, održan Poslovni forum privrednika iz Bosne i Hercegovine i Makedonije.


MEĐUNARODNA SARADNJA

Delegaciju Bosne i Hercegovine je predvodio ministar spolj-ne trgovine i ekonomskih

odnosa BiH Mirko Šarović, u pratnji zamjenice direktora FIPA-e Blaženke Mišković, pomoćnika ministra spolj-ne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Midhata Salića, te predsjednika Spoljnotrgovinske komore BiH, člana državne i šefa privrednog dijela bh. de-legacije Brune Bojića.

Priliku za upoznavanje tržišta Saudijske Arabije i mogućnost za uspostavljanje novih kontakata sa privrednicima ove zemlje iskoristi-li su predstavnici 9 bh. kompanija: BIMAL d.d., DŽAMP d.o.o., GRAND TOURS d.o.o. Zenica, INSTITUT ZA CERTIFICIRANJE SISTEMA d.o.o, KOTEKS d.o.o., LINDAB d.o.o. Sarajevo, PRETIS d.d. Vogošća, RM-LH d.o.o. Zenica i ZUPČANIK d.o.o. Tešanj. Kao što se može zaključiti na osnovu kompanija koje su predstavlja-le privredni dio bh. delegacije, prilikom posjete fokus je bio na sljedećim sek-

torima privrede: metalnoj industriji, namjenskoj i prehrambenoj industriji, turizmu i dr.

Značajno je pomenuti da je držav-no-privredna delegacija primljena na najvišem nivou, što se dešava samo tokom posjeta šefova država. Posebno treba istaći prijem kod kralja Saudijske Arabije, koji je ovom prilikom lično po-tvrdio spremnost Kraljevine Saudijske Arabije za ulaganje u bh. projekte.

Pored ovog prijema, bh. privrednici su se sastali i sa saudijskim privrednici-ma u okviru Poslovnog foruma u orga-nizaciji Savjeta saudijskih komora, ali i sa saudijskim privrednicima u njihovoj samostalnoj organizaciji.

Tokom priprema za pomenutu po-sjetu, bh. kompanije su imale priliku dostaviti STK BiH prijedloge za unapre-đenje saradnje sa Saudijskom Arabijom, odnosno iznijeti probleme i prepreke koje imaju u poslovanju na ovom trži-štu, kao i sugestije za unapređenje po-slovanja. Ovi prijedlozi i sugestije su izloženi tokom sastanaka državnog di-

jela bh. delegacije sa saudijskim držav-nicima. Predloženo je, između ostalog, potpisivanje neophodnih sporazuma iz ekonomske domene između dviju ze-malja, kao i formiranje Poslovnog savje-ta između dviju komora koji bi kontinu-irano radio na povezivanju poslovnih zajednica, kao i rješavanju izazova sa kojima se suočavaju poslovne zajedni-ce ovih zemalja. Istaknuta je potreba pojednostavljivanja viznog režima (što bi olakšalo rad bh. turističkog sektora). Takođe je najavljeno i uspostavljanje di-rektne avio-linije Rijad - Sarajevo.

Nakon posjete izvršena je analiza i sprovedeno anketiranje članova bh. privredne delegacije, pa je posjeta ocje-njena kao uspješna u smislu unapređe-nja ekonomskih odnosa dviju zemalja, posebno sa stanovišta potvrđivanja mogućnosti i spremnosti privrednih za-jednica za saradnju i pokretanja važnih međudržavnih ekonomskih pitanja.

Ivana Knežević n

Posjeta državno-privredne delegacije Bosne i Hercegovine

Kraljevini Saudijskoj ArabijiNa poziv Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je učestvovala u pripremi i realizaciji zajedničke posjete državno-privrednih delegacija Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Kraljevini Saudijskoj Arabiji, u periodu od 28. do 31. 1. 2017. godine.


“Svaki drugi posjetitelj došao je izvan Njemačke, što čini njemačke proizvođa-če i distributere namještaja veoma zado-voljnim. To je idealan početak poslovne godine koja će bez sumnje biti odlična za ovu industriju”, kaže Dirk-Uwe Klaas, direktor Federalne asocijacije njemačke industrije namještaja.

Zabilježen je i poseban rast poslov-ne posjete iz Španije, Rusije, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Holandije i Poljske. Međutim, na sajam dolazi i sve više Kineza, Korejaca, Indijaca, a izuze-tan je i priliv poslovnih ljudi iz arapskih zemalja, posebno U.A.E. Sve ovo obeća-va dobre izvozne poslove za izlagače.

Važna je i ocjena samih kupaca: pred-sjednik Njemačke federalne asocijacije maloprodajnih lanaca za namještaj, ku-hinje i proizvode za interijer (BVDM) Hans Strothoff kaže da su trgovci tako-đer veoma zadovoljni visokim kvalite-tom izlagača, prikazanim novitetima i efektnim prezentacijama proizvoda. Po njihovom mišljenju, dolazak na sajam itekako se isplatio.

Analizirajući rezultate sajma, organi-zator Koelnmessea može se pohvaliti da se među poslovnim posjetiteljima našlo

30 vodećih svjetskih maloprodajnih la-naca, uključujući britanske John Lewis, Home Retail Group, Harvey’s Furniture,

francuski lanac Conforama, te japan-ski Nitori. Štaviše, imm cologne & LivingKitchen platformu dobro su isko-

Firme iz BiH ponovo zajedno u KelnuSajamski duo imm cologne & LivingKitchen 2017 dočekao više od 150.000 posjetitelja… … I tako ne samo dostigao već i premašio postavljeni cilj za ovu godinu, postavljajući novi rekord!

Štand BiH posjetili studenti iz BiHPaviljon Bosne i Hercegovine su posjetili i studenti produkt dizajna na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, a u okviru studijske posjete sajmu namještaja i interijera imm. Na štandu je za studente upriličeno predavanje Haruna Salkanovića, dizajnera u kompaniji H.M.M. d.o.o. Gradačac i prof. Saliha Teskeredžića. Tokom predavanja istaknuti su potencijali poslovanja u industriji namještaja Bosne i Hercegovine, te mogućnosti za afirmaciju doma-ćih firmi, proizvoda i dizajnera i na svjetskom tržištu.

INO SAJMOVI


ristili i najvažniji igrači u online pro-daji, kao što su Amazon i Otto Group. Sa ovakvim rezultatima, sajamski duo potvrdio je svoj značaj u svijetu global-nih trgovinskih kretanja za industriju dizajna interijera ili, kako kaže izvrš-na direktorica Koelnmessea Katharina C. Hamma: “Ni jedan drugi događaj u branši ne spaja ponudu i potražnju na ovako kvalitetan način kao što to čine imm cologne i LivingKitchen.”

Naredni imm cologne održat će se od 15. do 21. januara 2018. godine u Kelnu, ovoga puta rame uz rame sa sajmom LivingInteriors.

Sedmi nastup BiH u Kelnu

Prisustvo BiH na sajmu imm u Kelnu već nekoliko godina uzastopno je naj-bolji pokazatelj da izvoznici namješta-ja iz BiH imaju kontinuiran interes za prezentiranjem svoje ponude na tržištu Njemačke i EU.

U paviljonu Bosne i Hercegovine, koji tradicionalno organizira Vanjskotrgovinska komora BiH, a uz Komoru sufinansira i Ministarstvo vanj-ske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ove godine (u terminu od 16. do 22. ja-nuara) izlagalo je sedam bh. firmi, i to: BOKSIT a.d. Milići, BOSNIAN BEECH BOARD d.o.o. Visoko, FEF EXPORT-

IMPORT d.o.o. Sarajevo, H.M.M. d.o.o. Gradačac, LIGNACON d.o.o. Teslić, NAMJEŠTAJ/ SOLIDWOOD d.d. Gradačac i WOODTEAM d.o.o. Ilijaš.

Firme ocjenjuju svoj nastup vrlo uspješnim, iako su neke od njih nastu-pile prvi put na sajmu u Kelnu. Naime, kompanije su ukupno ostvarile 330 kontakata sa partnerima iz 52 zemlje Evrope (Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija, Austrija...) i svijeta (Sjeverna Afrika, Bliski istok, Azija). I konkretni rezultati već na samom sajmu su odlični: narudžbe u vrijednosti pre-ko 200.000 eura i više od 150 zahtjeva za ponudama čija vrijednost se procje-njuje na oko 320.000 eura. Ovi rezultati potvrđuju da su se već tokom boravka u Kelnu opravdala uložena sredstva u ovaj nastup.

U narednom periodu bh. izlagači će raditi na daljnjem razvoju uspostavlje-nih kontakata, odgovoru na konkretne zahtjeve, a VTK BiH će, kroz anketira-nje učesnika, pratiti realizaciju istih.

Strateški pristup

Navedeni rezultati govore da se ovaj sajam ‚isplati‘, tj. da se vrlo brzo vrate uložena sredstva u ovakvu promociju. U 2016. godini Bosna i Hercegovina je dostigla nivo izvoza namještaja od sko-

ro 250 miliona eura, od čega je trećina bio izvoz upravo u Njemačku. Trendovi su uzlazni u potrošnji namještaja u Njemačkoj i Evropi i to se pozitivno odražava na naš izvoz. Raste i potražnja namještaja iz jugoistočne Evrope, jer u zapadnim zemljama ozbiljni kupci na-stoje supstituirati dio uvoza iz dalekoi-stočnih zemalja. Bosanskohercegovačke firme to prepoznaju i žele upravo u Njemačkoj izlagati svoje izvozne proizvode.

Svake godine, Komori se prijavi i više firmi nego što može primiti kolektivni štand Bosne i Hercegovine u Kelnu, pa se vrši proces selekcije. Selekcija na neki način garantira i dobre rezultate, jer se pruža šansa firmama koje imaju dobru osnovu za uspješan izvoz na ovo za-htjevno tržište.

Tokom sedam godina izlaganja u Kelnu, VTK BiH je u okviru grupnog štanda podržala 53 nastupa firmi iz ci-jele BiH, a uzevši u obzir sudjelovanje pojedinih firmi na više sajmova, po-držala je ukupno 33 različite kompa-nije. Ovakav pristup se nastavlja te je Komora već osigurala prostor za bosan-skohercegovačku grupnu postavku i na narednom izdanju imm cologne 2018.

Lejla Međedović n

Organski proizvodi iz BiH na sajmu BIOFACH 2017Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, uz podršku Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i USAID/Sweden FARMA II projekta, organizirala je kolektivno izlaganje bh. kompa-nija na vodećem svjetskom sajmu organskih proizvoda – BIOFACH 2017, koji je održan u periodu od 15. do 18. 2. 2017. godine u Nirnbergu (Njemačka).

Na zajedničkom štandu Bosne i Hercegovine na sajmu BIOFACH 2017 svoje proizvode su predstavile kompanije: Elmar d.o.o. (Trebinje), FROST d.o.o. (Ljubuški), Malo sun-ce d.o.o. (Mostar), Novi dan d.o.o. (Mostar) i Anđelić d.o.o. (Trebinje).

Bosanskohercegovačke kompanije koje su izlagale na sajmu, na štandu ukupne površine 48 m², posjetilo je 166 inozemnih partnera sa kojima su i održani sastanci.

Izlagači iz Bosne i Hercegovine su izrazili zadovoljstvo nastupom i nadaju se da će uspostavljeni kontakti i obav-ljeni razgovori rezultirati novim poslovnim ugovorima koji će doprinijeti povećanju izvoza i otvaranju novih izvoznih tržišta za privredu Bosne i Hercegovine.

Za potrebe predstavljanja na sajmu, Komora je, između ostalog, izvršila registraciju svih izlagača u online kata-logu sajma BIOFACH 2017, osigurala uređen prostor za izlaganje, pripremila i štampala katalog na engleskom i njemačkom jeziku za MAP sektor te QR kartice katalo-ga, a štampan je i leaflet ,,Profili BH izlagača na sajmu BIOFACH 2017».

Podsjećanja radi, BIOFACH je vodeći svjetski sajam za organsku poljoprivredu i organske proizvode. Vanjskotrgovinska komora BiH je od 2011. do 2013. go-dine kontinuirano organizirala nastup bh. proizvođača iz MAP sektora (ljekovito i aromatično bilje, gljive, šumski plodovi, eterična ulja i med) na sajmu BIOFACH, a 2015. godine je organizirana posjeta proizvođača ovom sajmu.


U prilogu su predstavljene firme na grupnom štandu, ali i 4 firme koje su nastupile samostalno, a želja je bila pokazati ono što se na sajmu nudi pod oznakom “Made in B&H”.

Wohnkultur čita 10.000 stručnih či-talaca (kupaca, dizajnera...) u Austriji i Njemačkoj i mnogi su baš zbog njega došli u paviljon Bosne i Hercegovine koji ove godine, u odnosu na prošlu, bilježi porast poslovnih posjetitelja iz Austrije za čak 4 puta.

Tim povodom, u ovom broju Infokoma donosimo kratki intervju sa Christianom Strohmayerom, uredni-kom magazina Wohnkultur.

Kao predstavnik poznatog časopisa za kulturu stanovanja koji redovno posjećuje najvažnije svjetske saj-move u ovoj oblasti, pa tako i imm cologne, sigurno ste imali priliku vi-djeti i štandove kompanija iz Bosne i Hercegovine ovoga januara u Kelnu. Kakvi su Vaši utisci o njihovom predstavljanju?

‘’Na brojnim sajmovima koje u toku godine posjetim, sve više važnosti se pridaje ‘živom ljudskom kontaktu›. Pod ovim mislim na personalni pristup iz-među samog izlagača i kupca. Grupni štandovi su najefikasniji način za “po-četničko okušavanje” na velikim svjet-skim sajmovima kao što je imm cologne. Istodobno, potencijalni kupci imaju dobar pregled usluga i proizvoda koji se nude. Štand Bosne i Hercegovine odiše otvorenim modernim konceptom. Dobar kvalitet izloženog namještaja i kompetentna stručna pomoć organizatora štanda dodatne su pred-nosti koje su doprinijele uspjehu vašeg izlaganja.”

Radeći u specijaliziranom časopisu kao što je Wohnkultur, u prilici ste ko-municirati sa svim “igračima” u ovom biznisu – proizvođačima, distribute-rima, agentima, arhitektima i dizaj-nerima, inžinjerima, medijima, orga-nizatorima sajmova, organizacijama za podršku biznisu… Šta možete reći o važnosti i koristi od reklamiranja u pisanim medijima poput magazina Wohnkultur, kao sredstvu poveziva-nja partnera i dosezanja do kupaca?

“U današnje vrijeme brzog tempa ponekad je potrebno malo usporiti. Specijalistički magazine Wohnkultur se drži načela prijenosa informacija o tržištu, proizvodima i novitetima u ja-snoj formi. Pouzdanost naših sadržaja doprinosi uspostavljanju novih partner-stava i kooperacija. Wohnkultur postoji na tržištu već 52 godine i ima velik do-seg sa tiražom od 10.000 primjeraka. Dugogodišnje prisustvo i poznavanje tržišta kreiralo je veliko povjerenje i popularnost kod čitalaca koji svoj pri-mjerak dobivaju isključivo na temelju pretplate. Veliki broj čitalaca su osobe koje donose odluke i to je ključno za uspjeh magazina. Čak i danas, ljudi na ovim pozicijama vole osjećaj kvalitet-ne štampe u rukama, koju mogu čitati relaksirani.”

U okviru saradnje sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH štampan je poseban dodatak u de-cembarskom izdanju Wohnkultura, kao prilog o nastupu bh. proizvođa-ča namještaja na sajmu imm cologne 2017 pod nazivom Furniture “made in Bosnia and Herzegovina”. Cilj ova-kvog reklamiranja bio je podizanje svijesti potencijalnih kupaca na tr-žištu EU, sa akcentom na Austriju, o raznolikosti ponude bh. proizvođača. Kakvi su utisci Vaših čitalaca o ovom prilogu i da li mislite da je poruka sti-gla do željene publike?

“U prvim mjesecima ove godine, posjetio sam nekoliko sajmova i imao priliku razgovarati sa mnogim našim čitateljima. Prilog o namještaju iz Bosne i Hercegovine koji se izlaže u Kelnu nije nešto što se viđa svaki dan i zato sam dobio više pozitivnih i zanimljivih ko-mentara. Odjek ovog specijalnog do-datka magazina koji ukazuje na široke mogućnosti bh. kompanija bio je vrlo dobar i zato mislim da ste na pravi na-čin izabrali sredstvo za obraćanje cilj-nim grupama na ovom tržištu. Posebno na konzervativnom tržištu kakvo je austrijsko, mislim da će ovo pobuditi veći interes za vašom ponudom. U tom kontekstu, veoma je važno što vaše fir-me imaju i potrebne certifikate o pitanju očuvanja okoliša, što se ovdje mnogo cijeni. Npr., u martu sam imao sastanak sa zvaničnicima Privredne komore Austrije na teme od važnosti za tržište namještaja Austrije i EU. Razgovarali smo i o vašoj reklami koja je ostavila veoma dobar utisak i dobila pozitivne ocjene.”

Lejla Međedović n

INTERVJU: >>> Christian Strohmayer, urednik magazina Wohnkultur

Reklamom do željenih partnera u KelnuReklamiranje i drugi oblici marketinga na stranim tržištima neophodan su element uspješne promocije. I VTK BiH je svjesna toga pa uvijek nastoji odvojiti dio budžeta za ovu vrstu aktivnosti. Tako je za promociju nastupa Bosne i Hercegovine na sajmu u Kelnu VTK BiH pripremila i specijalni prilog o bh. izlagačima koji je objavljen u vodećem austrijskom stručnom časopisu iz oblasti uređenja enterijera Wohnkultur iz Beča.

Wohnkultur U sljedećem broju: rezultati vode-ćih sajmova i stručnih događaja u proteklom periodu, te najava do-gađaja u maju (npr. Möbel Austria - Küchenwohntrends u Salcburgu, Interzum u Kelnu).


INTERVJU: >>> Christian Strohmayer, urednik magazina Wohnkultur

U periodu od 11. do 12. aprila 2017. godine Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine bila je doma-ćin manifestacije OBI Buying Days (OBI kupovni dani). Događaj su činili bilateralni sastanci predstavnika EMIL LUX GmbH & Co. KG, članice grupacije OBI Group iz Njemačke,

sa bh. kompanijama koje bi mogle postati direktni dobavljači za ovaj poznati DYI brend.Bh. kompanije su iskazale veli-ki interes za ove susrete, te se Vanjskotrgovinskoj komori BiH na po-ziv za učešće odazvalo i svoje profile dostavilo više od 60 firmi iz različitih oblasti industrije. Nakon predselekcije, šansu za susret sa predstavnicima OBI-ja dobilo je 35 bh. kompanija sa kojima su u dva dana OBI kupovnih susreta održa-

ni inicijalni razgovori o mogućnosti-ma direktnih isporuka za lanac OBI International. Radi se o firmama koje proizvode namještaj za vrt i dom, alate, elektroopremu, građevinske proizvode, te razne proi-zvode i asesoar za interijer i eksterijer.

Lejla Međedović n

Tržište zapadne Evrope bilježi prosječan godišnji rast od 0,1% u periodu od 2010. do 2016. go-

dine, a predviđa se dalji rast i u 2017. godini, mada po nižoj stopi. Tržišta sa najboljim performansama su Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarska i Švedska.

Najveći udio na tržištu namještaja u zapadnoj Evropi imaju segmenti kuhinj-skog i tapeciranog namještaja.

Tržište zapadne Evrope sve više se otvara za uvoz namještaja iz neevropskih zemalja. U 2010. taj uvoz iznosio je 25%, a u 2015. već se popeo na 30% ukupnog uvoza. Daleko najveći trgovinski partner zemalja zapadne Evrope je Kina, iako se uvoz iz zemalja centralne i istočne Evrope stalno povećava. Porast troškova proizvodnje u Kini, koji su uzrokovali porast cijena, poboljšali su komparativnu prednost proizvođača iz centralne i istoč-ne Evrope.

Otvaranje zapadnoevropskog trži-šta namještaja odraz je kako strategija internacionalizacije evropskih proizvo-đača – koji premještaju proizvodne po-gone u zemlje s nižim troškovima rada – tako i strategija globalnih nabavki koje implementiraju veliki trgovački lanci.

Trendovi cijena i pofitabilnostiUkupno posmatrano, industrija namješta-ja u zapadnoevropskim zemljama suočava se sa rastom cijena proizvodnje u posljed-njih 10 godina, pa čak i za vrijeme krize – budući da su porasle i cijene sirovina, troškovi vezani za usaglašenost sa tehnič-kim, okolinskim i standardima samoodr-živosti, te troškovi energije (ovi posljednji, doduše, donekle su pali u zadnjih nekoli-ko godina zbog pada cijena nafte).

Rast cijena utjecao je i na maloprodaj-ne marže koje su u prosjeku imale pada-jući trend u posljednjih 5 godina.

Padajuća profitabilnost i restrikcio-na kreditna politika u periodu poslije globalne ekonomske krize dovela je do propasti mnogih poduzeća, a same per-formanse firmi bile su u tom vremenu veoma heterogene.

Uloga maloprodaje u oblasti namje-štaja se mijenja i preovladavaju miješani tipovi poslovanja, posebno sljedeća dva tipa: 1) proizvođači koji imaju vlastitu distributivnu mrežu ili prodaju direk-tno potrošačima (npr. putem internetske prodaje); 2) trgovci na malo koji imaju vlastite proizvodne kapacitete ili imaju direktne dobavljače proizvoda u velikim serijama tako da kontroliraju razvoj pro-

izvoda koji se radi po njihovom eksklu-zivnom dizajnu.

Kanali distribucijeU posmatranom periodu značajno se promijenila važnost pojedinih kanala distribucije u zemljama zapadne Evrope kada se radi o tržištu namještaja. Porasla je važnost specijalističkih kanala sa 80% u godinama na početku milenija, na 83% u 2015. godini. Međutim, čini se da se ovaj trend polako usporava u protekloj godini.

Najveće promjene se dešavaju unutar kategorije specijalističkih kanala: agre-gatni tržišni udio organiziranih lanaca specijaliziranih za namještaj za oprema-nje doma je porastao u zadnjih 5 godina, dok je udio malih neovisnih specijalizi-ranih radnji u stalnom padu u odnosu na ostale kanale – pao je sa 25% udjela u 2010. godini na 20% u 2015.

Konačno, digitalna revolucija ulazi na velika vrata i u distribuciju namještaja. Difuzija i nove mogućnosti koje otvara digitalna tehnologija ne uključuju samo uzlet novog kanala distribucije – online prodaje – već dovode i do značajne pro-mjene u potrošačkim kupovnim obras-cima koji dalje utječu na razvoj internet prodaje.

Izvodi iz “World Outlook 2017”, CSIL, Milano

Distribucija namještaja u EvropiPotrošnja po glavi stanovnika za kupovinu namještaja u zapadnoj Evropi viša je od svjetskog prosjeka i za oko četiri puta veća od potrošnje u zemljama srednjeg i niskog dohotka.

OBI BUYING DAYS – veliki njemački DYI lanac u potrazi za dobavljačima iz Bosne i Hercegovine


Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine/Agencija za promociju izvoza Bosne i

Hercegovine, uz podršku Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odno-sa Bosne i Hercegovine, organizirala je izlaganje osam bh. kompanija – vinarija na sajmu PROWEIN 2017 održanom u Dizeldorfu (SR Njemačka) u periodu od 19. do 21. marta 2017. godine.

Na sajmu vina i žestokih pića koji spada među najprestižnije sajmove ove vrste u Evropi predstavile su se slijede-će kompanije iz Bosne i Hercegovine: Komrad / Vinski podrum Anđelić – Trebinje; Hepok – Mostar; Podrumi Andrija - Čitluk; Vinarija Čitluk; Catena / Vinarija Keža - Ljubuški; Vinogradi Nuić – Ljubuški; Podrum Vukoje – Trebinje; Podrumi Manastira Tvrdoš – Trebinje. Štand bosanskohercegovačkih izlagača nalazio se u hali 15, br. štanda J 51.

S obzirom na prošlogodišnje učešće na sajmu PROWEIN 2017, vinarije iz Bosne i Hercegovine zadovoljne su po-sjetom na sajmu, kao i brojem održanih sastanaka sa poslovnim partnerima iz EU, ali i iz ostalih zemalja svijeta koje su imale svoje nacionalne paviljone na sajmu. U okviru ovakvih paviljona predstavljene su i pojedine regije prepo-znatljive po proizvodnji vina u njihovim državama, ali i širom svijeta.

Budući da je želja izlagača iz Bosne i Hercegovine bila da pored svojih kompanija i proizvoda prezentiraju i Hercegovinu kao regiju prepoznatljivu po ovoj vrsti proizvoda, kao i po autoh-tonim sortama poput Žilavke i Blatine, idejno rješenje dizajna štanda urađeno je u saradnji sa vinarijama učesnicama na sajmu, predstavnicima VTKBIH/BHEPA i kompanijom Dexpo Design

iz Sarajeva koja je za ovo predstavljanje na sajmu izvodila radove dizajna i opre-manja štanda bosanskohercegovačkih izlagača.

Shodno razgovorima sa predstavnici-ma firmi koje su, ovom prilikom, izlaga-le na sajmu PROWEIN 2017, zaključak je da kompanije i dalje žele nastupati na ovom sajmu u organizaciji VTKBIH/BHEPA. Njihova iskustva vezana za na-stup na sajmu PROWEIN iz godine u godinu su sve pozitivnija i već su vidljivi prvi rezultati vezani za promociju i pre-zentaciju njihovih proizvoda i usluga na inozemnom tržištu.

Ipak, kako navedeni sajam daje mogućnost da se pored Bosne i Hercegovine, kompanija i proizvoda promovira i podneblje iz kojeg pojedina vina dolaze, pogotovo brendirana i ona proizvedena od zaštićenih sorti, bh. vi-nari - izlagači smatraju da bi se trebala obratiti pažnja na zaštitu geografskog porijekla proizvoda, te shodno tome uložiti dodatna sredstva u ovu vrstu pro-mocije. Naravno, i dalje se neizbježno nameće pitanje podrške države Bosne i Hercegovine i svih nadležnih institucija u procesu razvoja ove vrste proizvodnje u zemlji i promocije finalnih kvalitetnih proizvoda na inozemnom tržištu.

VTK BiH/BHEPA je i ove godine podržala organizaciju nastupa na sajmu PROWEIN 2017 te pružila neophodnu

logističku, tehničku i stručnu pomoć bh. kompanijama koje su se prijavile za izlaganje na navedenom sajmu.

Pored toga, VTK BiH/BHEPA radila je i na uspostavljanju saradnje sa insti-tucijama u zemlji, ali i međunarodnim organizacijama, asocijacijama, projekti-ma, komorama, uvoznicima, distribute-rima, sajamskim organizatorima i dru-gima koji su željeli dati svoj doprinos i uključiti se u organizaciju nastupa na sajmu PROWEIN 2017. Sve navedeno rađeno je u cilju obezbjeđivanja što je moguće povoljnijih uvjeta za bh. kom-panije koje žele proširiti izvozni asorti-man svojih proizvoda i ponuditi ih kup-cima na inozemnom tržištu.

Na štandu bosanskohercegovačkih izlagača održano je preko 60 sastanaka sa inozemnim partnerima, a u poređe-nju sa prošlogodišnjim učešćem zaklju-čak je da su bh. izlagači imali mnogo više razgovora sa novim potencijalnim partnerima nego sa onima sa kojima su se već imali priliku susresti ili ostvariti poslovnu saradnju.

Tokom održavanja sajma štand Bosne i Hercegovine posjetili su pred-stavnici: sajamskih organizatora iz Belgije Conceptum, poslovnog časopisa Decanter, sajma Interwine iz NR Kine, Asocijacije vinara iz Rumunije, Wine Expoa iz Poljske, ProLoga (logistički centar u Poljskoj za olakšavanje pro-cedure izvoza u Poljsku), Trgovinske asocijacije za vino i alkoholna pića iz Marylanda, Expo Centra iz Rusije, te mnogobrojni drugi posjetioci sajma PROWEIN 2017, koji su uz razgovor mogli degustirati i vina ponuđena na štandovima bosanskohercegovačkih vi-narija – izlagača.

Eldina Begović n

Promocija vina iz BiH na sajmu PROWEIN 2017Domaći proizvođači i izvoznici vina i alkoholnih pića očekuju pomoć svih nadležnih institucija i tijela u Bosni i Hercegovini u cilju razvoja proizvodnje kvalitetnih, zaštićenih i brendiranih vina u BiH, a kroz primjenu zakonskih i drugih rješenja vezanih za podršku razvoju izvoznih proizvoda u BiH i njihovu promociju na međunarodnom tržištu.

Interes medijaBh. vinarije imale su priliku dati izjave za Televiziju Beograd o nji-hovom viđenju nastupa na sajmu PROWEIN 2017, a štand bosansko-hercegovačkih izlagača posjetili su i predstavnici Deutsche Wellea i Distribution Europe.


Vijeće za saradnju zemalja Zaljeva (poznato pod akro-nimom GCC) je regionalna

političko-ekonomska unija šest zema-lja Perzijskog zaljeva (Bahrein, Kuvajt, Katar, Oman, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati) koju su na-vedene zemlje formirale 1981. godine kao veoma ambiciozan političko-eko-nomski blok koji je među dugoročnim ciljevima postavio čak i uvođenje zajed-ničke vojske i valute. Do danas ni zajed-nička valuta ni vojska nisu uspostavljeni ali su zemlje u značajnoj mjeri unapri-jedile ekonomsku saradnju uspostavlja-jući i zajedničku carinsku uniju 2003. godine u kojoj je zagarantirana sloboda kretanja roba, kao i zajednička carin-ska politika prema trećim zemljama. To znači da uvozne robe prolaze kroz carinsku proceduru samo na prvom mjestu ulaska u carinski prostor i na-

kon toga mogu slobodno biti plasirane na tržište bilo koje druge države članice GCC-a. Shodno navedenom, ovih 6 ze-mlja Zaljeva se uglavnom posmatra kao jedinstveno tržište i predstavlja izuzetnu priliku za bh. kompanije, posebno ima-jući u vidu makroekonomske pokazate-lje. Prije svega, radi se o zemljama koje svake godine bilježe značaj ekonomski rast (posebno Katar i Kuvajt) i koje se prema većini ekonomskih pokazatelja nalaze među najbogatijim zemljama u svijetu. Iako su u smislu veličine tržišta najznačajnije Saudijska Arabija sa 31,5 miliona stanovnika i Ujedinjeni Arapski Emirati sa 9,2 miliona, prema ukupnom BDP-u po glavi stanovnika najboga-tiji su Katar (141,542 USD), Kuvajt (74,645 USD) i Emirati (69,970 USD). Kako je prikazano u tabeli, ove tri drža-ve prednjače i prema potrošnji po glavi stanovnika.

Vanjskotrgovinska razmjena BiH sa zemljama GCC-a

Imajući u vidu relativno dobre odnose Bosne i Hercegovine i zemalja Zaljeva, može se ocijeniti da je vanjskotrgo-vinska razmjena sa ovim zemljama na izrazito niskom nivou. Najznačajniju trgovinsku razmjenu BiH bilježi sa Saudijskom Arabijom (49 miliona KM) i sa UAE (37 miliona KM), dok je raz-mjena sa ostalim zemljama skoro pa beznačajna.

Kako je vidljivo iz priložene tabele, Saudijska Arabija je naš vodeći vanj-skotrgovinski partner među država-ma Golfskog zaljeva i zemlja sa kojom ostvarujemo najveći trgovinski suficit (46 miliona KM). Ova zemlja učestvu-je sa 55% u ukupnom obimu trgovi-ne s ovim područjem u 2016. godini.

TRŽIŠTA U FOKUSU

Zemlje Golfskog

zaljevaPored Saudijske Arabije, UAE su drugi značajan vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine među državama Golfskog zaljeva sa kojim ostvarujemo oko 42% od ukupnog obima trgovine s ovim regionom.

Makroekonomski pokazatelji zemalja GCC-a za 2015. godinu

Kuvajt Bahrein Katar UAE Oman Saud. Arabija

Populacija (miliona) 3,9 1,4 2,2 9,2 4,5 31,5BDP (milijardi USD) 114 31,1 164,6 370,3 69,8 646Prosječna stopa rasta BDP-a u periodu 2010.-2016. 6,0 3,8 8,3 4,2 4,3 5,0

BDP per capita PPP (USD) 74,645 46,586 141,542 69,970 39,971 53,538Uvoz hrane (% ukupno uvoza roba) 16,2 11,8 9,7 7,6 12,4 14,1Ukupna potrošnja po glavi stanovnika (USD) 10,758 9,035 13,618 15,624 4,869 7,186

Izvor: World Bank


Struktura izvoza u Saudijsku Arabiju ukazuje na vodeće učešće proizvoda na-mjenske industrije (34 miliona KM), ali je zapaženo i znatno povećanje izvoza nekih prehrambenih proizvoda, kao što su peciva, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi. Izvoz spomenutih prehram-benih proizvoda je sa 3,5 miliona KM u 2015. povećan na 6,3 miliona KM u 2016. godini. U uvozu iz Saudijske Arabije prednjače hemijski proizvodi i datule.

Pored Saudijske Arabije, UAE su dru-gi značajan vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine među državama Golfskog zaljeva sa kojim ostvarujemo oko 42% od ukupnog obima trgovine s ovim regionom. Za razliku od Saudijske Arabije, u razmjeni sa Emiratima BiH bilježi nešto manji suficit (14 miliona KM). BiH u UAE najviše izvozi drvo (20 miliona KM) i mirise (4,3 miliona KM), dok u uvozu iz Emirata dominira aluminij (6,5 miliona KM) i kahva (0,5 miliona KM). Razmjena sa ostalim ze-mljama je skoro pa beznačajna.

Tržište hrane i pića u zemljama GCC-a

Uzevši u obzir kriterije kao što su visi-na dohotka po glavi stanovnika, mul-tikulturalnost sredine i izloženost glo-balnim trendovima, može se reći da su Ujedinjeni Arapski Emirati najperspek-tivnije tržište za plasman naših proizvo-da i trgovinsko čvorište za cijeli region. UAE spadaju u svjetski vrh po broju kućanstava sa milionskim primanjima (imaju ih čak 8,5%), a ulaze u top 10 ze-malja sa najvećom gustinom superbo-gatih domaćinstava (vrijednost imovine preko 100 miliona USD) kojih imaju čak 5 na svakih 100.000 domaćinstava. Najbogatiji dio zemlje je Abu Dabi sa duplo većim BDP-om po glavi stanov-nika od Dubaija, a potom slijedi Dubai čiji je BDP po glavi stanovnika oko dva puta veći od onog u ostalim emiratima.

Imajući u vidu klimatske uvjete i oskudne resurse za proizvodnju hrane i pića, sve zemlje GCC-a su prinuđene da uvoze između 80-85% vlastitih potreba za hranom i pićem. Primjera radi, uče-šće poljoprivrede u ukupnom BDP-u Emirata iznosi jedva 1%. Stoga prethod-na analiza vanjskotrgovinske razmjene BiH sa zemljama GCC-a ukazuje na neiskorišten potencijal koji pruža tržište hrane i pića u zemljama Zaljeva s obzi-

rom na to da prehrambeni proizvodi nisu dovoljno zastupljeni u strukturi bh. izvoza.

U takvoj situaciji, Ujedinjeni Arapski Emirati, a posebno grad Dubai, su se nametnuli kao “distributivni” centar za uvoz prehrambenih proizvoda za cijeli region. Tako se skoro polovina prehrambenih proizvoda koji se uvezu u Dubai ponovo izvoze (re-export) na tržišta ostalih zemalja GCC-a i tržišta Iraka i Irana.

Tržište hrane i pića u UAE je u po-sljednjih 10 godina doživjelo ogroman rast zahvaljujući pozitivnim makroe-konomskim kretanjima, rastu turizma i značajnom ekonomskom rastu (5% je prosječni godišnji rast BDP-a) koji je rezultirao i povećanjem ukupnih pri-hoda i potrošnje lokalnog stanovništva. Procijenjeno je da je sektor hrane i pića u UAE u 2014. godini iznosio oko 29 mi-lijardi USD, a očekuje se da će do 2018. godine potrošnja u ovom sektoru do-segnuti 37,4 milijardi USD. Rastu ovog sektora posebno je pogodovao procvat turizma, posebno kada je u pitanju pri-vreda Dubaija. Turizam je u UAE po-sljednjih godina u prosjeku doživio rast od 8% godišnje, a samo u Dubaiju je za

Vanjskotrgovinska razmjena BiH sa državama Golfskog zaljeva u 2016. godini

2016. Obim Izvoz Uvoz Saldo Izvoz/Uvoz

Saudijska Arabija 48.911.906 47.500.927 1.410.979 46.089.948 3.366,52%

UAE 37.179.752 25.673.669 11.506.083 14.167.586 223,13%

Kuvajt 2.103.386 1.935.492 167.894 1.767.598 1.152,81%

Katar 577.861 389.260 188.601 200.659 206,39%

Bahrein 324.968 152.329 172.639 -20.310 88,24%

Oman 83.720 82.228 1.492 80.736 5.511,26%

UKUPNO 89.181.593 75.733.905 13.447.688 62.286.217 563,17%


Privrednici iz BiH posjetili sajam “Gulfood” DubaiVTK BiH je, u partnerstvu sa USAID/Sweden FARMA II projektom, orga-nizirala poslovnu posjetu kompanija iz Bosne i Hercegovine jednom od najvećih sajmova hrane na svijetu - Međunarodnom sajmu hrane i pića „Gulfood“ održanom od 26. februara do 2. marta 2017. godine u Dubaiju.

U ovoj privrednoj delegaciji bili su predstavnici sedam bh. kompanija, i to: AKOVA grupe, EIN Natural d.o.o. iz Sarajeva, ESOF d.o.o. iz Donjeg Vakufa, Halilović d.o.o. iz Ilijaša, mljekare Kupres Milch d.o.o. iz Kupresa, Madi d.o.o. iz Tešnja i mljekare Orman d.o.o. iz Livna.

Cilj organiziranja ove posjete bio je pomoć bh. kompanijama da ostvare di-rektne kontakte sa potencijalnim kupcima i upoznaju se s poslovnim moguć-nostima koje im se pružaju na tržištu UAE ali i ostalih zemalja Zaljeva. Sajam „Gulfood“ u Dubaiju se tradicionalno održava već 25 godina i predstavlja idealno mjesto za izvozno orijentirane proizvođače hrane i bezalkoholnih pića, opreme za hotelijerstvo, te pružaoce prehrambenih usluga koji žele da posluju na tržištu Srednjeg istoka i Južne Azije. Smatra se jednim od najvećih sajmova prehrane i pića u svijetu na kojem se ove godine predstavilo oko 5.000 izlagača na oko 100.000 m² izložbenog prostora, a posjetilo ga je oko 95.000 posjetilaca iz 172 zemlje svijeta. Značaj sajma „Gulfood“ je upravo u tome što privlači kupce ne samo iz regiona Zaljeva nego i ostalih zemalja od Turske do Indije.

Svi učesnici posjete su, pored obilaska štandova i izlagačkog prostora prema vlastitom interesu, prisustvovali i prezentacijama o tržištu hrane i pića u UAE i održali nekoliko zajedničkih i individualnih razgovora sa predstavnicima distributerskih kompanija i zastupnicima brojnih svjetskih i regionalnih bren-dova. Iz cjelokupne posjete sajmu „Gulfood“ moglo se zaključiti da šansu za plasman na tržišta zemalja Zaljeva imaju visokokvalitetni finalni prehrambeni proizvodi iz Bosne i Hercegovine, posebno kategorije kao što su zamrznuto voće i povrće, mliječni proizvodi (posebno sirevi sa začinom), voćni sokovi, vode, konditorski proizvodi. Kada je riječ o izvozu mesa i mesnih proizvoda, u zemlje Zaljeva se mogu izvoziti meso i proizvodi od peradi uz pretpostavku da su proizvodi certificirani u skladu sa Halal standardom, dok se proizvodi od goveđeg mesa još uvijek ne mogu izvoziti.

5 godina izgrađeno oko 80 novih hote-la. U 2012. godini turizam je sa oko 30 milijardi USD činio oko 10% ukupnog BDP-a Emirata, a već u 2016. se popeo na 12% udjela u BDP-u i vrijednosti od oko 43 milijarde USD. Slična situacija sa rastom turizma je i u ostalim zemljama GCC-a, posebno u Saudijskoj Arabiji.

Prema statistici, najznačajniji pre-hrambeni proizvodi koji se uvoze u UAE su voće i orašasti plodovi (2,1 mi-lijardi USD), zatim meso i mesne pre-rađevine (1,8 milijardi USD), te mlijeko i mliječni proizvodi, žitarice (1,7 mili-jardi USD), ulja (1,5 milijardi USD), i povrće (1,4 milijardi USD). Hrana i piće se najviše uvoze iz Indije (11%), SAD i Brazila (po 9%), Australije (5), te po 4% iz Saudijske Arabije i Holandije.

Sigurnost hrane i uvjeti za izvoz hrane i pića

Zemlje GCC-a su usvojile zajedničke procedure i uvjete za uvoz prehram-benih proizvoda i 2011. godine o tim uvjetima obavijestile Svjetsku trgovin-sku organizaciju. Navedene procedure i uvjeti su rezimirani u dokumentu pod nazivom “Vodič zemalja GCC za kon-trolu uvezene hrane” koji je dostupan na internetu (www.gco.org.sa) i sadrži pri-mjerke obavezne dokumentacije i od-govarajuće zdravstvene certifikate koji prate sve pošiljke uvozne hrane. Tako je za uvoz prehrambenih proizvoda po-trebna standardna dokumentacija kao što su carinska deklaracija, certifikat o zdravstvenoj ispravnosti, komercijalna faktura i lista pakovanja, ali i posebna dokumentacija zavisno od vrste proi-zvoda. Dodatno, svi mesni proizvodi moraju imati “Halal” certifikat, a treba istaknuti i da “Halal” certifikat koji izda-je Agencija za certificiranje halal kvali-tete iz BiH priznaju nadležni organi svih šest zemalja Zaljeva.

Kada je riječ o uvjetima za pakovanje i označavanje proizvoda, na svim etike-tama moraju biti na arapskom jeziku (ili dvojezično na arapskom i engleskom) navedeni naziv proizvoda/ brenda, sa-stav i aditivi, porijeklo svih životinjskih masnoća, neto težina i zemlja porijekla. Datum proizvodnje i rok trajanja mora-ju biti integralni dio etikete ili utisnuti na pakovanje.

Tarik Kovač n


Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u sarad-nji sa Odjelom za promociju

ekonomskih odnosa Ambasade Italije u Sarajevu (ICE), organizirala je po-slovnu posjetu kompanija iz Bosne i Hercegovine međunarodnom speci-jaliziranom sajmu SIMAC – Tanning Tech 2017, (od 21. do 23. februara 2017. godine u Milanu), koji već tradicional-no organizuje Assomac, nacionalno Udruženje proizvođača tehnologije za obuću, kožne proizvode i štavljenje kože.

U privrednoj delegaciji Bosne i Hercegovine, pored predstavnika orga-nizatora (ICE i VTK BiH), bili su pred-stavnici kompanija Koteks d.o.o. Tešanj, Prevent Leather d.o.o. Visoko i Kondor D.M. d.o.o. Bijeljina, za koje je komplet-na posjeta sajmu tokom 4 dana boravka u Milanu bila “besplatna”.

SIMAC -Tanning Tech 2017, koji objedinjuje Međunarodni sajam maši-na i tehnologije za obućarstvo i kožnu galanteriju – SIMAC i Međunarodni sajam mašina i tehnologije za industri-ju kože - TANNING TECH, vodeća je sajamska manifestacija mašina i opreme u kožarsko-obućarskoj industriji koja se održava u Italiji, zemlji koja se ubraja među najveće proizvođače cipela i kože

na svijetu, te su ujedno i jedini sajmovi na svijetu koji omogućavaju posjetioci-ma da na 11.500 m² izložbenog prostora vide mašine i proizvodne linije koje čine dio nezaobilaznog proizvodnog ciklusa u kožarsko-obućarskoj industriji.

Također, bh. delegacija je detaljno obišla i posjetila brojne izlagače na 92. međunarodnom sajmu LINEA PELLE održanom u istom periodu na milan-skom sajmištu, te se našla u grupi od 21.800 registriranih poslovnih posje-tilaca ovog sajma među kojima je bilo 55% Italijana, a 45% je došlo iz drugih zemalja (poslovni posjetioci su doš-li iz ukupno 106 zemalja svijeta). Ovaj broj posjetilaca predstavlja rast od 3% u odnosu na izdanje u februaru 2016. godine. Također, vrijedno je istaći i dvo-cifreni rast posjetilaca koji su prisustvo-vali sajmu Simac Tanning Tech, koji je održan na milanskom sajmištu u istom terminu kad i sajam Lineapelle.

Organizatori su istakli posebno do-bar porast posjetilaca iz Njemačke, Kine i Rusije, tržišta koja su imala poseb-no težak period prošle sezone. Prema istom izvoru, ukupno 1.198 izlagača na LINEA PELLE sajmu(4% više nego prije godinu dana - iz 44 zemlje) napustilo je sajam sa vrlo pozitivnim utiscima koji su rezultirali njihovim izjavama “kako

su pregovori uspjeli sa mnogo više pro-branih klijenata koji su bili, što je još važnije, fokusirani na proizvode: puno realnih interesa i mnogo kvaliteta”. Ovo je procijenjeno kao dobar indikator da tržište može ponovno biti pokrenuto nakon perioda do 2016. godine koji je imao više uspona i padova.

Naredno izdanje sajma LINEA PELLE održat će se od 4. do 6. oktobra 2017. godine.

Predstavnici bh. kompanija su izu-zetno zadovoljni kako organizacijom posjete tako i ostvarenim brojnim direk-tnim kontaktima sa starim, ali i poten-cijalnim novim klijentima. Obavljeno je preko 350 kontakata, a neke kompanije su dogovorile i konkretne poslove, bilo da se radi o nastavku već uspostavljene dobre poslovne saradnje, kupovini no-vih mašina, kože i drugih repromateri-jala, ili o potpuno novim ugovorima.

Tokom posjete i obilaska štandova izlagača koji su došli iz oblasti central-ne Azije, crnomorske regije, Kavkaza, Rusije, balkanske regije, Bliskog istoka, Indije, Kine, Sjeverne Afrike, Turske i brojnih drugih zemalja, predstavnici bh. kompanija su se mogli upoznati sa zaista ogromnom ponudom reproma-terijala, sirovina i mašina za industriju kože i obuće.

Osim toga, bh. delegacija je održala i poseban sastanak sa predstavnicima Asocijacije ASSOMAC na kojem su razmijenjene informacije kako o mo-gućnostima bh. industrije kože i obuće tako i Asocijacije i njenih članica kad je u pitanju unapređenje proizvodnih pro-cesa ili same tehnologije i novih mašina. Tom prilikom izražena je obostrana že-lja da daljom saradnjom i eventualnom organizacijom posjete predstavnika ASSOMAC-a Bosni i Hercegovini.

Muris Pozderac n

Privrednici iz BiH posjetili sajmove SIMAC – TANNING TECH i LINEA PELLE u Milanu

Predstavnici kompanija iz Bosne i Hercegovine izuzetno zadovoljni organizacijom posjete i ostvarenim brojnim direktnim kontaktima sa starim, ali i potencijalnim novim klijentima.

INO SAJMOVI


INO SAJMOVI

Obim i intenzitet utjecaja Brexita na svaku državu izvan Evropske unije izravno ovisi o

njenim ekonomskim vezama s Velikom Britanijom, a neizravno o vezama sa Evropskom unijom u cjelini. U slučaju Bosne i Hercegovine, jasna je distink-cija između nedovoljno razvijenih eko-nomskih odnosa sa samom Velikom Britanijom i dominantnih, do nivoa pune ovisnosti, sa Evropskom unijom, posebno Euro zonom.

Ekonomska saradnja Bosne i Hercegovine i Velike Britanije je nedo-voljno razvijena u odnosu na potencija-le, posebno u smislu skromnih ulaganja u Bosni i Hercegovini. Značajniji priliv kapitala ostvaren je u obliku donaci-ja i brojnih projekata pomoći iz Velike Britanije nego u poslovnim ulaganji-ma. Najznačajniju ulogu u ekonom-skoj saradnji nevezanoj za političke odnose ima vanjskotrgovinska razmje-na, iako relativno malog obima i izra-zito nepovoljne strukture u odnosu na mogućnosti.

BREXIT – Prestanak članstva Velike Britanije u Evropskoj uniji

Nakon što se godinama kalkuliralo o mogućem „Grexitu“, odnosno istupanju Grčke iz Evropske, uslijedila je odluka o izjašnjavanju građana Velike Britanije na referendumu o njenom članstvu.

Referendum je održan 23. juna 2016. godine i 51,9 % onih koji su pristupili izjašnjavanju je podržalo napuštanje Evropske unije, što je uzrokovalo tre-nutni ekonomski „potres“ i drastičan pad vrijednosti nacionalne valute – bri-tanske funte. Iako su ovi početni efek-ti u međuvremenu najvećim dijelom ublaženi i iako je većina ekonomskih pokazatelja premašila vrijednosti koje je imala prije referenduma, još neizvje-snost i zabrinutost za budućnost nisu ništa manji, kako u Velikoj Britaniji i Evropskoj uniji tako i u svim ostalim državama koje s njima ostvaruju eko-nomsku i drugu saradnju.

Značaj ekonomske saradnje Velike Britanije sa ostalih 27 članica Evropske unije jasno pokazuje činjenica da njen izvoz u ostale članice čini oko 44 % ukupnog britanskog izvoza robe, dok je učešće uvoza robe iz ovih država u ukupnom britanskom uvozu oko 53 %. Poznata je i strateška uloga Londona, kao jednog od najvećih globalnih finan-sijskih centara, za evropsku i globalnu finansijsku stabilnost i funkcioniranje finansijskog tržišta. Komplementarnost ekonomija i veze izgrađene u proteklim decenijama nemoguće je trenutno pre-kinuti, niti pronaći jednako pouzdana alternativna rješenja.

Iako je uvijek imala specifičan sta-tus i veću „autonomiju“ u odnosu na sve ostale članice Evropske unije, ipak je britanska uloga u ovoj ekonomskoj i

političkoj zajednici bila i još uvijek jeste iznimno važna za „obje strane“ i njiho-vo „razdruživanje“ bitno će izmijeniti ekonomsku i političku strukturu Evrope i svijeta.

S obzirom na složenost pregovarač-kog procesa, gotovo je sasvim izvjesno da će on trajati najmanje maksimalno predviđenih dvije godine, a nije isklju-čeno ni dodatno produženje nakon njihovog isteka. Također je obostrano nagoviještena mogućnost prijelaznih aranžmana i postupnog prilagođavanja novim odnosima u cilju ublažavanja ne-gativnih efekata i tržišne nestabilnosti.

Dodatni potencijal za nestabilnost leži u unutarnjoj razjedinjenosti u vezi s Brexitom u samoj Velikoj Britaniji, koja je već dovela do inicijative za novi referendum o neovisnosti Škotske, a ra-ste i bojazan od ugrožavanja stabilnosti u Sjevernoj Irskoj. Svi će ovi faktori u određenoj mjeri utjecati na pregova-rački proces, čineći ga još kompleksni-jim, a njegove potencijalne implikacije dalekosežnijim.

Naravno, samim činom Brexita, pa čak ni istekom očekivanih prijela-znih aranžmana koji će ga pratiti, neće biti okončan period promjena. To će biti tek početak redefiniranja pozicije Velike Britanije u Evropi i svijetu i kre-iranja novih odnosa, koji će imati svoje zasebne efekte – kako pozitivne tako i negativne.

ANALIZA

BREXIT i mogući utjecaj na Bosnu i HercegovinuOčekivani prestanak članstva Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske (u daljnjem tekstu: Velika Britanija) u Evropskoj uniji, poznat pod nazivom „Brexit“, svojim značajem prevazilazi njihove okvire i predstavlja događaj globalnog karaktera, koji se odražava na aktuelne i buduće odnose u Evropi i svijetu. Utjecaj Brexita na Bosnu i Hercegovinu je dvojak – izravno se odražava na bilateralne odnose s Velikom Britanijom, a neizravno u kontekstu odnosa s Evropskom unijom.


Ekonomska saradnja Bosne i Hercegovine i Velike Britanije1

Najveći dio ekonomske saradnje Bosne i Hercegovine i Velike Britanije je ute-meljen na slobodnoj trgovini i drugim ekonomskim odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i drugih re-levantnih dokumenata o saradnji Bosne i Hercegovine i Evropske unije. Dobri politički odnosi, ojačani ulogom Velike Britanije u tzv. Britansko-njemačkoj inicijativi, kao i podrška britanske vla-de i nevladinih organizacija realizaciji brojnih nekomercijalnih projekata u Bosni i Hercegovini potiču razvoj i ja-čanje izravnih veza, ali u ekonomskim odnosima još uvijek nema potrebnog unapređenja.

Pored nedovoljnog izvoza iz Bosne i Hercegovine, u posljednje vrijeme je povećan i uvoz proizvoda koji nisu britanskog porijekla, uz najveće učešće sirove nafte, što je dodatno povećalo deficit u međusobnoj izravnoj trgovini i stvorilo privid znatno većeg obima me-đusobne trgovine od stvarnog. Odnos je nešto povoljniji kada se promatra trgo-vina samo proizvodima porijeklom iz dviju država, ali uz znatne oscilacije i bez održivog pozitivnog trenda (vrijed-nost izvoza u 2016. godini je smanjena na nivo od prije 2008. godine).

U strukturi izvoza iz Bosne i Hercegovine u Veliku Britaniju prema grupama proizvoda dominantno je uče-šće sektora drvne i metalske industrije i njihovih proizvoda, i pored smanjenja

1 Svi podaci o uvozu u daljnjem tekstu odnose se na uvoz proizvoda porijeklom iz Velike Britanije, neovisno iz koje su države izravno uvezeni. Uvoz prema zemlji trgovi-ne je znatno viši, ali nije relevantan za status Velike Britanije.

izvoza žice. Najveći pozitivan iskorak je povećanje izvoza agroindustrijskih pro-izvoda, prije svega vode, koji je ranije bio zanemariv. Izvezene su i određene količine sira, ali tek na nivou ispitivanja tržišta. Negativan je prestanak izvoza olova, koji je u 2015. godini iznosio pre-ko 14 miliona KM, čineći sektor ruda i metala jednim od vodećih.

Vodeće mjesto u uvozu proizvoda porijeklom iz Velike Britanije u 2016. godini zadržali su farmaceutski i koz-metički proizvodi gledano sumarno, dok su osobni automobili i druga mo-torna vozila vodeća pojedinačna grupa proizvoda, s gotovo identičnim izno-som kao i u prethodnoj godini. Znatno je veći uvoz monofilamenata i drugih proizvoda od sintetičkih vlakana i pla-stičnih masa, a među vodećim uvoznim proizvodima ostali su i buldožeri, auto-mobilski dijelovi i mnogi drugi.

Iako je obim ulaganja iz Velike Britanije u Bosnu i Hercegovinu nedo-voljan u odnosu na potencijal i snagu

britanskih kompanija te njihova ula-ganja u drugim državama regije, ipak vrijedi izdvojiti nekoliko najznačajni-jih: Banjalučka pivara a.d. Banja Luka, RPC Superfos Balkan d.o.o. Gračanica, Dempson Bosna d.o.o. Bosanska Dubica, Gross d.o.o. Bosanska Gradiška (rudnici Sase i Olovo), Excell Assemblies BH d.o.o. Maglaj.

Posebna vrijednost ovih ulaganja je u njihovom proizvodnom i izvoznom karakteru, čime kvalitativno nadmašu-ju nominalno viša ali kvalitativno bitno lošija iz mnogih drugih država. Ova bri-tanska ulaganja uglavnom stvaraju novu zaposlenost višeg nivoa stručnosti i vi-ših primanja i kreiraju značajan izvoz, bez negativnih efekata na domaću kon-kurenciju, jer je u oblastima svoga po-slovanja i nemaju.

Nasuprot ograničenim bilateral-nim ekonomskim odnosima Bosne i Hercegovine s Velikom Britanijom, njena puna ekonomska ovisnost o tr-žištu Evropske unije, na koje se odnosi

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine i Velike Britanije (2007.-2016.)

GODINA OBIM (KM)

IZVOZ (KM)

UVOZ (KM)

SALDO (KM)

IZVOZ UVOZ

2007. 94.894.055 22.278.055 72.616.000 -50.337.945 30,68 %

2008. 153.958.548 62.415.714 91.542.834 -29.127.120 68,18 %

2009. 110.614.463 29.087.890 81.526.573 -52.438.683 35,68 %

2010. 117.916.497 32.367.311 85.549.186 -53.181.875 37,83 %

2011. 115.210.467 26.979.778 88.230.689 -61.250.911 30,58 %

2012. 137.701.638 31.750.375 105.951.263 -74.200.888 29,97 %

2013. 162.589.688 44.588.831 118.000.857 -73.412.026 37,79 %

2014. 193.302.556 50.349.237 142.953.319 -92.604.082 35,22 %

2015. 204.631.369 66.160.378 138.470.991 -72.310.613 47,78 %

2016. 196.394.965 51.530.785 144.864.180 -93.333.395 35,57 %

UKUPNO 1.487.214.246 417.508.354 1.069.705.892 -652.197.538 39,03 %


dominantan dio vanjske trgovine, kao i stranih ulaganja, jasno ukazuje na ve-liku izloženost bh. privrede djelovanju bilo kakvih promjena na ovome tržištu. Vezanost nacionalne valute – konver-tibilne marke (KM) za euro čini ovu ovisnost još izraženijom u monetar-noj sferi, jer se svaka (ne)stabilnost u Evropskoj uniji izravno odražava na Euro zonu i vrijednost eura, a ove pro-

mjene automatizmom prenose na vri-jednost KM, te su efekti trenutni, kako pozitivni tako i negativni. Primarno u tom kontekstu treba promatrati i eko-nomski značaj Velike Britanije za Bosnu i Hercegovinu – ne kao neovisnog eko-nomskog subjekta, već kao integralnog dijela jedinstvenog ekonomskog prosto-ra Evropske unije.

Moguće posljedice Brexita na Bosnu i HercegovinuS obzirom na opisani obim i sadržaj međusobnih ekonomskih odnosa, zna-čajniji izravni efekti Brexita na Bosnu i Hercegovinu se ne mogu očekivati, neovisno o daljnjem razvoju situaci-je i konkretnom statusu koji će Velika Britanija u budućnosti imati u odnosu na Evropsku uniju. Sve će, uglavnom, ostati u domenu neizravnog utjecaja, odnosno posljedica eventualnih pro-mjena i (ne)stabilnosti funkcioniranja Euro zone i Evropske unije. Jasno je da se određeni poremećaji ne mogu izbje-ći, ali njihov intenzitet i trajanje ovi-sit će o toku i ishodu pregovora Velike Britanije sa ostalim članicama Evropske unije, odnosno budućim međusobnim odnosima.

Izvjesno je da bi eventualni presta-nak slobodne trgovine između Velike Britanije i Bosne i Hercegovine, trenut-no reguliran SSP-om, imao negativan utjecaj na bh. izvoz, dok bi u uvozu, osim pojedinih specifičnih britanskih brandova (automobili Jaguar i Range/Land Rover, škotski viski, engleski džin i sl.), većina ostalih uvezenih proizvoda mogla biti jednostavno supstituirana odgovarajućim alternativama iz drugih država. Takav bi scenarij mogao narušiti i poslovne planove kompanija u britan-skom vlasništvu u Bosni i Hercegovini čiji je izvoz usmjeren na matično tržište, ali istodobno i potaknuti nova ulaganja onih koji bi željeli zadržati režim slo-bodne trgovine s Evropskom unijom, kao i državama regije i Turskom.

U svakom slučaju, iako nema razloga za bojazan od većih negativnih posljedi-ca, a vjerovatno ni od bilo kakvih većih promjena, ovo je još jedan u nizu pri-mjera koji potvrđuju koliko je riskan-tna ekonomska ovisnost o bilo kojem tržištu. Bosni i Hercegovini je apsolut-no neophodna diversifikacija ekonom-skih odnosa na mnogo šire tržište od Evropske unije, kako trgovinski tako i investicijski i u svakom drugom pogle-du. Jedino takva diversifikacija može osigurati dugoročnu stabilnost i otpor-nost na eventualne buduće ekonomske „potrese“, poput ranije krize Euro zone i predstojećeg Brexita.

Mr sc. Igor Gavran n

Vodeći uvozni proizvodi porijeklom iz Velike Britanije u 2016. godini

TB Naziv tarife Količina (kg) Vrijednost (KM)

8703 Osobni automobili i druga motorna vozila 893.859 12.152.6343916 Monofilamenti bilo koje dimenzije poprečnog presjeka 662.383 11.880.8185903 Tekstilni materijali impregnirani, premazani, prevučeni 327.407 9.780.2358429 Samokretni buldožeri, angldozeri, grejderi, ravnjači 1.416.956 9.558.7073307 Preparati za brijanje, uključujući prije i poslije 406.061 7.253.0713004 Lijekovi (izuzev proizvoda iz TB 3002, 3005 i 3006) 37.679 5.301.1613901 Polimeri etilena, u primarnim oblicima 1.892.725 4.661.6758414 Zračne ili vakuumske pumpe, zračni ili plinski kompresori 39.534 4.405.3562208 Nedenaturirani etilni alkohol sa volumenskim udjelom 285.735 3.589.7255402 Pređa od sintetičkih filamenata (osim konca za šivanje) 406.804 3.139.7342106 Prehrambeni proizvodi koji nisu spomenuti niti uključeni 87.458 3.052.8338431 Dijelovi namijenjeni za mašine iz TB 8425 do 8430 136.890 2.963.1938708 Dijelovi i pribor motornih vozila iz TB 8701 do 8705 292.072 2.379.3553304 Proizvodi za uljepšavanje i šminkanje i dr. 34.934 2.213.5133306 Preparati za higijenu usta i zubi, uključujući paste za zube 257.723 2.119.590

Ostali proizvodi 5.954.974 60.412.580

∑ UKUPNO 13.133.194 144.864.180

Vodeći izvozni proizvodi u izvozu iz BiH u Veliku Britaniju u 2016. godini

TB Naziv tarife Količina (kg) Vrijednost (KM)

4819 Kutije, vreće i vrećice i drugi spremnici za pakovanje 3.169.693 9.889.8058544 Izolirana žica (uključujući emajliranu i anodiziranu) 147.270 8.918.3968428 Ostale mašine i uređaji za dizanje, rukovanje, utovar... 533.596 5.424.2069401 Sjedala (osim onih iz TB 9402) 430.811 4.334.7749406 Montažne zgrade 1.011.290 3.743.3358417 Neelektrične indust. i laborat. peći i peći za spaljivanje 322.365 2.762.8399403 Ostali namještaj i njegovi dijelovi 605.033 2.133.2978431 Dijelovi namijenjeni za mašine iz TB 8425 do 8430 426.895 1.659.4278421 Centrifuge, uključujući centrifuge za sušenje; uređaji... 54.938 1.323.3864409 Drvo, uključujući lamele i daščice za parket, nesastav. 408.460 1.124.1126402 Ostala obuća sa vanjskim đonovima i gornjim dijelovima 202.154 976.1582202 Vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode 666.883 932.2479506 Proizvodi i oprema za sve vrste fizičkih vježbi... 137.880 915.2794806 Biljni pergament-papir i karton koji ne propušta masti 273.013 861.9387306 Ostale željezne ili čelične cijevi i šuplji profili 89.944 841.492

Ostali proizvodi 1.763.572 5.690.095

∑ UKUPNO 10.243.795 51.530.785


Podaci o izvozu, koji su navedeni u tabelarnom pregledu, govore u prilog činjenici da izvoz grafič-

ke industrije raste iz godine u godinu, ali papirna industrija ostvaruje lošije izvozne rezultate. Stanje na svjetskom tržištu papira nije zadovoljavajuće, neke tvornice se zatvaraju, tako da su i cijene papira u porastu.

U okviru strukture izvoza grafičkih proizvoda najviše su se izvozile: štampa-ne knjige, brošure, leci i slični štampani materijal, novine, časopisi i ostale štam-pane publikacije. Najznačajnija izvozna tržišta za proizvode grafičke industri-je su bila: Slovenija, Hrvatska, Crna Gora, Češka, Srbija, Austrija, Njemačka, Velika Britanija i Slovačka.

U strukturi izvoza papira i prerađe-vina najviše su se izvozili: kraft papir i karton, kutije od kartona, toaletni papir i proizvodi od toaletnog papira, vreće i vrećice. Najznačajnija izvozna tržišta za papir i prerađevine su bila: Slovačka, Turska, Egipat, Hrvatska, Njemačka, Poljska, Srbija, Nizozemska, Češka,

Makedonija, Slovenija i Francuska.Kao rezultat smanjenog izvoza pro-

izvoda papirne industrije i povećanog izvoza grafičke industrije, ukupan uvoz je nešto povećan u 2016.

Na sastanku je konstatirano da su postojeći kapaciteti grafičke industrije veći od potreba domaćeg tržišta, tako da izvoz treba da bude strateško opredjelje-nje većine štamparija. Nažalost, mnoge štamparije nisu osposobljene za izvoz, jer im je opremljenost proizvodnih kapaciteta na niskom nivou, a kvalitet proizvoda ne može zadovoljiti zahtjeve ino tržišta. Kompanije moraju osigura-ti i certifikate koji su potrebni za izvoz proizvoda na tržište EU, kao i pobolj-šati kadrovsku strukturu zaposlenih. Veoma je važna brzina i kalibracija, jer je za dobivanje posla na međunarodnim tenderima brzina urađenog posla često presudna. Naravno, za to su potrebna savremena i automatizirana postrojenja koja omogućuju postizanje visokog ste-pena produktivnosti i kvaliteta. To treba da bude proces koji će biti neminovan

za sve one koji se opredijele da dio svo-jih proizvoda izvoze na ino tržište.

Kompanije iz oblasti štamparstva moraju biti aktivnije kod predlaganja zakonskih rješenja koja će im omogućiti bolje uvjete poslovanja i veći izvoz.

Također, Skupština je usvojila go-dišnja dokumenta: Izvještaj o radu Asocijacije u 2016. i Prijedlog plana rada u 2017. koji je dopunjen inicijati-vom za organiziranje stručne radionice za predstavnike štamparija u kompaniji Grafotisak iz Gruda.

Nakon sastanka, članovi su obišli proizvodne pogone Unioninvestplastike koja ima tri linije proizvodnje: flekso štampa, roto štampa i ofset, tako da je osposobljena za proizvodnju veoma ši-roke palete proizvoda za potrebe: pre-hrambene, hemijske, kozmetičke, du-hanske, građevinske i drugih industrija, a štampa i razne vrste novina i revija te ima više od 100 zaposlenih.

Selma Bašagić n

Kapaciteti grafičke industrije BiH veći od potreba domaćeg tržišta

Sastanak Skupštine Asocijacije grafičke i papirne industrije Vanjskotrgovinske komore BiH održan je u prepunoj sali kompanije Unioninvestplastika u Semizovcu. Na sastanku je razmatrana Informacija o proizvodnji, izvozu i uvozu grafičke i papirne industrije Bosne i Hercegovine u 2016. godini. Papirna industrija je zabilježila pad proizvodnje od 14,3% u odnosu na 2015. godinu, dok je grafička industrija zabilježila porast proizvodnje od 12,5% u poređenju sa 2015. godinom.

Pregled vanjskotrgovinske razmjene grafičke i papirne industrije Bosne i Hercegovine u 2015. i 2016. (u 000 KM)

2015. 2016.

Tarifna oznaka Izvoz Uvoz Pokrivenost uvoza

izvozom

Izvoz Uvoz Pokrivenost uvoza

izvozom

Indeks2016./2015.

Izvoz

Indeks 2016./2015.

uvoz48 - Papirna industrija

217.426 293.341 74,1 191.798 311.567 61,5 88,2 106,2

49 - Grafička industrija

33.069 49.950 66,2 41.644 49.981 83,3 125,9 100,0

Ukupno grafička i papirna industrija

250.496 343.292 72,9 233.442 361.548 64,5 93,1 105,3

PRIVREDA BIH


PRIVREDA BIH

Prema kalendaru sajmova i mani-festacija u Bosni i Hercegovini, u 2017. godini planirano je odr-

žavanje 34 sajamska događaja, tri ma-nje nego prošle godine. Ovo smanjenje broja sajmova u odnosu na prethod-ne godine ide u prilog činjenici da je Njemačka asocijacija sajmova (AUMA) još prije nekoliko godina zauzela stav da neće postavljati visoke uvjete ili strik-tno regulirati pravila (osim onih koji predstavljaju neizostavni međunarod-ni sajamski standard) kad je u pitanju organizacija sajmova, već da je tržište to koje određuje kojem od sajmova će pokloniti svoje povjerenje. U praksi je dokazano da su u prednosti oni sajmovi i organizatori sajmova koji izlagačima i posjetiocima daju adekvatnu vrijednost za njihovu uloženu investiciju.

Kad su u pitanju bh. sajmovi, uglav-

nom se radi o tipu „općih“ sajmova otvorenih za sve posjetioce, dok su oni usko specijalizirani zaista rijetkost i mogu se na prste pobrojati. Razloge za to treba tražiti u činjenici da smo kao država vrlo malo tržište sa puno istih ili sličnih sajamskih događaja i organiza-tora sajmova, gdje se pojedini organiza-tori, da bi uopće mogli pokriti troškove organizacije, radije odlučuju za kvanti-tet – dakle veći broj izlagača iz različitih branši - nego za kvalitet koji imaju spe-cijalizirani sajmovi u određenoj grani sa tačno određenom nomenklaturom izla-ganja sajma i očekivanom vrstom profe-sionalnih poslovnih posjetilaca.

Kao i prethodnih godina, u ovom periodu aktivnosti domaćih sajamskih organizatora, članica Grupacije orga-nizatora sajmova u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine, u punom su jeku pa je tako i ovogodišnja sajam-ska sezona započeta novim izdanjem sajma vjenčanja „WEFA“ u Banjoj Luci (februar), što je nagovijestilo i ostala do-

maća sajamska dešavanja. Nakon njega, polovinom marta održani su i speci-jalizirani sajmovi „Interio“ u Sarajevu (Međunarodni sajam namještaja, dr-veta, šumarstva i unutrašnjeg uređe-nja), te „Grames & Demi“ u Banjoj Luci (Međunarodni sajam građevinarstva i dostignuća u elektro-mašinskoj indu-striji i inovacijama). Brojni posjetitelji na spomenutim sajmovima najavljuju veći interes za ovogodišnja sajamska događanja u Bosni i Hercegovini.

Nakon višegodišnjih uspješnih izla-ganja domaćih proizvođača namještaja na najvećem Međunarodnom sajmu namještaja u Kelnu, odakle domaći na-mještajci već skoro po pravilu donose najveća sajamska priznanja za svoje fi-nalne bh. proizvode od drveta, i sajam „Interio“ svakako pomaže domaćim izlagačima da se u najboljem svjetlu predstave i domaćoj publici, kao što je to slučaj i sa sajmom „Grames & Demi“ kada su u pitanju izlagači iz oblasti gra-đevinske i elektro-mašinske industrije i inovacija.

Također, početak aprila je tradicio-nalno rezerviran za, po sajamskoj povr-šini ali i po broju izlagača i posjetilaca,

najveći domaći sajam „Sajam gospodar-stva“ u Mostaru, koji je već godinama i jedan od najposjećenijih općih sajmova kod nas, ali i u regionu.

Ipak, da bi sajamska industrija u Bosni i Hercegovini jednoga dana zaista mogla dati adekvatan doprinos nacio-nalnoj privredi naše zemlje, potrebno je da organizatori u saradnji sa privredni-cima iz odgovarajuće branše identifici-raju sve ključne probleme i nedostatke na relaciji sajam-izlagač-posjetilac, te iznađu najpovoljnija rješenja za rješava-nje istih i na bazi tih parametara izvrše kvalitetno unapređenje sajmova u svim segmentima.

Kao pokretači privrede i brojnih pri-vrednih aktivnosti, ali istovremeno i ogledalo privrednog stanja i ekonomije jednog područja, industrijske grane ili neke pojedine kompanije, međunarod-ni sajmovi su posebno važni za ulazak na nova, strana tržišta i uspostavljanje međunarodne poslovne saradnje putem zajedničkih ulaganja, strateških par-tnerstava i drugih oblika međunarodne saradnje.

U proteklih nekoliko godina, Ministarstvo vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa Bosne i Hercegovine je to prepoznalo pa na bazi kriterija, koje je utvrdilo, pomaže organizatore sajmo-va. Na taj način Ministarstvo pomaže i domaćim kompanijama da se predstave na adekvatan način na „domaćem – me-đunarodnom“ sajmu.

Krajem prošle godine, grupaci-ja organizatora sajmova je pripremila i izdala „Kalendar sajmova u Bosni i Hercegovini u 2017. godini“ koji do-nosimo u cijelosti, a isti možete pogle-dati i na web stranici Komore na lin-ku: http://komorabih.ba/wp-content/uploads/2017/02/KALENDAR-BH-SAJMOVA-2017.pdf

Muris Pozderac n

SAJMOVI U BIH

34 sajamska događaja u BiHMeđunarodni sajmovi, kao nezaobilazne marketinške, edukativne i networking platforme, povećavaju inovativni potencijal izvoznih kompanija tako što se na sajmovima pokazuju najnoviji trendovi u pojedinoj privrednoj grani, testiraju nove ideje i proizvodi, uspoređuje se s konkurencijom i dobivaju se povratne informacije koje su ključne za mjerenje vlastite konkurentnosti na stranom i domaćem tržištu.

Prilika za svakog izlagača„Sajamski nastup je idealna i neza-obilazna prilika za svakog izlagača da na jednom mjestu u kratkom vremenskom intervalu velikom broju zainteresiranih kupaca kroz direktan kontakt i ličnu komunika-ciju pokaže najbolje kvalitete svog proizvoda ili usluge generirajući na taj način razvoj cjelokupnog društva“.


Ohrabrujuće poruke o izgradnji povoljne klime za jačanje gos-podarstva i dobrosusjedskih

odnosa država u regiji su s govornice Mostarskog sajma poslali direktorica Sajma Dalfina Bošnjak, gradonačel-nik Mostara Ljubo Bešlić, predsjedatelj Predsjedništva BiH Mladen Ivanić i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

Na ceremoniji otvorenja Mostarskog sajma sudjelovali su visoki izaslani-ci iz brojnih zemalja svijeta i čelnici zemalja iz okruženja, a među ostali-ma, premijer i novi predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović te zamjenik mini-stra poljoprivrede Narodne Republike Kine Qu Dongyu. Premijer Republike Hrvatske, koja je ove godine bila zemlja partner Mostarskog sajma, kazao je da je Mostarski sajam, kao ‘’jedan od naj-referentnijih događaja na jugoistoku Europe’’, bio dodatni korak za unapre-đenje trgovinske razmjene, stvaranja za-jedničkih partnerstava u gospodarstvu i povećanja ulaganja.

‘’To je cilj ovakvih skupova, a on je

s vrlo sofisticiranim djelovanjem orga-nizatora postao i prepoznatljiv i bitan politički skup koji pridonosi kreiranju općeg ozračja suradnje, zajedničkih na-pora na rastu BDP-a svake od država koje su ovdje prisutne a osobito una-prjeđenju i dinamiziranju europskoga puta’’, kazao je u svome govoru Andrej Plenković, izrazivši zadovoljstvo veli-činom i brojem sudionika i izlagača na Sajmu.

Nakon svečane ceremonije otvaranja i obilaska Međunarodnog sajma gospo-darstva, na štandu Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine otvoren je sajam „Vina i poljoprivrednih proi-zvoda zemalja 16 + 1“. Tom prigodom prisutnim su se obratili Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonom-skih odnosa BiH, i Qu Dongyu, zamje-nik ministra poljoprivrede Narodne Republike Kine.

U obraćanjima je istaknuto da Narodna Republika Kina godišnje uveze vina iz cijelog svijeta u iznosu od tri mi-lijarde eura, te da je Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru dobra prigoda da se iskoriste te mogućnosti. Također,

istaknuto je da se u regiji proizvode kva-litetna vina po europskom standardu, sa zemljopisnim podrijetlom, i da se vino s prostora ove regije izvozi u NR Kinu.

Zamjenik ministra Qu Dongyu na-glasio je da je Kina u potpunosti po-svećena provedbi smjernica sa samita održanog u Rigi 2016. godine i da želi surađivati sa zemljama središnje i istoč-ne Europe promovirajući sve potencija-le koje ove zemlje imaju, te graditi pri-jateljstvo među državama obuhvaćenih Platformom „16 + 1“.

Prvog dana Sajma, u organizaciji Ministarstva vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa Bosne i Hercegovine, održan je i Okrugli sto na temu „Vina i poljoprivredni proizvodi zemalja 16 + 1” na kojem su sudjelovali proizvođači vina iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Bugarske te predstav-nici Qianhai Central Eastern Europe Investment Development (Shenzhen) Company Ltd i Savjetodavnog odbora APACCCEEC-a.

Pored već spomenutih ministra Šarovića i zamjenika ministra Dongyua, sudionicima skupa obratili su se i Ahmet

Mostarski sajam okupio 800 izlagača iz 30 zemalja

Jubilarni 20. međunarodni sajam gospodarstva – Mostar 2017., na kojem se predstavilo više od 800 izlagača iz 30 zemalja, zatvorio je svoja vrata. Opća ocjena je da je Mostarski sajam, održan u razdoblju od 4. do 8. travnja, bio najuspješniji sajam održan u njegovoj dva desetljeća dugoj povijesti.

Sastanak komorskog sustava regijeNa štandu Vanjskotrgovinske komore BiH je upriličen sastanak predsjednika komora regije kojem su, pored predstavnika VTK BiH, prisustvovali predsjednici gospodar-skih komora Srbije, Crne Gore i Makedonije sa suradnicima. Tijekom sastanka razgova-rano je o Berlinskom procesu i daljim aktiv-nostima Komorskog investicijskog foruma u okviru istog, s posebnim fokusom na predstojeći samit lidera zapadnog Balkana koji će biti održan 12. srpnja u Trstu.


Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, i Svetlana Yancheva, zamjenica ministra poljoprivrede Republike Bugarske.

U okviru Okruglog stola upriličene su četiri sesije, i to: „Vinska industri-ja u BiH – kapaciteti, potencijali, per-spektive“, „Iskustva u dostizanju EU standarda i prilagođavanje u sektoru vinarstva po pitanju proizvodnje i stav-ljanja vina u promet“, „Ukrupnjavanje vinske ponude regije – izazovi u trgo-vini s Narodnom Republikom Kinom“ i „Potencijali kineskog tržišta za vino kao šansa za zemlje središnje i istočne Europe (CEEC)“.

Tijekom Sajma, održano je niz izni-mno posjećenih i značajnih konferenci-ja, stručnih skupova, radionica i okru-glih stolova. Tako je već drugog dana Sajma održan „Poslovni forum Kina +16“ a u okviru istog paneli „Projekt “16 + 1 Logistički hub e-trgovine” u Kini i zemljama Središnje i istočne Europe“ i „Projekt “16 + 1 Demonstracija mo-dernog poljoprivrednog parka” u Kini i zemljama središnje i istočne Europe“. Na panelima su, između ostalih, su-djelovali i članovi Savjetodavnog od-bora APACCCEEC-a, poljoprivredni proizvođači iz Kine i zemalja središ-nje i istočne Europe te predstavnici Vanjskotrgovinske komore BiH i Centra za ekonomsku suradnju s inozemstvom (FECC).

Na Sajmu se govorilo u ulaganjima u BiH, korištenju europskih fondova, prekograničnoj suradnji, izgradnji vje-troelektrana, maslinarstvu, turizmu, gastronomiji, novim tehnološkim ot-krićima… Sajam je bio mjesto izravnih susreta ljudi iz poslovnog svijeta koji su iskazali jaki poduzetnički duh, što je rezultiralo brojnim poslovnim dogo-vorima. Opću sajamsku izložbu pratile su i tradicionalne podsajamske manife-stacije - Sajam turizma i Sajam knjige i nakladništva.

Dodijeljene su i nagrade najboljim vinarima, kao i priznanja za najuspješ-niji nastup na Sajmu. Po izboru struč-no-ocjenjivačkog suda Mostarskog saj-ma, najuspješniji izlagači bili su: Hidra Stil d.d. Brčko, Aluminij d.d. Mostar, Ericsson Nikola Tesla Zagreb, Hrvatska gospodarska komora Zagreb, Gree Kina, Eurostone d.o.o. Široki Brijeg, Eko sir Puđa d.o.o. Livno, Hercegovina vino d.o.o. Mostar, Stanić group d.o.o. Kreševo i Koturić grupa d.o.o. Domaljevac.

Posebno priznanje za unapređenje regionalne suradnjePredsjednik Gospodarske komore Srbije Marko Čadež, koji je predvodio gospodarsku delegaciju Srbije na Međunarodnom sajmu u Mostaru, uručio je potpredsjedniku Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine doc. dr. sc. Bruni Bojiću posebno priznanje Gospodarske komore Srbije za izuzetan doprinos suradnji komora i jačanju ekonomskih odnosa u regiji.

Sporazum o suradnji VTK BiH i APACCCEEC-aPredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić i izvršni direktor Asocijacije za unapređenje suradnje Kine i zemalja središnje i istočne Europe (APACCCEEC) Vasil Gelev su u okviru Poslovnog foruma Kina 16 + 1, održanog 5. travnja 2017. godine, potpisali Sporazum o suradnji u okviru Platforme 16 + 1.

Platforma 16 + 1 sama po sebi predstavlja mogućnost za plasiranje bh. proizvo-da na kinesko tržište koje je zaista veliko. Aktivnosti APACCCEEC-a produbljuju i jačaju suradnju u oblasti poljoprivrede zasnovanu na međusobnoj koristi kroz razmjenu ideja, dobre prakse i istraživanja s ciljem iznalaženja inovativnih rje-šenja. Ovakva suradnja proširuje vidike zemalja, pomažući im da iznađu održiv model poljoprivrede, kao i da promoviraju razvoj trgovine poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima između njih.

Asocijacija pruža pomoć u jačanju bilateralne i multilateralne suradnje između Kine i zemalja CIE u oblasti poljoprivrede i hrane identificirajući i selektirajući ključne oblasti, te stimulirajući efikasnu interakciju između gospodarskih su-bjekata zemalja.

U cilju promocije daljeg razvoja trgovinskih odnosa u poljoprivrednom sektoru između Kine i zemalja CIE, Asocijacija može pomoći pri otvaranju nacionalnih paviljona zemalja CIE u šangajskoj zoni slobodne trgovine kao stalne trgovin-ske postavke. Na taj način omogućava se promocija poljoprivrednih proizvoda iz zemalja CIE koji mogu biti dobro prihvaćeni na kineskom tržištu, kao što su meso i mesni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, konzervirano voće i povr-će, sokovi, med, gljive, vino i alkoholna pića, mineralna voda, duhan, duhanski proizvodi itd.

Potpisani Sporazum značajan je s aspekta pristupa i korištenja određenih ras-položivih fondova namijenjenih za realizaciju projekata iz oblasti poljoprivre-de, a u okviru Platforme „16 + 1“.


PRIVREDA BIH

Udruženje poslovnih žena u BiH već četvrtu godinu svojim ak-tivnostima daje značaj radu i

oživljavanju poduzetništva žena, iako se i samo bori da održi kontinuiran rad. Udruženje radi sa ciljem da u svakom mjestu nađe liderku, uzora koja će biti inspiracija drugoj ženi i na taj način utjecati na mlade žene i žene uopće.

Aida Zubčević, predsjednica Udruženja poslovnih žena u BiH, sva-kako je inspiracija za mnoge poduzetni-ke, bez obzira da li je riječ o muškarcima ili ženama. Ideja koju je imala još u mla-dosti je, zahvaljujući nesebičnoj pomoći i podršci porodice, postala njen životni moto.

Svoj rad Aida je započela devedesetih godina, u vrijeme kada je slika poduzet-ništva bila znatno šira od ove koju imaju

današnje generacije mladih poduzetni-ka: «Kada smo otvorili apoteku nismo mogli ni razmišljati o marketingu, niti smo imali sredstava za njegovo finan-siranje. Često se sjećam papirića u koje smo motali naše proizvode. Pa ipak, znala sam jedno - da spadam u ljude koji kada krenu - ne zaustavljaju se.»

Aida Zubčević je danas vlasnica Favede, poznatije po biljnoj apoteci Senabija na sarajevskoj čaršiji. U boga-toj paleti Favedinih proizvoda nalazi se više od 150 vrsta čajeva, između osta-lih i medicinskih. Prilagođavajući se zahtjevima svojih kupaca, u Favedi se danas proizvodi i prirodna kozmetika, tinkture, eterična ulja, losioni, kreme, masti, mehlemi, sirupi, sokovi...

Poduzetnički poslovi najčešće posta-nu porodični poslovi. Pozitivna energija

koju poduzetnice imaju na početku po-kretanja posla ne traje dovoljno dugo, naročito kada se suoče sa problemima koji su neminovni: svakodnevna neiz-vjesnost, brojne inspekcije, porezi, do-prinosi… Iako je mnogo neprospavanih noći u životu jedne poduzetnice, bitno je ne odustajati i rezultati će doći ako se istinski voli svoj posao.

Aida je dobitnica brojnih priznanja za svoj rad. I da - ljubav prema poslu i upornost imaju svoju priču.

Organizacija Oxfam je za 2017. go-dinu, birajući između 43 žene iz 32 ze-mlje, za jednu od dobitnica Oxfamove svjetske nagrade za ekonomsko osna-živanje žena odabrala Aidu Zubčević: «Nisam očekivala ovu nagradu, ali sve što radim, radim zajedno sa kolegicama iz Udruženja poslovnih žena u BiH, a

Udruženje poslovnih žena u BiHPoslovni poduhvat u koji bi se danas u Bosni i Hercegovini upustio pojedinac, i tako postao poduzetnik, nosi enorman rizik. Često se kaže da su ideja i volja jako bitni za početak, ali i za opstanak. Međutim, na tržištu koje nema ni svoju strategiju poduzetništva, kakvo je Bosna i Hercegovina, današnje poduzetnike možemo slobodno nazvati junacima.


PRIVREDA BIH

za dobrobit žena u BiH i svih građana u BiH», rekla je Aida.

Stvaranje radnih navika, učenje i stal-no napredovanje uvijek daju određene rezultate. Oxfamova nagrada se dodje-ljuje liderkama prepoznatim u njihovoj zajednici. Tako je prepoznat i Aidin rad sa ženama, kako kroz firmu koje je vla-snica tako i kroz Udruženje, ali i značaj koji je dala ruralnim zajednicama uka-zavši na niz problema sa kojima se žene suočavaju u svom radu.

«Kroz svoju firmu radim i sa ženama iz ruralnih sredina. Uz trud i energiju sa ženama iz Udruženja, shvatile smo da moramo pomoći i tim ženama, bez ob-zira što one nisu biznismenke. Sarajevo, Mostar, Banja Luka su gradovi u kojima znamo šta se i kako dešava, a zaboravili smo šta se dešava u Rudom, Busovači, Goraždu i nizu drugih gradova. I tu se žene bore za svoja prava i žele pokre-nuti svoj biznis ali nemaju podršku lo-kalne zajednice. Zato smo mi same sebi pomoć.»

Zato ova nagrada predstavlja ve-liku obavezu kako za Aidu Zubčević kao predsjednicu tako i za sve članice Udruženja poslovnih žena u BiH, a one je predano nastavljaju ispunjavati iz go-dine u godinu.

Inspirirati žene da budu jače, da snagu koju imaju kao majke i domaći-ce usmjere i na realizaciju svojih ideja, ovogodišnji je cilj koji će Udruženje

poslovnih žena u BiH usmjeriti prema ženama iz ruralnih biznisa. Ideja je, or-ganiziranjem okruglih stolova u grado-vima Bosne i Hercegovine, istaći dvije teme: Iskustva i prakse lokalnih zajed-nica u podsticanju poduzetništva žena i Nedostaci obrazovnog programa sa sta-novišta potreba poduzetni(k)ca - oče-kivanja poduzetni(k)ca od obrazovnih institucija.

Ovo su ključni problemi lokalnih za-jednica koje su poduzetnice identificira-le na Okruglom stolu «Rod i ruralni ra-zvoj u BiH» održanom u oktobru prošle godine na Međunarodni dan žena na selu. Iskustva poduzetnica i odnos pre-ma poslovnim ženama i njihovim udru-ženjima različit je u lokalnim zajedni-cama. Zbog definiranja jedinstvenog fleksibilnog modela - programa, cilj je prikupiti iskustva koja će uz aktivnu dis-kusiju dati rješenja za programe prilago-đene specifičnostima lokalne zajednice i potrebama poduzetnica unutar lokalne zajednice. Ističući veliki problem neza-poslenosti, neophodno je u skladu sa prilagođavanjem tržištu i lokalnoj za-jednici uskladiti i obrazovne programe sa kojima bi se ublažili problemi poslov-nih procesa. Razgovor o odlasku mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine postao je svakodnevnica, te je cilj okruglog stola utjecati na donosioce odluka da razvoj obrazovnog sistema u BiH ide u pravcu specifičnih sposobnosti, kao što su to

poduzetničke sposobnosti i kompeten-tnosti. Neophodno je zato potencirati razvoj stvaralačke energije koja će po-moći mladim ljudima, naročito ženama, da se upuste u poduzetničke vode.

Iskustva su pokazala da poduzetniš-tvo uvijek teži ka saradnji i susretima. Zato bi se susreti poduzetnica odvi-jali na B2B susretima i radionicama. Mogućnost razmjene iskustva i dobra komunikaciji sa drugim poduzetnica-ma jedna je od ključnih poduzetničkih vještina. A vještine i korisne poslovne odluke razmjenjuju se upravo na B2B susretima. Želeći izbjeći moguću sta-tičnost ovakvih susreta, poduzetnice su odlučile mjesto i vrijeme u potpunosti prilagoditi svojim potrebama, tako da će ove godine Udruženje organizirati radionice istovremeno na više mjesta u Sarajevu.

Četiri godine koliko se organizira-ju Dani poduzetništva žena donijelo je veliko iskustvo u radu sa poduzetnica-ma za Udruženje poslovnih žena u BiH. Niz godina, za vrijeme trajanja Dana, poduzetnice su na sajmovima vrijedno izlagale svoje proizvode. Iz te početne ideje izlaganja na sajmovima rodila se ideja koja je krunski rad za svaku po-duzetnicu, a to je imati autentičan do-maći proizvod. Konkurs za izradu i iz-bor ovog proizvoda je već u toku, a sve informacije se nalaze na www.upz.ba. Cilj je da organski i autentični proizvo-di potaknuti kreativnošću poduzetnica ugledaju svjetlo dana u privredi Bosne i Hercegovine.

Od 23. do 25. maja ove godine Sarajevo će ugostiti preko 200 poduzet-nica iz regiona i svijeta, jer će se pridru-žiti razvoju poduzetništva udruženja poslovnih žena iz Srbije, Makedonije, Crne Gore, Hrvatske, Albanije, Kosova, ali i Indije, Francuske i drugih zemalja. Učesnice će razgovarati o poduzetniš-tvu u regionu sa ciljem jačanja regional-ne ekonomske razmjene, te predložiti rješenja za oblasti u kojima možemo identificirati ključne smetnje za razvoj poduzetništva žena.

Poduzetništvo nema rod, ono je dio privrede i ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine i tako ga treba razmatrati i govoriti o njemu. Poduzetnice Bosne i Hercegovine ovo uvijek ističu u svom radu, pozivajući kompletno bh. društvo da se pridruži u realizaciji razvoja Bosne i Hercegovine.


Prvi kvartal ove godine teško se može usporediti sa nekim iz pret-hodnih godina, barem kada su u

pitanju aktivnosti koje su se odvijale u oblasti transporta. Ustaljeno blagdan-ski januar, usporeni februar i prvi znaci buđenja u martu, nije slika kojom bi se moglo predstaviti ono što se dešavalo u ovom periodu. Od pokušaja da se dođe do bolje uređenog pravilnika o raspo-djeli CEMT dozvola, izmjeni Zakona o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu, redefiniranju oblasti certificiranja vozača i upravitelja prijevoza, pa do čitavog niza aktivnosti za osiguranje blagovremene raspodje-le bilateralnih dozvola za obavljanje međunarodnog prijevoza tereta. Ipak, po mojoj slobodnoj procjeni, posebno mjesto pripada održavanju sastanaka mješovitih komisija za transport izme-đu Bosne i Hercegovine i drugih država.

U ovom kvartalu održani su sastan-ci mješovitih komisija sa dvije države (Francuska i Italija), koliko je, uspored-be radi, ukupno održano za čitavu 2015. godinu (Srbija i Češka Republika), a rezultati održanih sastanaka su neu-sporedivo značajniji u odnosu na re-zultate u 2015. godini. Istini za volju, u

pregovorima 2015. godine sa Češkom Republikom je gotovo udvostručen broj bilateralno-tranzitnih dozvola, dok pre-

govori sa Srbijom nisu dali nikakav re-zultat, tj. kao da sastanak nije ni održan. Nasuprot tome, u pregovorima koji su u

TRANSPORT I KOMUNIKACIJE

Nove mogućnosti u izvođenju transportnih

operacija prema jugozapadu Evrope

Prijevoznicima koji obavljaju prijevoz iz BiH preko Italije za Švicarsku i obrnuto, sada više nije potrebna nikakva transportna dozvola. Prijevoznicima koji obavljaju prijevoz iz BiH preko Italije za Francusku i obratno, potrebna je samo Francuska bilateralna dozvola.

R.br. Naziv države Kod države

Vrste dozvola koje se

razmjenjuju Bilat

erala

Tran

zit

Treć

e dr

žave

CEMT

1 VELIKA BRITANIJA GBR - o o o +

2 PORTUGAL PRT - o o o +

3 ŠPANIJA

(dozvola vrijedi 90 dana od dana izdavanja prijevozniku)

ESP UNIV + + + +

4 FRANCUSKA

(dozvola vrijedi 90 dana od dana ulaska u Francusku)

FRA BT +

5 ITALIJA

(dozvola vrijedi 90 dana od dana ulaska u Italiju)

ITA B +

6 Slovenija SLO TD + + 7 Hrvatska HRV TD + + + Prijevoznik može obavljati prijevoz uz dozvolu Prijevoznik ne može obavljati tu vrstu prijevoza bez odgovarajuće CEMT dozvole Prijevozniku za tu vrstu prijevoza nisu potrebne dozvole Dozvole bez "E" oznake važe za sve tipove vozila B Bilateralne dozvole

BT Bilateralno tranzitne dozvole UNIV Univerzalne dozvole TD Dozvola za treće zemlje

B - MIX Za prijevoze kada je vučno vozilo registrirano u BIH a priključno u Italiji B-MORE Za prijevoze do 150 km od luke, nakon iskrcavanja vozila sa broda


TRANSPORT I KOMUNIKACIJE

prvom kvartalu ove godine vođeni sa Francuskom najvažniji rezultat je vrlo precizno definiranje uvje-ta pod kojima naši prijevoznici mogu obavljati bi-lateralni ili tranzitni prijevoz, uz primjetno poveća-nje i broja dozvola, kako bilateralno-tranzitnih tako i godišnjih. Pored toga, sa Italijom je dogovoreno povećanje bilateralnih dozvola, te jasno definiran slobodan tranzit Italije pri obavljanju prijevoza iz Bosne i Hercegovine u neku treću državu i obrat-no, što je naročito bitno za prijevoznike koji su u prethodnom periodu bili u velikoj nedoumici pri tranzitu Italije.

Kakav je režim obavljanja prijevoza u pogledu nužnosti posjedovanja transportnih dozvola vidi se iz tabele.

Šta to, zapravo, u praksi znači? Ovako defini-ranim odredbama o tranzitu, prijevoznicima koji obavljaju prijevoz iz Bosne i Hercegovine preko Italije za Švicarsku i obrnuto, sada više nije potreb-na nikakva transportna dozvola. Prijevoznicima koji obavljaju prijevoz iz Bosne i Hercegovine pre-ko Italije za Francusku i obratno, potrebna je samo francuska bilateralna dozvola. Kako sa Francuskom imamo utvrđen i kontingent od 20 godišnjih bilate-ralno-tranzitnih dozvola, prijevoznicima sa takvim dozvolama omogućeno je njihovo maksimalno korištenje.

Pored toga, prijevoznicima koji obavljaju prije-voze iz Bosne i Hercegovine za Španiju ili Portugal i obrnuto, potrebna je francuska i španska dozvola, a prijevoznicima koji obavljaju prijevoze iz Bosne i Hercegovine za Veliku Britaniju i obrnuto, potreb-na je samo francuska dozvola.

Na ovaj način, omogućeno je obavljanje prijevo-za iz Bosne i Hercegovine za države jugozapadne Evrope i obratno, kako prijevoznicima koji imaju na raspolaganju CEMT dozvole tako i onima koji takve dozvole nisu u mogućnosti dobiti.

Ako se ima u vidu da je kvota CEMT dozvola za Bosnu i Hercegovinu jako mala, tako da ih na raspolaganju, i to u nedovoljnom broju, ima ogra-ničen broj prijevoznika, onda je potpuno jasan značaj ovako utvrđenih režima obavljanja prijevo-za, do kojih nije moguće doći bez održavanja sa-stanaka mješovitih komisija za transport sa drugim državama.

To je primijetio i Odbor Udruženja međunarod-nih cestovnih prijevoznika tereta Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine koji se snažno zalaže za redovitost održavanja ovakvih sastanaka, svje-stan da je to jedini put koji daje mogućnost za ot-klanjanje nedoumica i nedostataka koji stvaraju smetnje u realizaciji transportnih operacija, što če-sto utječe i na poslovanje drugih subjekata, pa čak i cjelokupnu robnu razmjenu sa drugim državama.

Zijad Sinanović, dipl.ing.saob. n

EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA

(EUROPEAN COURT ON HUMAN RIGHTS/ COUR EUROPÉENNE DES DROITS DE L’HOMME)

Evropski sud za ljudska prava je međunarodni sud koji je uspostavljen 1959. godine na osnovu Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Evropski sud za ljudska prava razmatra tužbu o povredi prava utvrđenih Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (1953.) te donosi odluke po tužbama. Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda određena su osnovna građanska i politička prava i slobode svakog pojedinca, te obavezuju sve države potpisnice da garantiraju ta prava i slobode svakom licu. Evropski sud za ljudska prava od 1959. do 1998. godine djelovao je kao jedna od tri institucije Vijeća Evrope (Evropska komisija za ljudska prava, Odbor ministara Vijeća Evrope i Evropski sud za ljudska prava) za provođenje obaveza Konvencije u dr-žavama potpisnicama. U njegovoj nadležnosti bilo je samo donošenje odluka po tužbama koje je prethodno razmatra-la Evropska komisija za ljudska prava. O tužbama koje nisu prosljeđivane Sudu odlučivao je Odbor ministara Vijeća Evrope. Od novembra 1998. godine Sud za ljudska prava je stalna institucija u okviru Vijeća Evrope, a u njegovoj nadležnosti su sve aktivnosti vezane za određeni spor, tj. od zaprimanja do donošenje odluke po tužbi, koja je obavezu-juća za dotičnu državu. Tužbu Evropskom sudu za ljudska prava mogu podnijeti pojedinci ili grupe pojedinaca, te jed-na država protiv druge države potpisnice Konvencije. Broj sudija Evropskog suda za ljudska prava određen je brojem država potpisnica Konvencije. Sjedište Evropskog suda za ljudska prava je u Strazburu. Bosna i Hercegovina ratificirala je Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda 12. 7. 2002. i time je prihvatila nadležnost Evropskog suda za ljudska prava.

EVROPSKE INTEGRACIJE (EUROPEAN INTEGRATION/INTÉGRATION

EUROPÉENNE)

Pojam evropske integracije označava povezivanje evrop-skih zemalja i naroda. Pojam označava spremnost na udruživanje resursa i zajedničko donošenje odluka unutar institucija Evropske unije (Evropski parlament, Vijeće EU, Evropska komisija itd.). Evropske integracije bile su usmje-rene u prvom redu na oblast ekonomije, ali u njihovoj os-novi oduvijek je bila politička ideja približavanja evropskih država.

POJMOVNIK EVROPSKIH INTEGRACIJA


PRIVREDA BIH

Na konstitutivnoj sjednici Skupštine Asocijacije, koja je prvi put u okrilju STK BiH

okupila predstavnike vodećih bosan-skohercegovačkih telekom-operatera (BH Telecom, m:tel, HT Eronet), firmi koje se bave IT djelatnošću, kao i vo-deće javne i privatne elektronske medi-je, usvojen je Pravilnik o organizaciji i radu IKT Asocijacije, te izabrani članovi Odbora Asocijacije.

U Odbor, koji predstavlja operativ-no izvršno tijelo Asocijacije, ušli su predstavnici respektabilnih bosansko-hercegovačkih firmi koje se bave IKT djelatnošću - Authority Partnets d.o.o. - Sarajevo, Ocean d.o.o. - Travnik, Zira d.o.o. - Sarajevo, Avacom d.o.o. Mostar, Nsoft d.o.o. – Mostar, Config d.o.o. – Mostar, Ping d.o.o. – Sarajevo, OSM d.o.o. - Pale, Lanaco d.o.o. – Banja Luka i HT Eronet – Mostar.

Osnivanje ove izuzetno značajne asocijacije rezultat je višemjesečnih ak-tivnosti predstavnika Sektora za tran-sport i komunikacije STK BiH, koji su, u saradnji sa državnim institucijama

(Ministarstvo transporta i komunika-cija BiH, Regulatorna agencija za ko-munikacije – RAK BiH) u čijoj je nad-ležnosti ova oblast, radili na okupljanju preduzeća IKT sektora s ciljem njihovog učešća i doprinosa rješavanju gorućeg pitanja digitalizacije.

Na konstitutivnoj sjednici Skupštine definisani su primarni ciljevi i zadaci Asocijacije, koja će, u saradnji sa svim nivoima vlasti u BiH, akademskom zajednicom, međunarodnim organi-zacijama, drugim IKT udruženjima i organizacijama, članicama komor-skog sistema u BiH, drugim poslov-nim udruženjima u zemlјi i inostranim partnerima u ovoj oblasti, preduzimati aktivnosti na stvaranju boljeg ambijenta za poslovanje IKT industrije, prvenstve-no kroz aktivno učešće u kreiranju pri-vredno-sistemskih propisa neophodnih u funkcionisanju IKT industrije. Prema definisanim ciljevima i zadacima, IKT Asocijacija će predstavljati interese IKT industrije u procesu izrade strateških dokumenata razvoja BiH, aktivno uče-stvovati u njihovom sprovođenju, te

predstavljati i štititi interese svojih čla-nova u zemlјi i inostranstvu.

U proteklih nekoliko mjeseci odr-žane su već dvije sjednice Odbora IKT Asocijacije, na kojima je usvojen Akcioni plan djelovanja Asocijacije za 2017. godinu, koji, između ostalog, podrazumijeva aktivno učešće u dono-šenju zakonskih i podzakonskih akata, kao i odgovarajućih strategija i politika u ovoj oblasti. Odbor će se baviti i popu-larizacijom Asocijacije i njene djelatno-sti, kao i okupljanjem novih članica, koji već sada ima više od trideset.

U ovoj godini preduzimaće se i ak-tivnosti na promociji IKT industrije u BiH i izvan naše zemlje s ciljem pove-ćanja izvoza, kao i na unapređenju IKT djelatnosti, posebno na planu razmjene informacija i iskustava u regionu i na globalnom planu o savremenim tehno-logijama i dostignućima u ovoj oblasti.

Planirani su i susreti članova Odbora Asocijacije sa predstavnicima nadlež-nih institucija u ovoj oblasti, posebno u vezi sa učešćem u donošenju Politike razvoja informaciono-komunikacionih društava BiH, čija je izrada u toku u Ministarstvu komunikacija i transporta BiH.

Prema usvojenom Planu aktivnosti, IKT Asocijacija predala je i aplikaciju za članstvo u Balkan&Black See Alliance, međunarodnu asocijaciju koja okuplja firme iz IKT sektora na području zapad-nog Balkana i Crnog mora. Učlanjenjem u ovu asocijaciju biće otvorene velike mogućnosti za članice IKT Asocijacije, posebno u pogledu učešća u međuna-rodnim regionalnim projektima i pro-gramima u ovoj oblasti.

Smiljka Žuža n

Komora okupila vodeće predstavnike IKT industrije u BiH

Održani poslovni susreti IKT sektora BiH i SrbijeMeđu aktivnostima koje je IKT Asocijacija preduzela u prva četiri mjeseca rada izdvaja se učešće predstavnika Asocijacije na poslovnim susretima IKT privrednika Bosne i Hercegovine i Srbije, koji su krajem marta održani u Sarajevu u organizaciji STK BiH.Tokom ovog događaja, u okviru kojeg su organizovani i poslovni razgovori između predstavnika preduzeća iz BiH i Srbije, naglašeno je da preduzeća iz ove oblasti u obje države imaju snažan razvojni potencijal. Posebno je ista-knuta potreba za uspostavljanje saradnje IT kompanija iz BiH i Srbije s ciljem njihovog zajedničkog nastupa na tržištima trećih zemalja. Učesnicima ovih poslovnih susreta obratili su se predsjednik STK BiH Ahmet Egrlić, direktorica Sektora za transport i komunikacije STK BiH Sabrina Teskeredžić, kao i Jelena Jovanović, savjetnica predsjednika i sekretarka Udruženja informatičke djelatnosti Privredne komore Srbije.

Krajem novembra 2016. godine pri Sektoru za transport i komunikacije Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine osnovana je Asocijacija preduzeća koja se bave informacionom, komunikacionom i tehnološkom djelatnošću (IKT Asocijacija).


PRIVREDA BIH

Ova grana kod nas bilježi konstantan porast proizvodnje i učešća u ukupnoj vanjsko-trgovinskoj razmjeni države, tako da je njeno učešće sa 9,9% u 2010. godini poraslo na preko 13% u 2014./15. godini.

U protekloj 2016. godini, ukupna vanjskotrgovinska raz-mjena Bosne i Hercegovine iznosila je 26.030.271.122 KM, od čega na trgovinsku razmjenu industrije tekstila, odjeće, kože i obuće otpada 3.280.049.157 KM, ili 7,94%.

U periodu januar-decembar 2016. godine, u sektoru tek-stila, odjeće, kože i obuće povećan je ukupni obim VT za 155.355.445 KM, ili oko 4,7% u odnosu na isti period 2015. godine.

– Ukupan UVOZ bosanskohercegovačke privrede u 2016. godini iznosio je 16.261.247.925 KM i veći je za 859.311.441

KM nego u istom periodu 2015. godine (+6,3%). – Od toga, UVOZ industrije tekstila, odjeće, kože i obu-

će (T.O.K.O.) iznosio je 1.917.222.003 KM i veći je za 111.381.570 KM nego u istom periodu 2015. Godine.

– Ukupan IZVOZ bosanskohercegovačke privrede u 2016. godini iznosio je 9.769.023.197 KM i veći je za 551.040.330 KM nego u istom periodu 2015. godine (+4,19%).

– Od toga, IZVOZ industrije tekstila, odjeće, kože i obu-će (T.O.K.O.) u 2016. godini ostvaren je u iznosu od 1.362.827.154 KM i veći je za 43.973.875 KM nego u istom periodu 2015. godine, te učestvuje sa 7,17% u ukupnom izvo-zu države.

Pokrivenost uvoza izvozom cjelokupne industrijske grane je u 2014. ni iznosila 70,65%, u 2015. je povećana na 73,03%, dok je u 2016. godini pala na 70,08%.

Kad govorimo o najznačajnijim izvoznim oblastima, po-krivenost uvoza izvozom najveća je kod TG 43 - prirodno i vještačko krzno i proizvodi od krzna (314,87%), zatim slijedi TG 64 – obuća, kamašne i sl. proizvodi (204,80%) te TG 62 - odjeća i pribor za odjeću (135,81%).

Istovremeno, ukupni uvoz industrijske grane u protekloj godini povećan je za 6,17%, ali je također i izvoz povećan za 3,33% u odnosu na prošlu godinu.

Ovi pokazatelji ponovo dokazuju da današnja industrija tekstila, odjeće, kože i obuće u BiH, iako u velikim proble-mima i nedovoljno podržana i potpomognuta od države te uglavnom bazirana na „lohn“ poslovima dorade, može ite-kako biti konkurentna, jer je zasnovana na visokom kvalitetu izrade proizvoda, poštivanju rokova isporuke gotove robe te stručnom potencijalu zaposlenih u ovoj branši.

Muris Pozderac n

Vanjskotrgovinska razmjena BiH

u oblasti tekstila, odjeće, kože i obuće

u 2016. godini

Iako se u Bosni i Hercegovini najviše rade „lohn” poslovi (poslovi dorade), i to u daleko većem obimu nego je to bio slučaj prije 90-ih godina, statistički gledano u međunarodnoj robnoj razmjeni države, industrija tekstila, odjeće, kože i obuće je uvijek bila značajno zastupljena.

Najznačajniji uvozni i izvozni proizvodi (u milionima KM)

Najznačajniji UVOZNI proizvodi (miliona KM) I-XII 2016.

TG 41 - sirova, sitna i krupna koža 364,55TG 64 - obuća 330,55TG 62 - odjeća i pribor za odjeću 207,57TG 61 - odjeća i pribor za odjeću 169,98TG 59 - tekstilne tkanine 159,04

Najznačajniji IZVOZNI proizvodi (miliona KM) I-XII 2016.

TG 64 - obuća 676,97TG 62 - odjeća i pribor za odjeću 281,90TG 61 - odjeća i pribor za odjeću 134,72TG 41 - sirova, sitna i krupna koža 101,85TG 42 - proizvodi od kože 50,70


S ciljem rasprave o postojećoj legi-slativi, u Banjoj Luci je 12. aprila 2017. godine održan treći sasta-

nak Odbora rashladne, klima tehnike i toplotnih pumpi. Kratkim pozdrav-nim govorom prisutnima su se najprije obratili predstavnica Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Adela Vukotić-Terek, sekretarka Odbora, i Miro Jurić, predsjednik Odbora, na-kon čega su uslijedile prezentacije Azre Rogović-Grubić iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (Ozonska jedinica Bosne i Hercegovine), Almire Kapetanović iz Federalnog ministarstva okoliša i turiz-ma te Ozrena Laganina iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

Prisutni su se mogli informirati o pre-sjeku zakonske legislative u ovoj oblasti koja počinje Odlukom Vijeća minista-ra BiH o uvjetima i načinu provođenja Montrealskog protokola i postepenog isključivanja iz upotrebe supstanci koje oštećuju ozonski omotač (Sl. glasnik BiH br. 36/07), te se nastavlja na entitet-ske zakone o zaštiti vazduha i Pravilnik,

tj. Uredbu o postepenom isključivanju supstanci koje oštećuju ozonski omotač.

Od posebne važnosti bila je prezenta-cija Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske zbog nedavno učinjenog isko-raka u ovoj oblasti, a koji se odnosi na Nacrt zakona o izmjenama i dopuna-ma Zakona o zaštiti vazduha i njegovoj usklađenosti sa EU legislativom kroz takse, kaznene odredbe i uvođenje siste-ma dozvola kojim bi se u velikoj mjeri ova djelatnost unaprijedila.

Nakon održanih prezentacija za-počela je dvosatna rasprava povodom iznesenih informacija u kojoj su pri-sutni dali konkretne i vrlo praktične sugestije i komentare na temu postojeće legislative u ovoj oblasti.

Planirano je aktivno nastaviti rad Odbora pa je već u maju 2017. godine zakazan sastanak povodom usvajanja Programa rada koji će sadržavati ras-pored aktivnosti za tekuću i narednu godinu, a koji će se, prije svega, odno-siti na uspostavljanje formalnog savje-todavnog i partnerskog statusa Odbora u sklopu aktivnosti koje provode za-

konodavna tijela sa ciljem aktivnog sudjelovanja u izradi propisa, normi i pravilnika, a moguće i zakona koji se tiču predmetne struke, savjetovanja pri usklađivanju BiH regulative s među-narodnim propisima te kategorizacije i ovlašćivanja skupina fizičkih i pravnih lica vezanih uz predmetnu struku.

Mnogi privrednici su se osvrnuli na probleme sa kojima se susreću na trži-štu i koji se u velikoj mjeri odnose na problem “crnog tržišta” zbog proda-je freona neovlaštenim licima. S tim u vezi je nadležnim ministarstvima suge-rirano da se omogući sljedivost freona u cijelom procesu: od uvoza, prodaje, upotrebe te na kraju njegove reciklaže i eventualnog izvoza radi adekvatnog zbrinjavanja. Započeti su i razgovori o programu rada i cijeni kursa sa trening centrima na mašinskim fakultetima u Banjoj Luci i Sarajevu u cilju podrške i animiranja većeg broja polaznika, kao i akreditacije trening centara zbog pro-blema nevaženja certifikata van Bosne i Hercegovine.

Adela Vukotić-Terek n

Neophodno unaprijediti zakonsku regulativu

Postojeći zakonski okvir


Uputstvom za poslovne subjekte o načina obavještavanja po-trošača o povlačenju nesigur-

nih proizvoda („Službeni glasnik BiH“, broj 66/11) propisuje se način na koji

poslovni subjekti trebaju obavještavati potrošače o povratu i povlačenju nesi-gurnog proizvoda sa tržišta, te izgled i oblik sigurnosnog obavještenja.

Poslovni subjekt je dužan da izda

obavještenje o nesigurnom proizvodu u: – u štampanim medijima; – prodajnim mjestima poslovnog

subjekta; – na internet stranici uvoznika i distri-

butera, ukoliko istu posjeduju; – elektronskim medijima, ukoliko veli-

ki broj komada spornog proizvoda koji su stavljeni na tržište predstavlja ozbi-ljan rizik po život i zdravlje potrošača.

Obavještenje koje se postavlja u pro-dajnom prostoru poslovnog subjekta ne smije imati dimenzije manje od di-menzija A5 formata (148 x 210 mm). Obavještenje treba biti postavljeno naj-manje 6 mjeseci od njegove objave ili do okončanja povrata od potrošača.

Obavještenje se treba ponovo obja-viti ukoliko se ustanovi da je stopa po-vrata proizvoda od potrošača vrlo niska (manja od 10%).

Obavještenje mora biti na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini, te sadržavati najmanje sljedeće informacije:

– naslov koji jasno ukazuje da se radi o sigurnosnom obavještenju;

– podatke o proizvodu (naziv proi-zvoda, proizvođača, robna marka, mo-del, broj serije, zemlja porijekla, foto-grafija proizvoda, uvoznik za Bosnu i Hercegovinu);

– opis rizika i opasnosti po zdravlje i sigurnost potrošača;

– informacije za potrošače o načinu postupanja sa proizvodom, te moguć-nostima povrata novca ili zamjene za drugi proizvod;

– adresu poslovnog subjekta u Bosni i Hercegovini gdje se vrši povrat, uk-ljučujući telefonski broj za informacije (info telefon).

Mićo Drljo, dipl. ing. maš.Šef odsjeka,

Agencija za nadzor nad tržištem BiH

AGENCIJA ZA NADZOR NAD TRŽIŠTEM BIH

Uputstvo za poslovne subjekte o načinu obavještavanja potrošača

o nesigurnom proizvoduUkoliko poslovni subjekt stavi na tržište Bosne i Hercegovine nesiguran proizvod koji može ugroziti zdravlje i sigurnost potrošača, on mora na odgovarajući način da obavijesti potrošače o tome.

Primjer odgovarajućeg sigurnosnog obavještenja za potrošače

■ Odgovarajući naslov

■ Vrsta proizvoda

■ Model

■ Slika

■ Mjesto serijskog broja

■ Detalji o greški i datumu prodaje serije

■ Opasnost

■ Provjera proizvoda sa greškom

■ Identifikacija

■ Prodajna mjesta

■ Dodatne mjere za poduzimanje

■ Ponuđena naknada

■ Besplatna linija za pomoć

■ Izvinjenja (po potrebi)

■ Kompanija odgovorna za povrat

■ Kontakt podaci

VAŽNO SIGURNOSNO UPOZORENJE

Kosilica za travuModel - GG 123

Ustanovili smo da su neke kosilice modela GG123, prodane od 1. marta 2010. godine i 30. jula 2010. godine, proizvedene sa greškom.

Ova greška može prouzrokovati da se, pod većim opterećenjem, ručka odlomi pri spoju sa okvirom, što može dovesti do teških ozljeda.

Ukoliko posjedujete GG123 koslcu, molimo da provjerite serijski broj kao što je prikazano na slici.

Modeli sa greškom imaju serijske brojeve od X5761 do X5874 i Z2376 do Z3199 (uključujući), te su prodavani u

prodavnicama Trgovina 1, Trgovina 2 i Trgovina 3.

Ukoliko posjedujete spornu kosilicu, molimo vas da je odmah prestanete upotrebljavati. Vratite proizvod

prodavaču na prodajnom mjestu gdje ste ga kupili kako biste dobili zamjensku kosilicu ili potpuni povrat novca.

Ukoliko imate dodatna pitanja, kontaktirajte Uvoznika/Ovlaštenog zastupnika na besplatan telefonski broj 0800 1234 5678 (24 sata)

Zahvaljujemo vam se za sudjelovanju i izvinjavamo se za bilo koje neugodnosti koje smo eventualno prouzrokovali.

Uvoznik/Ovlašteni zastupnik d.o.o

Ulica br. 150, BiH www.uvoznik/ovlaštenizastupnik.ba

Serijski broj


Dječije električne svjetiljke služe za osvjetljavanje dječijih soba i prostorija koje su posebno

prilagođene za boravak djece. Korisnici ovih uređaja su najčešće djeca i mladi, odnosno osobe koje često nisu svjesne svih opasnosti koje može da izazove jedan električni uređaj, pa je potrebno da proizvođači prilikom njihove kon-strukcije ulože posebne mjere sigurno-sti i predostrožnosti kako bi se korisnici zaštitili od eventualnih povreda.

Projekat nadzora dječijih svjetiljki koji su organi nadzora nad tržištem BiH proveli u 2016. godini potvrdio je ove sumnje, jer je pokazao neusklađenost svih uzorkovanih proizvoda, pri čemu su svi ovi proizvodi predstavljali ozbi-ljan rizik po korisnike. Laboratorijskom analizom obavljenom na kontrolisanim uređajima utvrđeno je da nijedan od ovih uređaja ne zadovoljava zahtjeve Naredbe o električnoj opremi namijenje-noj za upotrebu unutar određenih na-ponskih granica („Službeni glasnik BiH“, broj 98/09), te da za potrošače predstav-ljaju rizik od strujnog udara i požara. Nadležni inspekcijski organi Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH su za sve proizvode naložili mjere povlačenja s tržišta, te obavještavanja potrošača o rizicima i načinu povrata nesigurnih proizvoda. Ukupno je po-vučeno sa tržišta 584 komada opasnih dječijih svjetiljki.

S obzirom na ovako loše rezultate, Agencija za nadzor nad tržištem BiH i tržišne inspekcije Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH će i u ovoj godini, u sklopu proaktivnog nadzora nad tržištem BiH za 2017. go-dinu, ponoviti projekat nadzora dječijih električnih svjetiljki.

U nastavku teksta vam dajemo osnovne informacije na koje poslovni subjekti trebaju obratiti pažnju prilikom

proizvodnje, uvoza, distribucije i proda-je dječijih svjetiljki na tržištu BiH.

O proizvodu

Dječija električna svjetiljka je proizvod koji služi za osvjetljenje prostora pr-venstveno u dječijim sobama. Sastoji se od tijela svjetiljke koje čini glavni dio uređaja, te jednog ili više sijaličnih grla putem kojih svjetiljka obavlja svoju funkciju. Uređaj se napaja preko napoj-nog kabla koji je jednim krajem spojen sa tijelom svjetiljke, a drugim krajem na utikač preko kojeg se uređaj napaja iz mreže. Još jedan bitan dio svjetiljke je prekidač koji vrši uključenje ili isklju-čenje svjetiljke, a koji se može nalaziti na tijelu svjetiljke ili na napojnom ka-blu. Od običnih električnih svjetiljki se razlikuju po tome što posjeduju boje, oblik, zvuk i druge karakteristike zbog kojih ih dijete može zamijeniti za igrač-ku. Takođe, od drugih svjetiljki slične namjene se razlikuju po tome što treba-ju da imaju ugrađen transformator, bilo u tijelo svjetiljke ili na napojnom kablu, koji snižava radni napon uređaja na za-štitni napon manji od 24 V (tzv. SELV napon). Uređaj treba da je tako kon-struisan da je djeci onemogućen pristup dijelovima pod naponom i vrelim dije-lovima uređaja. Tipične dječije svjetiljke prikazane su na slici 1.

Cijeli proizvod je, osim provodnih dijelova, napravljen najčešće od plasti-ke, osim plašta napojnog kabla koji se sastoji od gume ili savitljive PVC mase.

Sigurnosni zahtjevi za dječije svjetiljke

Dječije svjetiljke su obuhvaćene odred-bama Naredbe o električnoj opremi na-mijenjenoj za upotrebu unutar određe-nih naponskih granica („Službeni glasnik

BiH“, broj 98/09) i Naredbe o elektro-magnetnoj kompatibilnosti („Službeni glasnik BiH“, broj 41/10). Naredba o električnoj opremi propisuje sigurnosne zahtjeve koje mora ispuniti električna oprema prije njenog stavljanja na tržište i u upotrebu, dok Naredba o elektroma-gnetnoj kompatibilnosti propisuje za-htjeve za elektromagnetnu kompatibil-nost koje mora ispunjavati električna i druga tehnička oprema koja se proizvo-di, uvozi, stavlja na tržište i/ili upotrebu u Bosni i Hercegovini.

Obje naredbe su podzakonski akti Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usklađenosti („Službeni glasnik BiH“, broj 45/04) koji predstavlja tzv. krovni zakon i propisu-je način donošenja posebnih tehničkih propisa kojima se propisuju sigurnosni zahtjevi za posebne grupe proizvoda, prava i obaveze pravnih lica koji pred-metne proizvode stavljaju na tržište BiH, postupke ocjenjivanja usklađenosti tih proizvoda, kao i ulogu tijela za ocje-njivanje usklađenosti u tom procesu.

Sa aspekta navedenih naredbi, po-slovni subjekti trebaju znati da:

– Dječije svjetiljke moraju biti proizve-dene u skladu sa standardima ili drugim tehničkim specifikacijama koji se na njih odnose, a koji su na snazi u Bosni i Hercegovini.

– Proizvođač dječijih svjetiljki mora izraditi tehničku dokumentaciju za svoj proizvod i on ili njegov ovlašteni za-stupnik mora čuvati tu dokumentaciju na teritoriji Bosne i Hercegovine te je, na zahtjev, staviti na raspolaganje nad-ležnim inspekcijskim organima u pe-riodu od najmanje 10 godina od dana proizvodnje posljednjeg proizvoda. Tehnička dokumentacija mora sadržati opise, crteže, idejna rješenja, tehnič-ke proračune i ispitne izvještaje za dati proizvod, u mjeri dovoljnoj za ocjenji-


Dječije električne svjetiljkeU 2015. godini organi nadzora nad tržištem su kroz reaktivni nadzor sa tržišta BiH uklonili 12 tipova opasnih dječijih električnih svjetiljki u količini od 6.305 komada, što je izazvalo sumnju da se na tržištu BiH nalazi nemali broj dječijih električnih svjetiljki koje ne ispunjavaju sigurnosne zahtjeve, te predstavljaju sigurnosni rizik za potrošače.



vanje usklađenosti proizvoda sa zahtje-vima naredbi koje se na njega odnose.

– Proizvođač ili njegov ovlašteni za-stupnik mora sastaviti pisanu Izjavu o usklađenosti proizvoda sa propisanim sigurnosnim zahtjevima, te na svaki ko-mad proizvoda postaviti bosanskoher-cegovački znak usklađenosti „C“ tako da bude vidljiv, čitljiv i neizbrisiv.

– Uvoznik mora posjedovati kopiju Izjave o usklađenosti i, na zahtjev, staviti je na raspolaganje nadležnim inspekcij-skim organima.

Najlakši put ka usklađenosti proizvo-da sa zahtjevima tehničkih propisa koji se na njih odnose je ispunjavanje zahtje-va odgovarajućih tehničkih standarda u procesu proizvodnje. Što se tiče dječijih električnih svjetiljki, važeći standardi za ove proizvode u Bosni i Hercegovini su:

– BAS EN 60598-1:2016 (identičan evropskom standardu EN 60598-1:2015) koji predstavlja tzv. opšti stan-dard za sve svjetiljke,

– BAS EN 60598-2-10:2007 (identičan evropskom standardu EN 60598-2-10:2003) koji propisuje sigurnosne za-htjeve isključivo za dječije svjetiljke.

Navedeni standardi detaljno propi-suju sve sigurnosne zahtjeve koje mora-ju da ispune dječije svjetiljke prije nji-hovog stavljanja na tržište. Neki zahtjevi mogu se i vizuelno provjeriti, te mogu poslužiti kao indikacija da su dječije svjetiljke (ne)sigurne:

– Električne dječije svjetiljke moraju biti označene trajno, vidljivo i čitljivo sa najmanje sljedećim oznakama: ■ oznaka proizvođača ili njegove

robne marke, ■ CE (C) znak usklađenosti u veliči-

ni i obliku propisanom u Aneksu III Naredbe o električnoj opremi namijenjenoj za upotrebu unutar određenih naponskih granica,

■ vrijednost naznačenog napona u voltima (V),

■ vrijednost snage uređaja kao zbir snaga sijalica u vatima (n x MAX …W),

■ oznaka prirode napona (~) ili fre-kvencije (Hz),

■ oznaka klase zaštite. – Na uređaju ne smiju biti dostupni

vreli dijelovi ili dijelovi pod napo-nom. Takođe, ne smiju postojati ni dijelovi koji se mogu rukom ukloniti bez upotrebe alata, a čijim uklanja-njem postaju dostupni vreli dijelovi ili dijelovi pod naponom. Posebno obratiti pažnju na eventualne otvo-re na uređaju kroz koje je mogu-će prstom dotaći vreli ili dio pod naponom.

– Uređaj mora imati transformator koji snižava radni napon uređaja na napon manji od 24 V.

– Spoj između napojnog kabla i uti-kača, kabla i tijela uređaja, te kabla i sijaličnih grla mora biti odgovarajuće

učvršćen (tzv. ”sidro”), odnosno ne smije biti moguće izvlačenje, ugu-ravanje, uvrtanje kabla na spoju ili oštećenje izolacije kabla na oštrim dijelovima spoja.

– Napojni kabal uređaja ne smije biti duži od 2 metra.

– Uređaj ne smije imati sitne dijelove koje djeca mogu progutati i tako se dovesti u opasnost od gušenja.

– Uređaj mora imati odgovarajuću me-haničku čvrstinu i stabilnost tako da izdrži uslove predvidljive upotrebe.Standardi za dječije svjetiljke ne pro-

pisuju postavljanje nikakvih upozorenja ili uputstva za upotrebu na ili uz proi-zvod. Međutim, ukoliko je proizvođač predvidio postojanje bilo kakvih dodat-nih informacija uz proizvod, one mora-ju biti napisane na jednom od službe-nih jezika koji su u upotrebi u Bosni i Hercegovini.

Za više informacija o nadzoru dje-čijih svjetiljki i drugih električnih pro-izvoda posjetite web stranicu Agencije za nadzor nad tržištem BiH (www.annt.gov.ba) ili kontaktirajte Agenciju putem telefona 057 340 718 ili e-maila [email protected].

Slaven Džindo ([email protected])

Stručni savjetnikAgencija za nadzor nad tržištem BiH

Slika 1. – Dječije električne svjetiljke


Dobre prakse u implementaciji Evropskog akta

o malim preduzećimaEvropski akt o malim preduzećima (The “Small Business Act for Europe“ - SBA), usvojen 2008. godine, je sveobuhvatni politički okvir za mala i srednja preduzeća (MSP) ili strategija za unaprjeđenje poslovne klime za MSP, koja promoviše preduzetništvo i ugrađuje princip “prvo misliti na mala preduzeća” u procese donošenja politika i zakona usmjerenih ka jačanju konkurentnosti MSP-a.

SBA sadrži deset principa ili dimen-zija politika koji predstavljaju smjerni-ce za politike na nivou Evropske unije (EU) i u državama članicama kako bi se uklanjale prepreke koje ometaju puno iskorištavanje potencijala MSP-a za rast i zapošljavanje. Ovih deset dimenzija sadrže i akcioni plan za svaku od njih i predstavljaju razradu četiri prioriteta SBA: promocija preduzetništva, sma-njenje regulatornog opterećenja, pristup finansijama i pristup tržištima i interna-cionalizacija MSP-a.

Evropska komisije priprema godiš-nje izvještaje o implementaciji SBA, a u izvještaju za 2011. godinu uključi-la je i reviziju SBA sa prijedlozima za nove aktivnosti zbog ekonomske krize i zbog boljeg usklađivanja SBA sa evrop-

skom strategijom razvoja Evropa 2020. Revizija nije promijenila dimenzije po-litika, ali je dodatno razradila neke od njih – „pametnu“ regulativu, pristup fi-nansijama, pristup tržištima, promociju preduzetništva, zapošljavanja i uključi-vog rasta.

Razmjena dobrih praksi u implementaciji SBA

Originalni dokumenti o SBA u Saopštenjima Komisije iz 2008. (Communication 394/2008), te o revizi-ji SBA objavljenoj u Saopštenju Komisije iz 2011. (Communication 78/2011), kao i svi Izvještaji o implementaciji u godiš-njim pregledima performanci MSP-a u EU (SME Performance review) i kratki

pregledi stanja politika MSP-a po svim dimenzijama SBA (SBA Fact sheets) sadrže primjere dobrih praksi u imple-mentaciji SBA i u državama članica-ma EU i u državama koje su pristupile SBA-u. U vrijeme implementacije seta politika koji je prethodio SBA-u, Povelje o malim preduzećima (European Charter for small enterprises, 2000-2008), objavljivane su publikacije sa primjerima dobrih praksi, a za SBA je uspostavljena online baza dobrih praksi po svim dimenzijama politika SBA sa arhivskim podacima o dobrim praksa-ma od 2006. godine.

Kriteriji koji Evropska komisija kori-sti kod evaluacije dobrih praksi koje dr-žave dostavljaju dati su u formi uputstva. Tako da primjeri dobrih praksi moraju

EBRD/EU „Podrška konkurentnosti malih i srednjih preduzeća u BiH“


biti: a) politika, projekat, instrument ili druga mjera koju je uvela ili inicirala javna uprava na nacionalnom, regional-nom ili lokalnom nivou, a u cilju imple-mentacije SBA; b) ciljano usmjereni ka MSP-u, ili uzeti u obzir potrebe MSP-a radi implementacije jednog ili više pri-oriteta SBA; c) proizvesti vidljive i kon-kretne rezultate; d) biti transferabilni, primjenjivi u drugim državama; e) biti značajno bolji od drugih praksi u smi-slu efikasnosti i efektivnosti, ili značajno poboljšavaju situaciju za MSP-u u okvi-ru te države članice. Takođe je poželjno da primjeri dobrih praksi imaju uklju-čenu i strategiju komunikacije prilago-đenu ciljnoj publici, da su originalni i inovativni, te da predviđaju kontinui-

ranu evaluaciju rezultata uz unaprijed definisane i mjerljive ciljeve.

Na brojnim primjerima se pokazalo da su države zaista i primijenile dobre prakse koje su druge države prijavile i promovisale. U prosjeku se godišnje prijavi 200 dobrih praksi, a 40 dobrih praksi iz država članica se prepozna-ju kao dobri primjeri i primjene se u drugim državama. Na primjer, Belgija je uvela ekološke grantove inspirisana modelom iz Nizozemske, Estonija je uvela predstečajne procedure po mode-lu kojeg su koristile Njemačka, Finska i Austrija, Italija je uvela metodologiju za transfer biznisa po modelu koji je pret-hodno uvela Norveška, Slovenija je prije uvođenja sistema za smanjenje admini-

strativnih opterećenja za MSP razmi-jenila iskustva sa Velikom Britanijom, Danskom i Norveškom, a zatim svoja iskustva prezentovala predstavnicima BiH, Hrvatske, Srbije i Makedonije, francuski „MSP pakt“ je bio inspi-risan norveškom šemom, a zatim je francuski model bio inspiracija Italiji i Nizozemskoj. Kod prijave svojih dobrih praksi države jasno navedu da su bile inspirisane dobrom praksom iz neke druge države i navedu tačno koje države i koje prakse, te svoj model koji je, na-ravno, prilagođen i dorađen prijavljuju kao potencijalnu inspiraciju drugim državama.

Evropska komisija i dalje poziva dr-žave da razmjenom dobrih praksi uče

1. “Preduzetništvo” daje smjernicu da se stvara okru-ženje u kojem preduzetnici i porodična preduzeća mogu napredovati i u kojem se preduzetništvo na-građuje. Aktivnosti u okviru ove dimenzije uključuju promociju preduzetništva, uvođenje preduzetništva u obrazovni sistem, te razvoj ženskog preduzetništva.

2. “Druga prilika” obuhvata smjernicu: Obezbijediti da pošteni preduzetnici koji su doživjeli bankrot brzo dobiju drugu šansu za uspjeh. U akcionom planu za implementaciju ove dimenzije nalazi se promocija po-zitivnog odnosa društva prema onim preduzetnicima koji počinju ponovo i potreba da im se pruži podrška, te se pozivaju države članice da ubrzaju pravne proce-dure oko bankrota (u roku od jedne godine).

3. “Prvo misliti na mala preduzeća” sadrži smjernicu da se pravila dizajniraju tako da se baziraju na principu “Prvo misliti na mala preduzeća”. Ovdje se aktivnosti vežu za učešće MSP-a u ranim fazama izrade propisa (proces konsultacija sa MSP-om), te za tzv. MSP test – propisi koji se predlažu najprije se analiziraju sa aspek-ta njihovog uticaja na MSP.

4. “Osjetljivost administracije” upućuje na potrebu da se javna administracija učini osjetljivom na potrebe MSP-a. Ova dimenzija obuhvata: proces registracije preduzeća (uključujući troškove i princip “sve na jed-nom mjestu”), sve interakcije preduzeća sa administra-cijom (uključujući i e-vladu), pojednostavljivanje svih procedura itd.

5. “Državna pomoć i javne nabavke” poziva da se pri-lagode instrumenti javnih politika tako da odgovaraju potrebama MSP-a – da se olakša učešće MSP-a u javnim nabavkama i osigura im bolji pristup državnoj pomoći.

6. “Pristup finansijama” obuhvata smjernicu: Olakšati ovim preduzećima pristup finansijskim sredstvima i razvijati pravno i poslovno okruženje koje je poticajno i

prilagođeno specifičnim potrebama MSP-a, uključujući i blagovremeno plaćanje u komercijalnim transakcija-ma (naglašava se ponovo EU Direktiva o kašnjenju u plaćanju).

7. “Jedinstveno tržište EU“ poziva države članice da pomognu MSP-u da bolje iskoriste prilike koje nudi jedinstveno tržište EU. Akcioni plan u okviru ove di-menzije obuhvata podršku MSP-u po pitanju tehničke regulative, standardizacije, akreditacije, zaštite intelek-tualnih prava.

8. “Stručnost i inovacije“ sadrži smjernicu: Promovisati povećanje stručnosti (vještina) radne snage u MSP-u i sve oblike inovacija. Ovdje se države članice pozivaju da rade analize potreba MSP-a za obukama, osmisle kvalitetne programe i pruže informacije o dostupnim programima, te generalno omoguće rast preduzeća kroz razvoj ljudskog kapitala u MSP-u. Po pitanju pro-mocije svih vrsta inovacija, ova SBA dimenzija uključuje i izradu strateških dokumenata za inovacije, izgradnju infrastrukture za podršku razvoju inovacija, finansij-skih poticaja, zaštitu intelektualnih prava na inovacije i drugo.

9. “Okoliš“ poziva: Omogućiti MSP-u da izazove vezane za zaštitu okoliša pretvore u ekonomske prilike, a da pri tome i sami budu održivi po pitanju okoliša. Aktivnosti u ovoj oblasti uključuju uvođenje ekološki efikasnih preduzeća i proizvoda, te promociju eko-inovacija, kao i uvođenje sistema upravljanja okolišem i standarda u toj oblasti.

10. “Internacionalizacija“ sadrži smjernicu: Poticati MSP da iskoriste rast globalnih tržišta i podržavati ih u tom nastojanju. Ovdje su mjere podrške MSP-u za izvoz i druge vidove internacionalizacije. Evropska komisija trenutno priprema strategiju internacionalizacije MSP-a.

Deset dimenzija politika i smjernica SBA

EBRD/EU „Podrška konkurentnosti malih i srednjih preduzeća u BiH“


Tabela 1: Primjeri nekih dobrih praksi u odabranim oblastima iz SBA iz država EU i regiona

Pristup tržištima(SBA dimenzije 7, 8 i 10)

Pristup finansijama (SBA dimenzija 6)

Odgovorna javna administracija(SBA dimenzije 3, 4 i 5)

Velika Britanija, 2008. – do danasPasoš za izvozProgram „Pasoš za izvoz“ pruža usluge ocjene spremnosti za izvoz i podršku za otpočinjanje izvoza kroz angažman međunarodnih eksperata za trgovinu (MSP ne plaćaju ove usluge, nego država). Usluge uključuju IT alate za dijagnostiku spremnosti MSP-a za izvoz, procjenu slabosti i izradu akcionog plana za prevazilaženje slabosti, pruža obuku i konsultantske usluge.

Hrvatska, 2015. – do danasIzmjene sistema naplate PDV-aIzmjene zakona o PDV-u donesene su radi rješavanja problema likvidnosti i nesolventnosti MSP-a. Ključna stvar za MSP je da su ove izmjene omogućile svim MSP (preduzećima i zanatima) sa ukupnim prometom do 390.000 eura da obračunavaju i plaćaju PDV po osnovu naplaćenih , a ne izdatih faktura. Preko 67.500 malih preduzeća imaju koristi od ove mjere.

Njemačka, 2009. – do danasSavjetodavni centar za ugovore u javnim nabavkamaCentar pomaže MSP-ma da učestvuju u otvorenim pozivima za tendere u javnim nabavkama. Zadatak Centra je da savjetuje preduzeća i ugovorne organe o pitanjima vezanim za javne nabavke, a posebno da informiše industrijske MSP, zanate i ostale o zahtjevima iz Zakona o javnim nabavkama, te informacije o prilikama na tržištu.

Njemačka, 2011.-2014. Centar za kompentencije za obezbjeđivanje stručne radne snage.Ova web stranica pruža praktičnu pomoć i informacije MSP-ma o zanimanjima koja su već deficitarna ili će najvjerovatnije biti deficitarna u budućnosti. Podrška uključuje teme: „Pronalaženje stručne radne snage“, „Zadržavanje stručne radne snage“, „Obuka stručne radne snage“ i „Situaciona analiza, planiranje“.

Litvanija, 2010 - do danas. Novi poreski obvezniciUspostavljen je Ured za nove poreske obveznike pri državnom poreskom inspektoratu. Novi poreski obveznici su privatne i pravne osobe koje imaju status novih poreskih obveznika, a to su svi oni koji su registrovani u poreskoj upravi u zadnjih 12 mjeseci. MSP-i dobiju savjetnika za poreze koji je zaposlen u državnom poreskom inspektoratu.

Italija, 2010 – do danas. Ugovor za poslovne mrežeNosilac projekta je Ministarstvo privrede. Cilj je da se omogući MSP-ma da povećaju kritičnu masu broja preduzeća i dobiju bolju pregovaračku poziciju na tržištu, uz istovremeno zadržavanje statusa nezavisnog pravnog lica sa punom autonomijom. Do marta 2012. godine zaključeno je 305 ugovora o umrežavanju u kojima je učestvovala 91 provincija, 19 regija i 1.603 firme.

Italija, 2010.-2012. Promišljanje proizvoda (inovacije)Projekat je podržao preduzeća iz različitih sektora da rade zajedno na izradi prototipova inspirisanih tradicionalnim proizvodima tih preduzeća. Uz pomoć dizajnera i marketing eksperata preduzeća iz raznih sektora su imala priliku da testiraju svoja znanja na novim vrstama proizvoda i da izađu na vanjska tržišta. Tokom projekta je kreirano 49 prototipova i plasirano na tržište.

Velika Britanija, 2008. - do danasVodiči za upravljanje gotovinskim tokovima u preduzećimaSeriju od 10 vodiča za upravljanje novčanim tokovima razvili su Institut za upravljanje kreditima i Ministarstvo za preduzeća, inovacije i vještine, u saradnji sa vodećim predstavnicima poslovnog sektora. Ovi vodiči educiraju preduzeća u oblastima odnosa sa kupcima i upravljanja gotovinskim tokovima.

Francuska: 2009. – do danasAuto-preduzetnikOvo je projekat za start-up preduzeća i omogućava otpočinjanje biznisa za studente, penzionere, zaposlene i nezaposlene osobe. Omogućena je jednostavna online registracija, minimalni porezi, minimalno računovodstvo, plaćanje poreza samo za naplaćene poslove. Postoje preduslovi u smislu limita (plafona) za ukupni promet da bi se ušlo u program Auto-preduzetnik.

Francuska 2009.-2014. Internacionalni releji„Internacionalni releji“ je koncept koji angažuje eksperte iz zemlje da pripreme za izvoz preduzeća iz regije Champagne-Ardenne. Radi se o tehničkoj i finansijskoj podršci koja se isključivo odnosi na izgradnju ekspertize za izvozne projekte, kroz pružanje individualizirane podrške.

Srbija, 2013. Inovacijski fond SrbijeOsnovani Fond je finansijski instrument kojim se stimuliše istraživanje i razvoj u preduzećima, a kroz programe mini grantova i grantova za sufinansiranje.

Irska, 2010.-2013. Seniorska preduzećaProgram podržava angažovanje osoba sa preko 50 godina starosti za: otpočinjanje biznisa samostalno ili sa drugima, za investiranje u biznise koji su u vlasništvu drugih, ili za angažman kao mentora preduzetnicima. Do 2013. godine je nastalo gotovo 1.000 novih preduzeća koja su osnovale osobe preko 50 godina.

Hrvatska, 2014.-2015 .Komisija za internacionalizaciju preduzećaVlada Hrvatske je osnovala Komisiju za internacionalizaciju preduzeća koja je pripremila akcioni plan za period 2014.-2015. sa fokusom na: informacije za izvoznike, umrežavanje izvoznika, ekonomsku diplomatiju, obrazovanje, obuka i savjetodavni servisi za izvoznike.

Slovenija, 1997.-do danas. Fond za preduzećaJavna finansijska institucija uspostavljena iz sredstava privatizacije (privatizacijskog fonda) za finansijsku podršku MSP-ima u raznim fazama razvoja), kroz grantove, kredite, garancije, investiranje.

Švedska, 2008.-2010. E-fabrikaProjekat E-fabrika je pronašao kreativna i inovativna rješenja za poticanje preduzetništva i kreiranje radnih mjesta u ruralnoj oblasti Uppsala. Projekat je platforma za savjetodavne usluge i razvoj biznisa i namijenjen je postojećim preduzećima i individualcima koji žele pokrenuti preduzeća u ruralnoj regiji.

Izvori: Akt o malim preduzećima, Baza podataka dobrih praksi http://ec.europa.eu/growth/tools-databases/sme-best-practices/SBA/index.cfm?fuseaction=welcome.detail Pregled implementacije SBA po državama, SBA Fact Sheets, http://ec.europa.eu/growth/smes/business-friendly-environment/performance-review/index_en.htm


jedni od drugih i primjene prakse koje su se pokazale uspješnim u nekoj od država.

Ciljevi koji se postižu promocijom najboljih praksi su:

– razmjena znanja i iskustava između država – učenje;

– promocija i samog SBA; – mogućnost međusobnog upoređiva-

nja i uvođenje takmičarskog duha izme-đu država;

– harmonizacija i približavanje politi-ka u članicama EU i u državama koje žele postati članice. Primjena dobrih praksi u implementaciji SBA u BiH

BiH je zajedno sa ostalim zemljama za-padnog Balkana pristupila (prihvatila) SBA, kao što je ranije pristupila i doku-mentu koji je prethodio SBA - „Povelji o malim preduzećima“. Još u vrijeme im-plementacije Povelje, OECD, Evropska komisija, EBRD i ETF (Evropska tre-ning fondacija) razvili su 2006. godine Index politika za MSP, koji je regionalni izvještaj o implementaciji SBA (Povelje prije toga). Za svaku dimenziju SBA po-litika razvijene su poddimenzije, a zatim za svaku poddimenziju indikatori. BiH je učestvovala u svim dosadašnjim iz-vještajima koji se pripremaju svake dvi-je godine. Izvještavanje i izrada Indexa počinju sa samoocjenjivanjem država, koje izvještavaju po svakom indikatoru, a zatim i ocjenom nezavisnih eksperata i OECD-a.

Proces izrade Indexa za BiH (priku-pljanje informacija i izvještaja sa raznih

nivoa i od brojnih institucija i organi-zacija, te samoocjenjivanje napretka po poddimenzijama) je otkrio fragmenti-ranost i neharmoniziranost institucio-nalnog, pravnog i političkog okvira za razvoj MSP-a u BiH, ali je otkrio i masu aktivnosti, mjera, projekata i dobrih praksi koje se dešavaju na različitim ni-voima i u različitim sektorima, za koje institucije nisu znale ili ih nisu povezi-vale sa implementacijom SBA.

Na nivou BiH nema strategije za ra-zvoj MSP-a i preduzetništva, tako da se SBA može posmatrati kao strateški okvir, a proces izvještavanja o imple-mentaciji SBA (Index politika) može poslužiti kao sredstvo za planiranje, monitoring i evaluaciju politika za ra-zvoj MSP-a na svim nivoima. Na taj na-čin bi sve aktivnosti vezane za politike razvoja MSP-a i preduzetništva posloži-le, povezale i dobile jedan naziv i jedan okvir – implementacija SBA.

U BiH postoje brojni primjeri do-brih praksi u podršci razvoju MSP-a, ali ima još puno prostora za učenje iz iskustava drugih država i za kreiranje novih, inovativnih praksi za podršku razvoju MSP-a u BiH. Dobre prakse u BiH mogu se naći na nivou opština (dobra poslovna klima npr. u Tešnju, Prijedoru, Goraždu, Žepču), entite-ta (RS One-stop-shop za registraciju preduzeća, FBiH grantovi za MSP), re-gija (podrška konkurentnosti MSP-a u regijama Bihaća, Banje Luke, Tuzle, Mostara, obuke i uvođenje standarda u MSP u regiji Sarajeva), države (ispunja-vanje uslova za izvoz hrane). Promocija i razmjena dobrih praksi iz EU, iz regio-

na i iz BiH može poslužiti kao sredstvo za harmonizaciju sa politikama u EU, ali i za harmonizaciju politika unutar BiH.

Primjeri dobrih praksi

Evropska komisija redovno provodi istraživanja i anketira MSP širom EU da bi dobila informacije o preprekama za razvoj MSP-a i prema tome utvrđivala prioritete, davala preporuke i usmjera-vala aktivnosti. Istraživanja provedena tokom nekoliko zadnjih godina ukazuju da MSP u EU najviše problema imaju sa pristupom tržištu (pronalaženje ku-paca, internacionalizacija), pristupom finansijama i sa administrativnim i re-gulatornim opterećenjima. Takođe su identifikovali nedostatak stručne radne snage kao značajnu prepreku njihovom razvoju.

Iako se u BiH ne provode redovna i sveobuhvatna istraživanja o prepreka-ma i potrebama MSP-a, brojni međuna-rodni projekti su radili istraživanja, a i neke domaće institucije, te se na osnovu njih može doći do zaključka da MSP u BiH imaju slične prepreke za razvoj kao i MSP u EU, odnosno da su im prepre-ke za razvoj vezane za pristup tržištima (smanjenje troškova – povećanje pro-duktivnosti, upravljanje proizvodnjom, marketingom i izvozom, razvoj novih proizvoda – dizajn i nove tehnologije, stručna radna snaga, tehnički standar-di), pristup finansijama (dostupnost izvora finansiranja i informacija o nji-ma, finansiranje izvoza, upravljanje ri-zicima, dugovima i kašnjenjem u plaća-njima), te smanjenje administrativnih i regulatornih opterećenja.

Iz velikog broja primjera dobrih praksi u implementaciji svih deset di-menzija politika SBA mogu se odabrati neki primjeri koji spadaju u tri grupe problema sa kojima se susreću MSP u BiH. Kriterij za odabir primjera je pri-mjenjivost tih praksi u BiH, aktuelnost, institucionalna (ne zahtjeva kreiranje novih institucija) i finansijska izvodlji-vost. Primjeri u Tabeli br. 1 su iz država članica EU, te iz susjednih zemalja.

Jasmina Ahmetbašić, vanjski saradnik na projektu

.


Organizacije se suočavaju sa unutrašnjim i vanjskim utjecajima koji mogu onemogućiti postizanje cilje-va, odnosno suočavaju se sa rizicima. Upravljanje

rizicima pomaže organizaciji da uspješno posluje u nesigur-nom okruženju. Rizik je sastavni dio poslovanja. Bez obzira na „nesigurnost“ koja je sastavni dio rizika, u većini slučaje-va rizike je moguće predvidjeti, postaviti sisteme i planirati aktivnosti kojima je moguće minimizirati negativne a maksimizirati pozitivne posljedice rizika.

Velike kompanije se mnogo lakše nose sa rizicima jer su bolje strukturirane i lakše angažiraju neophodne resurse za upravljanje rizicima. Nasuprot njima, mala i srednja preduzeća (MSP) imaju brojna ograničenja te su mnogo izloženija utjecajima rizika. S druge strane, mala i srednja preduzeća su mnogo fleksibilnija i ako se opre-me pravim alatima i pristupom mogu upravljati rizikom mnogo efikasnije. Također, mala i srednja preduzeća su ključna za inovacije, zapošljavanje i predstavljaju 60% poslova u privatnom sektoru na svjetskom nivou. Vrlo često se ne upuštaju u „zvaničan“ proces upravljanja rizicima, dok većina njih potpuno ignorira upravljanje rizicima.

Sve aktivnosti organizacije uključuju rizike tako da je sa istim potrebno upravljati na odgovarajući način.

Upravljanje rizicima: – Povećava vjerovatnoću postizanja ciljeva – Ohrabruje proaktivni menadžment – Podiže svijest o potrebi da identificirate rizike i postupate

sa istim – Omogućava lakše identificiranje mogućnosti i prijetnji – Poboljšava povjerenje zainteresiranih strana – Poboljšava kontrole – Minimizira gubitke – Unaprjeđuje upravljanje incidentima – Unaprjeđuje zdravlje i sigurnost kao i zaštitu okoline – Unaprjeđuje otpornost organizacije na promjene

ISO 31000 je standard koji uspostavlja okvir za efi-kasno upravljanje rizikom te isti može koristiti bilo koja organizacija bez obzira na veličinu, aktivnosti ili sektor. Ovaj standard pomaže organizacijama da povećaju vje-rovatnoću postizanja ciljeva, da lakše identificiraju mo-gućnosti i opasnosti te da efikasno raspoređuju i koriste resurse za upravljanje rizicima.

ISO 9001:2015 i ISO 14001:2015, između ostalog, po-stavljaju zahtjeve u smislu upravljanja rizicima u orga-nizacijama koji se moraju uzeti u obzir da bi organizaci-je mogle biti certificirane u skladu sa ovim standardima.

Na Slici 1 je prikazan okvir za upravljanje rizikom koji je u suštini klasični PDCA ciklus, odnosno osnova za proces kontinuiranog poboljšanja u organizacijama. Sve počinje sa posvećenosti i odlučnosti najvišeg rukovodstva u smislu us-postavljanja sistema za upravljanje rizikom u organizaciji. Na Slici 1 su dati ključni elementi procesa upravljanja rizikom.

Na Slici 2 je prikazan proces upravljanja rizikom sa osnov-

STANDARDI

UPRAVLJANJE RIZICIMASvjedoci smo brzih promjena tehnologije, promjene navika potrošača, političkih kretanja, klimatskih promjena i sl. Sve ove promjene stvaraju ambijent u kome se generiraju različiti rizici sa kojima se suočavaju organizacije. Rizici nose sa sobom ekonomske posljedice, posljedice po reputaciju, ali i po okolinu, sigurnost i društvo.

Slika 1: Okvir za upravljanje rizikom

Slika 2: Proces upravljanja rizikom (ISO 31000:2009)


nim elementima. Komunikacija i konsultacije pomažu da

se plan razvije na početku, da se rizici ade-kvatno identificiraju, razviju odgovarajuće eksterne i interne komunikacije i sl.

Uspostavljanje konteksta podrazumije-va eksterni i interni kontekst. Eksterni kon-tekst podrazumijeva društveni, kulturni, po-litički, zakonodavni, finansijski, tehnološki, ekonomski, konkurentski te međunarodni, nacionalni, regionalni ili lokalni kontekst. Pored toga, treba uzeti u obzir vanjske tren-dove, percepcije i vrijednosti vanjskih zain-teresiranih strana i sl.

Interni kontekst obuhvata politike i cilje-ve organizacije, organizacijsku kulturu, per-cepcije i vrijednosti internih zainteresiranih strana, organizacijsku strukturu, odgovor-nosti, tehnologije, procese donošenja odluka i sl.

Kontekst upravljanja rizikom obuhvata definiranje ciljeva upravljanja rizikom, od-govornosti za proces upravljanja rizikom, metodologije za ocjenjivanje rizika i sl. Pored toga, neophodno je utvrditi kriterije za rizike poput vjerovatnoće pojave, nivoe rizika, odnosno do kog nivoa rizik može biti prihvatljiv, da li uzeti u obzir kombinacije vi-šestrukih rizika i sl.

Ocjenjivanje rizika obuhvata:Identifikaciju rizika (izvor rizika, područ-

je utjecaja rizika i sl.)Analizu rizika (uzroci i izvori rizika, nji-

hove pozitivne i negativne posljedice, vjero-vatnoća događanja i sl.)

Vrjednovanje rizika (pomoć pri donoše-nju odluka na bazi analize rizika imajući u vidu rizike sa kojima se treba postupati)

Postupanje sa rizikom obuhvata:Izbor opcija za postupanje sa rizikomPripremu i implementiranje planova za

postupanje sa rizikom (odgovornost za odo-brenje i izvršenje plana, predložene akcije, neophodni resursi, izvještavanje i monito-ring, vremenski okvir i sl.)

Monitoring i preispitivanje se vrši re-dovno te se vode odgovarajući zapisi.

Na Slici 3. je prikazan okvir za upravlja-nje rizikom kompanije Johnson & Johnson (J&J)

Cilj kompanije je da kontinuirano una-prjeđuje kulturu upravljanja rizikom, jer je to jedini način da se efikasno postupa sa rizi-cima i obezbijedi dugoročan opstanak kom-panije na tržištu.

Pripremio: mr. sci. Senad Hromić n

Johnson & Johnson upravljanje rizicima - primjerJohnson & Johnson je međunarodna kompanija koja ima preko 125.000 zaposlenih u 60 zemalja i čiji je misija pomoći ljudima da žive duže, zdravije i sretnije. Kompanija je identificirala rizike i kategorizirala ih u četiri grupe, i to: strateški, operativni, rizici usklađenost sa zakonodavnim okvirom i finansijski rizici.

Strateški rizici su:

� Gubitak prava intelektualnog vlasništva i poslovnih tajni � Konkurencija za talente � Negativni utjecaji na reputaciju

Operativni rizici su: � Poremećaj u snabdijevanju

proizvodima � Krivotvorenje � Neefikasno korištenje resursa/poveća-

ni proizvodni troškovi � Oštećenja imovine

Rizici usklađenosti sa zakonodavnim okvirom su:

� Okolinsko zakonodavstvo � Zdravlje i sigurnost zaposlenih � Kvalitet proizvoda/pitanja sigurnosti � Zaštita ličnih podataka � Lokalni porezi i zakonodavstvo

Finansijski rizici su:

� Zamjena valute, kreditni rizici � Pogrešne finansijske izjave

Slika 3: J&J upravljanje rizicima


Razvoj svakog branda počinje sa ra-zumijevanjem tržišta na kojem nudimo uslugu ili proizvod i izradom pozicio-niranja branda – kome da se nudimo, o čemu je bilo riječi u prethodnom broju.

Nastavljajući proces izrade razvoja branda, u ovom broju dajemo osvrt na: Ø Razvoj brand elemenata na

definiranom željenom tržišnom po-zicioniranju (Vizuelni identitet bran-da; Identitet branda; Imidž branda; Vrijednosti branda; Iskustvo potrošača; Diferencijacija branda; Komunikacija branda; Inovacije)

Pojednostavljeno posmatrajući, lista elemenata svakog branda za koju tre-bamo brigu, pažnju i novac, prikazana je na narednoj slici, kao i odgovorne osobe u organizaciji ili van nje koji nam pomažu da razvijemo pojedini element branda.

U procesu razvoja brand elemenata učestvuje tim ljudi iz organziacije i van nje, a svi su vođeni brand menadže-rom, osobom čuvarom brand pozicio-niranja koje treba izgraditi u percepciji potrošača.

Kreativne oglašavačke agencije i agencije za istraživanje tržišta nezaobi-lazne su u procesu brandiranja. Brand menadžer je arhitekta a njegov izvođač radova je art direktor iz krearivne ogla-šivačke agencije, dok je nadzorni organ agencija za iztraživanje tržišta koja će ispitati sve što želimo komunicirati kao i izmjeriti naš uspjeh ili neuspjeh u iz-gradnji branda.

Često menadžment u ovom procesu vlasnike poduzeća (koji su i dalje u fir-mi) smatraju zastarjelim i ne pozivaju ih da učestvuju u «modernim procesima» kao što je branding, što je pogrešno. Vlasnici su prvi koji trebaju biti uključe-ni u cijeli proces, od istraživanja tržišta, definiranja pozicioniranja proizvoda do izrade brand elemenata, a potrošač tre-ba biti taj koji odlučuje šta mu se dopa-da, a šta ne, kroz istraživanja agencije.

Usaglašeno ime, dizajn, vizuel-ni identitet i ostale elemente branda potrebno je efikasno komunicirati sa

PRODAJA I MARKETING

Kako razviti brand od proizvoda? (II dio)

Da se razumijemo, brandom smatram:

Iz prethodnog broja…Za razumijevanje branda, treba istači da firme posjeduju i proizvode usluge

i proizvode, dok potrošači imaju percepciju o tim proizvodima koja, ako smo uspješni, čini brand.

U prethodnom broju je bilo riječi o važnosti branda i novim tržišnim realnostima koje iziskuju borbu na brand nivou, kao i odgovorima na pitanje zašto razvijati brand od proizvoda. Dakle, govorili smo o:

– Realnosti globalnog potrošača kojeg ne ograničavaju administrativne granice zemlje

– Globalnim konkurentima i njihovim digitalnim komunikacijama – Novim kanalima prodaje koji ne zahtijevaju uvijek fizički kanal prodaje – Robnim markama trgovačkih lanaca

Elementi branda, dimenzije i odgovorne osobe


PRODAJA I MARKETING

potrošačima. Komunikacija branda NIJE samo oglašavanje,

a JESTE svaka interakcija branda s potrošačem, konkurencijom, tržištem. Komunikacija nije re-klama, to je svaka poruka bilo kakve prirode pre-ma potrošaču.

Komunikacija ne počinje od TV-a, pogotovo ne u 21. stoljeću, ali on i dalje jeste važan u svije-tu oglašavanja. Danas postoje efikasniji i jeftiniji kanali za ciljanje potrošača. Gledajući po jačini poruke, snaga komunikacije po kanalima izgleda ovako:1. Lično iskustvo – najjača pozitivna/negativna

komunikacija2. Preporuka prijatelja 3. Lično iskustvo na događaju 4. Neovisan press review/od osobe sa autoritetom 5. Internet dojam6. Preporuka prodavača7. Mass media promocija

Potrošač živi svoj dan a komunikacijom ga dohvaćamo u raznim prilikama njegovog ži-vota. Na slici niže prikazan je model Occasion Communication koji zagovara činjenicu da ko-munikacija – integrirana komunikacija – treba da prati potrošača u svim prilikama njegove izlože-nosti brandu ili kategoriji usluga/proizvoda u ko-joj se takmičimo.

Kako bismo doveli potrošača do kupnje, cijeli je niz koraka koje trebamo realizirati. Otežavajuća okolnost jeste činjenica da rezultat tih koraka osta-je samo u percepciji potrošača i nigdje drugdje.

Alati za razvoj svijesti o brandu i percepcije branda koju želimo postići su razni, no poruka kroz te alate mora biti jedna jedinstvena.

Posao razvoja branda je skup, dugotrajan, na-poran i zahtijeva upornost, multifunkcionalni tim, partnere u agenciji za istraživanje tržišta i kreativnoj agenciji. Jednostavnog načina nema i, kao i za ostale dobre stvari u životu, potreban je veliki trud, znanje i rad da jednog dana na gra-fikonu najboljih brnadova osvane baš vaš brand. Sretno!

Alma Nefić, MBA

Occasion Communication

Od svijesti do lojalnosti

Alma Nefić, MBASME Business consultingKonzultant za mala i srednja poduzeće u BiH i regiji, u domeni prodaje i marketinga, a po-sebno na projektima restrukturiranja poro-dičnih firmi i tranziciju iz porodičnog uprav-ljanja u korporativno vođenje. Konzultant sa EBRD na projektima podrške malim i sred-njim poduzećima u BiH.Preko 15 godina međunarodnog menadžer-skog iskustva u multinacionalnim i regional-nim kompanijama: direktor The Coca-Cola Company za BiH i brand menadžer za regiju; direktor TDR d.o.o. (Tvornica duhana Rovinj) za BiH; Član uprave HLBiH.

[email protected]

Buđenje - Facebook

Izlazak - Outdoor

Doručak - konzumacija

vijesti i proizvoda

Obaveze/posao, posjeta škola

Ljudi

Mediji: FB, WEB, Radio, TV

Kupovina

Akcije

Izlasci

Kafa


Evropska preduzetnička mreža u Bosni i Hercegovini

Poštovani čitaoci,

u ovom broju Infokoma predstav-ljamo Vam nove ponude za poslov-nu saradnju. Riječ je o ponudama preduzeća iz različitih zemalja koja su iskazala interes za pronalaskom poslovnog partnera u našoj zemlji.

Bilo da želite stupiti u kontakt s preduzećima čije ponude objavljuje-mo u nastavku ili želite da se ponu-da Vašeg preduzeća nađe u bazi po-dataka EEN mreže, molimo da nas kontaktirate putem e-maila: [email protected] ili [email protected].

Ukoliko se odlučite da se ponu-da Vašeg preduzeća objavi na EEN mreži, nakon ispunjavanja obrasca koji možete dobiti putem gore na-vedene e-mail adrese, ponudu Vašeg preduzeća unosimo u bazu podata-ka poslovne saradnje mreže EEN, koja se dalje objavljuje u poslovnim magazinima ili internet stranicama centara u zemljama u kojima tražite poslovnog partnera.

Ove usluge su u potpunosti besplatne!

EEN BiH PS 1 – mart 2017.Danski preduzetnik koji se bavi dizajnom je u potrazi za proizvođačima drvenih lampi. Ova kompanija koja je dizajnirala kolekciju funkcionalnog nordijskog namještaja i proizvoda za uređenje enterijera je u potrazi za proizvođačem lampi sa okvirom od brezovog drveta i zamjenjivim panelima napravljenim od akrila. U ponudi ove kompanije se mogu naći stolice, organizeri za odlaganje stvari, poslužavnici, držači za saksije, lampe itd. Prodaja se vrši putem elektronske trgovine te predstavljanjem proizvoda na sajmovima. Materijali koji se upotrebljavaju su: drvo breze, obojeni ili prozirni akril veličina:Kocke: 20,6cm x 20,6 cm; Paneli: 17cm x 17cmTehnologija: sječenje laserom ili CNC mašinom.Proizvođač bi sklapao cijelu lampu. Prva narudžba bi bila oko 100 komada.Od partnera se traže usluge sječenja dijelova za lampu pomoću lasera ili CNC mašine, ali i sastavljanje lampe iz ovih dijelova i sijalice, utikača i kablova.

EEN BiH PS 2 – mart 2017. Ruski proizvođač specijalizovan za proizvodnju dječijeg high-tech namještaja je u potrazi za dobavljačima okova i dijelova za namještaj radi potpisivanja ugovora o proizvodnji. Kompanija je prepoznatljiva po izradi namještaja za djecu različite starosne dobi (setovi-sto i stolica, stolovi sa različitim oblicima ploča, stolovi sa svjetlećom pločom, kancelarijski stolovi). Svi proizvodi su napravljeni od laminiranih ploča srednje gustine, otporni su na vodu, gljivice i druge mikroorganizme, što je u skladu sa ekološkim standardima. Kompanija je spremna da kupuje okove u skladu sa kapacitetom proizvodnje (300 komada mjesečno). Traženi proizvodi su standardni i pogodni za različite upotrebe u kuhinji, spavaćoj sobi, kancelariji... Ova kompanija će takođe biti odgovorna za sve troškove isporuke. Od potencijalnog partnera se očekuje iskustvo u proizvodnji okova za namještaj, dugoročna saradnja, dostava visokokvalitetnih dijelova, te stalno poboljšavanje u proizvodnji za rusku kompaniju. Kompanija je u potrazi za različitim tipovima okova (mehanizmi za podizanje, plastične utičnice, šarke, nosači za police itd). Oprema mora biti izrađena od visokokvalitetnog ekološki prihvatljivog materijala.


EEN BiH PS 3 – mart 2017.Švedska kompanija specijalizovana u biljnoj medicini i nutricijskoj terapiji je u potrazi za proizvođačima biljaka koji bi mogli:1. vršiti isporuku odabranih biljaka i 2. proizvoditi biljne suplemente (dodatke) po recepturi švedske kompanije, pod ugovorom o proizvodnji.Biljke će se koristiti u proizvodnji biljnih suplemenata koji su dobro istraženi i namijenjeni odraslim osobama sa blažim zdravstvenim problemima. Suplementi bi se koristili za glavobolju, prehladu, kašalj, probleme pri spavanju i teškoće pri disanju. Traženi sastojci su: populus balsamifera, tanacetum parthenium, thymus vulgaris, verbascum thapsus, astragalus membranaceus, valeriana officinalis, angelica sinensis, boswellia serrata itd. Od potencijalnog partnera se očekuje izvođenje GMP testa i proizvodnja manje količine svakog biljnog suplementa (dodatka). Suplementi bi bili u tečnoj (bočice od 30 ml) ili čvrstoj formi (u obliku kapsule).EEN BiH PS 4 - mart 2017. Francuska zanatska kompanija specijalizovana za drveni namještaj i kućne dekoracije, renoviranje i preoblikovanje (recikliranje) traži dobavljače za namještaj od sirovog drveta. Kompanija bi proizvode nakon isporuke farbala i personalizovala. Ona ima jaku mrežu partnera i klijenata, a tražnja za njenim jedinstvenim proizvodima je u porastu. Zainteresovana je za nabavku svih vrsta namještaja, velikih i malih dijelova namještaja (stolice, stolovi, kafe stolovi, noćni stočići, komode itd.), ali joj je hitno potreban dobavljač dječijih drvenih i pletenih stolica u velikim količinama po konkurentnim cijenama. Firma je spremna da radi pod podugovaračkim ugovorom sa partnerima koji su u mogućnosti da isporuče tražene proizvode. Od partnera se očekuje da ima veliki kapacitet proizvodnje namještaja od sirovog drveta, a posebno dječijih drvenih i pletenih stolica. Takođe se očekuje da partner ima katalog proizvoda koji omogućava francuskoj kompaniji da odgovori na specifične zahtjeve klijenata. EEN BiH PS 5 - mart 2017. Češka kompanija specijalizovana za usluge uvoza i distribucije medicinskih materijala, uređaja i pomagala sa dobrim poznavanjem lokalnog tržišta nudi usluge distribucije. Kompanija je u potrazi za proizvođačima ili dobavljačima aromatičnih osvježivača zraka, proizvoda za dezinfekciju i medicinske potrošne robe. Glavna aktivnost ove kompanije je njega starijih ljudi i ljudi sa invaliditetom. Kompanija je osnovana 2012. godine i nudi širok spektar medicinskih proizvoda koji su pogodni za upotrebu u domovima za starije osobe ali i u zdravstvenim centrima. Kompaniji su potrebni sljedeći proizvodi:1. osvježivači zraka koji efikasno uništavaju mirise, bakterije i ostale zagađivače u zraku, 2. kompletan asortiman proizvoda za dezinfekciju, koji bi trebao obuhvatati: - sredstva za dezinfekciju medicinskih instrumenata, - sredstva za dezinfekciju ruku i kože, - sredstva za dezinfekciju radnih površina.Svi proizvodi moraju biti izrađeni prema evropskim standardima za zdravlje i sigurnost.3. medicinski potrošna roba, naročito: - krpe od netkanog materijala za svakodnevnu upotebu, - zaštitne rukavice od vinila ili nitrila, - vlažne maramice bez mirisa ili sa blagim mirisom za osjetljivu kožu.Kompanija je u potrazi za poslovnim partnerima koji su zainteresovani za potpisivanje ugovora o distribuciji.EEN BiH PS 6 - mart 2017. Britanska kompanija koja je specijalizovana za uvoz i izvoz alkoholnih pića je u potrazi za proizvođačima promotivnih materijala. Kompanija je nedavno lansirala sopstveno pivo i u procesu je razvoja svog brenda za ostala alkoholna pića. Kompanija posjeduje višegodišnje iskustvo i široku mrežu dobavljača i distributera. Kompaniji je potreban proizvođač korporativnih poklona koji može izrađivati personalizovane proizvode sa imenom i logom britanske kompanije po povoljnim cijenama. Potrebni su sljedeći artikli: čaše (za vino, viski, pivo...), svjetleće kante sa ledom, poklonske kutije itd.Ovi promotivni proizvodi ili pokloni će biti korišteni prilikom prodaje u barovima i restoranima kako bi se promovirao novi brend pića. Kompanija nudi potencijalnom partneru ugovor o proizvodnji. Potencijalni partner mora biti spreman na fleksibilnost u proizvodnji, odnosno isporuku velikih količina u kratkom vremenskom roku.EEN BiH PS 7 - mart 2017. Rumunska kompanija specijalizovana za maloprodaju, distribuciju i uvoz proizvoda, uključujući školski i kancelarijski pribor, igračke, edukativne proizvode, poklon kutije za čajeve itd. je u potrazi za stranim distributerima. Ova firma je jedna od vodećih distributera kancelarijskog i školskog materijala na tržištu jugoistočne Rumunije. Kompanija nudi proizvode različitih poznatih brendova u svojim prodavnicama i putem websita. Ponuda uključuje:- opremu za rekreativne aktivnosti i hobije: četkice, bojanke, ljepila, voštane bojice, boje, knjige itd.- kancelarijski pribor: pribor za pisanje, selojtep, heftarice, organizatori fajlova-registratori, kalkulatori, proizvod i za čišćenje elektronike itd.- poklon pakete: poklon kutije za čajeve i oprema za čajeve (šolje, porculanski set šoljica za čaj) igračke, čestitke itd. elektronsku opremu: DVD i CD.Svi proizvodi su u skladu sa europskim standardima. Od potencijalnog partnera se očekuje da bude dobavljač luksuznih brendova, kao i školskih i kancelarijskih materijala te spremnost na dugoročnu saradnju.


Unapređenje i razvijanje usluga STK BiH prema članicama, pogotovo u svjetlu pružanja što kvalitetnijih informacija i praktičnih savjeta vezanih za realizaciju uvoza/izvoza, predstavlja jedan od osnovnih zadataka STK BiH.

Prilikom održavanja različitih se-minara na ovu i sličnu temu, pri-mijećeno je da poslovni subjekti i

nemaju na raspolaganju dovoljno prak-tičnih informacija vezanih za svakod-nevno uvozno/izvozno poslovanje.

Stoga je STK BiH, u saradnji s vr-hunskim stručnjacima iz Međunarodne trgovačke komore (ICC), obezbjedila i prilagodila Vodič za izvoz/uvoz koji pruža sažeta uputstva i referentni alat za rad trgovačkih stručnjaka, kao i studenata.

Ovo temeljno, revidirano i prošireno 4. izdanje uključuje up-to-date pokrive-nost ključnim temama kao što su:

– Incoterms® 2010 - Koja Incoterms® pravila su trenutno važeća, a koji su zastarjela? Koji Incoterms® se koristi za opšti prevoz i koji za pomorski saobraćaj?

– Ugovori za izvoz - Koji dokumen-ti se koriste za izradu i ispunjavanje izvoznih-uvoznih ugovora? Kako se ispravno koriste predračun, narudž-benica, tovarni list, akreditiv itd.?

– Rješavanje sporova i ADR - Koja je razlika između međunarodne par-nice i međunarodne trgovačke arbi-traže? Kako da se stranke saglase za

arbitražu u skladu s ICC sudom me-đunarodne arbitraže (ICA)? Koji su postupci u ICA-i?

– UCP 600 - Koja pravila važe za akre-ditive? Šta je s akreditivima na stand by-u? Potražnja jamstva? Zašto po-sebna pravila važe za elektronske do-kumente i elektronske akreditive?

– Međunarodni prevoz - Koje su ra-zličite vrste prevoza pružalaca uslu-ga dostupne za izvoz- uvoz? Koja je razlika između špeditera i konsoli-datora ili NVOCC? Kako se isprav-no osigurava teret za maksimalnu pokrivenost?

– Međunarodni poslovni ugovori - Kako se pregovara sa međunarod-nom agencijom za licenciranje, dis-tributerstvo, franšize ili licenciranje zaštitnog znaka? Koji su ICC model ugovori? Koje biste još međunarodne poslovne ugovore trebali znati?

– E-commerce - Šta izvoznici i uvoznici trebaju znati o Internetu i e-trgovini?

– Intelektualno vlasništvo - Kako da izvoznici i uvoznici zaštite svoja prava intelektualnog vlasništva u inostranstvu?Knjiga ICC-a „Vodič za izvoz/uvoz

- Globalni standardi međunarodne tr-

govine“ sadrži praktična pojašnjenja sljedećih poglavlja, od kojih navodimo samo značajnija:

Uvod u izvoz/uvoz; Pregled uvozno/izvoznih transakcija: dokumenti; Fokus na Incoterms 2010; Međunarodno tr-govačko pravo; Model međunarodnog kupoprodajnog ugovora; Međunarodno rješavanje sporova: međunarodna arbi-traža i ADR; ICC arbitraža i usluge rje-šavanja sporova; Uvod u međunarod-no plaćanje; Fokus na dokumentovane kredite; Obezbjeđivanje međunarod-nih transakcija (garancije, obveznice); ICC modeli ugovora; Međunarodni transport; E-trgovina i međunarodna trgovina; Međunarodno poslovanje i intelektualno vlasništvo; Carina i ATA karneti...

Međunarodna trgovačka komora (ICC), sa sjedištem u Parizu, je vode-ća svjetska nevladina organizacija za promovisanje i samoregulaciju me-đunarodne trgovine. ICC je razvio set pravila, propisa i drugih sredstava za međunarodnu trgovinu, uključujući i poznati Incoterms 2010®, ICC sud me-đunarodne arbitraže, Jedinstvena pra-vila za dokumentarne akreditive (UCP 600), međunarodne Standby prakse (ISP98), Jedinstvena pravila za potra-žnju jemstva i ICC model ugovora, iz-među ostalog.

ICC vodič za izvoz/uvoz

PRIKAZ KNJIGE

Izdavač: Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiHGodina izdanja: 2016.Obim: 274 str., format 190x273 mmNaružbenicu i više informacija mo-žete dobiti putem e-mail [email protected] ili pozivom na broj telefona 033 214-292.

Poklon knjiga: Incoterms® 2010Uz naručeni primjerak knjige “Vodič za izvoz/uvoz” dobija-te poklon knjigu Incoterms® 2010 - Pravila Međunarodne trgovačke komore za upotrebu domaćih i međunarodnih trgovačkih termina. Pravila Incoterms® definišu odgo-vornosti kupaca i prodavaca prilikom isporuke robe na osnovu kupoprodajnih ugovora. To su mjerodavna pravi-la koja utvrđuju kako se cijena i rizici raspoređuju među ugovornim stranama. Incoterms pravila se redovno uvr-štavaju u kupoprodajne ugovore širom svijeta i postala su dio dnevnog jezika u trgovanju.


PRIKAZ KNJIGE

Documents

BOSNA I HERCEGOVINA - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2018/12/Infokom_67.pdf · Hercegovine Kraljevini Saudijskoj Arabiji 22 INO SAJMOVI Firme iz BiH ponovo zajedno u