infoKOM OKTOBAR 2010 - komorabih.bakomorabih.ba/dokumenti/infokom/infokom-34.pdf · Euro protjeran iz platnog prometa ... ti uručena preduzećima koja uvedu i certi-ﬁciraju sistem

InfoKOMBroj 34Oktobar 2010.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Urednica:Almira Huseinović

Vanjski saradnici:Elvira Ahmetović, savjetnikDuda AdžovićČedomir SpasojevićAlmir Terzić

Lektor:Loris Zubanović

Adresa:Vanjskotrgovinska komora BiH- INFOKOMBranislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Kontakt:Almira HuseinovićT: +387 33 566-272F: +397 33 214-292E-mail: [email protected]

Dizajn i priprema:Vedad Voloder

Štampa:BEMUST d.o.o.

Tiraž: 2000

Uvodnik

Cijenjeni čitaoci

protekle dane oktobra obilježili su provedeni opći izbori u Bosni i Hercegovini, posjeta američke državne sekretarke Hillary Clinton regiji, kontroverze oko snimanja filma Angeline Jolie te blokade carinskih terminala i graničnih prijelaza od strane prijevoznika iz Republike Srpske. Sa stanovišta Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine, ova posljednja tema je imala poseban značaj.

Naime, dio prijevoznika iz Republike Srpske blokirao je granične prijelaze i terminale u RS, tražeći suspenziju Pravilnika o uvjetima i postupku izdavanja licenci za obavljanje međunarodnog cestovnog prijevoza. Protesti, koji su potrajali sedam dana, uzrokovali su ogromne finansijske gubitke, koji se mjere desetinama miliona maraka. Iz Uprave za indirektno oporezivanje kažu da je prosječna dnevna naplata od zakonom predviđenih uvoznih dadžbina oko 15 miliona maraka. Pokazuje to da će privreda Bosne i Hercegovine trpjeti posljedice.

Šta je uistinu pozadina cijele priče? Nisu malobrojni oni koji cijene da iza svega stoji opet politika i težnje određenih političara da državne nadležnosti spuste na entitete. Državni mini-star transporta i komunikacija, iako usamljen, čini se, uspio je spasiti obraz državne vlade i naći rješenje koje u ovom trenutku pomiruje suprotstavljene težnje u ovoj oblasti. Primjena spomenutog Pravilnika odgađa se do 30. juna 2011. godine.

U ovom izdanju InfoKoma očekuju vas brojne zanimljivosti i aktuelne teme.Gosti InfoKoma su NJ. E. Aleksandar Bocan-Harčenko, ambasador Ruske Federacije u BiH, Mustafa Mujezinović, Kemal Kozarić, Amer Jerlagić.

Čitajte InfoKom!

UrednicaAlmira Huseinović

InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010. � 3

11Nijemac od bosanske rakije želi napraviti svjetski brendNakon više od jednog stoljeća, impresije princa Rudolfa iz naše zemlje inspirisale su mladog Nijemca Olivera Wagnera Pikkemaata, kojega je životna bujica 2003. godine dovela upravo u Bosnu i Hercegovinu kao predstavnika SFOR-a. On je, po ugledu na princa Rudolfa, svoju rakiji nazvao “Bosnish Slivovitz“.

16Halal certifikat za bolji kvalitetPočetkom decembra ove godine, Agencija za certificiranje halal kvalitete u saradnji sa IHI Alliance (International Halal Integrity Alliance) organizirat će workshop na kojem će govoriti o testiranju i labaratorijskim analizama za dokazivanje halal statusa proizvoda. Od januara 2011. godine Agencija za certificiranje halal kvalitete BiH predsjedavat će European Association of Halal Certifiers (AHC-Europa).

24Euro protjeran iz platnog prometa 1. oktobra euro je u Federaciji BiH prestao biti platežno sredstvo. Naime, prema novom zakonu o deviznom poslovanju koji je donesen ovog ljeta, a čija primjena je počela 1. oktobra, platni promet u FBiH obavlja se jedino u konvertibilnim marakama. Ugostiteljski objekti, trgovine, tr-žni centri, benzinske pumpe, turističke agencije, hoteli više ne smiju od kupaca, gostiju, klijena-ta za kupljenu robu ili uslugu primati eure. U suprotnom, riskiraju da budu novčano kažnjeni.

29Investitori digli ruke od Poštanske bankeNakon što su propali pokušaji dokapitalizacije, Poštanska banka je po nalogu Agencije za ban-karstvo stavljena pod privremenu upravu. Za prodaju većinskog paketa dionica od 57,24% ka-pitala slovenski fond Poteza od turskog investitora tražio 7,5 miliona eura. Mali dioničari sma-traju da su njihova prava ugrožena, te najavljuju tužbe protiv odgovornih.

39NJ. E. Aleksandar Bocan-Harčenko, ambasador Ruske Fede- racije u BiH: ”Rusija je spremna investirati u BiH nekoliko stotina miliona eura!”

U projekat istraživanja naftnih zaliha ruske firme Zarubežnjeft i Gazprom namjeravaju uložiti 120 miliona eura. Prilikom nedavne posjete visoke ruske političko-privredne delegacije BiH ra-zmatrala se i mogućnost izgradnje gasovoda, kao ogranka Južnog toka, željeznice, elektrana i drugo. Ruski biznis mogao bi odigrati značajnu ulogu u formiranju općebosanskog tržišta.

54Kako preživjeti selidbu?Za selibdu stručnjaci kažu da je jedan od najstresnijih momenata u životu. Kako biste to izbjegli, prepustite brigu o vašim umjetninama, namještaju i pokućstvu profesionalcima koji su ospo-sobljeni za usluge selidbe i prijevoza, te svoju osnovnu djelatnost provode prefesionalno i s dužnom pažnjom.

IIIIzdvajamo iz sadržaja....

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

Za selibdu stručnjaci kažu da je jedan od najstresnijih momenata u životu. Kako biste to izbjegli,

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

4 � InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010.

Nagrade Vlade PK za certificirana preduzeća

Vlada Posavskog kantona (PK) i ove će go-dine dodjeljivat finansijska sredstva kao nagrade za uveden i certificiran sistem upravljanja kvalitetom po međunarodnim standardima. Kantonalno Ministarstvo in-dustrije, energetike i prostornog uređenja objavilo je javni poziv za prikupljanje za-htjeva za odobravanje tih sredstava privre-dnim društvima na području tri posavske općine (Orašje, Domaljevac i Odžak). Ri-ječ je o nepovratnim sredstvima koja će bi-ti uručena preduzećima koja uvedu i certi-ficiraju sistem upravljanja kvalitetom. Ma-ksimalni iznos je do 15.000 KM, a za ovu namjenu kantonalna Vlada osigurala je 40.000 KM.

Dodijeljene diplomeza 75 nezaposlenih

U prostorijama Sarajevske regionalne ra-zvojne agencije (SERDA) uručene su di-plome za 75 nezaposlenih osoba koje su uspješno završile edukaciju iz informati-ke. Edukacija je obuhvatila module Word, Windows, Excel, Internet i Outlook. To je treća grupa nezaposlenih koji su pro-šli besplatnu edukaciju u okviru proje-kta Centar za prekvalifikaciju i zapošlja-vanje. Projekat predstavlja savremeni mehanizam u procesima zapošljavanja putem osposobljavanja i obuke odraslih, a prema zahtjevima i potrebama privre-de i tržišta rada.

Potpisan ugovor sa firmom iz Sijetla

Predstavnici preduzeća Tehnički remont iz Bratunca i kompanije PV Arms iz Sije-tla potpisali su u Banjaluci ugovor o po-slovno-tehničkoj saradnji, koji će u ovom trenutku omogućiti upošljavanje oko 50 radnika, s ciljem da ih bude 100. Predsje-dnik Vlade RS Milorad Dodik, koji je pri-sustvovao potpisivanju ugovora, rekao je da razgovori sa ovom američkom kom-panijom, koja se bavi reparacijom starog naoružanja i plasmanom na tržišta širom svijeta, traju već duže vrijeme, dodavši da je riječ o jednoj od najznačajnijih kompa-nija u ovoj oblasti.

Renault u BiH u augustu ostvario rekordnu

prodaju

Renault je u augustu 2010. godine prodao i isporučio bh. kupcima 128 automobila. Najprodavaniji modeli su bili Megane, koji je u svim karoserijskim izvedbama prona-

šao put do 51 novog vlasnika i Fluence, sa 36 isporučenih automobila. To je, ujedno, i najbolji mjesečni rezultat u posljednje dvije godine. Za prvih osam mjeseci 2010. godine, Renault je u Bosni i Hercegovini prodao i isporučio kupcima ukupno 514 putničkih vozila, što uz 183 privrednih, ukupnu prodajnu brojku podiže na 697 vozila.

Nema kupca za Livtex iz Livna

Komisija za prodaju imovine livanjske Fa-brike vunenih štofova Livtex iz Livna obja-vila je da ni na treći i posljednji tender za prodaju pokretne i nepokretne imovine ovog preduzeća nije stigla nijedna ponu-da. Posljednja ponuđena cijena za proda-ju proizvodne hale sa upravnom zgradom i pripadajućom infrastrukturom ukupne površine oko 18.000 metara kvadratnih, te proizvodne opreme, zaliha gotove robe i repromaterijala, mašinske i stolarske ra-dionice i voznog parka, iznosila je šest mi-liona maraka ili 50 posto niže od cijene na prvom tenderu.

Bijeljinske elektrode na evropskom tržištu

Elvako iz Bijeljine, jedna od fabrika kom-panije Bobar, uprkos velikoj konkurenciji i krizi metaloprerađivačke industrije, radi u tri smjene, a svoje proizvode izvozi na ev-ropsko tržište, potvrđeno je iz tog preduze-ća. Za osam mjeseci ove godine ostvareno je 93 posto od planirane proizvodnje. Di-rektor Savo Radić kaže da se zapošljavaju novi radnici, a plaće i doprinosi redovno se isplaćuju. Elvako proizvodi elektrode, šine vođice i procesnu opremu, a paleta proizvoda je proširena.

Elektroprivreda BiHmeđu 500 najvećih

Elektroprivreda BiH jedina je bh. kom-panija na tradicionalnoj Deloitteovoj li-sti TOP 500 najvećih preduzeća u sred-njoj i istočnoj Evropi i nalazi se na 406. mjestu. S prostora bivše Jugoslavije među najveće plasirale su se uglavnom kom-panije iz Hrvatske, Srbije i Slovenije, dok preduzeća iz Makedonije i Crne Gore uopće nema na listi. Od preduzeća s pro-


stora bivše Jugoslavije na najviše, 18. mje-sto, dospio je hrvatski Agrokor, kojem je trgovina donijela 2009. prihod od 3,67 milijarde eura, a neto dobit od 32 milio-na eura.

Izo-ekomont otvara pogon u Vlasenici

Firma Izo-ekomont iz Obrenovca otvorit će u Vlasenici pogon za proizvodnju pre-dizolacionih sistema za toplovod daljin-skog grijanja i vodovodnih cijevi. Inve-sticija će u prvoj godini iznositi gotovo tri miliona KM, a u naredne dvije još do-datnih četiri do 4,5 miliona KM, izjavio je Srni Milan Joković, direktor vlaseni-čkog Izo-ekomonta, preduzeća osnova-nog odlukom matične firme u Obrenov-cu. Joković je rekao da je firma iz Obre-novca planirala da otvori jedan proizvo-dni pogon u RS, a da je Vlasenica oda-brana zahvaljujući inicijativi i poslovnom sluhu Vlaseničana.

U Vitkovićima novipogon Preventa

Direktor divizije proizvodnje Preventa u BiH Adnan Smailbegović i direktor firme Prevent Goražde Haris Rahman s direktorom kompanije Enco iz Sarajeva Amirom Hodžićem potpisali su u Sara-jevu ugovor o izgradnji nove proizvodne hale Preventa u Vitkovićima kod Gora-žda. Riječ je o još jednoj u nizu vrijednih investicija Preventa u BiH vrijednoj dva miliona KM. Kako je pojasnio direktor firme Prevent Goražde, osnovane prote-klog mjeseca, samo u izgradnju nove proizvodne hale u Vitkovićima bit će in-vestirano milion KM, dok će isto toliko novca biti uloženo u nabavku mašina i opreme.

Metalno ugovorilo vrijedne poslove

Kompanija Metalno koja trenutno upošlja-va 400 radnika, ugovorila je za iduću godi-nu poslove vrijedne osam miliona eura, a do kraja mjeseca potpisat će još dva ugo-vora u vrijednosti dva miliona eura. Kako je kazao generalni direktor Semiz Šišić, Metalno je nedavno okončalo investicije vrijedne deset miliona KM, tri godine ot-kako je kompanija privatizirana, a sagra-đene su nove proizvodne hale, skladišni kapaciteti i sistem gasovoda. U narednom periodu planirana je rekonstrukcija ili iz-gradnja sjedišta kompanije te izgradnja ha-le za teške čelične konstrukcije.

Realizacija regionalnog projekta Plava voda

U realizaciji regionalnog projekta Plava voda učestvuju općine Zenica, Vitez, Tra-vnik, Novi Travnik i Busovača, a njegova ukupna vrijednost je 32 miliona KM. Kre-ditnim sredstvima finansira ga Evropska banka za obnovu i razvoj, dok će zenički Vodovod i Općina Zenica učestvovati sa 59 posto sredstava.

“Dosadašnje aktivnosti u okviru rea-lizacije kapitalnog projekta Plava voda, kojim će se pitanje vodosnabdijevanja Ze-nice dugoročno riješiti, zasad se odvijaju prema dinamici utvrđenoj u martu ove godine i očekujemo da će početak građe-vinskih radova biti iduće godine, kako je i planirano spomenutim planom“ – izjavio je za Ekrem Kahriman, direktor Javnog preduzeća Vodovod i kanalizacija.

Kvantum isključen sa Sarajevske berze

Uprava Sarajevske berze (SASE) je donijela rješenje kojim je iz članstva na Berzi isklju-čena brokerska kuća Kvantum d.d. Saraje-vo. Kvantum je isključen na osnovu rješe-nja Komisije za vrijednosne papire Federa-cije BiH kojim je imenovanoj brokerskoj kući oduzeta dozvola za obavljanje broker-skih poslova u prometu vrijednosnih pa-pira, te time više ne ispunjava uslove za članstvo na Berzi. Nakon isključenja iz članstva Kvantuma, broj članova Sarajev-ske berze smanjio se na 15.

Brojke143.834 maraka iznose grant sredstva Vlade HNK za podsticaj razvoju poduzetništva i obrta za 26 obrtnika s područja tog kantona.

140,3 posto povećan je indeks proizvodnje na-mještaja za prvih šest mjeseci ove godine, podaci su Grupacije šumarstva i drvne in-dustrije Privredne komore FBiH.

10.000 tona pšenice otkupit će Vlada RS po cijeni od 0,45 KM po kilogramu, što je naviše u regionu, a u odnosu na Srbiju skuplje za 0,10 KM.

804,15 maraka iznosila je prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom za juli 2010. godine u FBiH, što je nominal-no više za 0,2 posto u odnosu na juni 2010. godine.

423.735 osoba bilo je zaposleno u julu 2010. go-dine u Federaciji BiH, što predstavlja sma-njenje broja zaposlenih za 0,03 posto u odnosu na juni 2010. godine. 307,9 miliona KM iznosio je bilansni nivo mikro-kreditnih organizacija u RS na kraju prvog polugodišta ove godine i manji je za tri po-sto od stanja na kraju 2009. 0,9 posto bila je veća industrijska proizvo-dnja u Federaciji BiH u augustu 2010. u odnosu na proizvodnju iz augusta 2009. godine, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

172.000 KM iznosio je gubitak Sarajevske berze u prvih šest mjeseci 2010. godine, sa-znaje portal Beta.ba iz nerevidiranog fi-nansijskog izvještaja o poslovanju dru-štva.

50 miliona eura vrijednost je ugovor RS i Evropske investicione banke za izgradnju i rekonstrukciju vodovoda i kanalizacije, koji je utvrdilo Vijeće ministara BiH.

1.582.606 KM iznosila je bruto dobit Triglav BH osi-guranja u prvom polugodištu, što je za 54,4 posto više u odnosu na isti period 2009. godine.

3,86 miliona maraka iznosila je neto dobit ban-karskog sektora RS u prvoj polovini ove godine, što u odnosu na isti period lani predstavlja pad od 72 posto.


U KINI USPOREN RASTSTRANIH ULAGANJA

Rast direktnih stranih ulaganja u Kinu u augustu je ponovo usporio zbog blagog slabljenja povjerenja u drugoj po veličini svjetskoj ekonomiji. Direktna strana ulaga-nja u najmnogoljudniju zemlju svijeta u proteklom su mjesecu na godišnjem nivou porasla za 1,4 posto na 7,6 milijardi dolara, javljaju agencije. U poređenju sa julom, kada je rast iznosio snažnih 29,2 posto, au-gust predstavlja znatno usporavanje. U pr-vih osam mjeseci investicije u Kinu su po-rasle za 18,1 posto na 66 milijardi dolara, prenosi agencija AP.

TELEKOM AUSTRIA KUPUJE DVA BUGARSKA OPERATERA

Austrijski telekomunikacijski div Tele-kom Austria dogovorio je kupovinu dva bugarska kablovska operatera za što će izdvojiti 72 miliona eura. Akvizicijom Megalan Networka i Spectrum Neta na-vedeni telekom planira proširiti svoju prisutnost na tržištima istočne Evrope, prenosi Bloomberg. Kupovinu dva bugar-ska operatera austrijskom Telekomu omogućuje Mobiltel, bugarski mobilni operater koji je Telekom Austria kupio 2005. godine i koji će na ovaj način pro-širiti svoju ponudu.

NEW YORK NAJSKUPLJIGRAD NA SVIJETU

New York je i dalje najskuplji grad na svi-jetu, ali najviše plaće se ipak i dalje ispla-ćuju u Švicarskoj, navedeno je u studiji švicarske banke UBS koja je objavljena u

srijedu. Uključujući stanarine, New York potvrđuje svoju poziciju najskupljeg gra-da na svijetu, poslije kojeg slijede Oslo, Ženeva i Cirih, precizirala je UBS banka u svojoj studiji koju je vodila u 73 grada na 112 različitih vrsta robe i usluga. U Evropi, razlika u životnim troškovima zapada i istoka se smanjila za godinu da-na za devet posto i sada iznosi 26 posto, bilo da je stanarina uključena ili isključe-na. Švicarska je na prvom mjestu u Ev-ropi po plaćama. Najveći neto prihodi su u Cirihu i Ženevi. Prema ovoj klasifika-ciji američka metropola dolazi na treće mjesto.

LG PRVI NA TRŽIŠTU MONITORA U SRBIJI

Kompanija LG Electronics saopćila je da je, prema rezultatima prodaje u prvoj polovini 2010. godine, na prvom mjestu na tržištu monitora u Srbiji. Sa tržišnim učešćem od 26,63 posto u vrijednosti prodaje i 24,87 posto u količini, LG je krajem juna prestigao svoje konkurente na tržištu monitora u Srbiji. Podaci za drugi kvartal ove godine su još bolji: 37,1 posto tržišnog učešća u količini i 43,49 posto u vrijednosti prodaje, nave-deno je u saopćenju LG-a.

GRČKA UKINULA STROGU KONTROLU CIJENA BENZINA

U Grčkoj je ukinuta vladina mjera za utvr-đivanje najviše cijene benzina, uvedena 13. septembra sa ciljem da se spriječe špekula-cije sa cijenama goriva. Grčko ministarstvo za regionalni razvoj i konkurentnost je sa-općilo da je nakon intenzivnih provjera koje su provedene i koje se provode utvr-đeno da tržište sada funkcionira nesmeta-no, kako kada je riječ o isporukama ben-zinskim stanicama, tako i kad su u pitanju cijene benzina. Zbog toga više ne postoji potreba za nastavljanjem primjene te mjere.

JAPANSKE MJERE ZA SLABLJENJE JENA

Japanski premijer Naoto Kan najavio je da će njegova država nastaviti da inter-veniše na tržištu putem prodaje jena kad to bude potrebno i dodao da će preduze-ti odlučne korake da ograniči rast vrije-dnosti te valute, budući da to ugrožava izvoznu privredu Japana. Ta zemlja je krajem septembra na tržištu u Tokiju pro-dala određenu količinu jena prvi put u posljednjih šest godina, a preko noći je Banka Japana izvršila nekoliko takvih in-tervencija na tržištima u Evropi i SAD-u, prenijela je agencija Kjodo.

ZA PRIVATIZACIJU 50 MILIJARDI DOLARA

ske (BoE) Mervyn King, obraćajući se radničkim sindikatima. King nije pose-bno komentarisao inflaciju koja je oddecembra 2009. iznad cilja BoE od dva posto, što govori da je Centralna banka sada više zabrinuta zbog rizika koji pri-jete tek započetom oporavku britanske ekonomije.

CIJENA ŠEĆERADOSTIGLA MAKSIMUM

Cijena šećera dostigla je šestomjesečni maksimum na berzi u New Yorku, pod-

staknuta bojaznima da će svjetski pro-izvođači imati teškoće da zadovolje tra-žnju, zbog neuobičajeno velikih gubitaka roda usljed nepovoljnih vremenskih uslova. Osim slabijeg roda u Rusiji, ispo-ruke iz brazilskih luka kasnile su zbog obilnih kiša, dok su katastrofalne popla-ve u Pakistanu, trećem po veličini potro-šaču šećera u Aziji, uništile rod šećerne trske u toj zemlji.

MAKEDONSKE ŽELJEZNICE ULAZE U CARGO 10

Zajedničkoj kompaniji željeznica Srbije, Hrvatske i Slovenije za teretni prijevoz Cargo 10 pristupit će i Makedonske želje-znice. To je odlučeno na sastanku pred-stavnika željeznica buduće Alijanse Cargo 10 u Zagrebu, saopćile su Hrvatske želje-znice.

Ruska vlada namjerava da za pet godina privatizira pakete najvećih kompanija i banaka za ukupno 50 milijardi dolara. Si-tuacija na tržištu pogoduje prodaji, koju neće zaustaviti negodovanje pojedinih me-nadžera, izjavio je ruski ministar finansijaAleksej Kudrin.

RUMUNIJA OSTVARILA EKONOMSKI RAST

Rumunska ekonomija bi tehnički mogla da izađe iz recesije u trećem kvartalu ove godine, ali bi u četvrtom mogla ponovo da oslabi, izjavio je predsjednik Nacional-nog instituta za statistiku Vergil Vojneagu. Rumunija je u drugom tromjesečju ostva-rila ekonomski rast od 0,3 posto, što je prvi rast za tri kvartala, prenijela je agen-cija Adjerpres.

NJEMAČKA TRAŽI SLABIJU ULOGU SAD-A U MMF-U

Njemačka predlaže da se Sjedinjene Ame-ričke Države odreknu prava veta kada su u pitanju ključne odluke Međunarodnog monetarnog fonda, u zamjenu za slabiju ulogu Evrope u poslovanju ove organi-zacije. Na ovu inicijativu Njemačka se odlučila zbog želje SAD-a da kvalitati-vno i kvantitativno izmijene sastav bor-da direktora MMF-a, kako bi se odrazila sve veća uloga zemalja u usponu u me-đunarodnim odnosima.

BRITANSKA CENTRALNA BANKA SPREMNA ZA

REAGIRANJE

Britanska centralna banka spremna je da reagira ukoliko se pokaže da je eko-nomski oporavak slabiji nego što se oče-kivalo, izjavio je guverner Banke Engle-

Brojke539 miliona eura iznosio je prihod Crne Gore od turizma u prvih osam mjeseci ove go-dine, što je pet posto više nego za isti pe-riod lani, saopćeno je iz Ministarstva tu-rizma.

1.500 radnih mjesta zatvorit će zagrebačka INA, odluka je Uprave te kompanije o utvrđiva-nju viška radnika i pokretanju programa zbrinjavanja viška zaposlenika.

0,2 posto u augustu iznosio je rast industrijske proizvodnja u SAD-u, poslije jačanja od 0,6 procenata u julu, pokazali su najnoviji po-daci Uprave federalnih rezervi.

504 eura iznosila je prosječna zarada u Crnoj Gori u augustu, bez poreza i doprinosa, ibila je 8,2 posto veća nego u julu, saopće-no je iz Crnogorskog zavoda za statistiku Monstat.

665 radnih mjesta, u okviru novih ekonom-skih mjera, ukinut će francusko-belgijska banka Deksija, navodi se u saopćenju koje je objavila uprava banke u Briselu.

150 miliona dolara uložit će najveći južnokorej-ski proizvođač automobila Hyndai u šire-nje poslovnog centra za Sjevernu Ameriku u Kaliforniji.

90 posto iznosi rast tržnih centara u Bugar-skoj, koja se nalazi na prvom mjestu u EU po novootvorenim tržnim centrima i pro-davnicama u prvom polugodištu 2010. godine.

50 aviona naručila je Rusija od američkog proizvođača aviona Boing za svoju avio-kompaniju Aeroflot, čija je vrijednost 2,8milijardi eura.

100 milijardi maraka poreznog kredita za kom-panije radi podsticanja posrnulog ameri-čkog privrednog oporavka predložit će američki predsjednik Barak Obama.

51 posto svog udjela u Telekomu Srbije po-nudit će Vlada Srbije, prihvatajući prije-dlog privatizacionog savjetnika za ovu komapniju.

200 miliona automobila bit će na kineskim saobraćajnicama za 10 godina, izjavio je čelnik ministarstva industrije Kine.



INTERVJU >>>

AKTI

VNO

STI KOMORE

Održana III sjednica Skupštine Vanjskotrgovinske komore BiH

Treća sjednica Skupštine Vanjskotrgovinske komore BiH održana je 1. oktobra 2010. godine u Tesliću. Sjednici su prisustvovala 52 delegata, uz proporcionalno prisustvo predstavnika svih nacionalnosti. Sjednicu je otvorio predsjednik Skupštine Džemail Vlahovljak. Na dnevnom redu Skupštine VTK BiH, između ostalog, bila je verifikacija mandata zastupnika, izvještaji o radu i finansijskom poslovanju VTK BiH, prijedlog Odluke o članarini Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine te prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. Predsjednik VTK BiH Veselin Poljašević izrazio je zadovoljstvo odzivom zastupnika kao i uspostavljenom funkcioniranju organa Komore. Ukazao je na neophodnost funkcioniranja rada organa ove institucije, jer je obavljanje funkcije predsjednika prvenstveno sprovođenje odluka Upravnog i Nadzornog odbora, te Skupštine Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. Sjednici Skupštine su prisustvovali i potpredsjednici Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić i Amir Zukić.

Uskoro Dan Bosne i Hercegovine u Beču

Trgovinski savjetnik Ambasade Republike Austrije u BiH Peter Hasslacher posjetio je VTK BiH i predložio da se organizira promocija privrede Bosne i Hercegovine u Beču – Dan Bosne i Hercegovine – kako bi se privrednici upoznali, predstavili svoje potencijale i uspostavili i poboljšali saradnju. Predsjednik VTK BiH Veselin Poljašević izrazio je zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom, ističući da je Austrija među prvim zemljama u vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni i stranim ulaganjima koja su potreba Bosni i Hercegovini, a potencijalni sektori za ulaganja su metalski sektor, drvna industrija, energetika, putna i željeznička infrastruktura i turizam. Predsjednik Poljašević je Hasslachera upoznao s organizacijom i aktivnostima VTK BiH te objasnio komorski sistem u Bosni i Hercegovini. Peter Hasslacher, koji je član Uprave austrijske federalne Privredne komore – Advantage Austria, govorio je o aktivnostima ove komore koja ima 116 ureda u svijetu. Predstavio je plan i program rada koji je fokusiran na zaštitu okoliša, upravljanje otpadom, infrastrukturu, energetiku i turizam. Prema njegovim riječima, vanjskotrgovinska robna razmjena je uravnotežena, ali postoje mogućnosti unapređenja. Također, smatra da je na području investicija učinjeno dosta, ali i da se investicije mogu poboljšati. Zaključeno je da postoji interes austrijskih privrednika za ulaganja u Bosnu i Hercegovinu i da je potrebno više raditi na promociji bosanskohercegovačke privrede.

Turci čekaju ratifikaciju protokola o prehrambenim proizvodima

VTK BiH ovog mjeseca je posjetila i delegacija Privredne komore regije Usak i Privredne komore regije Kesan iz Republike Turske. Cilj posjete je upoznavanje s ekonomskom situacijom u BiH i Turskoj, te analiza dosadašnje saradnje i mogućnosti za njeno unapređenje. Delegacije dvije zemlje su istaknule da je dosadašnja praksa direktnih susreta privrednika obje zemlje polučila dobre rezultate i da je treba intenzivirati. Predsjednik je kao potencijalne sektore za investicije naveo drvnu industriju, metalsku industriju, turizam i poljoprivredu. Također je istaknuto da je kvalitetna razmjena privrednih informacija korisna privrednicima obje zemlje, te da je potrebno završiti proces ratifikacije Protokola o prehrambenim proizvodima, čime bi se otklonile barijere za protok roba. Privrednicima u pratnji delegacije Privredne komore regije Kesan prezentirani su investicijsko okruženje i investicijske mogućnosti u Bosni i Hercegovini.

Propisi za poljoprivrednu karantinu

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnih poslova – Direkcije za zaštitu i kontrolu Republike Turske, obavještava da su 21. augusta 2010. godine nakon objavljivanja u Službenim novinama broj 27679 na snagu stupile izmjene Propisa za poljoprivrednu karantinu, koje određuju uslove prilikom uvoza i izvoza biljaka i biljnih proizvoda. U Propisima za poljoprivrednu karantinu u Aneksu za specijalne uslove u vezi sa šumskim proizvodima promijenjeni su članovi 1 i 2, izmjene u Aneksu 5, carinski prelazi za uvoz biljaka i biljnih proizvoda, te Aneksu 11, carinski prelazi za izvoz biljaka i biljnih proizvoda. Smanjen je broj carinskih prelaza za uvoz, te će se na osnovu toga spomenuti proizvodi (izuzev materijala za drvnu ambalažu) moći uvoziti na carinskim prelazima Artvin, Bartin, Bursa, Edirne, Istanbul, Izmir, Kastamonu, Kocaeli, Mersin, Ordu, Sakayara, Samsun, Sinop, Tekirdag, Trabzon, Zonguldak i Iskenderun/Hatay, kao što je naznačeno u Aneksu 5. Ove izmjene će stupiti na snagu tri mjeseca nakon objavljivanja.

>>>


AKTIVNOSTI KOM

ORE

Poslovni susret privrednika Poljske i BiH

U organizaciji Agencije za promociju izvoza BiH (BHEPA) Vanjskotrgovinske komore BiH održani su Poslovni susreti bosanskohercegovačkih i poljskih privrednika. Prisutnima se obratio direktor Agencije za promociju izvoza BiH Enes Ališković koji je naglasio da je razmjena između dvije zemlje stabilna i da postoje prostor i mogućnosti za njeno unapređenje. Skupu su se obratili šef Odsjeka za ekonomsku diplomatiju Ministarstva vanjskih poslova BiH Murat Ramadanović, zamjenica ambasadora Republike Poljske u BiH Emanuela Suprowicz i predsjednik Ekonomskog kluba iz Šlezije Remigiusz Jakubowski, koji je predstavio članove privredne delegacije. Investicijsko okruženje i mogućnosti u BiH s naglaskom na energetski sektor, poljoprivredni i prehrambeni sektor, turizam i proizvodnju autodijelova prezentirala je direktorica Odjela za podršku investitorima u Agenciji za promociju stranih investicija BiH Alma Šabeta. Na Poslovnim susretima sedam preduzeća iz oblasti autoindustrije, mašinske i metaloprerađivačke industrije, rudarstva i turizma sastalo se s bosanskohercegovačkim privrednicima s ciljem razmjene iskustava i dogovora buduće saradnje.

Bh. proizvođači auto dijelova na sajmu Automechanika u Frankfurtu

U saradnji sa USAID-om, SIDOM i Projektom FIRMA jedan broj predstavnika firmi iz oblasti autoindustrije,partnerskih agencija i komora učestvovali su na specijaliziranom sajmu proizvođača auto dijelova Automechanika, koji se prošlog mjeseca održao u Frankfurtu. Tom prilikom obavljeni su bilateralni razgovori sa stranim firmama,prvenstveno iz Njemačke, koje su iskazale interes za saradnju. Sam sajam je ponudio proizvode iz prateće opreme i dijelove za autoindustriju i po svom obimu je najveći sajam u svijetu iz ove oblasti. Tu su predstavnici iz svih zemalja svijeta koji imaju proizvodnju auto dijelova. I ovog puta Kina, Tajvan, Singapur, Njemačka imali su najviše izlagača.Firme Enker i Pobjeda iz Tešnja postali su tradicionalni izlagači na sajmu, dok se Mann Hummel iz Tešnja predstavio u okviru koncerna Mann Hummel iz Njemačke. Firma Auto Milovanović iz Banje Luke prvi put je izlagala u Franfurtu. Njihova ocjena je da je sajam iznad očekivanja, te da pruža velike šanse za proizvođače iz BiH. Dosad su nastupali samo u Šangaju.

Također, u sklopu nastupa i posjete naših predstavnika sajmu, predstavljen je i novi katalog autondustrije u BiH, finansiran od strane Projekta FIRMA na engleskom i njemačkom jeziku. Sam katalog je urađen veoma kvalitetno iočekuje se da će poslužiti svojoj namjeni. Pored ovog kataloga, urađena su još dva iz oblasti aluminija i čelika te time će se sektor metala u BiH obogatiti novim publikacijama.

Iako ovog puta nismo nastupili kao izlagači, iz razgovora sa predstavnicima USAID-a moguće je da 2012. godine nastavimo naš nastup kao izlagači i to na većoj površini i sa većim brojem firmi nego prethodnih godina, uz finansijskupodršku Projekta FIRMA. To bi, zaista, bilo od velike koristi za ovaj sektor koji se u ovom trenutku, po poslovnim rezultatima i izvozu, vraća na pozicije poslovanja iz 2008. godine.

Posjeta privredne delegacije BiH Mađarskoj

Na inicijativu Ministarstva vanjskih poslova BiH dogovoreno je da se 20. 10. 2010. održi poslovni forum Republika Mađarska - Bosna i Hercegovina. Pored foruma, na kome će biti predstavljeno aktuelno ekonomsko stanje te perspektive buduće saradnje Mađarske i BiH, predviđeni su i bilateralni susreti privrednih predstavnika dvije zemlje. Organizator foruma sa mađarske strane je državna agencija za investicije i razvoj trgovine ITDH.

Počinju prijave za specijalističku obuku IRU Academy & Fiata

Institut za edukaciju VTK BiH planira da u periodu od 1. 11. do 30. 11. 2010. godine realizuje obuku i trening iz specijalističkih programa ADR 2011, Digitalni tahograf, Evropske direktive, Carinske procedure i postupci, TIR sistem, ATA sporazum, E-poslovanje u špediciji, te poziva zainteresovane kandidate da iskažu interes prisustvu specijalističkim programima. Trening i obuka se izvode u centrima u Mostaru, Sarajevu, Tuzli i Banjoj Luci, nakon prispjelih prijava. Potrebno je da ispunite prijavu za tečaj sa www.ecos.ba i naznačite program za koji ste zainteresirani. Prijave slati najaksnije do 27. 10. 2010. godine, nakon čega će biti objavljen raspored rada. Cijena jednodnevne obuke je 135 KM + PDV, dvodnevna obuka 200 KM + PDV.


Radionici koja je održana pod pokroviteljstvom SIPPO-a prisustvovao je veliki broj firmi iz sektora ljekovitog i aromatičnog bilja, šumskih plodova i eteričnih ulja,

a predavanja su održali eminentni stručnjaci: Klaus Durbeck i Miriam Moine (SIPPO), Igor Todorović (asistent na Eko-nomskom fakultetu u Banjoj Luci), Ljiljana Dunjić (USAID-FARMA), Vanja Janković (UNIDO – UN Industrial Develop-ment Organization) i Amna Kurbegović (CEDOP – Centar za razvoj društveno odgovornog poslovanja).

Pripreme za BioFach

Dnevni red Radionice većim dijelom se odnosio na sajam BioFach 2011. koji će se održati u Nürnbergu, u periodu od 16. do 19. 2. 2011. godine. Nastup bh. firmi na BioFachu 2011. podržaće SIPPO i USAID-FARMA, u saradnji sa Grupacijom ljekovitog i aromatičnog bilja, šumskih plodova i eteričnih ulja. S obzi-rom na to da je sajam BioFach jedan od najvećih sajmova te vrste u svijetu, predstavnici firmi zaključili su da je njihov na-stup na spomenutom sajmu od velike važnosti. Ovaj sajam je

izuzetno značajan i pogodan za uspostavljenje poslovnih kon-takata sa proizvođačima i kupcima širom svijeta i to je jedan od najbitnijih razloga za ponovno izlaganje na BioFachu 2011. Klaus Durbeck je istakao da je za firme bitno individualno po-slovanje, ali i učešće na sajmu gdje one predstavljaju same sebe, a to im naravno VTK BiH i Grupacija trebaju omogućiti.

Miriam Moine održala je prezentaciju o temi ”Uvod u dru-štveno odgovorno poslovanje i Globalni sporazum”, kao i kra-tku prezentaciju vezano za naredne korake i pripreme za BioFach 2011. Moine je pohvalila organizaciju nastupa bh. firmi na prethodnom BioFachu 2010. i utvrdila još veću posvećenost organizaciji za naredni BioFach 2011.

Priprema se Priručnik za pristup finansijama

Prezentacija Igora Todorovića odnosila se na finalnu verziju Priručnika za pristup finansijama (koji će se štampati pod po-kroviteljstvom SIPPO-a). Spomenuti Priručnik biće dostavljen bankama u BiH, USAID-u i Grupaciji, koji će dati svoje komen-tare i prijedloge, nakon čega će se pristupiti štampanju finalne verzije.

Vanja Janković i Amna Kurbegović održale su prezentacije o temi Globalnog sporazuma, koji je u početku uključivao sa-mo velike kompanije, a sada sve više uključuje i srednja i mala preduzeća.

Krajem septembra u Vanjskotrgovinskoj komori BiH održana je dvodnevna Radionica pod pokrovitelj-stvom SIPPO-a (Swiss Import Promotion Programme). Teme Radionice bile su: „Pristup firmi iz BiH tržištu or-ganskih proizvoda“, „Pristup finansijama firmi u BiH“, i „Globalni Sporazum za firme iz sektora ljekovitog i aromatičnog bilja, šumskih plodova i eteričnih ulja“

TEMA >>>

Radionice za organske proizvode

Piše: Jelena Marković

InfoKOM - Broj 34 - oktobar 2010. 11

Austro-ugarski princ Rudolf svojevremeno je napisao se-rijal o tadašnjim zemljama Austro-ugarske monarhije. Znatan dio svojih putopisa posvetio je i Bosni. Opisao

je prirodne ljepote ove zemlje, a s posebnom pažnjom pisao je o kvalitetu bosanske šljivovice, koju je nazvao “Bosnish Slivovitz“.

Prirodno blago

Nakon više od jednog stoljeća, impresije princa Rudolfa iz naše zemlje inspirisale su mladog Nijemca Olivera Wagnera Pikke-maata, kojega je životna bujica 2003. godine dovelo upravo u Bo-snu i Hercegovinu, kao predstavnika SFOR-a.

Piše: Armin Ibrišimović

TEMA >>> Porodični biznis Olivera Wagnera Pikkemaata i njegove supruge Sarajke

Nakon više od jednog stoljeća, impresije princa Rudolfa iz naše zemlje inspirisale su mladog Nijemca Olivera Wagnera Pikkemaata, kojega je životna bujica 2003. godine dovela upravo u Bosnu i Hercegovinu, kao predstavnika SFOR-a. On je, po ugledu na princa Rudolfa, svoju rakiji nazvao “Bosnish Slivovitz“.

Nijemac od bosanske rakije želi napraviti svjetski brend

“Želio sam upoznati ovu zemlju i vrlo brzo sam spoznao da je BiH prava riznica prirodnog blaga“ – prisjeća se Oliver.

Među prirodnim ljepotama naše zemlje Oliver je našao i svo-ju današnju suprugu, Sarajku Mirselu Ibrahimagić. Preduzimljivi bosanski zet ubrzo se odlučio da iskoristi blagodeti Bosne i Her-cegovine. Oliver i Mirsela u Kiseljaku su osnovali svoju firmu Bi-opoeia, naručili potrebne mašine i krenuli u proizvodnju rakije.

Iz njihove porodične fabrike u prodaju je krenula rakija “Bo-snish Slivovitz“ i “Absinth No 8“, specijalna rakija, koja se pije s vodom ili se miješa u koktel. Nedugo zatim, na takmičenju viso-kokvalitetnih pića u Grazu, u Austriji, dobili su dvije medalje – srebrnu za “Absinth“ i bronzanu za “Bosnish Slivovitz“. Oliver kaže da ove medalje za destilate još niko u BiH nije dobio.

Za njemačko ime “Bosnish Slivovitz“ odlučio se upravo na-kon čitanje putopisa princa Rudolfa, jer mu se, kako kaže, svidio taj naziv.

Mirsela i Oliver: Uspješan porodični biznis

>>>


Zlatne medalje i na novosadskom sajmu

Proizvodi supružnika Mirsele i Olivera “pozlatili“ su se i na 77. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, koji je održan od 15. do 22. maja ove godine. Naime, oni su i za Alambik Bosnisch Slivovitz, rakiju od šljive požegače i za Alambik Absinth No 8 – Specijalnu rakiju dobili Velike zlatne medalje. Nagrađeni su i diplomom sa posebnim priznanjem za visok kvalitet ocijenjenih pića.

Na internacionalnom takmičenju u Londonu (IWSC - International Wine & Spirit Competition) dobili su bronzanu medalju za šljivovicu.

“Piće ‘Absinth’ je iz vremena Van Gogha, pio ga je i Hemin-gway i mnogi poznati umjetnici, pa ga nazivaju i boemsko piće“ – pojašnjava Oliver.

Mirsela i Oliver otvorili su manufakturu koja je spoj tradicio-nalnog i modernog. Fermentacija se radi po novim tehnologija-ma radi čistoće i arome, dok se destilacija radi na tradicionalan način kako bi se sačuvao bosanski karakter. Za svoje proizvode kažu da su tipično bosanski.

“Mašine su rađene u Bosni. Sirovinu za šljivovicu, odnosno poznatu šljivu požegaču, nabaljamo iz Buturović Polja. Inače, za ovaj posao inspirisali su me potencijali BiH, autohtone sorte koje rastu ovdje, u prirodnom okruženju i, prije svega, što BiH ima

tradiciju u proizvodnji rakije. Bio je izazov proizvoditi rakiju upra-vo u ovoj zemlji gdje je to tradicija i gdje je šljivovica nacionalno piće. Uostalom, ovdje postoje svi uslovi za takvu vrstu proizvo-dnje“ – kaže naš sagovornik.

Zaštićeni proizvodi

Oliver i Mirsela upustili su se u ovu vrlo osjetljivu granu pro-izvodnje 2007. godine. Imaju dobru saradnju sa Federalnim ministarstvom za poljoprivredu i Poljoprivrednim fakultetom u Sarajevu. Njih dvoje finansiraju diplomske radove studena-ta završnih godina, odnosno njihova istraživanja voća u našoj zemlji. Inače, studenti biraju voće za njihove proizvode.

Svaka flaša ručno se numeriše i ručno se stavlja vosak sa žigom. Dakle, sve se radi ručno, osim što je punjenje flaša po-luautomatsko.

“Radit ćemo za izvoz i dokazati da možemo biti bolji od mnogih na tržištu Evrope, ali i svijeta. Naravno, nećemo ići nauštrb kvaliteta, jer se držimo devize da ne možeš rasti brže od svog proizvoda. Ove godine istraživat ćemo pet-šest vrsta voća i ako postignemo dobar kvalitet, počet ćemo sa proizvo-dnjom novih pića. Pokušavamo od pravog bosanskog pića stvoriti svjetski brend. Cilj nam je napraviti paletu brendova iz BiH za evropsko tržište, ne samo naših, nego i ostalih pro-izvoda. Svaka zemlja u Evropskoj uniji ima svoje zaštićene proizvode. Vrijeme je da ih ima i BiH“ – zaključuje Oliver.


Bosna i Hercegovina sve više zaostaje za regionom kada je u pitanju razvoj malih i srednjih preduzeća (MSP). Primjera radi, BiH se nalazi na 160. mjestu od 180 ran-

giranih ekonomija prema kriteriju jednostavnosti pokretanja biznisa. Ovo su podaci preliminarne analize provedbe javnih politika u sektorima razvoja malih i srednjih preduzeća, ener-getike, te razvoja ljudskog kapitala u Bosni i Hercegovini za

TEMA >>> BiH zaostaje s razvojem malih i srednjih preduzeća

U BiH jedno preduzeće na godišnjem nivou potroši više od duplo radnih sati na poresku administraciju (422 sata u BiH, naspram 194 sata u zemljama OECD-a). Prema istraživanju poslovnog okruženja koje provodi Svjetska banka, BiH se nalazi na 160. mjestu od 180 rangiranih ekonomija prema kriteriju pokretanja biznisa.

Poslovanje najviše ugrožavaju poreska politika i administracija

protekli četverogodišnji period, koju je u Sarajevu prezentirao Centar za politike i upravljanje (CPU). Istraživanje je podržao NED (National Endowment for Democracy).

Rezultati istraživanja, koje su prezentirali član Izvršnog od-bora CPU-a Haris Abaspahić i izvršna direktorica Naida Ka-dribegović, ukazuju na to da u sva tri analizirana sektora nije ostvaren značajniji napredak u proteklom četverogodišnjem periodu.

Okosnica ekonomije

Poreska politika i administrativne procedure su jedna od naj-značajnijih zapreka za poslovanje MSP-a. U poređenju sa ze-mljama članicama OECD-a, u BiH jedno preduzeće na godi-


Kadribegović i Abaspahić: Sa prezentiranja izvještaja


šnjem nivou potroši više od duplo radnih sati na poresku ad-ministraciju (422 sata u BiH, naspram 194 sata u zemljama OECD-a).

Prema posljednjim dostupnim podacima, ukupan procije-njeni broj preduzeća u BiH bio je od 26.000 do 29.000. Od tog broja, procjenjuje se da preko 97 posto preduzeća spada u mi-kro, mala i srednja preduzeća. Kako je rečeno, MSP čine oko-snicu ekonomije u BiH stvarajući preko 60 posto bruto dru-štvenog proizvoda (BDP) i glavninu novih radnih mjesta. Osim toga, BiH je potpisnik Povelje EU o MSP-u i od 2003. godine podnosi Izvještaje o provođenju Povelje, rečeno je na prezentaciji.

Prema istraživanju poslovnog okruženja koje provodi Svjet-ska banka, BiH se nalazi na 160. mjestu od 180 rangiranih eko-nomija prema kriteriju pokretanja biznisa. Poređenja radi, na-kon reformi, Makedonija je na šestom mjestu. U BiH su nakon provedenih reformi i uvođenja novog Okvirnog zakona o regi-straciji preduzeća i softwareskog sistema za registraciju predu-zeća, zbog paralelnog vođenja „starog“ i „novog“ sistema regi-stracije, uslovi za registraciju preduzeća pogoršani, pa je vrije-me registracije produženo sa 54 na 60 dana.

Napredak BiH u provođenju politika u oblasti razvoja MSP-a je ograničen. Prema ocjeni OECD-a, BiH nije zabilježi-la značajan pomak u provođenju politika u posljednje tri godi-ne. Od deset oblasti koje su predmet istraživanja (obrazovanje za preduzetništvo, pokretanje biznisa, legislativa, radna snaga, IT, izvoz, porezi, tehnologije, e-business i reprezentativno pred-stavljanje), BiH nije ostvarila pomak ni u jednoj oblasti, a in-dikatori su ostali na nivou iz 2007. godine.

Izvještaj za 2009. godinu posebno se kritički osvrće na obla-sti pokretanja biznisa, gdje je BiH jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije napravila reformu ove oblasti“, te e-businessa i e-governance, u kojem je BiH najslabija od svih zemalja koje su istraživane. OECD-ov izvještaj, također, identifikuje osno-vne oblasti u kojima BiH mora ostvariti napredak:

a) zaokruživanje institucionalne mreže, strategije i legislative za MSP na državnom nivou;

b) poboljšanje procesa pokretanja biznisa;c) nastavak napora na izgradnji ljudskog kapitala.

Niska likvidnost

Na prezentiranju analize CPU-a rečeno je da su poreska politika i administrativne procedure jedna od najznačajnijih zapreka za poslovanje MSP-a. Nakon uvođenja poreza na dodanu vrije-dnost (PDV), koji je zamijenio mrežu komplikovanih poreza na promet i usluge, BiH je značajno poboljšala rang, iako je još uvi-jek nisko rangirana u ovoj oblasti gdje je od 155 zemalja na 129. mjestu u 2010.

U poređenju sa zemljama članicama OECD-a, u BiH se na godišnjem nivou izvrši četiri puta više plaćanja administraciji (51 u BiH naspram prosječnih 12,8 puta u zemljama OECD-a), te se potroši više od duplo radnih sati na poresku administraciju (422 sata u BiH naspram 194 sata u zemljama OECD).

Niska likvidnost i dug proces naplate spornih potraživanja jedna je od najvećih slabosti bh. ekonomije. U istraživanju Doing Business, BiH je rangirana kao 124. ekonomija u svijetu, te u posljednje četiri godine nije bilo poboljšanja (u 2006. godini je BiH bila rangirana kao 119. od 178 ekonomija). Osnovna sla-bost BiH je veliki broj procedura (38 procedura naspram 31 pro-cedura u zemljama članicama OECD-a), dugotrajnost procedu-ra (595 dana naspram 462 u zemljama OECD-a), te visoki tro-

>>>

škovi postupka (dva puta veći troškovi – 38,4 posto u BiH nas-pram 19,4 posto u zemljama OECD-a).

Izvještaji o napretku BiH u procesu evropskih integracija u periodu od 2007. do 2009. godine bilježe ograničene pomake u oblastima vezanim za razvoj MSP-a, ali je generalni napredak ocijenjen kao slab. Pomaci su napravljeni usvajanjem Okvirnog zakona o registraciji preduzeća u 2007. godini, ali je kasnije ura-đeno malo na njegovom provođenju.

U 2008. su zabilježeni pomaci zbog tzv. giljotine propisa i usvajanja propisa vezanih za stečaj, te povećanom raspoloživosti finansijskih sredstava za razvoj MSP-a putem državnih razvojnihbanaka i privatnog finansijskog sektora. U 2009. godini je zabi-lježen napredak zbog usvajanja državne Strategije za MSP. Stra-tegija predviđa mjere uvođenja Savjeta za preduzetništvo, ali ne i Agenciju za razvoj MSP-a i Fond za razvoj MSP-a na državnom nivou. Strategija ipak predviđa samo niz mjera, bez konkretnih akcionih planova za implementaciju. Opšta ocjena o napretku BiH u provođenju Povelje EU o MSP-u je loša.

Analiza podsticaja za razvoj MSP-a u BiH pokazuje da su postojeća sredstva rascjepkana na mikro nivoe. Strategije i politi-ke nižih nivoa se referiraju na kapitalne investicije, kao što su tehnološki parkovi, „one stop shopovi“, inovacije i informatičko društvo, što zahtijeva velike investicije i uvezivanje više institu-cija. Provođenje ovih politika će zahtijevati visok stepen koordi-nacije, koja danas ne postoji.

Evaluacija efekata poticaja ne postoji. Nema indikatora koji bi ukazali na efekte kao što su: povećanje broja zaposlenih, po-većan broj MSP-a, povećanje proizvodnje, povećanje izvoza ili udjela MSP-a u BDP-u. Svi ovi efekti su planirani ciljevi u strate-gijama razvoja MSP-a na svim nivoima. Kao ilustrativni primjer možemo navesti konstrukciju tehnološkog parka – kada bi iz postojećih sredstava podsticaja sa raznih nivoa godišnje napravi-li po jedan tehnološki park, koji je investicija od nekoliko deseti-na miliona KM, napravio bi se značajan pomak. Umjesto toga, desetine miliona KM se usmjeravaju na veliki broj mikro inter-vencija bez efekta na konkurentnost i kvalitetnog zapošljavanja, ukazano je na prezentaciji.

Ne postoje zakoni na državnom nivou

Mreža podrške razvoju MSP-a postoji, ali ne funkcioniše efikasno. Na državnom nivou ne postoje zakoni i ne postojiobaveza dvosmjerne vertikalne koordinacije sa nivoa BiH do nižih nivoa, te sa nižih nivoa ka BiH. U FBiH nema te koordinacije sa nivoom kantona. RS ima elemente vertikalne koordinacije sa opštinskim nivoom, što dokazuje izvještavanje opština o podsticajima, ali je dvosmjernost ove koordinacije upitna. Kako je ocijenjeno, opšti stavovi javnosti su da obje razvojne banke u entitetima nisu transparentne i da se odobravanje kredita zasniva više na političkim, nego na ekonomskim kriterijima. Proces odobravanja je dug. Kritike su mnogo izraženije za Razvojnu banku FBiH nego za Investiciono-razvojnu banku RS. Pošto se radi o javnim institucijama (100 posto u vlasništvu entiteta), njihova odgovornost prema javnosti je velika, rečeno je na prezentaciji.


>>>

Nedostatak strategije

Kako je ocijenjeno na prezentaciji, energetski sektor u BiH ima enorman razvojni potencijal. BiH jedina u regiji ima pozitivan bilans izvoza električne energije, te je osma zemlja u Evropi s aspekta hidropotencijala, koji trenutno koristi nešto preko jedne trećine (37 posto). Također, procjenjuje se da BiH ima najveće potencijale za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (vjetar, solarna energija, energija iz biomase, te geotermalna energija) na Balkanu, koji su ujedno i 30 posto veći od prosjeka EU. Pored toga, BiH ima i više od šest milijardi tona rezervi uglja, lignita i tresita. BiH uvozi naftu i plin. Iako postoje određeni kapaciteti za preradu nafte, BiH je gotovo u potpunosti ovisna od Srbije, Hrvatske, Mađarske i Crne Gore, dok se plin uvozi iz Rusije.

Nedostatak sveobuhvatne državne energetske strategije, in-vesticionih planova, te transparentnih procedura odabira inve-stitora već duže vremena predstavljaju jednu od prepreka značaj-nijim ulaganjima u energetski sektor. Izrada sveobuhvatne stra-tegije razvoja energetskog sektora u BiH se najavljuje već godi-nama, te predstavlja jedan od kratkoročnih prioriteta Evropskog partnerstva iz 2008. godine. S druge strane, RS je nedavno usvo-jila Energetsku strategiju RS, dok je FBiH ranije izradila strateški plan za FBiH, ali taj plan još uvijek nije usvojen. Pri izradi ovih dokumenata nije postojala koordinacija među entitetima, niti je proces javnih konsultacija transparentno organiziran, rečeno je na prezentaciji.

Ocijenjeno je da BiH značajno kasni u ispunjavanju obaveza preuzetih potpisivanjem međunarodnih ugovora i sporazuma. Sporazum o energetskoj zajednici (ratificiran 2000. godine) pre-dviđa kreiranje pravnog okvira za uspostavljanje slobodnog energetskog tržišta, promociju investicija u energetski sektor, te pomoć energetskom sektoru zemalja u tranziciji.

Provedba ovog sporazuma značajno je usporena posebno zbog nedostatka transparentnih energetskih politika, nedovolj-nim ulaganjem u energetsku efikasnost, te sporom modernizaci-jom zakonodavstva. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) također zahtijeva usvajanje evropskih direktiva i standarda

vezanih za energetiku. Ipak, većina obaveza iz ECSEE još nije ispunjena u predviđenim rokovima, kao npr. – ne postoji baza podataka o korištenju energije, tarife nisu liberalizirane niti po-stoje planovi za subvencioniranje ugroženih grupa, zakonodav-stvo nije modernizirano, neefikasne strategije za investicije u plinsko-energetski sektor, plinovodi ne odgovaraju potrebama, te evidentan nedostatak zakonodavstva za zaštitu potrošača.

Ipak, ostvaren je određeni napredak u donošenju zakona o električnoj energiji, te uspostavi novih institucija kao što su DERK, NOS, Elektroprijenos na nivou države, te uspostava FERK-a i RERS-a. Bitan aspekt u energetskom sektoru zauzima zaštita životne sredine. Iako je BiH potpisala brojne međunaro-dne sporazume, te obaveze se ne provode adekvatno. U ovoj oblasti sporazum o evropskom partnerstvu zahtijeva donošenje zakona na državnom nivou o zaštiti okoliša, kako bi se stvorio usklađeni pravni okvir za zaštitu životne sredine, zatim daljnju implementaciju zakonodavstva u ovoj oblasti, ratificiranje i po-četak provođenja međunarodne konvencije, uključujući Aarhus i Espoo konvencije, uspostavljanje državne agencije za zaštitu okoliša i osiguranje njenog funkcioniranja, te jačanje admini-strativnih kapaciteta koji se odnose na zaštitu okoliša i poboljša-nje komunikacije i koordinacije između ovih institucija.

Ljudski resursi

Naglašena je činjenica da je u BiH institucionalni okvir za pro-vođenje politika fragmentiran, sa nejasno raspodijeljenim na-dležnostima i ulogama. Ovo se posebno odnosi na FBiH, gdje postoji dodatna podjela nadležnosti između entiteta i kantona. Iz navedenih razloga, provođenje definisanih politika je neefikasno i zahtijeva mnogo vremena. Strategija razvoja obrazovanja je 2008. godine kao cilj postavila uspostavu šest institucija, od čega su do septembra 2010. uspostavljene svega dvije: Agencija za standarde i ocjenjivanje u obrazovanju za FBiH i RS i Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.

Agencije koje su uspostavljene su još uvijek u fazi kadrov-skog popunjavanja i uspostave i nisu imale aktivnosti na provo-đenju reformi zbog kojih su uspostavljene. Legislativni okvir za provođenje politika postoji i zaokružen je, ali se puna implemen-tacija zakona čeka zbog nedostatka mehanizma i institucija za primjenu zakona. Strateški dokumenti identifikuju ključne pro-bleme u obrazovnom sistemu, kao i ciljeve u kratkom, dugom i srednjem roku, te mjere koje se trebaju implementirati. Pregle-dom postavljenih ciljeva utvrđeno je da je od četiri strateška cilja koji su bili postavljeni do 2010. godine, ispunjen samo jedan (25 posto), a od 30 operativnih ciljeva koji su bili postavljeni do 2010. godine ispunjeno je samo 12 (40 posto). Tržište rada u BiH karakterišu visoke stope nezaposlenosti, niska stopa aktivnosti i neusklađenost ponude i potražnje za radnom snagom i niska mobilnost radne snage. Sve navedeno doprinosi daljem opada-nju ljudskog kapitala.

Izvještaji Evropske komisije o napretku BiH u procesu inte-gracija u EU (BiH Progress Reports) nalaze da BiH u oblasti ljudskog kapitala ne bilježi veće pomake. Visoka javna potrošnja u oblasti obrazovanja je praćena slabim rezultatima obrazovnog procesa. Obrazovni sistem koji slabo funkcioniše je jedan od glavnih uzroka lošeg funkcionisanja tržišta rada, jer proizvodi kadrove koji nisu traženi, dok su kadrovi koji su traženi defici-tarni. Primjena usvojenih zakona u oblasti obrazovanja je spora.

Najniži rang u oblasti razvoja ljudskog kapitala

Prema OECD-ovom indeksu investicionih reformi za 2010. godinu koji poredi zemlje Jugoistočne Evrope, BiH ima najniži rang u oblasti razvoja ljudskog kapitala u regionu. Iako pregled priznaje aktivnosti na razvoju strateških dokumenata, najlošija pozicija zemlje je izazvana odlivom kvalifikovanih radnika zbog ekonomske migracije, lošim kvalitetom obrazovanja i velikom institucionalnom fragmentacijom sistema obrazovanja. OECD pregled stanja ljudskog kapitala u 2009. godini pokazuje da je BiH ostvarila mali ili nikakav napredak u provođenju reformi iz oblasti ljudskog kapitala u četverogodišnjem periodu. Niz strateških dokumenata je u procesu pripreme, ali nisu zabilježeni pomaci na uključivanju drugih interesnih grupa u oblasti izgradnje ljudskog kapitala, kao ni poboljšanje kvaliteta sistema obrazovanja.


Halal proizvodi predstavljaju veliki potencijal za izvoz zbog toga što su u odnosu na druge proizvode kon-kurentni i dodatno provjereni i sve više postaju si-

nonim za „zdravu i sigurnu hranu“. Osim toga, halal proizvo-di su prihvatljivi i za pripadnike drugih konfesija što dodatno ima svojih prednosti, dok je muslimanima izričita vjerska na-redba da koriste ono što je dozvoljeno. Halal proizvod je pro-izvod koji zadovoljava sve propise o zdravstvenoj ispravnosti, higijeni i sanitaciji, u čijem sastavu nema nijednog sastojka koji je muslimanima zabranjen za upotrebu i koji u procesu proizvodnje primjenjuje zahtjeve halal standarda. Kao takav halal proizvod nema supstituta i konkurencijski je zaštićen. Halal pored prehrambenih proizvoda podrazumijeva i druge proizvode (kozmetika, lijekovi, obuća, odjeća, namještaj, sred-stva za higijenu) i usluge (logistika, turizam). BiH ima velike mogućnosti za razvoj drugih halal proizvoda i usluga, a naro-čito u oblasti turizma i farmaceutske industrije.

Nacionalni standard

Halal standard određuje jednake kriterije za velike, srednje i male kompanije pri procesu implementacije zahtjeva. Kao ta-

kav halal standard je registriran kod Instituta za standardiza-ciju BiH kao nacionalni standard pod nazivom Halal hrana – zahtjevi i mjere, BAS 1049:2007. Halal standard je kompati-bilan sa drugim međunarodnim standardima koji uređuju oblast kvalitetnog upravljanja proizvodnjom (ISO, HACCP i drugi).

Agencija za certificiranje halal kvalitete je specijaliziranaustanova Islamske zajednice u BiH koja se bavi halal certifici-ranjem proizvoda, proizvođača i usluga, te praćenjem realiza-cije zahtjeva Halal standarda BAS 1049:2007 u kompanijama koje su implementirale navedene zahtjeve. Halal standard je dokument koji jasno određuje procedure halal certificiranja.Halal standardom je utvrđeno:

- šta je dozvoljeno, a šta zabranjeno muslimanima;- kako se certificira i provjerava primjena odredbi

halal standarda;- kako se vrši halal klanje životinja;- kako su obilježeni halal proizvodi;- koji su aditivi halal, a koji nisu.

Agencija učestvuje u okviru rada Ekspertne grupe za stan-darde Organizacije islamske konferencije (OIK) na izradi i uspostavljanju jedinstvenog međunarodnog halal standarda i procesa halal certificiranja i akreditacije. U proteklom perio-du izvršena je revizija Halal standarda BAS 1049:2007. S ob-zirom na dosadašnje iskustvo u procesu halal certificiranja iz-

TEMA >>>

Svjetsko halal tržište zadovoljava potrebe 1,8 milijardi kupaca muslimana, mada postoji veliki broj kupaca nemuslimana koji konzumiraju ovu vrstu proizvoda. Na primjer, u Velikoj Britaniji od šest miliona potrošača halal hrane, četiri miliona su nemuslimani. U BiH halal proizvode konzumira 75% stanovništva koji prepoznaju prednosti korištenja halal proizvoda.

Halal certifikat zabolji kvalitet


vršene su značajne promjene u samom sadržaju i obimu halal standarda, te su načinjene prilagodbe zahtjevima jedinstve-nog međunarodnog halal standarda zemalja OIK-a.

Agencija je izradila smjernice za halal usluge u oblasti ugo-stiteljstva i turizma. Tokom oktobra će zainteresiranim mini-starstvima, turističkim zajednicama, turističkim agencijama, hotelima, restoranima i dr. biti prezentirane ove smjernice kao i pojašnjena procedura certificiranja zainteresiranih te svjetski trendovi u oblasti halal turizma i ugostiteljstva. BiH će se uklju-čiti u svjetske asocijacije za rangiranje halal turističko-ugosti-teljskih objekata i promovirati potencijale bh. halal turizma. Početkom decembra ove godine, Agencija za certificiranje halal kvalitete u saradnji sa IHI Alliance (International Halal Integrity Alliance) će organizirati workshop na kojem će go-voriti o testiranju i labaratorijskim analizama za dokazivanje halal statusa proizvoda. Skupu će prisustvovati predstavnici

>>>

Najbrže rastuće tržište na svijetu

Svjetsko halal tržište je najbrže rastuće tržište na svijetu sa godišnjom stopom rasta od 40%. Vrijednost svjetskog halal tržišta u 2004. godini bila je 423 milijarde eura, dok je u 2009. godini iznosi 456,4 milijarde eura.

državnih institucija, akreditovanih labaratorija, halal certifi-cirani proizvođači, predstavnici halal institucija iz cijelog svi-jeta i mediji.

Predsjedavanje AHC Europe

Od januara 2011. godine Agencija za certificiranje halal kva-litete BiH predsjedavat će Evropskom asocijacijom halal cer-tifikatora (European Association of Halal Certifiers – AHC-Europe). AHC-Europe je islamska, nezavisna, neprofitna i nevladina institucija osnovana s ciljem razvijanja saradnje i koordiniranja aktivnosti između članica Asocijacije, te da bude referentna institucija u Evropi za pitanja halala za treće strane. Deset evropskih halal certifikacijskih organizacija os-novale su u Briselu 9. marta 2010. godine Evropsku asocijaci-ju halal certifikatora – AHC-Europe. Aktivnosti na usposta-vljanju ove asocijacije započele su 24. septembra 2009. godine kada je organiziran prvi zvanični sastanak halal certifikacij-skih organizacija iz Belgije, Bosne i Hercegovine, Francuske, Njemačke, Španije, Holandije, Turske i Velike Britanije. Sje-dište AHC-Europe će biti u Briselu.


Međunarodna agencija za kreditni rejting Standard & Poor’s objavila je Godišnji izvještaj o suverenom kreditnom rejtingu Bosne i Hercegovina za 2009.

godinu u kojem je navedeno da je rejting naše zemlje ostao ne-promijenjen, „B+ sa stabilnim izgledima“, što podrazumijeva spekulativnu kreditnu sposobnost, uz visok kreditni rizik. U izvještaju agencije Standard & Poor’s o suverenom kreditnom rejtingu BiH za 2009. godinu navedeni su svi relevantni poka-zatelji koji utiču na rejting BiH.

Naime, dodijeljeni suvereni kreditni rejting BiH je, prema mišljenju ove agencije, ograničen složenim političkim sistemom i velikim državnim aparatom, a takav sistem usporava proces reformi, saopćila je Centralna banka BiH.

Fiskalno sidro

Fiskalna fleksibilnost i upravljanje na nivou države su i dalje slabi i ograničeni velikim uslovnim obavezama, uz prisustvo vanjske izloženosti. Rejting je podržan činjenicom da su vlasti dale prioritet servisiranju vanjskog duga, kao i aranžman valu-

tnog odbora koji je uspješno usmjeravao ekonomiju kroz tur-bulentan period od godinu i po dana. Monetarna stabilnost obezbijeđena aranžmanom valutnog odbora ojačana je potpi-sivanjem trogodišnjeg stand by aranžmana sa Međunarodim monetarnim fondom (MMF), vrijednog 1,57 milijardi dolara, koji je pomogao da se smanji rizik od poremećaja i prekida u finansijskim prilivima u BiH, što je bio rezultat ekonomske i fi-nansijske krize. Prema mišljenju analitičara, uspješno izvršenje stand by aranžmana, koje je postalo značajno fiskalno sidro, dovest će do većeg stepena fiskalne fleksibilnosti. To, naravno, zavisi od punog provođenja ukupne fiskalne strategije, čiji je cilj budžetska konsolidacija, naročito velikog državnog aparata i složenog okvira fiskalne politike, navodi se u izvještaju Agen-cije i dodaje da se pokazalo da provođenje planiranih politika ide dosta teško zbog političkih uticaja.

MMF je dva puta odlagao isplate sredstava zbog neuspjeha vlasti da blagovremeno prilagode socijalne izdatke. Na osnovu budžetskog deficita vlade koji je za 2009. godinu procijenjen na 5,6 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), očekuje se sma-njenje deficita na oko 4,7 posto BDP-a u 2010. godini, što je uz-rokovano uslovima iz stand by aranžmana, i da će bruto dug dostići skoro 47 posto BDP-a do kraja 2010. godine, napomi-nje se u izvještaju. Kao dio stand by aranžmana, veće banke u stranom vlasništvu obavezale su se da će zadržati prekograni-čnu izloženost u BiH i time podržati svoje ispostave u ovoj ze-mlji tokom 2010. godine, ističe se u izjveštaju i napominje da je situacija u bankarskom sistemu bila prilično stabilna.

Izgledi za dalju integraciju u EU u srednjoročnom ka dugo-ročnom periodu predstavljaju političko sidro i oni su faktor


TEMA >>> Finansijska i ekonomska kretanja u našoj zemlji

Monetarna stabilnost obezbijeđena aranžmanom valutnog odbora oja-čana je potpisivanjem trogodišnjeg stand by aranžmana sa Međuna-rodim monetarnim fondom (MMF), vrijednog 1,57 milijardi dolara, koji je pomogao da se smanji rizik od poremećaja i prekida u finansijskim prilivima u BiH, što je bio rezultat ekonomske i finansijske krize.

Kreditni rejting BiH ograničen složenim političkim sistemom

Međunarodni monetarni fond: Novi aranžman sa BiH


izvodnju iz 2009. godine iznosi 8,9 posto, a u odnosu na august 2009. godine je negativna i iznosi -1,9 posto. Stopa promjene ukupne proizvodnje, od januara do augusta 2010. godine, u od-nosu na isti period 2009. je negativna i iznosi -7,7 posto.

U području prerađivačke industrije stopa promjene indus-trijske proizvodnje u BiH u odnosu na prosječnu mjesečnu pro-izvodnju iz 2009. godine iznosi 13,9 posto, a u odnosu na august 2009. godine 14,4 posto. Stopa promjene ukupne proizvodnje, od januara do augusta 2010. godine, u odnosu na isti period 2009. godine iznosi tri posto.

U području proizvodnje i snabdijevanja električnom energi-jom, plinom i vodom stopa promjene industrijske proizvodnje u BiH u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2009. godi-ne je negativna i iznosi -18,1 posto, u odnosu na august 2009. go-dine je negativna i iznosi -10,3 posto. Stopa promjene ukupne proizvodnje, od januara do augusta 2010. godine, u odnosu na isti period 2009. godine iznosi 0,2 posto.

Među indeksima po glavnim industrijskim grupama, naj-veću pozitivnu stopu promjene obima proizvodnje, odnosno stopu rasta prema istom mjesecu prethodne godine, u iznosu od 93,3 posto, ima grupa trajnih proizvoda za široku potrošnju. Najveću stopu pada u odnosu na isti mjesec prethodne godine, u iznosu od -26 posto, ima grupa kapitalnih proizvoda. Tako-đer, grupa kapitalnih proizvoda ima najveću stopu pada kumu-lativne proizvodnje u odnosu na isti period 2009. godine, u iznosu od -38,5 posto.

U periodu od januara do augusta 2010. godine, BiH je os-tvarila izvoz u vrijednosti od 4,6 milijardi KM, što je za 30,3 posto više u odnosu na isti period prethodne godine, dok je uvoz iznosio 8,633 milijardi KM ili za 7,7 posto više u odnosu na isti period prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 53,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iz-nosio 4,33 milijarde KM. U pogledu geografske distribucije ro-bne razmjene BiH s inostranstvom, u periodu januar-august 2010. godine najviše se izvozilo u Njemačku, i to u vrijednosti od 698 miliona KM, što je 15,2 posto od ukupno ostvarenog izvoza, te u Hrvatsku u vrijednosti od 688 miliona KM, odno-sno 15 posto od ukupno ostvarenog izvoza. Istovremeno, naj-više se uvozilo iz Hrvatske, i to u vrijednosti od 1,297 milijardi KM, što je 15 posto od ukupno ostvarenog uvoza, te iz Njema-čke u vrijednosti od 914 miliona KM, odnosno 10,6 posto od ukupno ostvarenog uvoza.

Posmatrano po sektorima Harmoniziranog sistema (HS), odnosno Carinske tarife BiH, od januara do augusta 2010. go-dine najveće učešće u izvozu ostvareno je u sektoru Obični metali i proizvodi od običnih metala sa ukupnom vrijednošću od 1,39 milijardi KM, što iznosi 22,6 posto od ukupnog izvoza, dok je najveće učešće u uvozu ostvareno u sektoru Mineralne tvari sa ukupnom vrijednošću od 1,747 milijardi KM, što izno-si 20,2 posto od ukupnog uvoza.

U augustu 2010. godine iz BiH je ostvaren izvoz u vrijedno-sti od 583 miliona KM i uvoz u vrijednosti od 1,168 milijardi KM. U okviru ukupno ostvarenog vanjskotrgovinskog robnog prometa BiH u posmatranom mjesecu pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 49,9 posto.

Rezultati u entitetima

Posmatrano po entitetima, Federacija BiH je u augustu 2010. ostvarila izvoz od 398.963.000 KM, što je za 6.761.000 KM ili 1,7 posto manje u odnosu na juli 2010. godine, odnosno za 84.506.000 KM ili 26,9 posto više u odnosu na august prošle

koji podržava i pomaže rejtingu, a prema procjeni analitičara, i jaka podrška međunarodne zajednice za koju se očekuje da će biti vrlo aktivna u sprečavanju destabilizirajućih događaja u ze-mlji, kako finansijskih, tako i političkih, napominju iz CBBiH.Stabilan izgled pravi ravnotežu između potencijalnog rasta na srednji i duži rok i očekivanja analitičara da će BiH nastaviti da se pridržava obaveza iz stand by aranžmana, uprkos teškoj situaciji sa budžetom, kompleksnoj političkoj strukturi i vanj-skoj i unutrašnjoj osjetljivosti finansijskog sistema.

Kreditna sposobnost mogla bi biti poboljšana ako BiH na-stavi da napreduje sa planom strukturalne konsolidacije budže-ta, poboljša institucionalni okvir tako da vodi ka integraciji u EU i primijeni strukturalne reforme koje jačaju rast, poput sma-njenja veličine javnog sektora. Iz agencije „Standard and Poor’s“ upozoravaju da bi rejting mogao doći pod pritisak ako debalan-si budžeta ne budu riješeni, što bi dovelo do neispunjenja uslo-va iz stand by aranžmana, zatim moglo bi uticati na povjerenje investitora i štediša, kao i predstavljati rizik za ekonomsku i fi-nansijsku stabilnost.

Agencije dijele oznake rejtinga u nekoliko kategorija, prema kriterijima kreditne sposobnosti i kreditnog rizika, a koje se označavaju slovima od „A” do „C”, odnosno „D”. Na primjer, rejting „AAA“ predstavlja najbolju kreditnu sposobnost uz mi-nimalan kreditni rizik, a rejting u BiH „B+“ predstavlja speku-lativnu kreditnu sposobnost, uz visok kreditni rizik.

Izvoz i uvoz povećani

Inače, u BiH je u augustu 2010. godine stopa promjene ukupne industrijske proizvodnje u odnosu na prosječnu mjesečnu pro-izvodnju iz 2009. godine pozitivna i iznosi 5,4 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH. U odnosu na august 2009. godine stopa promjene proizvodnje iznosi 7,1 posto. Stopa promjene ukupne proizvodnje, od januara do augusta 2010. godine, prema istom periodu 2009. godine, iznosi 1,1 posto.

U području vađenja ruda i kamena stopa promjene indus-trijske proizvodnje u BiH u odnosu na prosječnu mjesečnu pro-

>>>

Manje investicije

Kada je riječ o investicijama u BiH, podaci Agencije za statistiku BiH govore da su ukupno isplaćena sredstva za investicije u BiH prošle godine iznosila oko 4,59 milijardi KM, što je za 22,73 posto manje u odnosu na 2008. godinu. Od ukupno isplaćenih investicija u BiH u 2009. godini, na Federaciju BiH se odnosi 64,86 posto, na Republiku Srpsku 33,41 posto, a na Distrikt Brčko 1,73 posto. Vrijednost ostvarenih investicija u stalna sredstva pravnih subjekata u BiH u prošloj godini iznosila su 4,55 milijardi KM, što u odnosu na 2008. predstavlja smanjenje od 25,69 posto, a investicije u nova stalna sredstva iznosile su 4,22 milijarde KM i u odnosu na 2008. predstavljaju smanjenje od 25,34 posto. Najveća ulaganja u ukupnim investicijama, posmatrano prema djelatnosti investitora u 2009. godini, imali su prerađivačka industrija 19,08 posto, trgovina na veliko i malo 16,39, te javna uprava i odbrana 15,34 posto. Prema djelatnosti investitora, najveći udio u ostvarenim investicijama u nova stalna sredstva prošle godine imali su prerađivačka industrija 19,10, javna uprava i odbrana 16,47 i trgovina na veliko i malo 14,94 posto.


>>>

godine. U augustu 2010. ostvaren je uvoz u vrijednosti od 761.424.000 KM, što je za 56.154.000 KM ili 6,9 posto manje u odnosu na juli 2010. godine, odnosno za 113.939.000 KM ili 17,6 posto više u odnosu august prošle godine.

U periodu januar-august 2010. izvoz je prosječno rastao za 4,8 posto, a uvoz je prosječno rastao za 6,8 posto. Učešće FBiH u ukupnom izvozu BiH za august 2010. je 68,5 posto, a u ukupnom uvozu 65,2 posto. U istom mjesecu procenat pokrivenosti uvo-za izvozom u FBiH je 52,4 posto i viši je za 2,8 posto u odnosu na juli 2010. godine, kada je pokrivenost iznosila 49,6 posto. Trgovinski deficit FBiH za august 2010. iznosi 362.461.000 KM. Najviše se izvozilo u: Njemačku 76.633.000 KM ili 19,2 posto ukupnog izvoza, Hrvatsku 67.094.000 KM ili 16,8 posto i Srbi-ju 42.617.000 KM ili 10,7 posto ukupnog izvoza. Izvoz u sve ostale zemlje iznosi 212.619.000 KM ili 53,3 posto ukupnog izvoza.

U istom mjesecu najviše se uvozilo iz: Hrvatske 162.263.000 KM ili 21,3 posto ukupnog uvoza, Njemačke 90.725.000 KM ili 11,9 posto i Italije 52.277.000 KM ili 6,9 posto ukupnog uvoza. Uvoz iz svih ostalih zemalja iznosi 456.159.000 KM ili 59,9 po-sto ukupnog uvoza.

Republika Srpska je za osam mjeseci ove godine ostvarila ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene od 2,68 milijardi do-lara, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 55,9 podsto, poda-ci su Zavoda za statistiku RS. Osmomjesečni izvoz iznosio je 961,98 miliona dolara i veći je za 31,1 posto, dok je ostvareni uvoz od 1,72 milijarde dolara povećan za 8,4 posto u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Sa Rusijom je ostvareno 23,7 posto od ukupne vrijednosti uvoza, a sa Srbijom 21,2 posto. RS je naviše izvozila u Srbiju 18 posto, te u Italiju 15 posto. U zemlje Evropske unije izvezena vri-jednost bila je 465,39 miliona dolara, a u zemlje CEFTA-e 384,16 miliona dolara.

Agencija za statistiku BiH počela je 2005. eksperimentalni obračun bruto domaćeg proizvoda po rashodnom pristupu. Preliminarne procjene govore da je BDP u BiH u prošloj godi-ni iznosio 27,427 milijardi KM. To predstavlja nominalni pad od 2,41 posto, a ukoliko se isključi uticaj rasta cijena, BDP je

Zaposlenih 677.290, a nezaposlenih 516.045

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u julu 2010. broj zaposlenih u pravnim osobama BiH iznosio je 677.290, od čega su 274.843 žene. U odnosu na juni 2010. broj zaposlenih u pravnim osobama je ostao isti, dok se broj zaposlenih žena povećao za 0,1 posto. U poređenju sa julom 2009. godine najveći indeks zaposlenja imao je sektor Finansijsko posredovanje sa 9,1 indeksnih poena, a slijede sektori Prijevoz, skladištenje i veze sa osam indeksnih poena i Obrazovanje sa povećanjem od 3,3 indeksna poena.

U julu 2010. broj nezaposlenih u BiH iznosio je 516.045, što predstavlja povećanje za 0,9 posto u odnosu na juni 2010. godine. Prema kvalifikacionoj strukturi, najveći broj nezaposlenih osoba je sa VKV i KV kvalifikacijom – 187.457, slijede 160.333 osobe sa NK i 123.963 osobe sa srednjom stručnom spremom. Udio ženske populacije u nezaposlenima iznosi 50,4 procenata ili u apsolutnom iznosu 259.909 osoba ženskoga spola.

zabilježio realan pad od 2,82 posto. Struktura rashodnog BDP-a pokazuje da je zabilježen pad većine komponenti BDP-a, osim izdataka za potrošnju vlade koji su porasli za 3,2 posto u odno-su na prošlu godinu.

Međutim, ministar finansija i trezora BiH Dragan Vrankić izjavio je da su procjene da će BiH na kraju ove godine imati pozitivan rast BDP-a od 0,5 do jedan posto i da se očekuje da će taj trend biti nastavljen i u sljedećoj godini. Navodeći da se u BiH vide znakovi blagog oporavka privrede od posljedica glo-balne ekonomske krize, Vrankić je rekao da je rast BDP-a uslo-vljen događanjima u okruženju. Prema njegovim riječima, BiH nije prezadužena zemlja u odnosu na bruto društveni proizvod, ali ima problem nedovoljno razvijenog realnog sektora i veli-kog broja nezaposlenih.

„Potrebna su nam nova investiranja, a da bi zainteresirani ulagači i došli u zemlju, moramo poboljšati uslove investiranja odnosno stvoriti konkurentnost, čemu je osnov, politička i ma-kroekonomska stabilnost“ – ističe Vrankić.

Cijene proizvoda i usluga koji se koriste za ličnu potrošnju u BiH mjerene indeksom potrošačkih cijena u augustu u odno-su na juli ove godine niže su u prosjeku za 0,2 posto. Prema po-dacima Agencije za statistiku BiH godišnja inflacija u augustu 2010. bila je 1,7 posto.

Dragan Vrankić: Znakovi blagog oporavka


Na web stranici Banjalučke berze su objavljeni polugo-dišnji finansijski rezultati za banke i osiguravajuća društva koja imaju sjedište u Republici Srpskoj. Ovi

podaci su zanimljivi za analizu, s obzirom na to da te dvije gru-pe privrednih društava čine okosnicu finansijskog sektora u Republici Srpskoj. Pošto je kriza, prije gotovo dvije godine, pr-vo zahvatila finansijski sektor, a poslije se širila na realni sektor, logično je očekivati da će upravo oporavak finansijskog sektora biti prvi nagovještaj izlaska iz recesije cjelokupne privrede.

Kada se pogledaju polugodišnji finansijski rezultati koji su objavljeni na berzi, vidljivo je da je finansijski sektor Republike Srpske trenutno u stagnaciji. Rezultati su veoma slični kao i pro-šle godine. Nema značajnijeg pada niti rasta poslovnih rezulata u cjelini, mada postoje značajne oscilacije kod pojedinih dru-štava. Pri tome je važno uzeti u obzir da u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini nije ni bilo nekog značajnijeg pada obima

Kada se pogledaju polugodišnji finansijski rezultati koji su objavljeni na berzi, vidljivo je da je finansijski sek-tor Republike Srpske trenutno u stagnaciji. Rezultati su veoma slični kao i prošle godine. Nema značajnijeg pada niti rasta poslovnih rezulata u cjelini, mada postoje značajne oscilacije kod pojedinih društava. Pri tome je važno uzeti u obzir da u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini nije ni bilo nekog značajnijeg pada obima poslovanja finansijskih institucija, već da se kriza iskazala prvenstveno kroz zaustavljanje dotadašnjeg ekspanzivnog rasta. Neke banke u RS su u periodu od 2002. do 2008. godine svoju aktivu povećale 5 do 10 puta. Može se slobodno reći da, kao što je na Divljem zapadu postojala tzv. zlatna gro-znica, u BiH je postojala “kreditna groznica“. Zato je još značajnija činjenica da, barem za sada, nijedna banka nije dovedena u poziciju nelikvidnosti i da nije imala drastičan pad finansijskih pokazatelja.

Piše: Čedomir Spasojević

TEMA >>>

poslovanja finansijskih institucija, već da se kriza iskazala prven-stveno kroz zaustavljanje dotadašnjeg ekspanzivnog rasta. Neke banke u RS su u periodu od 2002. do 2008. godine svoju aktivu povećale 5 do 10 puta. Može se slobodno reći da, kao što je na Divljem zapadu postojala tzv. zlatna groznica, u BiH je posto-jala “kreditna groznica“. Zato je još značajnija činjenica da, ba-rem za sada, nijedna banka nije dovedena u poziciju nelikvi-dnosti i da nije imala drastičan pad finansijskih pokazatelja.

Ukupna aktiva banaka blago porasla

Polugodišnji finansijski pokazatelji banaka sa sjedištem u RS su nešto bolji nego što su bili 30. 6. 2009. godine. Ukupna aktiva je porasla za 0,82 % i iznosi 6,642 milijardi KM, u odnosu na 6,588 milijardi KM na dan 30. 6. 2009. godine. I dalje tri banke dominiraju bankarskim sektorom Republike Srpske. Aktiva HYPO Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka, NLB Razvojne banke Banja Luka i Nove banka a.d. Banja Luka čini čak 63,12 % uku-pne aktive bankarskog sektora iz Republike Srpske. Kada se po-smatraju pojedinačne banke, najveći rast aktive ostvarila je Ko-mercijalna banka a.d. Banja Luka, čija je aktiva porasla za 15,17%, dok je najveći pad ostvarila IEFK banka a.d. Banja Luka, čija

Finansijski sektor RS u stagnaciji


aktiva je opala za 8,70 %. Ta banka je u međuvremenu promi-jenila vlasnika. Preuzela ju je banjalučka mikrokreditna orga-nizacija Mikrofin i IEFK banka a.d. je promijenila ime u MFbanka a.d. S obzirom na iskustvo i poslovne uspjehe koje je u prethodnom periodu ostvario Mikrofin, može se očekivati daće ta banka u budućnosti mnogo bolje poslovati.

Slični rezultati se dobiju i kada se pogledaju neto prihodi od kamata i neto prihodi od provizija. Neto prihodi od kamata su za prvih šest mjeseci 2010. godine iznosili 88,729 miliona KM i bili su za 1,16% veći od prihoda ostvarenih u prvoj polo-vini prošle godine. Neto prihodi od naknada i provizija su po-rasli za 3,04% i iznosili su 34,804 miliona KM.

Ukupna dobit banaka iz RS porasla je u odnosu na 30. 6. 2009. godine za 13,73% i iznosila je 20,318 miliona KM, dok je godinu dana ranije iznosila 17,865 miliona KM. S druge strane, gubitak je smanjen za 8,20% i iznosio je 2,879 miliona KM. Re-kordnu dobit ostvarila je Bobar banka a.d. Bijeljina u iznosu od 5,624 miliona KM, dok je na vrhu neslavne liste gubitaša Balkan Investment Bank a.d. Banja Luka sa gubitkom od 2,780 milio-na KM.

Može se primijetiti da je najveće banka sa sjedištem u Repu-blici Srpskoj HYPO Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka smanjila dobit sa 6,231 milion KM 30. 6. 2009. godine na samo 247 hi-ljada KM 30. 6. 2010. godine.

U narednoj tabeli su dati pokazatelji o visini aktive banaka u RS na dan 30. 6. 2010. godine i godinu dana ranije.

>>>

Beogradska Agrobanka donijela je odluku o osnivanju Agrobanke u Banjoj Luci, saopšteno je iz te banke. Osnivači Agrobanke u Banjoj Luci će biti Agrobanka iz Beograda i Investiciono-razvojna banka Republike Srpske. Beogradska Agrobanka će biti vlasnik 80 odsto akcija, dok će vlasnik preostalih 20 odsto biti Ivesticiono-razvojna banka Republike Srpske. Osnivački kapital nove banke je 10 miliona evra, od čega će Agrobanka obezbijediti osam miliona evra. Investiciono-razvojna banka Republike Srpske je u vlasništvu Republike Srpske. Agrobanka je na kraju 2009. godine imala 5.467 akcionara, tržišna kapitalizacija banke bila je 66,4 milijarde dinara, a 18 najvećih akcionara imalo je oko 50 odsto akcijskog kapitala. Prema podacima Narodne banke Srbije, najveći akcionar Agrobanke je Republika Srbija sa 20 odsto kapitala. Agrobanka je saopštila da je osnivanje banke u Banjoj Luci dio dugoročnog plana razvoja koji predviđa razvoj poslovne mreže u zemlji i inostranstvu. Nova banka će raditi na tržištu Bosne i Hercegovine i obavljaće sve vrste bankarskih poslova, ali će poseban akcenat staviti na kreditiranje poljoprivredne djelatnosti, navodi se u saopštenju.


Poslovni prihodi blago opali

Kada se analiziraju društva za osiguranje sa sjedištem u RS, po-lugodišnji finansijski rezultati su takođe na nivou prošlogodi-šnjih. Ukupna aktiva je porasla za 1,85 % i iznosi 222,571 mili-on KM, u odnosu na 218,530 milion KM na dan 30. 6. 2009. godine. Ukupni poslovni prihodi osiguravajućih društava su blago opali, tako da su na dan 30. 6. 2010. godine iznosili 58,056 miliona KM i bili su za 3,02 % manji u odnosu na prihode u prvih šest mjeseci 2009. godine. Slično kao kod banka, tri osi-guravajuća društva imaju dominantan tržišni udio. Poslovni prihodi Jahorina osiguranja a.d. I. Sarajevo, Kosig Dunav osigu-ranja a.d. Banja Luka i Bobar osiguranja a.d. Bijeljina iznosili su ukupno 31,602 miliona KM i činili su 54,43 % ukupnih pri-hoda društava za osiguranje sa sjedištem u RS. Kada se posma-traju pojedinačna društva, najveći rast prihoda ostvarilo je Mi-krofin osiguranje a.d. Banja Luka od čak 79,70%, što nije čudno, imajući u vidu da se radi o mladom osiguranju, koje još uvijek ima veoma skromne prihode i koje se ekspanzivno razvija. Naj-veći pad prihoda u odnosu na prvu polovinu godine u iznosu od 22% imalo je Bobar osiguranje a.d. Bijeljina.

Generalno je porasla profitabilnost sektora osiguranja. Uku-pna dobit je porasla za 21,55% sa 4,620 miliona KM 30. 6. 2009. na 5,616 miliona KM 30. 6. 2010. godine. Ukupni gubici su se smanjili 35,65 % i iznosili su 1,571 milion KM.

Slično kao i kod banaka, najveće osiguranje je znatno po-goršalo svoje poslovanje, tako da je Jahorina osiguranje a.d. Isto-čno Sarajevo ostvarilo gubitak od 1,221 milion KM, dok je pro-šle godine imalo dobit od 609 hiljada KM.

U narednoj tabeli su dati pokazatelji o visini poslovnog pri-hoda osiguravajućih društava u RS na dan 30. 6. 2010. godine i godinu dana ranije.

>>>

Mikrokreditno društvo Mikrofin i društvo za upravljanje investicionim fondom Mikrofin invest, vlasnici MF banke, bivše IEFK banke, odlučili su da izvrše dokapitalizaciju banke emisijom akcija u vrijednosti šest miliona KM. Direktor Mikrofina Aleksandar Kremenović izjavio je da je za dokapitalizaciju banke obezbijeđeno planiranih šest miliona KM.

“S ovom dokapitalizacijom osnovni kapitala MF banke će iznositi oko 20 miliona KM. Prethodno smo kapital bivše IEFK banke, koji je u vrijeme našeg preuzimanje iznosio oko 13 miliona KM, povećali na oko 15 miliona KM” – rekao je Kremenović.

On je istakao da je cilj dokapitalizacije jačanje MF banke, kako bi ona potpuno spremno izašla na tržište u 2011. godini, sa novim proizvodima i jakom podrškom malim i srednjim preduzećima.

Razvoj u budućnosti

Kao što je već spomenuto, finansijski sektor Republike Srpske je nakon višegodišnjeg ekspanzivnog rasta u posljednje dvije godine stagnirao. Srećom, nije bilo većih potresa niti problema u funkcionisanju kako banaka, tako i osiguravajućih društava. Bilo bi neophodno da uprave tih finansijskih institucija ovo vri-jeme iskoriste za temeljito restrukturiranje poslovanja i stvara-nje osnove za budući razvoj. To se naročito odnosi na sektor osiguranja u kojem postoje još veliki neiskorišteni resursi i mo-gućnosti za razvoj. Bankarski sektor bi se u budućnosti morao okrenuti aktivnijem kreditiranju privrede, s obzirom na to da su kreditni potencijali stanovništva gotovo u potpunosti iscrpljeni.


Zakon o deviznom poslovanju FBiH donesen je 1998. godine i od tada se u njemu ništa nije mijenjalo. Među-narodni partneri ocijenili su da je to štetno za Bosnu i

Hercegovinu, jer se za 12 godina, koliko je zakon u primjeni, na deviznom tržištu mnogo toga promijenilo. Euro je 2000. go-dine postao zajednička valuta zemalja Evropske unije, a s nje-govim uvođenjem mnoge valute koje su ranije postojale su uki-nute (marka, lira, goldeni, šilinzi i dr.). Dosta promjena desilo

se i u platnom prometu BiH. Navedeni razlozi su predstavljali prepreku razvoju finansijskog tržišta, tržišta kapitala, a i oba-vljanju platnog prometa s inozemstvom. Zbog toga su među-narodni zvaničnici insistirali na donošenju novog Zakona o deviznom poslovanju, koji bi bio kompatibilan s propisima u Republici Srpskoj, koja je ovakav zakonski akt usvojila prošle godine. Oba ova zakona trebala bi odrediti veći stepen liberali-zacije kapitalnih transakcija i stimulirati obavezu registrovanja i izvještavanja tokova kapitala, te predstavljati dobru podlogu za donošenje Zakona o deviznom poslovanju na državnom ni-vou, koji se spominje i u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživa-nju. Od 1. oktobra ove godine plaćanje, naplaćivanje, prijenos i isplata u FBiH između rezidenata, između rezidenata i nerezi-denata i između nerizidenata vrši se u konvertibilnim marka-ma. Izuzetak se može napraviti po osnovu:

Piše: Elvira Ahmetović

BANKARSTVO >>>

1. oktobra euro je u Federaciji BiH prestao biti platežno sredstvo. Naime, prema novom Zakonu o deviznom poslovanju koji je donesen ovog ljeta, a čija primjena je počela 1. oktobra, platni promet u Federaciji BiH obavlja se jedino u konvertibilnim marakama. Ugostiteljski objekti, trgovine, tržni centri, benzinske pumpe, turističke agencije, hoteli više ne smiju od kupaca, gostiju, klijenata za kupljenu robu ili uslugu primati euro. U suprotnom, riskiraju da budu novčano kažnjeni.

Euro „protjeran“ iz platnog prometa


- deviznog kreditiranja u Federaciji u skladu sa odredbama ovog Zakona;

- otplate deviznog kredita u Federaciji; - naplaćivanja premije osiguranja i isplate štete u poslovima

osiguranja sa nerezidentima, kao i sa rezidentima koji izvode investicijske radove i obavljaju privrednu djelatnost u inostranstvu;

- prodaje i kupovine robe sa konsignacionih skladišta, u slobodnim zonama i u slobodnim carinskim prodavnicama;

- kupovine i prodaje vrijednosnih papira koji glase na stranu valutu;

- isplate strane gotovine sa devizne štedne knjižice i deviznog računa, kao i prijenosa deviza sa jedne devizne štednje knjižice na drugu deviznu štednu knjižicu, odnosno sa jednog deviznog računa na drugi devizni račun istog lica;

- uplate depozita kao sredstva osiguranja.

Problemi s primjenom Zakona

Zakonom je dozvoljeno ugovaranje poslova u devizama, s tim što se plaćanje i naplaćivanje vrši u konvertibilnim markama. Stranu gotovinu, ostvarenu u skladu sa ovim Zakonom, rezi-dent pravno lice i poduzetnik dužan je položiti na svoj devizni račun u banci, najkasnije narednog radnog dana. Upravo kod pologa pazara pravnih lica u bankama su nastali problemi. Do-sadašnja praksa banaka je bila da pravna lica na svoj devizni račun polože pazar u eurima, a banke su potom na osnovu trajnog naloga eure bez provizije preračunavale u KM i preno-sile na transakcijski račun klijenata. U novom Zakonu o devi-znom poslovanju ne piše decidno da li su ovakve transkacije dozvoljene ili nisu. Odgovor na to pitanje nemaju ni u Mini-starstvu finansija FBiH, Agenciji za bankarstvo i Centralnoj banci BiH.

Još jedna od nedoumica s kojom su suočene banke jeste odnos prema nerezidentima. U Federaciji BiH ne postoji baza nerezidenata, a ni pravilnik koji bi regulisao ovu materiju. Ne-rezident može transferisati sredstva u inozemstvo tek nakon predočenja uvjerenja da nema neizmirenih carinskih i poreskih obaveza. Takva uvjerenja trebala bi izdavati Poreska uprava. Vlada Federacije je za banke i njihove klijente (rezidente i ne-rezidente – fizička lica) propisala iznos do kojeg se slobodno mogu iznositi konvertibilne marke, strana gotovina i čekovi iz Federacije u inozemstvo. Tako je Vlada propisala da rezidenti mogu primiti naplatu od nerezidenata u stranoj gotovini i če-kovima na osnovi izvoza robe i usluga u vrijednosti do 10.000,00 eura mjesečno. Nerezidentima se može platiti u stranoj gotovi-ni i čekovima na osnovi uvoza robe i usluga u vrijednosti do 3.000,00 eura mjesečno. Za mjesečna plaćanja ili naplate u stra-noj gotovini i čekovima iznosa većih od navedenih potrebno je odobrenje Federalnog ministarstva finansija. Ministarstvo će izdati odobrenje uz uvjet da se naplata ili plaćanje u poslovima s nerezidentom ne može obaviti bezgotovinskim putem ili ako je ono znatno otežano, ako se zbog prirode posla takvo plaćanje ili takva naplata može obaviti jedino u stranoj gotovini i čeko-vima. Vlada nije odredila limit iznosa za nerezidente.

Rezidenti mogu na osnovi izvoza odnosno uvoza robe i usluga primiti naplatu od nerezidenata ili obaviti plaćanje ne-rezidentima u gotovini u konvertibilnim markama u vrijedno-sti do 1.000 KM po računu. Iznimno rezidenti mogu na osno-vi izvoza robe i usluga primiti naplatu u gotovini u konvertibil-nim markama od nerezidenata fizičkih osoba bez ograničenja. Rezidentima je dozvoljeno da imaju deviznu blagajnu. Za one

>>>

koji pružaju usluge u međunarodnom robnom i putničkom prometu, hitnu medicinsku pomoć, plaćaju troškove prijevoza i robom na službenom putu u inozemstvu, prosječno dnevno stanje devizne blagajne u tromjesečju može biti u vrijednosti do 1.500,00 eura. Radi vraćanja ostatka novca kupcu prosječno dnevno stanje devizne blagajne u jednom tromjesečju za rezi-dente može biti u vrijednosti do 3.000,00 eura.

Kaznene odredbe

Nadzor nad deviznim poslovanjem u skladu s ovim Zakonom i propisima koji su doneseni na osnovu ovog zakona obavljat će Agencija za bankarstvo, Federalno ministarstvo finansija i carinski organi, svako u okviru svoje nadležnosti. U Agenciji za bankarstvo FBiH su nam rekli da u vezi s tim za banke još nisu predviđene neke posebne kontrole, a samim tim ni ka-zne. Zakonom je definisano da onaj ko se neovlašteno bavi kupovinom ili prodajom strane gotovine ili organizuje mrežu preprodavača, a vrijednost prometovane strane gotovine pre-lazi iznos od 50.000,00 KM, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Zatvorska kazna do pet go-dina predviđena je za odgovorna lica koja sklapanjem ugovo-ra, organizovanjem posla ili na drugi način ostvaruju za pra-vno lice kupovinu, prodaju ili posreduju u kupovini ili proda-ji strane gotovine suprotno ovom Zakonu. U Zakonu između ostalog stoji da će se novčanom kaznom kazniti sve pravne i fizičke osobe koje robu i usluge naplaćuju u devizama i efek-tivnom stranom novcu, te kupuju i prodaju devize izvan de-viznog tržišta. Pored novčane kazne može se izreći mjera za-brane obavljanja mjenjačkih poslova ili druge djelatnosti koja je bila predmet kontrole u trajanju od tri do šest mjeseci. Ta-kođer je moguće da se izrekne zaštitna mjera oduzimanja pre-dmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje prekršaja ili koji su nastali izvršenjem prekršaja.


Osnovna slabost domaćeg tržišta kapitala je bila nedo-statak velikih atraktivnih javnih ponuda vrijednosnih papira, što bi najavljeni investicioni ciklus mogao po-

praviti, poručio je direktor Sarajevske berze vrijednosnih papi-ra (SASE) Zlatan Dedić, najavljujući Petu međunarodne konfe-rencije SASE “Kapitalne investicije i tržište kapitala u FBiH“, koja je održana 5. oktobra u Sarajevu.

“Ne vidim razlog da finasiranje pojedinih projekata, na pri-mjer, jedna vjetroelektrana ili dionica autoputa, ne bi bilo obe-zbijeđeno iz sredstava ostvarenih prodajom obveznica doma-ćih kompanija koje će biti investitori. Uspješnom javnom po-nudom od nekoliko desetina ili čak stotina miliona KM, širo-kom spektru investitora, oživjelo bi domaće tržišta kapitala“ – istakao je Dedić.

TEMA >>> Međunarodna konferencija “Kapitalne investicije i tržište kapitala u FBiH“

Piše: Armin IbrišimovićNajavljeni projekti

Na konferenciji je bilo govora o novostima na tržištu kapitala Federacije BiH. Predstavljeni su projekti “Going public i javne emisije”, “Mogućnost primjene vještačkih neuronskih mreža u procesu nadzora trgovanja na berzi”, prezentiran je i izvještaj o stanju korporativnog upravljanja u BiH, te je ukazano na zna-čaj tehničke analize na tržištima kapitala u razvoju. Najavljeni kapitalni projekti Vlade Federacije BiH, naročito u elektroener-getskom i sektoru cestovne infrastrukture, zahtijevat će obez-bjeđenje velikih iznosa sredstava za investiranje, a kao jedan od mogućih izvora treba uzeti u obzir i tržište kapitala putem no-vih emisija vrijednosnih papira. S obzirom na to da ovi projekti izazivaju veliku pažnju ukupne investicijske javnosti, može se očekivati povećani interes i investitora u vrijednosne papire. Ovo je šansa da se afirmira osnovna funkcija tržišta kapitala, a to je razvoj domaće ekonomije.

“Cilj ove konferencije, s obzirom na velika sredstva koja će biti potrebna za finansiranje tih projekta, bio je da pokaže da je tržište kapitala jedan od mogućih modela finansiranja, odno-sno da se prikupe sredstva za njihovo finansiranje“ – kazao je Dedić.

Ponuditi atraktivne javne ponude vrijednosnih papira

Najavljeni kapitalni projekti Vlade FBiH, naročito u elektroenergetskom i sektoru cestovne infrastrukture, zahtijevat će obezbjeđenje velikih iznosa sredstava za investiranje, a kao jedan od mogućih izvora treba uzeti u obzir i tržište kapitala putem novih emisija vrijednosnih papira. S obzirom na to da ovi projekti izazivaju veliku pažnju ukupne investicijske javnosti, može se očekivati povećani interes i investitora u vrijednosne papire.


>>>

Direktor SASE naveo je da novi projekat izlaska u javnost i javne emisije, koji ima cilj da pokaže porodičnim kompanija-ma i kompanijama koje su organizirane kao društva sa ograni-čenom odgovornošću i koje raspolažu sa limitiranim kapita-lom za svoj razvoj, da je tržište kapitala jedan od mogućih mo-dela. Federalni premijer Mustafa Mujezinović poručio je da će Vlada i Parlament FBiH morati u narednom periodu donijeti odluku o načinu investiranja u elektroenergetski sektor.

“S obzirom na to da je odlučeno da nema transfera vlasni-štva nad energetskim objektim i rudnicima, onda je to pretežak zadatak kada se namjeravaju privući investitori. Odlukom Vla-de otvorila se još jedna mogućnost, a to je da neko da kredit i u ovom trenutku se pojavila kompanija koja je spremna dati ga-rancije i omogućiti dobijanje kredita Elektroprivredi BiH, od-nosno projektnoj kompaniji koja bi se formirala za izgradnju konkretno bloka 7 u Tuzli, a zašto ne i bloka 8 u Kaknju. U tom slučaju, vlasništvo nad enegetskim objektom ostaje Bosni i Her-cegovini, a time bi i 10 posto akcionara Elektroprivrede BiH bili direktno uključeni“ – kazao je Mujezinović.

Davanje saglasnosti

Mujezinović je izrazio nadu da će se u postizbornom periodu o tome pozitivno izjasniti i investicioni fondovi koji imaju više od pet posto dionica u ovoj firmi, te da će u konačnici i Fede-ralni parlament dati svoju saglasnost da bi ova investicija mogla krenuti. Mujezinović je napomenuo da bi se otplata vršila iz proizvedene energije, što je jedini mogući izvor za finansiranjeovakvih projekata.

Govoreći o javnoj potrošnji, premijer Mujezinović je nagla-sio da je problem FBiH to što je bruto društveni proizvod (BDP) mali, a FBiH ima fiksne troškove – policija, poreska uprava, in-spekcije, koji se ne mogu smanjivati.

“Ovaj procenat od 47 posto javne potrošnje od BDP-a pro-izlazi iz toga što je BDP mali, a što je direktna posljedica stanja u svjetskoj ekonomiji, zbog ratnih razaranja i slabe ekonomije u BiH. Moja je želja da FBiH ne koristi tranše kredita, a što bi moglo biti postignuto isključivo povećanjem vlastitih izvornih prihoda“ – poručio je Mujezinović.

Guverner Centralne banke BiH (CBBBiH) Kemal Kozarić ukazao je na mogućnosti korištenja berze kao medija za nove investicije i prikupljanje novih sredstava, te na procikličnost krize koja je utjecala, ne samo na bankarski sektor, nego i na ostale segmente finansijskog sektora, pa tako i na tržište kapitala.

“Promet na berzama u BiH tokom ekonomske krize manji je za gotovo 60 posto, vrijednost dionica značajno je pala, ali je štednja u bankarskom sektoru povećana za 7,7 posto na godi-šnjem nivou, što je apsurdno u ovako kriznoj situaciji. Očito je da su neki igrači s berze prepoznali sve rizike koji se tamo dešavaju i ponovo se vratili tradicionalnoj štednji. To nikako ne znači da ne treba nastaviti privatizaciju putem berze, jer je to najtransparentniji način gdje svi potencijalni investitori imaju jednake uslove. To je ujedno način da se prikupe sredstva i da

Zlatan Dedić: Popraviti investicioni ciklus

Mustafa Mujezinović: Omogućiti dobijanje kredita Kemal Kozarić: Bitna je politička stabilnost


>>>

Amer Jerlagić: Izdavanje korporacijskih obveznica

najbolja ponuda dobije priliku da privatizira značajan dio dr-žavnog kapitala“ – rekao je Kozarić.

Prema njegovim riječima, u svemu tome bitna je politička stabilnost.

“Poslije ovih izbora iskreno se nadamo da će se brzo konci-pirati nova vlast i da će se stvoriti bolji ambijent za ekonomiju, a tako i za tržište kapitala, da bismo nastavili neke procese koje smo davno započeli, a koji u posljednjoj godini bilježe stagna-ciju“ – naglasio je guverner Kozarić.

Sekretar Komisije za vrijednosne papire FBiH Fuad Čerkez je kazao da se globalna finansijska kriza negativno odrazila na pad prometa na tržištu kapitala i slabljenje interesa domaćih i stranih investitora za ulaganje u vrijednosne papire. Istovreme-no, sa smanjenjem prometa došlo je do pada cijena dionica.

Mogući modeli

Generalni direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić i direktor Federalne direkcije za autoceste Erdal Trhulj prezentirali su energetske projekte, odnosno izgradnju cestovne infrastrukture kao generatore ekonomskog razvoja. Na konferenciji je predsta-vljen projekt “Going public i javne emisije” koji ima cilj da poka-že porodičnim kompanijama i kompanijama koje su organizi-rane kao društva s ograničenom odgovornošću i koje raspolažu limitiranim kapitalom za svoj razvoj da je tržište kapitala jedan od mogućih modela. Jerlagić je na skupu govorio o energetskim projektima kao generatoru ekonomskog razvoja.

“Jedan od načina budućeg rješavanja investiranja za energet-ske projekte može biti i izdavanje korporacijskih obveznica za projekte. Osim toga, načini finansiranja i realizacije projekata jesu i krediti međunarodnih finansijskih institucija, pored pro-jekata koje EPBiH finansira samostalno. Elektroprivreda BiH će za projekte G7 Tuzla, G8 Kakanj, TE Bugojno, TE Banovići po-štovati odluku Vlade FBiH. Tako ćemo za projekte G7 u Tuzli i G8 u Kaknju objavljivati tendere za pretkvalifikaciju, odnosno tender za strateško partnerstvo. Naše ostale projekte iz oblasti obnovljive energije (hidropotencijali, potencijali vjetra i male hi-droelektrane) želimo razvijati samostalno uz finasiranje vlastitim sredstvima, odnosno kreditima međunarodnih finansijskih in-stitucija. Također, u obzir dolaze i komercijalni krediti ako budu kvalitetni bez velikih troškova. Naši primarni projekti u ovom trenutku vrijedni su oko 2,20 milijardi eura, a sa svim projekti-ma to je oko 3,5 milijardi eura“ – kazao je Jerlagić.

Investiranje 1,3 milijarde KM u autoput unaredne četiri godine

Direktor Federalne direkcije autocesta Erdal Trhulj na konfe-renciji je tokom prezentacije „Izgradnja cestovne infrastrukture – razvojna šansa FBiH“, iznio niz konkretnih primjera i pokazao koliko je urađeno na izgradnji brzih cesta i autocesta, te šta slijedi u narednom periodu.

“Federalna direkcija autocesta u narednom četverogodi-šnjem periodu planira izgradnju autoceste u ukupnoj dužni od 80 kilometara, a vrijednost investicije procjenjuje se na 1,3 milijarde KM. Strategija razvoja brzih cesta i autocesta je naša razvojna šansa i ona treba omogućiti ravnomjeran privredni, demografski i društveni razvoj na cijeloj teritoriji FBiH. Politiku finansiranja projekata izgradnje brzih cesta i autocesta treba voditi na način koji će najviše odgovarati interesima BiH, njenog privrednog i ukupnog razvoja“ – istakao je Trhulj i zaključio da je izgradnja Koridora 5C najznačajniji projekat strategije.

Osim predstavnika vlasti i kompanija nosilaca kapitalnih investicija, na konferenciji, organiziranoj u povodu devete go-dišnjice rada Sarajevske berze, učestvovali su eminentni stru-čnjaci iz oblasti finansija i tržišta kapitala, uključujući pred-stavnike investicionih fondova, banka i osiguravajućih kuća.


10. oktobra ove godine klijente Poštanske banke (Postbank BH) dočekala su zatvorena vrata s natpisom „POPIS“. Dan ranije Agencija za bankarstvo FBiH (FBA) uvela je privremenu upra-vu u Postbank BH radi preventivne zaštite deponenata zbog, kako je navedeno u obrazloženju FBA, pada njenog neto kapi-tala ispod zakonskog minimuma, kao i nesigurnog nivoa likvi-dnosti. Članovi Uprave, s Adnanom Zukićem na čelu, bili su spremni na ovakav razvoj događaja, te su još u julu napisali ostav-ke, postavivši kao uslov za ostanak na čelu Banke obezbjeđenje dodatnog kapitala. S obzirom na to da nije osigurano 15 milio-na KM, koliko iznosi minimalan bankarski cenzus, kompletna uprava je podnijela ostavke, a banka stavljena pod privremenu upravu. Za privremenog upravitelja Banke Agencija za bankar-

Piše: Elvira Ahmetovićstvo FBiH imenovala je Stjepana Jovičića, ranijeg direktora Se-ktora za rad s bankama pod upravom Agencije za bankarstvo. Tokom ovog postupka banka će nastaviti s radom u okvirima prihvatljivog režima, vodeći računa o zaštiti i očuvanju prije sve-ga interesa deponenata, saopćeno je iz FBA.

Ugrožena prava malih dioničara

Većinski vlasnik Postbank BH je Poteza Adriatic Fund sa 57,24%. Ministarstvo finansija FBiH raspolaže sa 2,57% kapitala, dok se preostalih 40,19% dioničkog kapitala nalazi u rukama malih dioničara, uposlenika Poštanske banke, oba telekoma i pošte u FBiH. Mali dioničari smatraju da je s uvođenjem privremene uprave u Postbank došlo do ugrožavanja njihovih prava, te na-javljuju kako u javnosti, a i na sudu namjeravaju stvari istjerati na čistac. Ujedno traže snažniji angažman Vlade FBiH da se ri-ješi problem likvidnosti banke. Mali dioničari su svoj revolt zbog načina poslovanja Postbank BH iskazali i na Skupštini dioniča-

SASE >>>

Investitori digli ruke od Poštanske banke

Nakon što su propali pokušaji dokapitalizacije, Poštanska banka po nalogu Agencije za bankarstvo stavljena je pod privremenu upravu. Za prodaju većinskog paketa dionica od 57,24% kapitala slovenski fond Poteza od turskog investitora tražio 7,5 miliona eura. Mali dioničari smatraju da su njihova prava ugrožena te najavljuju tužbe protiv odgovornih.


>>>

ra ove banke koja je održana 30. juna, kada su odbili da glasaju za izvještaj o poslovanju i radu Uprave i Nadzornog odbora u 2009. godini. U tom periodu banka je umjesto prvobitno plani-ranih 1,2 miliona KM ostvarila gubitak od oko 3,1 milion KM, što je za 163 posto više od planiranog. Nijedna od planiranih veličina u prošloj godini nije ispunjena – ni prihod, ni rashod, ni ročnost. Na Skupštini dioničara nije utvrđeno na koji način će gubitak biti pokriven, već je samo prihvaćeno da on bude neraspoređen. Ipak, najveći problem za banku nije predstavljao višemilionski gubitak, nego nemogućnost da se izvrši njena do-kapitalizacija, zbog koje je u periodu od 2003. do 2007. godine Poštanska banka također bila pod privremenom upravom Agen-cije za bankarstvo.

Neuspjeli pokušaji dokapitalizacije

Bankarski stručnjaci smatraju da zbog tijesne povezanosti s BH Poštom, koja diljem Federacije BiH ima preko 500 vlastitih po-štanskih ureda, Postbank BH spada u red najperspektivnijih banaka u državi. Zato je neshvatljivo da se za ovu banku još nije

pronašao strateški partner. Dokapitalizacija Poštanske banke prošle godine dogovarana je s Fima bankom, čemu su se uspro-tivili mali dioničari koji su iz cijelog procesa bili isključeni. Po-tom se posredstvom turskog ministarstva transporta javio tur-ski konzorcij Epost (Turske pošte, banka Aktif i firma Čelik) koji je bio ozbiljno zainteresiran da kupi većinski paket dionica i spasi Poštansku banku. Premijer FBiH Mustafa Mujezinović kaže da su pregovori propali jer se BH Pošta nije složila s pre-dloženim ugovorom, koji je predviđao da banka može nastaviti da koristi infrastrukture pošte. Predstavnici malih dioničara su puno direktniji pa otvoreno kažu da je potencijalni investitor iz Turske zapravo otjeran, za što bi neko morao odgovarati. Poštan-ska banka ima 284.428 dionica nominalne vrijednosti 100,00KM, koje su emitovane 2007. godine. Za paket od 57,24% dio-nica Poteza je od turskih investitora tražila 7,5 miliona eura, odnosno 46,10 euro (90,00KM) po dionici. Trenutna tržišna vrijednost dionice Postbank BH je 22,00KM. Računica je više nego jasna.

Privatizacija mimo tendera

Mali dioničari odgovore traže u Vladi FBiH, a spremni su ići i do Tužilaštva, koje bi trebalo utvrditi na koji način je fond Po-teza 2007. godine mimo tendera ušao u Poštansku banku. Kada je prije nekoliko godina bio raspisan tender za privatizaciju Poštanske banke, „najozbiljnija“ ponuda stigla je iz slovenske Poštanske banke, koja je za kupovinu banke umjesto novca po-nudila bankarski softver! Tender je poništen uz obrazloženje da je Poštanska banka Slovenije u državnom vlasništvu, te da takve firme ne mogu učestovati na tenderu. Mada nije nigdje eksplicitno navedeno, jedan od razloga za poništenje tendera bio je i uvjet da Slovenci vrate staru deviznu štednju građanima BiH vrijednu preko 300 miliona KM. Umjesto Poštanske banke Slovenije 2007. godine Postbank BH su sa 20,8 miliona KM do-kapitalizirali fond Poteza s jedne i radnici banke, pošte i oba te-lekoma s druge strane. Radnici su do dionica Postbank BH do-šli kreditnim zaduženjem u Novoj banci Bijeljina, čiji je najveći dioničar također Poteza. Sredstvo osiguranja bio je zalog nad kupljenim dionicama. U međuvremenu je dionički kapital Po-teze sa 48% narastao na 57,24%, jer su radnici u nemogućnosti da uredno izmiruju rate odustajali od kredita i dionice prepu-štali banci. Interesantno je da novac od dokapitalizacije Post-bank BH nikad nije uplaćen Vladi FBiH, koja je do 2007. godi-ne bila 100% vlasnik Poštanske banke, nego je položen na ra-čun banke. Ta sredstva su bila dovoljna da banka ispuni cenzus i počne s normalnim radom. Nakon samo tri godine, Poštan-ska banka ponovo se našla u istim problemima. Razlika je samo u tome što o njenoj sudbini ovaj put odlučuje slovenski fond Poteza, a prije tri godine to je bila Vlada Federacije.

Nema novca za staru deviznu štednju

Stare devizne štediše u FBiH nisu dobile obećani novac na ime obveznica, iako je zakonski rok za isplatu bio početak ovog mjeseca. Prema podacima Ministarstva finansija FBiH, za ove namjene u ovom trenutku treba izdvojiti oko 70 miliona KM, ali toliko novca u budžetu jednostavno nema. Zamjenik premijera i ministar finansija FBiH Vjekoslav Bevanda naglašava da novca ima, ali da je problem što on nije, a morao je biti, uplaćen u budžet FBiH.

„Skupština dioničara BH Telecoma, uz saglasnost Vlade FBiH kao 90-postotnog vlasnika, davno je donijela odluku o podjeli dobiti kompanije iz 2009. godine. No, umjesto cjelokupne svote, na račun budžeta jednom je uplaćeno 20 miliona, a drugi put deset miliona KM. Uprkos mojim zahtjevima, pogotovo zbog obaveza prema deviznim štedišama, i dalje se ne uplaćuje dobit kompanije u budžet, što ozbiljno narušava cijeli sistem” – izjavio je Bevanda.

Konačnu uplatu dobiti, od preostalih 50 miliona KM, blokira resorni ministar prometa Nail Šećkanović, jer još nije potpisao potrebne dokumente.

Osniva se regionalna berza

Na Miločerskom forumu, predstavnici regulatornih tijela tržišta kapitala zemalja bivše Jugoslavije saglasili su se da će do kraja godine potpisati Pismo namjera kojim će biti formalizirana težnja da se napravi regionalna berza. Taj dokument bio bi upućen na adrese nadležnih ministarstava i parlamenata, koji bi trebali dati saglasnost za projekt. Na sastanku su sudjelovali predstavnici srpskog, hrvatskog, makedonskog, slovenskog, crnogorskog i bosanskohercegovačkog (Federacija BiH, Republika Srpska i Distrikt Brčko) tržišta kapitala, saglasivši se da će najveći problem na putu ostvarivanja cilja biti politika, jer je neophodno usvojiti i uskladiti potrebne zakone koje donose parlamenti. Milko Štimac, predsjednik Komisije za vrijednosne papire Srbije, rekao je da nacionalne berze, ako nisu već podigle tržište, nemaju potencijal za rast te da bi regionalno tržište kapitala institucionalnim investitorima, odnosno njihovim ulagačima, omogućilo da dobiju više nego što je to sada slučaj, uzimajući u obzir plitkost trenutnog tržišta.


Kada bi se Banjalučka berza ponašala kao „normalno“ tržište kapitala, kretanja u septembru 2010. godine bi svakako ohrabrila investitore. Svi indeksi su u „zelenom“,

ukupan promet je porastao, a redovan mjesečni promet je na trećem mjestu po visini u ovoj godini. Zaista lijepo zvuči, dok se ne pogledaju apsolutne vrijednosti. Iako su porasli, dva od tri indeksa Banjalučke berze još uvijek su daleko ispod njihove startne vrijednosti, a redovan promet od 2,3 miliona KM je mno-go manji od prometa koji napravi jedan omanji tržni centar.

Ipak, da ne bismo bili potpuno pesimistični, po ko zna koji put ćemo izraziti nadu da te činjenice pokazuju tendencije ka oporavku tržišta. Ukoliko bi se takvi trendovi (bez obzira koli-ko skromni bili) nastavili u narednih nekoliko mjeseci, mogli bismo očekivati da će banjalučko tržište kapitala ponovo posta-ti koliko toliko atraktivno za potencijalne investitore. Naročito, imajući u vidu činjenicu da su polugodišnji finansijski izvješta-ji kompanija koje kotiraju na berzi generalno bolji nego prošlo-godišnji.

Svi indeksi u „zelenom“

U septembru 2010. godine sva tri indeksa Banjalučke berze su ostvarila rast.

Berzanski indeks Republike Srpske (BIRS) je porastao za 5,81 % i na dan 30. 9. 2010. godine njegova vrijednost iznosila je 858,24 poena. Indeks investicionih fondova (FIRS) je mjesec

završio sa 1.425,36 poena ili 1,95% više od vrijednosti na kraju avgusta. U septembru 2010. godine znatno je porastao i Indeks preduzeća iz sistema elektroprivrede (ERS 10) koji je porastao za 3,86 % i mjesec je završio sa vrijednošću od 658,84 poena. Međutim, kada se vrijednost indeksa Banjalučke berze uporedi sa vrijednošću koju su imali 30. 9. 2009. godine, vidljivo je da su značajno opali. Najmanje se smanjila vrijednost ERS 10 za 13,79 %, zatim BIRS-a za 17,68%, dok je najviše opala vrije-dnost FIRS-a, čak 34,27%.

Tržišna kapitalizacija Banjalučke berze je u septembru 2010. godine porasla za 1,17 % i na kraju mjeseca je iznosila 3,518 milijardi KM.

Kretanje tržišne kapitalizacije Banjalučke berze je dato na grafikonu 1.

Rast prometa

Ukupan promet u septembru 2010. godine je dva puta veći od prometa u avgustu i iznosio je 9,85 miliona KM. Ipak, to je još izuzetno skroman promet. Ohrabrujuća činjenica je da je u strukturi ukupnog prometa najveće učešće u septembru 2010. godine imao redovan promet u iznosu od 2,337 miliona KM. Pored redovnog prometa značajno učešće su imale i aukcije za paket akcija 2,132 miliona KM, obveznice 2,030 miliona KM i javna ponuda obaveznica 1,922 miliona KM. Ukupan promet u septembru 2010. godine je imao mnogo veću disperziju nego što je to bilo prethodnih mjeseci. Ravnomjerno je raspoređeno na promet ostvaren od trgovine akcijama, obveznicama, incijal-ne emisije obveznica i trgovine paketima akcija. Međutim, os-

Piše: Čedomir Spasojević

BLSE >>>

Banjalučka berza – indeksi napokon u „zelenom”

Iako su porasli, dva od tri indeksa Banjalučke berze još uvijek su daleko ispod njihove startne vrijednosti, a redovan promet od 2,3 miliona KM je mnogo manji od prometa koji napravi jedan omanji tržni centar. Ipak, da ne bismo bili potpuno pesimistični, po ko zna koji put ćemo izraziti nadu da te činjenice pokazuju tendencije ka oporavku tržišta. Ukoliko bi se takvi trendovi (bez obzira koliko skromni bili) nastavili u narednih nekoliko mjeseci, mogli bismo očekivati da će banjalučko tržište kapitala ponovo postati koliko toliko atraktivno za po-tencijalne investitore. Naročito, imajući u vidu činjenicu da su polugodišnji finansijski izvještaji kompanija koje kotiraju na berzi generalno bolji nego prošlogodišnji.


>>>

tvareni promet u septembru je još uvijek nedovoljan da bi se moglo govoriti o ozbiljnijem oživljavanju trgovine hartijama od vrijednosti na Banjalučkoj berzi. Još uvijek redovan promet, koji pokazuje pravu likvidnost berze i koji investitorima daje signal da tržište kapitala ima određenu „dubinu“, nije ni pribli-žno dovoljan da bi se Banjalučka berza mogla smatrati likvidnim i investitorima zanimljivim tržištem.

Na listi top 10 najtrgovanijih hartija od vrijednosti već su se ustalili neki odnosi. Značajno mjesto i dalje zauzimaju obvezni-ce, akcije investicionih fondova, kao i akcije Tržnice a.d. Banja Luka i Telekoma RS. U septembru 2010. godine na prvo mjesto su dospjele akcije ZIF Balkan Investment fonda, zbog činjenice da su tim akcijama obavljena dva blok posla, iako je redovanpromet tim akcijama bio skroman.

Kada se posmatra promet po članovima berze, najveći uku-pan promet u septembru 2010. godine ostvarila je Nova banka a.d. iz Banje Luke sa učešćem od 21,18 % ukupnog prometa. U segmentu redovnog prometa najbolje rezultate je ostvarila HYPO Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka sa 17,79 % redovnog prometa.

Revizija privatizacije naftne industrije RS?

Postalo je već uobičajeno da tržište kapitala RS potresaju skan-dali sa sumnjivim privatizacijama. Mnogi analitičari, ne bez ra-zloga, smatraju da je neuspješna privatizacija Rudnika i Termo-elektrane Gacko a.d. i zaključivanje posla (koji je poslije propao) sa češkim ČEZ-om bio do sada najjači udarac tržištu kapitala u Republici Srpskoj. Nešto slično se sada događa sa privatizaci-jom preduzeća iz sistema naftne industrije RS, odnosno Rafi-

nerije nafte Brod a.d., Rafinerije ulja Modriča a.d. i Petrola a.d. Banja Luka. Dok vlast „slavi“ tu privatizaciju kao jednu od naj-uspješnijih koja je dovela do pokretanja rafinerije, obezbjeđiva-nja više hiljada radnih mjesta i enormnog smanjenja spoljno-trgovinskog deficita u oblasti uvoza naftnih derivata, činjenice daju povoda da se sumnja da se pomenutim akcionarskim dru-štvima upravlja na netransparentan način. Po modelu koji je već viđen na primjeru Birač a.d. Zvornik, akcionarsko društvo umjesto vlastite proizvodnje počinje da se bavi „uslužnom pre-radom“ za račun d.o.o. koga osnivaju većinski vlasnici akcio-narskog društva. Zbog nerealnih cijena, akcionarsko društvo što više radi, počinje da ostvaruje sve veće gubitke, a dobit se preliva u povezani d.o.o. Na kraju su gubitnici samo mali akci-onari tog društva.

Nešto slično se očito dešava i u ovim preduzećima s obzi-rom da je gubitak višestruko veći nego u vrijeme kada su ta pre-duzeća imala manji obim proizvodnje. Upravo zbog toga, Sa-vez udruženja malih akcionara RS pokrenuo je incijativu da se osnuje udruženje malih akcionara Rafinerije nafte Brod sa ci-ljem da se izvrši revizija privatizacije naftne industrije RS i zašti-te interesi malih akcionara. Nakon udruživanja mali akcionari Rafinerije će tražiti javno objavljivanje privatizacionog ugovora i aneksa ugovora o prodaji Rafinerije nafte ruskoj kompaniji Neftegazinkor, utvrđivanje ispunjenosti privatizacionih obave-za kupca, te zahtijevati transparentnije izvještavanja o poslova-nju preduzeća. Ostaje samo nada da se privatizacija naftne in-dustrije RS neće pretvoriti u još jedan skandal koji bi dodatno uzdrmao ionako slabo i nerazvijeno tržište kapitala u RS.

Darko Lakić, dugogodišnji pomoćnik direktora Banjalučke berze, imenovan je za direktora Društva za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom (PREF) RS. Odluku o izboru Lakića, nakon konkursa na koji su se prijavila dva kandidata, donio je Nadzorni odbor Društva, koji je imenovala Vlada RS. Istovremeno je donesena i odluka o raspisivanju konkursa za izbor dva izvršna direktora Društva za upravljanje PREF-om, koji će zajedno sa direktorom činiti upravu tog društva, koja će upravljati kapitalom Fonda PIO RS iz procesa privatizacije. Vrijednost tog portfelja, koji čine akcije i udjeli u više od 600 preduzeća, procjenjuje se na oko 275 miliona KM. Navedeno imenovanje Lakić doživljava kao veliki izazov, izražavajući uvjerenje da će rezultatima rada opravdati ukazano povjerenje.

Direktor Banjalučke berze Milan Božić izjavio je da je interes investitora uglavnom usmjeren na obveznice i akcije preduzeća koja ostvaruju dobre poslovne rezultate i u kriznim uslovima. On je dodao da se interes za ulaganjem lagano povećava, ali da je vezan sa manje rizičnim instrumentima, poput obveznica i akcija društava koja plaćaju dividendu. Naveo je da je za devet mjeseci prošle godine u tri javne ponude prikupljeno oko 7,8 miliona KM, dok je za isto vrijeme ove godine prikupljeno 13,2 miliona KM, gdje je najveći promet ostvaren obveznicama RS – izmirenje ratne štete u iznosu od 4,9 miliona KM. Božić je dodao da je berzanski indeks od početka godine izgubio na vrijednosti 13 odsto, a indeks fondova je zabilježio pad od 20 odsto.

Grafikon 1: Kretanje tržišne kapitalizacije Banjalučke berze


Ove godine OPEC proslavlja 50. godišnjicu osnivanja. Historija kartela je duga i burna. Od osnivanja u septembru 1960. godine u Bagdadu, arapskog embarga 1973. godine, iranske revolucije 1979. godine, kolapsa cijena 1986. godine, dva rata u Iraku pa sve do danas, OPEC je bio u žiži političkih i ekonomskih zbiva-nja. Koliko i kako je OPEC uticao na cijene nafte, i danas je te-ma akademskih rasprava. Međutim, fokus ove kolumne je stanje na tržištu danas.

Grafikon ispod (izvor BNP Paribas) ilustruje ponašanjeOPEC-a u posljednjih nekoliko godina. Za vrijeme velikog po-rasta cijena nafte u 2008. godini, kartel je znatno povećao izvoz. Onda je, prošle godine, učino sve da bi zaustavio kolaps cijena izazvan finansijskom krizom. Kako je ekonomija izašla iz krizekrajem prošle godine, tako je i OPEC povećao izvoz nafte. Ta-kođer, jasno se vidi i da je Saudjska Arabija uglavnom odgovor-na za većinu ovih promjena. Dakle, S. Arabija, barem poslje-dnjih nekoliko godina, očigledno vodi ulogu lidera i glavnog balansera naftnog tržišta.

NAFTNA KOLUMNA >>>

OPEC i tržište nafte, 50 godina nakon osnivanja

Adnan Imširović

>>>


Na sljedećem grafikonu (isti izvor) jasno se vidi da S. Arabija trenutno ima ogroman neiskorišteni prozvodni kapacitet od oko 4 miliona barela dnevno (mbd). Održavati tako veliki neiskori-šteni kapacitet je izuzetno skupo. Ali upravo to daje ovoj kralje-vini ekonomsku moć i politički uticaj u svijetu. Ako bi Saudijci proizveli onoliko nafte koliko to oni trenutno mogu, cijena nafte bi potpuno kolabirala, kao što se to desilo 1986. godine. Samom prijetnjom o povećanju proizvodnje, Saudijci mogu natjerati os-tale članice kartela da budu disciplinovane.

Sva je sreća pa stroga disciplina nije potrebna ove godine. Izlaskom iz krize, potražnja za sirovom naftom se brzo oporavi-la, posebno u Aziji i Srednjem istoku. Saudijska Arabija, sa veli-kim rezervama nafte, više se brine za dugoročnu situaciju na tr-žištu. Njima je jasno da bi svako znatno povećanje cijena u ovom trenutku dovelo u pitanje oporavak svjetske privrede, a time i dugoročnu potražnju i cijene nafte.

Međutim, u idućuj godini situacija će biti malo teža. Svježa predviđanja MMF-a, objavljena ovoga mjeseca, očekuju pad ra-sta ekonomske aktivnosti u svijetu sa 4,8% na 4,2% u idućoj go-

dini. To znači da će potražnja za naftom porasti za svega oko je-dan milion barela dnevno (mbd). Od toga, većina proizvodnje će doći izvan zemalja OPEC-a. To je cijena koju ovaj kartel mora platiti da bi održao cijene nafte iznad troškova proizvodnje. Na-fta proizvedena u Sjevernom moru po 30 USD po barelu će se naći na tržištu, a nafta koja košta 3 USD da se proizvede u S. Ara-biji će ostati u zemlji. Na grafikonu ispod se vidi da OPEC neće moći znatno povećati proizvodnju bez daljeg pada cijena. Za mnoge članice kartela, to će biti problem, posebno zato što se nafta trguje u dolarima, a vrijednost ove valute je u padu već du-že vrijeme. Dakle, ekonomski faktori će i dalje usmjeravati trži-šte nafte. Na sljedećem sastanku OPEC-a, 14. oktobra u Beču, ministri će vjerovatno provesti većinu vremena slaveći 50. godi-šnjicu kartela, a tržište nafte će ostaviti na miru.


Naknada štete za izmaklu dobit

Član 266. Zakona o obligacionim odnosima Bosne i Her-cegovine definira da “Vjerovnik ima pravo na naknadu obične štete i izmakle koristi, koje je dužnik u vrijeme

sklapanja ugovora morao predvidjeti kao moguće posljedice povrede ugovora, a s obzirom na činjenice koje su mu tada bile poznate ili morale biti poznate”. Ovim je ugovorna odgovor-nost dužnika u pravilu definirana na “predvidivu” štetu, odno-sno na onu štetu koju je dužnik u vrijeme sklapanja ugovora morao pretpostaviti kao moguću posljedicu povrede ugovora.

Zakon o obligacionim odnosima Članom 189. određivanje visine izmakle dobiti definira kao: “Pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očeki-vati prema redovnom toku stvari ili prema posebnim okolno-stima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.”

Kroz praksu, kao specifičan primjer prava na naknadu iz-makle dobiti ističe se slučaj rent-a-car agencija u sporovima sa osiguravajućim kućama. Osnovno sredstvo rada rent-a-car agen-cija su naravno motorna vozila na osnovu čijeg iznajmljivanja agencije rade i ostvaruju dobit. S obzirom na potrebu zaštite osnovnog sredstva rada, rent-a-car agencije sklapaju ugovore s osiguravajućim kućama o osiguranju njihovih vozila. Upravo iz neophodnosti motornih vozila za neometano poslovanje rent-a-car agencija, ugovorima o osiguranju je predviđen rok od 30 dana za naknadu štete čime bi se minimizirao efekat na-stale štete, te spriječilo daljnje nastajanje štete po oštećeno lice.

Svjedoci smo nepoštivanja i neažurnosti kako osiguravaju-ćih kuća pri ispunjavanju svojih ugovornih obaveza, tako i su-dova koji ne primoravaju na adekvatan način i u vremenski pri-hvatljivom roku osiguravajuće kuće na izvršenje svojih obaveza.

Slučaj iz prakse

Sudovi su ovim slučajevima pravilno utvrdili pravo na nakna-du izmakle dobiti oštećenog lica, odnosno rent-a-car agencija. Tako je Kantonalni sud Mostar u presudi broj 007-0-Pž-08-000013 od 27. 6. 2008. godine presudio da je tuženi, osigurava-juća kuća, dužan, kako na naknadu štete tako i na naknadu iz-makle dobiti.

Međutim, upravo je vremenski period do donošenja presu-de i naknade štete ključan za neometan rad rent-a-car agencija. Ukoliko je predmetno vozilo otuđeno, odnosno oštećeno u toj mjeri da ga je nemoguće nastaviti koristiti, rent-a-car agencije ostaju bez osnovnog sredstva za rad. Time se u kontinuiran štetni položaj dovodi agencija, budući da se svakim proteklim danom nastala šteta povećava, odnosno rent-a-car agencija gu-bi dobit koju bi ostvarivala. Budući da su ugovorne strane, od-nosno dužnik, dužne pretpostaviti moguće posljedice nepošti-vanja ugovora, time su i obavezne na naknadu izmakle dobiti.

Ponavljamo da je akcenat na blagovremenom ispunjavanju ugovornih obaveza, budući da se dugim trajanjem sudskog po-stupka oštećeno lice dovodi u gori položaj. Iz navedenih razlo-ga je i ugovorom o osiguranju utvrđen rok od 30 dana za nado-knadu nastale štete, čijim se nepoštivanjem nastavlja nanositi šteta oštećenom licu. Sudovi bi trebali osigurati adekvatnu za-štitu i srazmjernu naknadu štete oštećenom licu, a prevasho-dno blagovremeno ispunjavanje obavaza dužnika.

Piše: Mehmed Spaho

PRAVNA REGULATIVA >>>

Kod zahtjeva za naknadu šteta u ugovornom odnosu, oštećeno lice može tražiti kako naknadu obične štete tako i naknadu štete u vidu izgubljene dobiti.


Komisija za promet i komunikacije Predstavničkog do-ma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, naj-vjerovatnije u novom sazivu tog zakonodavnog tijela

nakon općih izbora, očitovat će se o prijedlogu zakona o među-narodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu koje je utvrdilo i u parlamentarnu proceduru dostavilo Vijeće mini-stara BiH. Nadležna parlamentarna komisija u dosadašnjem sazivu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da-la je negativan stav prema prijedlogu zakona, ali je sam dom odbio podržati takvu ocjenu i njegovo razmatranje ponovo vra-tio Komisiji za promet i komunikacije.

Piše: Almir TerzićInače, predloženim Zakonom o međunarodnom i među-

entitetskom cestovnom prijevozu koje je utvrdilo Vijeće mini-stara BiH navedeno je kako se njime uređuju način i uvjeti oba-vljanja prijevoza putnika i tereta u toj oblasti, izdavanje licenci za prijevoznike i vozila te iskaznice vozača. Utvrđenim prije-dlogom se definira i raspodjela dozvola, usklađivanje redova vožnje, vangabaritni prijevoz tereta, pružanje usluga autobu-skih stanica, upravni nadzor te inspekcijska, carinska i kontro-la Granične policije BiH kao i definiraju prekršajne odredbe.

Prijevoz putnika

Zakonskim odredbama definirano je da se međunarodni i me-đuentitetski prijevoz putnika obavlja kao javni ili prijevoz za vlastite potrebe, kao linijski i vanlinijski, te pogranični (u slu-čaju međunarodnog). Prijevozi putnika za vlastite potrebe u oba slučaja okarakterizirani su kao vanlinijski. Utvrđeno je i da međunarodni prijevoz tereta propisuje da se on vrši između BiH i drugih država u skladu sa odredbama zakona i međuna-

TEMA >>> Vijeće ministara BiH utvrdilo prijedlog

Predloženim zakonom navedeno je da se njime uređuju način i uvjeti obavljanja prijevoza putnika i tereta u toj oblasti, izdavanje licenci za prijevoznike i vozila te iskaznice vozača.

Zakon o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu pred poslanicima


>>>

rodnim ugovorima i definira kao bilateralni, tranzitni ili prije-voz za/iz trećih država, te obavlja kao vanlinijski – kao javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe.

Propisano je da za obavljanje međunarodnog javnog prije-voza pravne i fizičke osobe moraju imati licencu prijevoznika,licencu za vozilo i vozače koji imaju iskaznicu za obavljanje tog posla. U slučajevima međuentitetskog javnog prijevoza nužna je registracija pravne ili fizičke osobe te posjedovanje odgova-rajuće licence izdate od strane nadležnog entitetskog ministar-stva saobraćaja ili službe za saobraćaj Distrikta Brčko. Prijevo-znik koji ima licencu za međunarodni i međuentitetski prije-voz može obavljati tu radnju i u Bosni i Hercegovini.

Definirano je da licencu prijevoznika izdaje ministarstvofizičkoj ili pravnoj osobi koja je registrirana za obavljanje prije-voza, ako ispunjava uvjete u pogledu profesionalne osposoblje-nosti, tehničke opremljenosti, finansijske sposobnosti i dobrogugleda. Kada je u pitanju licenca za vozilo, nju izdaje ministar-stvo prijevozniku ukoliko je ono u njegovom vlasništvu ili li-zingu i ispunjava uvjete u pogledu tehničke opremljenosti, dok iskaznicu vozača dobiva prijevoznik koji ispunjava uslove za obavljanje međunarodnog prijevoza i u ugovornom odnosu je sa istim.

Zakonom je definirano da ministarstvo na osnovu zahtjevaprijevoznika izdaje licencu prijevoznika i licencu za vozila za obavljanje međunarodnog linijskog i vanlinijskog ili samo van-linijskog prijevoza putnika, prijevoza tereta i opasnih materija ili samo tereta.

Uloga VTK BiH

Predviđeno je da prijevoznik mora biti osposobljen ili imati za-poslenu osobu odgovornu za prijevoz koja ispunjava kriterije za obavljanje međunarodnog cestovnog prijevoza. Osposoblje-nom osobom se smatra ona koja je položila ispit i stekla certifi-kat menadžera u cestovnom prijevozu, a kada je u pitanju vozač u oblasti međunarodnog cestovnog prijevoza, istim se smatra onaj koji je položio ispit i stekao certifikat iz te oblasti (vozača).

Organizaciju i provođenje ispita, nadzor nad provođenjem osposobljavanja za polaganje ispita, kao i licenciranje instituci-ja za edukaciju i trening u cestovnom prijevozu provodi Nacio-nalni komitet za profesionalno osposobljavanje u cestovnom prijevozu BiH koji čini devet eksperata. Nacionalni komitet u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH vodi evidenciju o položenim ispitima i izdatim certifikatima, navodi se u prije-dlogu.

Ministarstvo vrši i postupak usklađivanja i registriranja us-klađenih redova vožnje međunarodnih i međuentitetskih auto-buskih linija. Registriran red vožnje, kako je definirano u rokuod 30 dana od donošenja rješenja o tom činu, ministarstvo unosi u svoj registar i objavljuje na svojoj web stranici.

Uvjetima za obavljanje prijevoza propisano je da strani pri-jevoznik ne može obavljati kabotažu u međunarodnom prije-vozu, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije uređeno. Također, međunarodni prijevoz putnika može se obavljati samo autobusima koji imaju najmanje 16 ugrađenih sjedišta za putnike sa dvoja vrata na istoj strani – za ulazak i izlazak, sa ugrađenim mehanizmom automatskog otvaranja i zatvaranja. Zakonskim odredbama koje se odnose na prijevoz putnika – međunarodni javni prijevoz putnika (linijski), a u sklopu čla-na koji definira izdavanje dozvola za obavljanje prijevoza, pro-

Obaveze stanica i prijevoznika

Zakonskim odredbama propisano je da je autobuska stanica dužna pod jednakim uslovima pružiti usluge peronizacije kao i stanične usluge za putnike svim prijevoznicima koji tu stanicu imaju u registriranom redu vožnje, u skladu sa međunarodno potpisanim ugovorom. Stanica ne smije prodavati karte za iste ili stajališta kojih nema u registriranom redu vožnje.

Autobuska stanica dužna je sistematizirati i na vidnom mjestu objaviti vrijeme polaska i dolaska svih međunarodnih i međuentitetskih linija sa napomenom prijevoznika, prema registriranim redovima vožnje, te uredno i redovno voditi evidenciju o polascima i dolascima autobusa u saobraćajnom dnevniku. Također, stanica je dužna dostaviti izvještaj nadležnom inspekcijskom tijelu o polascima po registriranim redovima vožnje koji se ne održavaju do desetog u narednom mjesecu za protekli, a ima i obavezu da primjenjuje cjenovnik o pružanju usluga u skladu sa kategorijom autobuske stanice i ostalim pravnim aktima definiranim propisima entiteta i Distrikta Brčko,prema sjedištu stanice, kao i obavezu vođenja evidencije izdatih voznih karata.

Kada je u pitanju prijevoznik, on je dužan da primanje ili ispuštanje putnika u međunarodnom i međuentitetskom linijskom prijevozu obavlja na autobuskim stanicama i stajalištima upisanim u registrirani red vožnje u skladu sa međunarodno potpisanim ugovorom. Prijevoznik se obavezuje povjeriti prodaje karata za prijevoz autobuskoj stanici upisanoj na registriranom redu vožnje, a isto može učiniti drugim posebno organiziranim prodajnim mjestima (turističke agencije, poslovnice).

Zabranjeno je da prijevoznik prima putnike na autobuskoj stanici bez prethodno izdate vozne karte, a izuzetno iz ovoga prijevoznik može u autobusu, prije početka vožnje vršiti prodaju karata ako prodajno mjesto (autobuska stanica) nije u funkciji.


>>>

pisano je da to čini ministarstvo na zahtjev prijevoznika i to na period ne duži od pet godina, osim ako međunarodnim ugo-vorom drugačije nije utvrđeno.

Izdavanje dozvola

Uz zahtjev za izdavanje dozvole prijevoznik je dužan priložiti originalne dokumente prethodno ovjerene od strane svih pri-jevoznika za koje se traži dozvola i to usklađen red vožnje, iti-nerer, cjenovnik, raspored rada posade vozila u skladu sa od-redbama AERT-a kao i ugovor o kooperaciji. Strani prijevo-znik svoj zahtjev za izdavanje dozvole dostavlja ministarstvu putem nadležnog tijela svoje države. Propisano je da se važenje dozvole može na zahtjev prijevoznika produžiti i to uz sagla-snost države u kojoj je završna stanica izdavanjem nove dozvo-le, ako se on preda najmanje tri mjeseca prije isteka. U supro-tnom, ako se to ne zatraži, ministarstvo donosi rješenje o bri-sanju prijevoznika sa reda vožnje.

Obavljanje međunarodnog vanlinijskog prijevoza putnika između BiH i drugih država u skladu sa zakonskim odredba-ma, međunarodnim ugovorom i ugovorom Interbus obavlja se po principu liberalizacije kao povremeni prijevoz koji može biti – kružna vožnja „zatvorenih vrata“, prijevoz gdje se pola-zna vožnja obavlja sa putnicima i povratna bez putnika, odno-sno obratno te prijevozi u tranzitu. Vanlinijski prijevoz obavlja se bez dozvole ukoliko međunarodnim ugovorom nije druga-čije uređeno, a ako se to čini uz dozvolu, onda strani prijevo-znik mora imati dozvolu izdatu od strane BiH, a domaćin pri-jevoznik onu od države u kojoj je odredište putovanja.

Međunarodni pogranični prijevoz putnika definirano je da se obavlja kao linijski prijevoz između najbližih pograničnih općina BiH i susjednih država na osnovu dozvole koju izdaje ministarstvo, na zahtjev prijevoznika, ukoliko međunarodnim ugovorom drugačije nije definirano. Uz zahtjev za obavljanje ove vrste prijevoza podnosilac zahtjeva (prijevoznik) treba do-staviti red vožnje, itinerer i cjenovnik.

Kada je u pitanju međuentitetski linijski prijevoz putnika, definirano je da se on obavlja na način utvrđen rješenjem o tome po registriranom redu vožnje, te da, ukoliko se to čini u kooperaciji, red vožnje mora biti u skladu sa potpisanim ugo-vorom. Propisano je da ministarstvo na zahtjev prijevoznika čiji je red vožnje na međuentitetskoj liniji proglašen usklađe-nim, izdaje rješenje za obavljanje prijevoza za period od pet godina. Uz zahtjev za to prijevoznik je dužan dostaviti uskla-đen red vožnje, itinerer, cjenovnik te ugovor o kooperaciji uko-liko se želi obavljati takva vrsta prijevoza.

Međuentitetski prijevoz

Međuentitetski vanlinijski prijevoz putnika obavlja se na način utvrđen propisima tijela entiteta i Distrikta Brčko nadležnih za saobraćaj i odredbi zakona na razini BiH, isto kao i u slučaje-vima međuentitetskog prijevoza putnika za vlastite potrebe. Odredbama zakona propisano je da se međunarodni javni pri-jevoz tereta između BiH i drugih država obavlja na osnovu CEMT dozvola, pojedinačnih i godišnjih bilateralnih dozvola. Ukupan broj pojedinačnih i godišnjih bilateralnih dozvola za prijevoz tereta između BiH i drugih država i rok njihovog va-ženja utvrđuje ministarstvo u saradnji sa ministarstvima dru-gih država, na recipročnoj osnovi.

Kada je u pitanju ukupan broj CEMT dozvola, njih utvrđu-je Ministarstvo prometa i komunikacija BiH na osnovu kvote

koju BiH dodjeljuje Međunarodni prometni forum. Pod uvje-tima reciprociteta, zakonske odredbe propisuju i kada dozvole za prijevoz tereta nisu potrebne prijevoznicima uz uslove da neka od država nije stavila posebna ograničenja za pojedine vrste prijevoza. To se odnosi na prijevoz tereta motornim vozi-lima čija ukupna masa (TRLW), uključujući priključna vozila, ne prelazi šest tona ili kada dozvoljena korisna nosivost, uklju-čujući priključna vozila, ne prelazi 3,5 tona.

Isto važi i za povremeni prijevoz tereta do ili od aerodroma u slučajevima kada je dostavljanje ometeno, u slučajevima pri-jevoza oštećenih ili vozila u kvaru kao i kretanje popravljenih vozila, vožnje praznog vozila poslanog da zamijeni vozilo u kvaru u drugoj državi kao i povratna vožnja nakon popravke.

Dozvole ne trebaju ni za prijevoz stoke u vozilima namije-njenim ili trajno prepravljenim u vozila za prijevoz stoke, koja su kao takva priznata od nadležnih tijela država u kojoj je vozi-lo registrirano, prijevoz medicinskog materijala, humanitarne pomoći i opreme za hitne slučajeve, posebno u slučajevima pri-rodnih nepogoda i humanitarnih potreba.

Ovo važi i za prijevoz rezervnih dijelova i zaliha za preko-okeanske brodove i zrakoplove, za vlastite potrebe, prijevoz re-kvizita, pribora i životinja do ili sa pozorišnih, muzičkih, film-skih, sportskih ili cirkuskih predstava, sajmova ili svečanosti, kao i prijevoz za radijska snimanja, filmsku ili televizijsku pro-dukciju u nekomercijalne svrhe.

Primjena i kaznene odredbe

Isto se odnosi i na prijevoz umjetničkih djela i predmeta za iz-ložbe i sajmove u nekomercijalne svrhe, pogrebni te javni po-štanski kao i prijevoz novih praznih vozila na njihovo odredište.

Međunarodni prijevoz tereta za vlastite potrebe obavlja se na osnovu rješenja koje izdaje ministarstvo, a da bi se ono do-bilo, uz zahtjev se mora predati rješenje nadležnog tijela za obavljanje odgovarajuće djelatnosti, te dokazi o posjedovanju vozila u vlasništvu ili lizingu, ime zaposlenog vozača za oba-vljanje prijevoza za koje se traži odobrenje kao i da posjeduje teret u vlasništvu.

Inače, prijevozom tereta za vlastite potrebe smatra se onaj koji obavljaju pravne ili fizičke osobe bez naknade, ako ispu-njavaju uslove da je on u vlasništvu takvih osoba ili prodat, ku-pljen, dat ili uzet u najam, proizveden ili popravljen od pravne ili fizičke osobe koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe.

Vozilima kojima se obavlja takav prijevoz moraju upravljati vozači zaposleni kod pravne ili fizičke osobe, a svrha puta mora biti prijevoz tereta do ili od takvih osoba koje obavljaju prije-voz za vlastite potrebe, te njegovo premještanje u okviru ili van njihovog sjedišta (za pravne osobe), odnosno prebivališta (za fizičke osobe) koje obavljaju takvu vrstu prijevoza.

Propisano je i da se međuentitetski prijevoz tereta obavlja slobodno na osnovu licence za međunarodni prijevoz, odno-sno licence entiteta.

Zakonom su definirana i tijela za nadzor i kontrolu (inspek-cije), prekršajni postupci, upravne mjere, te njihov registar, kao i uloga Granične policije BiH i carinskih tijela u njegovoj pro-vedbi. Propisane su i prekršajne odredbe koje u zavisnosti od njihove težine iznose od 100 do čak 10.000 KM.


U projekt istraživanja naftnih zaliha ruske firme Zarubežnjeft i Gazprom namjeravaju uložiti 120 miliona eura.Prilikom nedavne posjete visoke ruske političko-privredne delegacije BiH razmatra se i mogućnost izgradnje ga-sovoda, kao ogranka Južnog toka, željeznice, elektrana i drugo. Sve ovo predviđa nekoliko stotina miliona eura investicija. Ruski kapital izražava interesovanje za čitavu BiH, a ne u pojedinačnim entitetima. Ruski biznis mogao bi odigrati značajnu ulogu u formiranju općebosanskog tržišta.

INTERVJU >>> Aleksandar Bocan-Harčenko, ambasador Ruske Federacije u BiH

Rusija je spremna investirati u BiH nekoliko stotina miliona eura


>>>

U cjelini, mi smo zadovoljni sadašnjim razvojem trgovin-sko-ekonomskih odnosa između Rusije i BiH. Ovo je u intervjuu za InfoKom istakao Aleksandar Bocan-

Harčenko, ambasador Ruske Federacije u BiH.„Modernizacija rafinerije Brod i rafinerije ulja Modriča,

koje je privatizirala ruska firma Zarubežnjeft, razvija se tačno u skladu sa planom. Proizvodi navedenih preduzeća isporučuju se, ne samo na unutrašnje, nego i na vanjsko tržište, što je već omogućilo poboljšanje vanjskotrgovinskog bilansa BiH. U isto vrijeme, značajan debalans naše bilateralne trgovine, koji se odr-žava tokom dugog perioda, ne može zadovoljavati ni rusku niti bh. stranu“ – istakao je ambasador Bocan-Harčenko.

Plin, nafta...

Koje su to robe koje dominiraju u vanjskotrgovinskoj razmjeni dvije zemlje?„Osnovu ruskog izvoza u BiH čini plin i nafta, dok u uvozu iz vaše zemlje prevladavaju lijekovi i poljoprivredni proizvodi.“Vlasti BiH pozvale su strane investitore da značajnije ulažu u Bosnu i Hercegovinu. Nedavno je u našoj zemlji boravila privredna delegacija Ruske Federacije. Koji su investicioni projekti dogovoreni za naredni period?„Tokom nedavne posjete BiH ruske delegacije, sa predstavni-kom predsjednika Rusije G. (Georgijem op. a.) Poltavčenkom na čelu, razmatralo se pitanje istraživanja naftnih zaliha. U ovaj projekt ruske firme Zarubežnjeft i Gazprom namjeravaju uložiti 120 miliona eura. Razmatrala se, također, mogućnost izgradnje gasovoda, kao ogranka Južnog toka, željeznice, elek-trana i drugo. Sve ovo predviđa nekoliko stotina miliona eura investicija.“

Brojne šanse za saradnju

Koje su to, inače, oblasti koje su najinteresantnije za inve-stitore iz Ruske Federacije, a u kojima bi se mogla ostvariti značajnija saradnja na planu investicija? Ovo posebno iz razloga što su ruski investitori iskazali i spremnost za ula-ganja ne samo u RS, već i FBiH, odnosno cijelu BiH? „Osim navedenih projekata (istraživanje naftnih zaliha, izgradnja gasovoda), postoji cijeli paket prijedloga koji svjedo-če o postojećem interesu ruskih firmi u aktivizaciji i produblji-vanju saradnje sa partnerima iz BiH. Naime, ИНТЕР РАО ЕЭС (d.d. Edinstveni Energosistemi) izrazio je spremnost za razmatranje različitih oblika saradnje od uzajamne koristi u oblasti električne energetike, kao i interesovanje u realizaciji investicionih projekata privatizacije i modernizacije postojećih proizvodnih kapaciteta te izgradnje malih hidroelektrana na teritoriji BiH. Tehnopromeksport bi htio učestvovati u moder-nizaciji postojećih termoelektrana, Zarubežnjeft izražava inte-res za rekonstrukcijom postojećih te izgradnji novih benzin-skih pumpi, rekonstrukcijom baza za snabdijevanje naftom i naftnim proizvodima, a Avtovaz predlaže razmatranje mogu-ćnosti saradnje u sakupljanju auta i proizvodnje rezervnih dije-lova i drugo. Uz to, htio bih istaknuti što ruski kapital izražava interes u čitavoj BiH, a ne u pojedinim entitetima. Naprimjer, rafinerija Brod može efikasno raditi samo ako će snabdijevati naftnim proizvodima čitavu zemlju. Prema mom mišljenju, ru-ski biznis mogao bi odigrati značajnu ulogu u formiranju opće-bosanskog tržišta.“

Brojni strani investitori imaju zamjerke na komplikovanu administrativnu barijeru sa kojom se susreću u BiH. Je li to jedan od razloga manjeg obima investicija?„Da, to je tako. Uslovi za strane investitore u BiH su vrlo kom-plikovani, najprije zbog mnogobrojnih administrativnih bari-jera i to nije samo po mom mišljenju nego i na osnovu procje-ne mojih kolega iz drugih zemalja.“

Mogu li se očekivati organizovanja zajedničkih sajmova, privrednih skupova i drugih vidova aktivnije komunikacije biznismena dvije zemlje? Ima li najava eventualnih posjeta privrednih delegacija BiH, odnosno Ruske Federacije i cijenite li da bi taj vid komunikacije ostvario značajniji napredak u odnosima dvije zemlje?„Sada, kada je kod vas počeo period formiranja vlasti, preura-njeno je govoriti o tome. Na ovo pitanje trebat će se vratiti kada budu stvorene nove strukture vlasti.“Politička trgovina oko rafinerije Brod

Vlasti BiH i Ruske Federacije do sada su postigle niz bilate-ralnih sporazuma. Koje biste ocijenili najznačajnijim i da li je planirano potpisivanje još nekih ugovora između dvije države? Ima li najava i mogućnosti uspostave bolje komuni-kacijske povezanosti dvije države, prvenstveno u vazdušnom saobraćaju, ali i kompnenom?„Vi ste u pravu. Pravna baza za našu saradnju je u svojoj osnovi već stvorena. Najprije, to su potpisani sporazumi između Vlade Ruske Federacije i Savjeta ministara BiH o trgovini i ekonom-skoj saradnji i uspostavljanju međuvladine Rusko-bosansko-hercegovačke komisije za trgovinu i ekonomsku saradnju. Sa-da je u pripremi Sporazum o poticanju i uzajamnoj zaštiti inve-sticija. Prije nekoliko dana na snagu je stupio Sporazum o va-zdušnom saobraćaju između naših zemalja, malo ranije je bio

Razgovarao: Almir Terzić


>>>

potpisan Sporazum o drumskom saobraćaju. Tako da sada mi imamo više mogućnosti za razvoj saradnje u oblasti saobraćaja.“

U posljednje vrijeme pokušava se dovesti u pitanje nafta koja se na tržištu BiH plasira iz Rafinerije Brod. Rukovo-dstvo kompanije prezentiralo je članovima Savjeta ministra BiH pomake koje je napravilo u ispunjavanju standarda kvalitete. O čemu se onda, prema vašem mišljenju, radi u ovom slučaju?„Na situaciju oko odluke o kvalitetu tekućeg goriva ja gledam kao na pokušaj toga da se rafinerija Brod postavi u svojstvu objekta za političku trgovinu. U stvarnosti, čini se šteta za či-tavu ekonomiju BiH – i to ne samo zbog toga da ova rafinerija daje posao za gotovo dvije hiljade ljudi i uredno plaća značajne poreze, nego i zbog toga da je ovo preduzeće od općeg drža-vnog značaja i može da odigra ključnu ulogu u procesu stvara-nja jedinstvenog tržišta.“

Bh. građevinci grade ZOI Soči 2014

Naša zemlja je potpisnica regionalnog sporazuma o uspostavi zone slobodne trgovine CEFTA. Koje su, prema Vašem mišljenju, prednosti takvog oblika organiziranja za razvoj i unapređenje privredne saradnje sa Ruskom Federacijom?„U situaciji kada je izvoz iz Rusije deset puta veći nego uvoz iz vaše zemlje, preuranjeno je govoriti o pripremi Sporazuma o slobodnoj trgovini između naših zemalja.“

Koje bi mjere vlasti BiH trebale nužno poduzeti u zaštiti, odnosno razvoju domaće proizvodnje? Koliko cijenite važnim razvoj poljoprivrednog sektora i razvoj stočarstva? Vlasti BiH susreću se sa velikim problemima u socijalnom sektoru, koji zahtijeva i velika budžetska izdvajanja, zbog čega i nema značajnijih finansijskih poticaja države za davanje kredita i jačanje privrede. Koji bi bio Vaš prijedlog rješenja za probleme u BiH?„Želio bih se suzdržati od bilo kakvih savjeta bh. vlastima. Ru-sija smatra da odgovornost za stanje u državi moraju preuzeti direktno državljani BiH, te oni moraju sami riješiti svoje pro-bleme bez ikakvog vodstva izvan zemlje.“

Bosna i Hercegovina ima i veliki broj nezaposlenih osoba. Postoji li interes i mogućnost angažiranja bh. kompanija i radnika u Ruskoj Federaciji i u kojim oblastima?„Koliko znam, u Rusiji je trenutno zaposleno nekoliko hiljada bh. državljana, prije svega u građevinarstvu. Konkretno, bh. građevinari sudjeluju u izgradnji objekata ZOI Soči 2014.“

Rješavanje klirinškog duga

Kako se provodi Sporazum između Ruske Federacije i BiH u smislu slobodnog putovanja (bez viza). Ranije je bilo nekih problema oko tumačenja, posebno za građane Ruske Federacije koji posjećuju BiH. Je li to otklonjeno i koliko cijenite da je taj pojednostavljeni sistem putovanja važan za saradnju, prvenstveno biznismena i kompanija?„Sada su svi ti problemi uglavnom riješeni. Međutim, čini mi se da bi Bosna i Hercegovina mogla krenuti putem svojih su-sjeda Srbije, Hrvatske i Crne Gore te otvoriti za ruske državlja-ne slobodan ulaz u zemlju, bar za turističku sezonu. Onda bi hiljade ruskih turista koju odmaraju na Jadranu mogli vidjeti znamenitosti BiH.“

Ambasada Ruske Federacije do sada je u BiH realizirala niz projekata. Koje biste posebno izdvojili i šta je to što možemo očekivati u narednom periodu kao pomoć Vlade i naroda Ruske Federacije?„Ambasada promiče i dalje će aktivno doprinositi projektu ra-finerije Brod i rafinerije ulja Modriča. Također, trudimo se da odluka o rješavanju klirinškog duga bivšeg SSSR-a bude na uzajamnu korist. Konkretno, Rusija bi mogla ovaj novac uložiti u neki veliki projekat, poput plinovoda ili hidroelektrane, koji bi mogli koristiti i RS i FBiH.“

EICC >>> ZEPS Intermetal 2010.


Već 17 godina u Zenici se održava Generalni bh. sajam ZEPS koji okuplja stotine izlagača iz Bosne i Hercegovine, Evrope i svijeta. Ovogodišnji 17. međunarodni sajam ZEPS 2010 i 7. specijalizirani sajam metala ZEPS Intermetal 2010 održan je u periodu od 5. do 10. oktobra, na ukupnoj površini od oko 20.000 m2 sajamskog izložbenog prostora podijeljenog u sajamske blokove. Iako je globalna kriza pogodila i BiH, a samim time i domaću sajamsku industriju, organizatori su se potrudili da i na ovogodišnje sajamske manifestacije privuku veliki broj, kako domaćih, tako i inostranih izlagača. Na sajmu se predstavilo oko 470 izlagača iz 25 zemalja. Prema izjavama organizatora, prvi put od 1996. godine na ZEPS-u izlaže više domaćih (69%), nego stranih izlagača (31%), što je s obzirom na svjetsku ekonomsku krizu, čije posljedice trpi i bo-sanskohercegovačka privreda, ipak jedan pozitivan iznenađujući podatak.

Održan 17. međunarodni sajam ZEPS 2010 i7. međunarodni sajam metala ZEPS Intermetal 2010

Piše: Muris Pozderac

U prisustvu brojnih zvanica, gostiju i predstavnika me-dija, uz prigodan govor, sajam je otvorio ministar u Vladi Republike Crne Gore Milutin Simović. Karakte-

ristika međunarodnih sajmova opšteg tipa, kakav je i ZEPS 2010, jesu brojne kolektivne izložbe i prezentacije pojedinih država, regija, gradova, udruženja i komora. Najznačajniju kolektivnu izložbu i najcjelovitiju promociju uvijek ima zemlja partner sajma i ona obično privlači najveći broj poslovnih posjetilaca, ali i šire javnosti. Ovaj status su do prošle godine imale Slove-nija, Hrvatska, Mađarska, Srbija i Češka.

Ovogodišnji sajam ZEPS 2010 obilježile su kolektivne izlo-žbe od kojih izdvajamo izložbe privrednika Slovenije, Hrvatske, Češke, Distrikta Brčko, Gračanice, Zeničko-dobojskog kantona.

Zemlja partner ove godine bila je Republika Crna Gora, koja je osim promocije svoje ekonomije, prezentirala i svoje turisti-čke i kulturne potencijale. Kao izlagaču koji je svojim ukupnim nastupom obilježio sajam, jedinstveno sajamsko priznanje Grand prix Ruža ZEPS-a dodijeljeno je Privrednoj komori Crne Gore.

Vanjskotrgovinska komora BiH i ove godine organizovala je zajednički komorski štand, na kome su, uz Privrednu komo-ru Federacije BiH, Privrednu komoru RS i Privrednu komoru ZDK, različitim kataloškim i promotivnim materijalima pred-stavljene mogućnosti, proizvodi i usluge članica.

>>>


Bilježimo izuzetnu posjećenost domaćih i inostranih pri-vrednika te predstavnika inostranih ambasada u BiH štandu VTK BiH, od kojih navodimo samo nekolicinu: ambasador Republike Makedonije, savjetnik za trgovinu u Ambasadi Kra-ljevine Danske, predstavnik Privredne komore Njemačke u BiH, Terra (tursko-bosanska špediterska kompanija), predsjednik i direktor Gospodarskog kluba pokrajine Šleske – Poljska, dire-ktor Humanitarne organizacije I.R. Iran BIRDS, predstavnici Privredne komore Crne Gore, firme Meridijan Zenica, ElmedBanja Luka, Plastika eks Osječani, Tera – Tolmin Slovenija, Is-kra Kranj Slovenija, Solatube Medvode Slovenija, te brojne dru-ge kompanije.

U razgovoru predstavnika VTK BiH Murisa Pozderca sa ambasadorom Republike Makedonije Ramijem Rexhepijem i predstavnika organizatora sajma ZEPS 2010 Javora Parde, pre-liminarno je dogovoren kolektivni nastup makedonskih privre-dnika na ovom sajmu u 2011. godini, s obzirom na to da do sada, od svih bivših jugoslovenskih republika, jedino Makedo-nija nije imala ovakav organizovan nastup.

Na specijaliziranoj međunarodnoj sajamskoj manifestaciji ZEPS Intermetal, izdvojenoj u poseban sajamski blok u okviru sajmišta, ove godine učestvovalo je oko 150 izlagača iz BiH, Evrope i svijeta. Kuriozitet ovogodišnjeg sajma je kolektivno predstavljanje bh. kompanija iz oblasti metalskog i elektro sek-tora, sa posebnim akcentom na proizvođače automobilskih di-jelova i komponenti. U okviru predviđenog programa izlaganja predstavljeni su: rude i sirovine za proizvodnju metala, proiz-vodi od metala, mašine i alati za obradu metala te prateća opre-ma i materijali.

U okviru međukomorske saradnje Vanjskotrgovinske ko-more Bosne i Hercegovine i Privredne komore Srbije, a sa ci-ljem boljeg povezivanja i unapređenja poslovne saradnje, kao prateći događaj na sajmu, 6. 10. 2010. godine u prostorijama Privredne komore ZDK održan je okrugli sto predstavnika me-talskog i elektro sektora, kao i automobilske industrije u regi-onu. Tom prilikom su brojni privrednici, pored održavanja starih i uspostavljanja novih kontakata, razmatrali Sporazum CEFTA i njegov uticaj na regionalnu saradnju, mogućnosti pri-vredne saradnje proizvođača auto dijelova i komponenti, kao i privrednu saradnju u segmentu metalskog i elektro sektora. Nakon ovog okruglog stola održani su i bilateralni susreti pri-sutnih privrednika.

S obzirom na to da je specijalizirani sajam ZEPS Intermetal prepoznat kao mjesto efikasnog poslovnog promovisanja do-maćih i inostranih kompanija, Vanjskotrgovinska komora BiH, kao koordinator Evropske poduzetničke mreže (EICC), uspje-šno je organizovala poslovno povezivanje – kooperativnu ber-zu u oblasti metala, kao poseban događaj namijenjen usposta-vljanju veza između metaloprerađivača iz BiH i potencijalnih partnera iz regiona i EU, o čemu dovoljno govori izuzetan oda-ziv domaćih i inostranih kompanija.

Naravno, kakav bi to bio sajam ako ne bi bile dodijeljene nagrade najuspješnijim izlagačima. U promotivnoj hali 17. ge-neralnog bh. sajma ZEPS 2010 održana je svečanost uručenja priznanja izlagačima. Jedinstveno sajamsko priznanje Grand prix Ruža ZEPS-a, kao izlagaču koji je svojim nastupom obilje-žio sajam, dodijeljeno je Privrednoj komori Crne Gore.

Po odluci žirija, kojim je predsjedavala Nermina Zaimović-Uzunović, dodijeljeno je 18 ravnopravnih priznanja u tri kate-gorije:

1. PRIZNANJA ZA PROIZVOD: Berg Premium – betonski crijep, firmi Berg proizvodnja d.o.o. Vukovar; Automatski strojza pakiranje u vrećice okruglog oblika KOLPAK 1-0, firmi Pneo Kolman Sveti Ivan, Zelina; Trpezarijska komoda od punog dr-veta, firmi Vart vood Zavidovići;

2. PRIZNANJA ZA KOLEKCIJU PROIZVODA: ECO Practic, preduzeću Plastika Burić Zenica; Profili za suhu gra-


dnju, firmi EM-Oniks d.o.o. Lukavac; Štednjaci za etažno gri-janje, firmi Alfa – plam a.d. Vranje; Profesionalna oprema za kuhinje, firmi Kogast Grosuplje d.d. Grosuplje; Mašine za veze-nje, firmi Zellweger Grac;

3. PRIZNANJE ZA PROMOCIJU: Optima grupa d.o.o. Banja Luka; Sarajevska pivara d.d. Sarajevo; Obrtna zbornica Slovenija.

Specijalna priznanja sajma: a) Integra Prag, Češka Republika – za izuzetno angažovanje

u prezentaciji i spajanju čeških i bosanskohercegovačkih pri-vrednika;

b) Kovan M.I. d.o.o. Gračanica – za efektnu prezentaciju kotlova nove generacije;

c) FIS d.o.o. Vitez – za uspješnu dugogodišnju poslovnu saradnju i izgradnju poslovnog povjerenja.

Za drugu kategoriju priznanja (Medalja kvaliteta Ruža ZEPS-a), u konkurenciji su bili proizvođači prehrambenih pro-izvoda i pića. Nominovano je 15 proizvođača iz BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije, sa ukupno 78 proizvoda, razvrstanih u više robnih grupa.

Dobitnici Medalje kvaliteta Ruža ZEPS-a su:a) KATEGORIJA MESO I MESNI PROIZVODI: Gavrilo-

vić d.o.o. Petrinja (3 zlatne medalje); Industrija mesa Gorano-vić d.o.o. Nikšić (17 zlatnih i 6 srebrnih medalja); Meso promet d.o.o. Bijelo Polje (10 zlatnih, 5 srebrnih medalja);

b) KATEGORIJA MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI: Mljekara Nika d.o.o. Nikšić (6 zlatnih medalja); Zenička indus-trija mlijeka ZIM d.d. Zenica (7 zlatnih medalja);

c) KATEGORIJA KONDITORSKI PROIZVODI: Vispak d.d. Visoko (zlatna medalja); Zvečevo Lasta d.d. Čapljina (zla-tna medalja);

>>>

ZEPS Intermetal 2010.

U sklopu pratećih manifestacija na Međunarodnom sajmu ZEPS Intermetal, 6. 10. 2010. godine u organizaciji Asocijacije za metalski i elektro sektor industrije BiH u VTK BiH i Privredne komore ZDK održani su Privredni susreti predstavnika metalskog i elektro sektora Republike Srbije i BiH.

Uz učešće preko 100 učesnika iz Srbije, manjim brojem iz Makedonije, Crne Gore i Mađarske u plenarnom dijelu prezenti-rani su osvrti na privrednu situaciju u BiH. Nakon plenarnog dijela održani su bilateralni susreti predstavnika firmi i okru-gli stol: „Regionalni susret auto klastera i proizvođača auto komponenti“. Po ocjeni prisutnih i domaćina, skup je u cjelini opravdao očekivanja i interes je opravdao održavanje ovih sustreta. Dogovoreno je da se nastavi saradnja naizmjenično u svim zemljama Zapadnog Balkana. U organizaciji Agencije za ekonomski razvoj Zenica u sklopu ZEPS-a domaći predsta-vnici privrede, nauke, nadležnih ministarstava i fakulteta razgovarali su o temi: „Nove tehnologije i novi materijali u oblasti metaloprerade“. I ostale teme iz oblasti metalske i elektroindustrije privukle su veliki broj učesnika iz BiH. Zaključeno je da bi trebalo obnoviti Forum metalaca koji je održavan u prethodnom periodu, te je u tom kontekstu predloženo da se formi-ra Incijativni odbor. Sveukupnu aktivnost uz podršku USAID-a, SIDE i Projekta FIRMA vodila bi Agencija ZEDA.

Također, ove godine na sajmu predstavljen je novi sajamski štand za metalski i elektro sektor veličine 200 m2 koji je mo-derno, funkcionalno i sadržajno koncipiran i predstavlja osvježenje za buduće nastupe naših firmi na sajmovima. Na ZEPS-u je predstavljeno osam naših firmi kao i novi katalog autoindustrije i aluminija. Planirano je da već na sajmu u Splitu i Hanove-ru naše firme budu predstavljene na ovom štandu, kao i u sljedeće četiri godine na svim sajmovima na kojima će se predsta-vljati naše firme. Projekat je finansirao USAID i SIDA, odnosno Projekat FIRMA.

Piše: M.Čehajić

d) KATEGORIJA SO I JESTIVA ULJA: Viktoria oil a.d. Šid (zlatna medalja);

e) KATEGORIJA ČAJ, KAFA, SIRĆE I ZAČINI: Plantago d.o.o. Slatina (2 zlatne medalje); Darma d.o.o. Podgorica (4 zla-tne medalje), Semberka Janja (zlatna medalja);

f) VINO: Plantaže “13. juli” Podgorica (5 zlatnih medalja);g) PIVO I VODA: Sarajevaska pivara d.d. Sarajevo (2 zlatne

medalje); Fabrika vode Lipovo d.o.o. Kolašin (zlatna medalja);h) HRANA ZA ŽIVOTINJE: FSH Komponenta d.o.o. Ću-

prija (5 zlatnih, 1 srebrna medalja).

Dodijeljena su i priznanja 7. međunarodnog sajma metala ZEPS Intermetal. 1. Priznanja za proizvod dobili su: BCD Elektro d.o.o. Doboj, Stamprss d.o.o. Cazin, Gredelj Zagreb.2. Priznanja za promociju: Arcelor Mittal Zenica d.o.o. Zenica, FIRMA Consortium BiH – USAID, SIDA, AX-Soling d.o.o. Grude.


Poslovno povezivanje je imalo cilj uspostavljanje veza iz-među metaloprerađivača iz BiH i potencijalnih partnera iz regiona i EU, što je predstavljalo izuzetnu priliku za

pronalažanje odgovarajućih i pouzdanih poslovnih partnera koji proizvode kvalitetne komponente i proizvode po konkuren-tnim cijenama. Posebna pažnja bila je posvećena sektorima iz oblasti elemenata metalnih konstrukcija i alata, aluminijum-skih profila i stolarije te automobilske industrije. U poslovnim razgovorima učestvovali su predstavnici preduzeća INOX-AL iz Viteza, Kovan M.I. iz Gračanice, Kungsors Plast AB iz Šved-ske, Medena Commerce iz Tešnja, Metalna industrija Prijedor, NT Forging Novi Travnik, Obrtnička radnja Otis iz Žepča, Po-bjeda Tešanj, RMG Velika Kladuša, SU-MA Plast Bijeljina, At-las Copco Rock Drills AB iz Švedske, CIMOS TMD Al Grada-čac, Hellgrens Lastvagnsservice AB Švedska, Metalurški insti-tut Kemal Kapetanović iz Zenice, Indexator-Vindeln Švedska, TAG d.d. Goražde, Ze-Steel d.o.o. Zenica, Water Jet Sweden AB, Švedska, SIK d.o.o. Mostar i Dalekovod TKS.

Direktni kontakti poslovnih partnera

Poslovni događaj je organizovan u okviru aktivnosti Evropske preduzetničke mreže - EEN koju u Bosni i Herzegovini kao ko-

ordinator konzorcija Evropske preduzetničke mreže predstavlja Euro info korespondentin centar Vanjskotrgovinske komore BiH. Evropska preduzetnička mreža posjeduje alate koji su omo-gućili biranje partnerskih organizacija za događaj, on-line regi-straciju preduzeća i dostavljanje tehnoloških profila, elektronsku izradu kataloga, on-line rezervaciju sastanaka i potvrđivanje sa-stanaka između preduzeća. Sedmicu dana prije događaja, svakom učesniku je poslan raspored 30-minutnih individualnih poslo-vnih sastanaka koji su organizovani prema zahtjevima firmi koje su zatražile sastanak. Prema obavljenim razgovorima sa predsta-vnicima preduzeća koja su učestvovala na sastancima, organiza-cija ovog načina poslovnog povezivanja pruža mogućnost direk-tnog kontakta sa poslovnim partnerima kao i pronalaska novih tržišta, dok je u okviru ovog susreta održano preko 50 sastanaka.

Bitno je naglasiti da su preduzeća iz Švedske bila isključivo u potrazi za dobavljačima iz BiH, što predstavlja odličnu priliku za bh. kompanije da izvezu svoje proizvode u Švedsku i druga tržišta.

Poučen pozitivnim iskustvom u organizaciji događaja poslo-vnog povezivanja kao i interesu preduzeća za učešće, Euro info korespondentni centar planira da organizuje ovakvu vrstu susre-ta u okviru narednih međunarodnih sajmova u Bosni i Hercego-vini i inostranstvu.

EICC >>> ZEPS Intermetal 2010.

Piše: Jadranka Stany

Poslovno povezivanje B2B

Euro info korespondentni centar Vanjskotrgovinske komore BiH je u saradnji sa Evropskom preduzetničkom mrežom Švedske i Projektom FIRMA početkom oktobra organizirao poslovno povezivanje B2B.


SAJMOVI >>>

Proizvođači namještaja izlažu u Americi

U sklopu posjete Sajmu dogovoreni su poslovni B2B susreti kao i unaprijed planirane posjete štandovima potencijalnih partnera, kupaca i agenata. U cilju ade-

kvatne pripreme ove posjete, bit će angažovani konsultanti i/ili agenti u SAD-u koji će se pobrinuti za ostvarivanje odgo-varajućih kontakata sa ključnim poslovnim ljudima, predsta-vnicima kanala distribucije i drugim potencijalno zaintereso-vanim stranama. Cilj ovih sastanaka je dobivanje informacija o stanju i trendovima na tržištu namještaja u SAD-u i mogu-ćnostima za planski nastup.

Sedam izlagača iz BiH

Sajam High Point Market je najveći sajam namještaja u svijetu na kojem se svake godine okuplja više od 85.000 ljudi. Zbog velike popularnosti održava se dva puta godišnje. Sajam se odr-

Piše: Adela Vukotić

Vanjskotrgovinska komora BiH (Agencija za promociju izvoza BiH – BHEPA i Sektor za privredu), u partnerstvu sa USAID-Sida Projektom FIRMA, organizira posjetu bh. kompanija Sajmu namještaja High Point Market Week 2010, koji će se održati u gradu High Point – Sjeverna Karolina, SAD u periodu od 16. do 21. oktobra 2010. godine.

žava u 188 objekata na preko 1,1 milion kvadratnih metara. Svake godine na sajmu se predstavi više od 2.000 izlagača (kom-panija), a 10% izlagača je iz inostranstva (registrovani su uče-snici iz 110 zemalja).

Sajam će posjetiti vodeći bh. proizvođači namještaja u Bo-sni i Hercegovini: Krivaja 1884 d.o.o., Nova Forma d.o.o., Ru-kotvorine d.o.o., Sconto-prom d.o.o., Standard AD, Urban d.o.o. i Tamex d.o.o. Većina ovih kompanija je već izvozila na tržište SAD-a, tako da će njihovo iskustvo biti konkurentan faktor. Od ove se posjete očekuje ponovni izlazak na tržište i uspostavlja-nje novih dugoročnih kontakata.

U prvih osam mjeseci tekuće godine Bosna i Hercegovina je u SAD izvezla proizvode od drveta u iznosu preko pola mili-ona KM. Tokom 2009. godine izvoz BiH u SAD bio je 740.148 KM, što je tek 34% od izvoza u 2008. godini (2.163.726 KM).

Konkurentnost našeg izvoza direktno je povezana sa kreta-njem deviznog kursa dolara. Vrijednost dolara direktno utiče na balans trgovinske razmjene SAD-a sa svijetom. Ako se po-rede podaci o trgovinskoj razmjeni sa kretanjem deviznog kur-sa, primjećuje se izrazita korelacija. Ukoliko se nastavi trend rasta dolara, naš izvoz će sigurno i cjenovno biti konkurentniji.

Grafik: Kretanje dolara 1999-2011. (procjena)


Delegacija je upoznala predsjednika sa trenutnim sta-njem tehničkog obrazovanja i vaspitanja mladih i ista-kla da stanje ne zadovoljava, odnosno da je ova oblast

praćena nizom problema. Još uvijek nije dostignut predratni broj osnovnih organizacija i mladih koji se aktivno bave tehni-čkim stvaralaštvom. Posebno je naglašeno da zakonodavstvo u ovoj oblasti još uvijek nije usklađeno sa izvršenim društveno-ekonomskim promjenama u našoj zemlji, niti je finansiranje tehničke kulture sistemski uređeno na način kako je to bilo ra-nije. Pa ipak, ocijenjeno je da se u pojedinim dijelovima zemlje postižu dosta dobri uspjesi, prvenstveno kao rezultat entuzija-zma nastavnika tehničkog vaspitanja i aktivista udruženja. Na-ravno, to ni izdaleka nije dovoljno.

Zajednički je stav da se radi o veoma značajnoj djelatnosti od posebnog društvenog interesa; da postoje značajne potrebe pojedinaca i društva za mnogo značajniji razvoj ove oblasti, posebno s obzirom na nivo neophodnih znanja za dalje školo-vanje i za život i rad svakog pojedinca u vremenima kada ne postoji nijedno zanimanje – bez obzira na profesiju – a da te-hnička sredstva i tehnička znanja ne predstavljaju bitan, a često i presudan faktor uspješno obavljenog posla.

Fond za podsticanje i podršku mladim talentima tehnike

U razgovoru je posebno istaknut značaj Fonda za podsticanje i razvoj mladih talenata tehnike koji djeluju pri ovom udruženju. Osnivanje ovog fonda proizašlo je iz potrebe da se kod mladih što snažnije afirmiše stvaralaštvo u oblasti tehnike; da se na svim nivoima podstiče kreativan, produktivan, stvaralački rad mladih; da se i na ovaj način obezbijede potrebna sredstava za radioničku i laboratorijsku opremu, za opite i eksperimente, za tehničko konstruktorstvo, inovacije, za literaturu, predstavlja-nje stvaralaštva naših mladih u zemlji i inostranstvu (izložbe, prezentacije, zbornici radova).

Učesnici sastanka su saglasni da se za ove potrebe – s obzirom na njihov opštedruštveni značaj – sredstva moraju iznaći iz raznih izvora, a prije svega (kao najpozvanijih i najzainteresovanijih) od privrede, obrazovnih i naučnih institucija, jer je u pitanju njihov podmladak, u pitanju je njihovo sutra.

Udruženje za naučno-tehničko vaspitanje mladih uskoro će se – na osnovi ovih stavova – obratiti privrednim i drugim organiza-cijama.

Delegacija Udruženja za naučno-tehničko vaspitanje mladih BiH, sa predsjednikom Muhamedom Suljićem na čelu, posjetila je predsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH Veselina Poljaševića. Ovakve posjete – s vremena na vrijeme – bile su organizovane i u ranijim periodima, s obzirom na to da je Komora, zajedno sa Akademijom nauka i umjetnosti BiH, stalni pokrovitelj svih naučno-tehničkih manifestacija koje organizuje ovo udruženje.

TEMA >>> Predsjednik VTK primio delegaciju Udruženja za naučno-tehničko vaspitanje mladih BiH

Piše: E. K.

Podrška tehničkoj kulturi i naučno-tehničkom stvaralaštvu mladih


Novosti iz hardwarea su obuhvatile: oprema iz xSeri-es, pSeries, zSeries, eX5, tehnologija Power 7, XIV Storage System, Lenovo računari. Enterprise X-Archi-

tecture u eX5 sistemima omogućuje veću efikasnost uz mini-malne troškove licenciranja odvajanjem memorije od proceso-ra, čime se omogućuje proširenje memorije bez nabavke novih servera. XIV Storage System je novi sistem za skladištenje di-skova. XIV nudi: visoku efikasnost, pouzdanost, proširivost, automatsko samoobnavljanje, snapshotting, remote mirorring, niske ukupne troškove. Tehnologija Power 7 donosi sljedeće novosti: 4-thread Simultaneous Multithreding (SMT), pobolj-šano upravljanje energijom i aktivno proširenje memorije.

Novosti iz softwarea

Iz oblasti softwarea prezentirane su sljedeće novosti: Business Tracker, Tivoli Maximo, WebSphere Application Server, Applica-tion Delivery Network, Lotus, AIX7, Jazz razvojna platforma, Ra-tional Appscan. Business Tracker je proizvod partnerske firme, koji je prezentiran kao modularni software za upravljanje i praće-nje poslovnih procesa. Tivoli Maximo je IBM univerzalno softwa-resko rješenje za upravljenje svim informacijama raznih vrsta preduzeća (organizacija, imovina, skladištenje, alati, resursi, naru-džbe, kontakti i dokumentacija). Prezentirana je implementacija ovog softwarea u nekoliko firmi. WebSphere Application Server omogućuje integraciju servisa i razvoj svih tipova SOA aplikacija i usluga. Application Delivery Network je software koji je namije-njen za optimiziranje i sigurnost protoka informacija na nivou preduzeća. Nova verzija Lotusa donosi poboljšanja na elektron-skim porukama i vođenju poslovnih procesa. AIX7 je novi opera-tivni sistem namijenjen za tehnologiju Power 7, koji donosi: Po-werHA SystemMirorr, PowerVM, WPAR i drugo. Jazz je razvojna platforma koja se zasniva na open source standardima, sa ciljem integriranog razvojnog okruženja koje obuhvata cjelokupni ra-zvojni ciklus softwarea. Rational Appscan je software za testiranje sigurnosti web aplikacija, koje se, poslije e-maila i zaraženih web stranica, svrstavaju na treće mjesto kao izvor nesigurnosti računa-ra i lanova.

U Sarajevu je sredinom prošlog mjeseca održan IBM Forum. Slogan foruma je bio: Planeta postaje mudrija. U 18 prezentacija u devet termina prezentirani su novi hardwareski (HW) i softwareski (SW) proizvodi firme IBM.

TEMA >>> IBM Forum 2010.

Planeta postaje mudrija

Piše: Suad Sućeska

( )IBM je na ovogodišnjem forumu predstavio znatan broj novih hardwareskih i softwareskih proizvoda.


U 2009. godini, finalisti i pobjednici Takmičenja su bili pred-stavnici i velikih i malih privrednih komora, iz različitih zema-lja kao što su: Australija, Bolivija, Italija, Mongolija, Madagas-kar, Norveška, Šri Lanka, Trinidad i Tobago i Turska. Pobjedni-čki projekti su obuhvatali programe za izgradnju kapaciteta, te-hnike za unapređenje međunarodne prepoznatljivosti i projek-te poslovne saradnje nakon krize.

Budite dio ovog Takmičenja na način što ćete podijeliti isku-stva i uspjehe svoje komore u jednoj od navedene četiri katego-rije:

1. Najbolji projekat korporativno-društvene odgovornosti,2. Najbolji projekat malog biznisa,3. Najbolji međunarodni projekat,4. Najbolji nekonvencionalni projekat.

Detalji vezani za opise kategorija, kriterija izbora i proces aplikacije možete pronaći na zvaničnoj web stranici Takmiče-nja koja, pored navedenog, sadrži i informacije o prijašnjim pobjednicima, njihovim projektima kao i o sudijama.

Aplikacije je potrebno poslati do 1. februara 2011. godine. Finalisti će predstaviti svoje projekte na 7. Svjetskom kongresu komora, čiji će domaćin biti Mexico City, u periodu od 8. do 10. 6. 2011. godine. Takmičenje predstavlja jedan od ključnih i najpopularnijih događaja tokom Kongresa.

Za više informacija o Kongresu, molim Vas, pogledajte zva-ničnu web stranicu: www.worldchamberscongress.org.

Ukoliko imate pitanja vezanih za Takmičenje ili Kongres, molimo Vas da kontaktirate WCF voditelja projekta – Luza Rodrigueza ( [email protected] ).

Radujemo se prijavi Vašeg projekta za Svjetsko takmičenje komora 2010!

Otvoren je proces podnošenja aplikacija za Takmičenje svjetskih komora 2011. namijenjeno predstavljanju inovativnih projekata od strane lokalnih, bilateralnih, regionalnih i nacionalnih privrednih komora.

TEMA >>> Obavještenje svim privrednim komorama u BiH

Takmičenje svjetskih komora 2011.www.worldchamberscompetition.org

Podnesite svoj projekat danas!


Novi kukuruz vještački osušen na bazi vlage 13-14% se poče-tkom berbe nudio po cijenama 175,00 do 180,00 eura/t da bi na dan 10. 10. 2010. najniža cijena novog kukuruza iznosila 145,00 eura/t. Zbog loših vremenskih prilika kukuruz se na teritoriji Hrvatske lošije skidao i samim tim ponuda sa tog tržišta je do-sta slabija, a cijene mnogo više. Cijena kukuruza je i na doma-ćem tržištu u značajnom padu, uglavnom se uvozi novi kuku-ruz kojem je cijena dosta niža i trenutno se na domaćem trži-štu prodaje po cijenama od 0,34 do 0,44 KM/kg + PDV.

Cijena pšenice je tokom mjeseca takođe bila u porastu. Naj-značajnije oscilacije su bile na tržištu Srbije i Hrvatske. Polovi-nom septembra se cijena pšenice na tim tržištima kretala od 180,00 do 185,00 eura/t da bi početkom novembra došlo do značajnijeg rasta, pa se ponude pšenice sa tržišta Srbije trenu-tno kreću od 192,00 do 198,00 eura/t, a sa tržišta Hrvatske od 197,00 do 200,00 eura/t. Nuđene cijene pšenice sa tržišta Ma-đarske se ovih dana kreću od 195,00 do 238,00 eura/t zavisno od kvaliteta. Domaća ponuda za uvoznu pšenicu visokog kva-liteta se kretala od 0,48 do 0,50 KM/kg + PDV.

Lošiji kvalitet ječma

Kada je u pitanju ječam, cijena je takođe u konstantnom pora-stu. Količina na tržištu je sve manje i osim visokih cijena, pro-blem je i loša ponuda. Ječam je ove godine dosta lošijeg kvalite-ta što je svakako uticalo na visinu cijene. Trenutno se ponude ječma iz uvoza kreću od 165,00 do 175,00 eura/t, a nuđena cije-na na domaćem tržištu se kreće od 0,33 do 0,39 KM/kg + PDV.

Cijena zobi je takođe u laganom porastu. Trenutne ponude se kreću od 138,00 do 160,00eura/t, dok je cijena na domaćem tržištu od 0,32 do 0,37 KM/kg + PDV.

Došlo je i do pada cijene sojine i suncokretove sačme pa se sojina sačma trenutno može uvesti po cijeni od 310,00 eura/t, a suncokretova za 195,00 eura/t.

Dosta su prisutne i ponude sojinog zrna koje se takođe ski-da u ovom periodu. Cijene iz uvoza se kreću od 297,00 do 300,00 eura/t, dok su cijene i kod domaćih proizvođača ispod 0,60 KM. U ovom periodu je pojačana i ponuda sjemenskih roba.

Sjemenska pšenica se nudi po cijenama od 0,69 do 0,83 KM/kg + PDV, sjemenski ječam i tritikale od 0,71 do 0,74 KM/kg + PDV zavisno od proizvođača.

Otpočela nova berba kukuruzaTokom proteklog mjeseca na tržištima u okruženju otpočela nova berba kukuruza. Najviše ponuda novog kukuruza je sa tržišta Srbije gdje je berba počela prije 20-ak dana. Porasle su cijene i ostalih žitarica.

BERZA INFORMACIJA >>> InfoCentar

��

��


Ulje Floriol se prodavalo u veleprodajama po 36,00KM/paket od 15 l početkom mjeseca, a trenutna cijena se može pronaći po 37,5 do 38,00 KM/paket. Uvoznici ulja se žale da sa svakim novim uvozom dobijaju novu cijenu, tako da se očekuje nova cijena za oko 0,20 KM/l skuplja od sredine oktobra. Krajem devetog mjeseca ulja iz Srbije Vital Vrbas i Sunce Sombor su se nudila za tržište Bosne i Hercegovine po cijeni 1,06 do 1,09 eu-ra/l, a već početkom oktobra se bilježe nova poskupljenja na 1,13 eura/l i na ovome se neće završiti. Kako nezvanično sazna-jemo, očekuje se uskoro nova izvozna cijena za BiH od 1,50 eura/l, jer su prinosi uljarica jako niski i nema dovoljno sirovi-na za preradu. Zbog takvih nestašica proizvođač Floriol je pre-stao sa proizvodnjom Floriola Plus i Floriola Familly pakova-nja od 2 i 5l.

Mlinari povećali cijene za 100 eura

Brašno je i dalje sa svojom cijenom u porastu, jer cijena pšeni-ce u regionu konstantno ide gore iz dana u dan. Izvozna cijena brašna iz Srbije je od 249,00 do 300,00 eura/t u zavisnosti od kvaliteta pšenice. Domaći mlinovi su prinuđenu sa porastom cijene pšenice da podignu cijenu brašna tako da se T-500 nu-dio od 15,21 do 19,80 KM/vreća, a za za T-400 treba izdvojiti od 18,00 do 21,00 KM po vreći od 25 kg. U odnosu na protekli ljetni period, cijena je porasla za oko 100 eura/t i očekuju se nova poskupljena, kako kod domaćih mlinova, tako i kod izvo-znika brašna iz Srbije.

Kada je šećer u pitanju, i tu su zabilježena poskupljenja. Uvoznici su se više okrenuli uvozu šećera iz Srbije i plasmanom iz šećerane Brčko jer je cijena mnogo povoljnija u odnosu na


Kretanje cijena od 10. 9. do 10. 10. 2010.

��

��

Početkom septembra došlo je do novog poskupljenja osnovnih životnih namirnica. Jedan od velikih uzroka je smanjen prinos suncokreta i uljane repice, kako u BiH tako i u regionu.

Nova poskupljena osnovnih životnih namirnica

šećer iz Brazila i Hrvatske. Početkom septembra nuđena je ci-jena od 1,05 KM/Kg + PDV, a početkom oktobra je za domaći šećer nuđeno od 1,19 KM/kg + PDV, dok je za Sentin šećer nu-đeno 1,12 KM/kg + PDV. Pojavljuju se i firme iz Hrvatske kojenude šećer sa utovarom u Srbiji i njihova cijena je od početka septembra bila 505,00 eura/t, dok se početkom oktobra nudila na 535,00 eura/t, a izvozna cijena šećera od srbijanskih izvo-znika bila je od 572,00 do 580,00 eura/t. U narednom periodu oktobra očekuje se nova tendencija rasta cijena šećera kada je ova životna namirnica u pitanju.


Kretanje cijena od 10. 9. do 10. 10. 2010.

��

��

��


Cijene armaturnog željeza su, od posljednjeg poskupljenja po-četkom septembra u prosjeku za 20,00 KM/t, ostale stabilne. Svi vodeći proizvođači su ponudili istovjetne cijene armatur-nog željeza, tako da trenutna ponuda za armaturne mreže iz-nosi 1.040,00 KM/t, dok je cijena betonskog željeza 943,00 do 973,00 KM/t u zavisnosti od nuđenih profila.

Domaći proizvođači cementa nisu korigovali cijene još od početka godine, tako da je ponuda cementa identična u poslje-dnjih nekoliko mjeseci. Na nuđene cijene prema krajnjim ku-pcima utiče količinski rabat koji fabrike odobravaju i uračuna-te trgovačke marže, te se ponuda cementa kreće u rasponu od 179,48 do 196,58 KM/t.

Što se tiče kreča, kao i kod drugih građevinskih materijala, nema bitnijih oscilacija cijena, te najpovoljnija ponuda iznosi 85,00 KM/t.

Opekarski proizvodi, kao i ostale građevinske robe, nisu bilježili značajnije promjene. Najpovoljnija ponuda bloka giter 25x19x19 iznosi 0,495 KM/kom, a za crijep Glinex je 0,69 KM/kom.

Proizvođači rezane građe, poslije nepovoljnih ljetnjih mje-seci i slabog plasmana roba, u ovom periodu mogli bi očekivati poboljšanje situacije. Cijene drvnih sortimenata, koje su poslje-dnjih mjeseci stagnirale, imaju tendenciju blažeg pada.

Prema sveukupnim dešavanjima, za građevinare ni u nare-dnom periodu nema nagovještaja povećanja obima radova. Kako se primiče i kraj građevinske sezone, ostaje da izvođači ra-dova i trgovci građevinskim materijalom sačekaju početak nove poslovne godine u nadi da će se ekonomske prilike popraviti.

I dalje stabilne cijene građevinskog materijala

Protekli period nije donio ništa novo na polju građevine. Smanjen obim radova uzrokovao je i slabu potražnju za građevinskim robama, a samim tim i smanjenu trgovinu. Cijene su, uglavnom, zadržale isti nivo kao i u prethodnom mjesecu.


Svi ovi problemi su pratili i zemlje u okruženju, ali po-smatrajući turističke rezultate zemalja u okruženju, Bo-sna i Hercegovina je jedina imala porast dolazaka i no-

ćenja turista koji se iskazuju u dvocifrenim postocima. Ana-lizirajući zvanične statističke pokazatelje u prvih osam mjese-ci 2010. godine, dolazimo do zaključka da turizam Bosne i Hercegovine sigurno izlazi iz krize. Broj dolazaka turista je povećan za 13,6%, a od toga domaćih 8,4% i stranih 18,7%. Ostvareno je 436.000 dolazaka ili više za 51.200, odnosno vi-še domaćih turista za 14.500 i stranih 36.700. U ukupnim do-lascima strani turisti učestvuju sa 56,9%, a domaći sa 43,1%. Najveći broj dolazaka ostvaren je iz zemalja bivše Jugoslavije,

od 44,6% ili 110.000, a zatim slijede dolasci stranih turista iz Italije 17.300; Turske 15.700; Poljske 12.836; Njemačke 11.200; Austrije 8.000 i Francuske 7.150, što sa zemljama bivše Jugo-slavije čini 75 % ukupnih dolazaka stranih turista. Najveće procentualno povećanje dolazaka stranih turista u prvih osam mjeseci 2010. godine imali su turisti iz Albanije 283%, Irske 240%, Kine 120%, Japana 106%, Italije i Rusije 91%, Austra-lije 86%, Turske 85%, Grčke 81%, Kanade 70 i Poljske 40%.

Ostvareno je 960.000 noćenja, što je za 11% više nego pret-hodne godine, a od toga više noćenja domaćih 6% i noćenja stranih turista 15,5%. Prosječno zadržavanje turista je bilo 2,2 dana, odnosno domaćih 2,3, a stranih 2.16 dana. Bosna i Hercegovina je u prvih osam mjeseci raspolagala sa 25.573 registrovana ležaja, što je za 5,5 % više nego prethodne godi-ne i njihova iskorištenost je bila 15,5%.

U budućnosti još bolji rezultati

Povećanje broja turista je na destinacijama kulturnog, poslo-vnog, religioznog i primorskog turizma. Rekonstrukcijom vo-dećih banjskih centara obezbijeđeni su uslovi za njihovu bolju iskorištenost pa i tu bilježimo rast dolazaka turista, a u porastu je bila i potražnja za destinacijama avanturističkog, ekološkog, lovnog i ribolovnog turizma. Dodamo li tome i pojačane pro-motivne aktivnosti turističkih zajednica/organizacija, zatim aktivnosti Radne grupe za turizam i entitetskih ministarstava te veći angažman međunarodnih institucija, turizam u nare-dnim periodima može očekivati još bolje rezultate.

Gotovo cijelu godinu turistička industrija BiH je bila suočena s velikim brojem izazova. Ako se imaju u vidu globalna ekonomska kriza, kriza kredita i rast neza-spolenosti, klimatske promjene koje su uticale na lošu zimsku sezonu te Svjetsko prvenstvo u fudbalu koje je uticalo na lošu predsezonu, onda turistički radnici u BiH moraju biti zadovoljni ostvarenim turističkim re-zultatima u prvih osam mjeseci 2010.

TURIZAM >>>

Rezultati iznad očekivanja

Piše: Goran Brčkalović

Turizam u brojkama

Najveći broj turista dolazi iz zemalja bivše Jugoslavije – 44,6%, a zatim slijede dolasci stranih turista iz Italije 17.300; Turske 15.700; Poljske 12.836; Njemačke 11.200; Austrije 8.000 i Francuske 7.150, što sa zemljama bivše Jugoslavije čini 75 % ukupnih dolazaka stranih turista.


Tek kada odlučite da morate seliti, shvatite koliko nepo-trebnih stvari, nagomilanih godinama, imate u kući, radnom mjestu, kompaniji... Vremena je sve manje, ro-

kovi stežu sa svih strana, nervoza se uvlači u svaku poru svako-dnevnice... Činjenica je da se čovjek tokom života preseli naj-manje jedan put, a neki i više puta. Stoga, budite obazrivi, jer stručnjaci kažu da je ovo jedan od stresnijih momenata u živo-tu. Svakako da selidba u vlastitom aranžmanu zna biti jako stre-sna, a često i ne budete zadovoljni konačnim ishodom. Izgu-bljene sitne stvari koje ponekad tražite i danima nakon selidbe, oštećeni zidovi, uništeni podovi... Zbog toga je mnogo lakše i jednostavnije selidbe ureda, stana ili cijele kompanije prepustiti stručnom timu profesionalaca koji će taj posao obaviti umjesto vas. Prepustite stres i brigu o vašim umjetninama, namještaju

ZANIMLJIVOSTI>>>

Piše: Azra Gunić

Za selibdu stručnjaci kažu da je jedan od najstresnijih momenata u životu. Kako biste to izbjegli, prepustite brigu o vašim umjetninama, namještaju i pokućstvu profesionalcima koji su osposobljeni za usluge selidbe i prijevoza, te svoju osnovnu djelatnost selidbe provode prefesionalno i s dužnom pažnjom.

Kako preživjeti selidbu?

i pokućstvu profesionalcima koji su osposobljeni upravo za usluge selidbe i prijevoza, te svoju osnovnu djelatnost selidbe provode prefesionalno i s dužnom pažnjom.

Selidbu prepustite profesionalcima

Na zapadu je ovo već odavno način života, dok kod nas još uvi-jek vrijedi pravilo okupiti prijatelje, komšiluk, poznanike koji će nam pomoći u ovom poslu. Ali, i tu vrebaju zamke. Možda će vam se sve to učiniti kao jeftinija varijanta, ali po okončanju, uvidjet ćete greške. Tako npr. tek kada počnete da raspakujete stvari, otkrivate oštećenja. Uništene su neke skupocjene stvari, napukle ili razbijene, a možda čak i neki predmeti koji imaju sentimentalne vrijednosti samo za vas, koje više ne možete ni-gdje kupiti. Tada je već kasno da žalite. Stoga pri preseljavanju – razmislite. Šta dobivate, a šta gubite?

Ukoliko se ipak odlučite za kompaniju, sve je drugačije. Stvari će biti brzo i jednostavno preseljene, a opasnost od pro-


>>>

( )Mnogo je lakše i jednostavnije selidbe ureda, stana ili cijele kompanije prepustiti stručnom timu profesionalaca koji će taj posao obaviti umjesto vas. Na zapadu je ovo već odavno način života, dok kod nas još uvijek vrijedi pravilo okupiti prijatelje, komšiluk, poznanike koji će nam pomoći u ovom poslu. Prije nego što se odlučite na taj korak, dobro razmislite šta time dobivate, a šta gubite.

blema koji su česti kad sami organiziramo preseljenje svedena je na minimum. Postoji kompletna usluga: pakovanje, prijevoz pa čak i raspakivanje u novom domu ili kancelariji.

Prije svega dogovorite datum i ljudi iz kompanije prije na nekoliko dana vas posjete i procijene koliko imate stvari, tako da znaju kakav će prijevoz osigurati. Zatim, shodno Vašem slo-bodnom vremenu, dogovorite selidbu. Ekipe dolaze u dogovo-reno vrijeme, pakuju, utovaraju stvari, prevoze i raspakuju. Za sve postoji osiguranje, tako da ne morate mnogo brinuti. Da-kle, vaš stres i brigu oko ovog važnog životnog događaja može-te svesti na minimum. Sve samo treba da povjerite profesional-cima, kompanijama specijalizovanim za ovakve poslove. Takva kompanija je i Move One koja je već 15 godina prisutna na tr-žištu BiH, koja vam može pružiti kompletnu uslugu preselje-nja, ne samo u BiH i regionu, već i u bilo koju destinaciju u svijetu. Osim toga, pružit će vam i usluge transporta, carinjenja i mnoge druge, kao što su: imigracijski servis, za sve one koji dolaze da žive i rade u BiH (boravišne i radne dozvole), ali ta-kođer, spremni smo vam i pronaći dom, zavisno od lokacije koju želite. Dakle, mnogo toga možete prepustiti profesional-cima.

Korisni savjeti

Za one koji uskoro planiraju seliti evo nekih zanimljivih savjeta koji će vam sigurno pomoći. Prije svega, pripremite i posebno pakirajte stvari koje će vam trebati odmah nakon selidbe: lične dokumente i ugovore o prodaji ili najmu prostora, lijekove koje morate svakodnevno uzimati, potvrde o plaćenim režijama, to-aletne torbice, rublje i odjeću za prvu sedmicu, alat i ostali pri-bor kao i hranu za kućnog ljubimca.

Ukoliko želite da imate manje problema pri selidbi, evo još zanimljivih primjera koji će vam koristiti. Prije svega, možete namazati uljima ili voskom drveni namještaj nekoliko sedmica prije selidbe. Takva sredstva na nekoliko sedmica omekšavaju drvo i čine ga otpornijim za oštećenja tokom transporta.

Ako svoj TV isključite dan prije selidbe, njegova će se tem-peratura spustiti na razinu sobne, a ako ga isključite neposre-dno prije selidbe, zadržati će toplinu veću od okoline – što ga može oštetiti. Uvijek električne uređaje poput TV-a, DVD-a, HiFi sistema isključite dan ranije kako bi im se temperatura prilagodila selidbi.

Ukoliko u vašem domu postoje sistemi elektronskog nad-zora, centralnog grijanja napišite na papir instrukcije oko rada i lozinki sistema. Sa temeljnim principima rada takvih sistem bi trebala biti upoznata barem jedna osoba (voditelj selidbe) iz angažirane kompnije. Dakle, razlike su velike i izbora uvijek imate, hoćete li se odlučiti na solo angažman ili ćete unajmiti kompaniju, odluka je samo vaša. Nadajmo se da će vam barem malo pomoći neki od savjeta koje ste mogli pročitati i – selidba može da počne.


U Bosni i Hercegovini je napravljeno više analiza o sta-nju u izvozno orijentiranoj privredi u kojima se poku-šalo doći do odgovora na dva vrlo jednostavna, ali za-

htjevna pitanja: Kako bh. privreda postiže dobre rezultate u iz-vozu, za što nesumnjivo postoje i dokazi, te što treba poboljša-vati da bi izvozni rezultati bili još bolji?

Ovom prilikom ćemo se fokusirati na jedan segment koji je tretiran u gotovo svim analizama: raspoloživi ljudski resursi u menadžmentima izvozno orijentiranih kompanija, odnosno njihova osposobljenost da se nose sa oštrom, ponekada i nemi-losrdnom, konkurencijom na inostranim tržištima, posebno na tržištima zemalja članica Evropske unije. I odmah da kaže-

mo: i domaći i inostrani analitičari se slažu u ocjeni da postoji dosta prostora da se sposobnosti menadžementa za rad na ino-stranim tržištima moraju podići na viši nivo i približiti ih, a je-dnog dana i izjednačiti, s kolegama iz konkurentskih kompani-ja iz drugih, u pravilu, razvijenijih zemalja.

Nekoliko međunarodnih agencija i asocijacija je pokrenulo projekte čiji bi se sadržaji i ciljevi mogli lapidarno definirirati kao: želja da se konkurentska sposobnost bh. izvozno orijenti-rane privrede podigne na nivo koji će joj omogućiti da se upu-sti u ravnopravnu borbu sa konkurencijom u plasiranju svojih proizvoda pa i, zašto da ne, usluga.

Sales Manager Project

U tom cilju je i asocijacija Swiss Import Promotion Programme (SIPPO), u saradnji sa Univerzitetom primijenjenih nauka iz Berna, pripremila Sales Manager Project koji je namijenjen menadžerima prodaje u bh. izvoznim kompanijama. SIPPO je ponudio VTKBiH da zajednički implementiraju ovaj projekat, što je i prihvaćeno. U realizaciju projekta treba da budu uklju-čena tri sektora: privreda, BHEPA i Institut za edukaciju, koji

Piše: Nedeljko Despotović

ECOS >>> Seminar za menadžere prodaje

Menadžeri su odgovorni za rad na stranom tržištu

Nesumnjivo je da povećanje izvoza treba da bude jedan od akceleratora za brži izlazak iz ekonomske krize u kojoj se bh. privreda nalazi. U nekim privrednim sektorima postoje realne šansa za veći izvoz uz pretpostavku da izvozno orijentirani privredni subjekti podignu sve svoje kapacitete na viši nivo. Posebno mjesto u tom lancu imaju ljudski resursi, počev od onih uposlenika koji kreiraju, preko onih koji proizvode, pa sve do menadžmenta čiji je zadatak da plasira prouzvode na inostranim tržištima.


>>>

bi trebao biti odgovoran za implementaciju Projekta. Također, postoje veliki izgledi da se u realizaciju Projekta uključi FIRMA Consortium, osnovan od strane USAID-a i SIDA-e.

Ciljna grupa u Projektu su kompanije iz drvoprerađivačke industrije od kojih će večina učestvovati i na Sajmu IMM u Kelnu. To praktično znači da će seminar imati i praktičan cilj: priprema menadžera iz drvoprerađivačke industrije (proizvo-đači namještaja i sl.) za što uspješniji nastup na ovoj manifesta-ciji.

U nastavku ovog teksta dat ćemo pregled osnovnih sadrža-ja ovog projekta. Podijeljen je u šest modula i realizirat će se u dvije faze: prva, u novembru i decembru 2010. godine i druga, početkom 2011. godine.

U prvoj fazi realizirat će se četiri teme (modula) i to:• Marketinške i prodajne strategije;• Operativni marketing (učešće na sajmovima i uloga

menadžera prodaje);• Ciljno tržište;• Poslovni pregovori.

Marketinške i prodajne strategije

U okviru ovog modula poseban akcenat će se dati na analizu stanja i potreba za određenim proizvodom na potencijalnim tržištima, izgradnju vlastite strategije nastupa na određenom tržištu, identifikaciju određene grupe vlastitih proizvoda koji bi se mogli ponuditi kupcima, definiranje ciljnih grupa na nekom tržištu i njegova eventualna parcijalizacija, definiranje brenda, razradu kanala distribucije, prodajne strategije itd.

Operativni marketing

U pripremama za istupe na sajmovima prvi korak predstavlja identifikacija sajmova na kojima bi se mogli postići najbolji efekti, zatim slijedi faza planiranja i priprema za istup na sajmu, uspješna prezentacija proizvoda i firme, priprema promotivnih materijala (katalozi, uzorci materijala, gotovi proizvodi, cijene itd.), korištenje mogućnosti koje sajmovi nude (prikupljanje informacija, uspostavljanje kontakata itd.), analiza učešća na sajmovima i, na temelju poslovnih procjena, kreiranje dugoro-čnije strategije istupa na nekim tržištima, brza i efikasna obra-da zaključenih poslova itd.

Ciljno tržište

Ako uporedimo dva prethodna modula s ovim, onda je sasvim uočljivo da je cijeli seminar koncipiran na principu piramide i da polaznika od opštih lagano vodi ka konkretnim temama. U tom smislu u ovom modulu će se tretirati pitanja istraživa-nja ciljnog tržišta sa svim onim aktivnostima koje su imanen-tne tom cilju, zatim razvijanje detaljnog plana prodaje s pose-bnim akcentom na velike prodajne centre, razvijanje strategije akcijskih prodaja, uspostavljanje komunikacija sa veleprodaj-nim firmama i identifikacija osobe ili timova koji su centri odlu-čivanja za nabavljanje roba itd.

Poslovni pregovori

U već spomenutim analizama utvrđeno je da ovom segmentu menadžmenta u prodaji treba obratiti jednaku pažnju kao i ostalim aktivnostima u pripremi i realizaciji marketinških pla-nova za izvoz proizvoda iz naše zemlje. Poslovnim pregovori-ma se već duže vrijeme i na našim univerzitetima pridaje velika pažnja i oni su nezaobilazna nastavna jedinica. Međutim, evi-dentno je da još nije izgrađen sistem prenosa znanja iz prakse, bez kojih je teško formirati menadžere sposobne da ravnopra-vno pregovaraju sa poslovnim partnerima iz inostranstva.

U realizaciji ovog modula naglasak bi trebao biti stavljen na učenje o opštim pregovaračko-prezentacijskim vještinama, pre-govorima o prodaji, simuliranje različitih situacija koje se mo-gu pojaviti u pregovorima, osnovnim postulatima poslovnog protokola itd. Ovaj kratak pregled sadržaja seminara upućuje na zaključak da bi polaznici mogli steći neka osnovna znanja o ovim menadžerskim vještinama, a interaktivni metod, koji će dominirati u radu seminara, budi nadu da bi njegov tok mogao biti zanimljiv i motivirajući za polaznike.

U drugoj fazi seminara obradiće se moduli: pravila tržišta i kvalitativni i upravljački menadžment. Ali, o tome drugi put.

Na kraju seminara polaznicima, koji s uspjehom savladaju gradivo, bit će izdati odgovorajući certifikati.

U konačnici, važno je reći da su i SIPPO i VTKBiH izrazili spremnost da nastave saradnju i u 2011. godini. VTKBiH je već kandidirala tri teme seminara za menadžere i u nekim drugim privrednim sektorima, što su predstavnici SIPPO-a preliminar-no prihvatili. Konačna odluka bi trebala biti donesena nakon što VTKBiH i SIPPO zajednički ocijene domete i rezultate se-minara o kojem je u ovom tekstu riječ.


„Koliko sam ti već puta ponovio kako spremiti dobru ponudu? Zaista ne razumiješ što govorim ili me dobro ne slušaš?“

„Ponuda koju si spremio je dobra posebno u kontekstu opi-sivanja karakteristika proizvoda. Uvod i prikazivanje razloga za prihvaćenje odluke o kupovini sastavit ćemo zajedno, što bi ponudu u cjelini činilo još privlačnijom.“

Obje tačke se odnose na isti primjer sa različitim pristupom. Prvi na izvođača ponude djeluje demotivirajuće, a drugi moti-vajuće. Prvi od strane nadređene osobe pokazuje nesposobnost i neznanje na području komuniciranja, drugi pokazuje kako je važno pohvaliti to što je dobro učinjeno i praktično pokazati što bi se moglo učiniti još bolje. U prvoj tački traži se usavrše-nost ponude, u drugoj se pokazuje put do postizanja učinkovi-tosti ponude. U prvoj se tački podređenog potcjenjuje, u dru-goj se pokazuje kako je u određenom kontekstu nešto dobro učinjeno i što bi se moglo dodati. Tekst u prvoj tački negativno i u drugoj pozitivno utiče na osobu koja sastavlja ponudu. U prvoj tački nadređena osoba pokazuje kako nije konstruktivna

MALA ŠKOLA PRODAJE >>>

Piše: Evgen Gec

Cilj svake od radionica prodaje je učesnicima pokazati da su na području prodaje i komuniciranja sposobniji nego što sami smatraju. Nevjerovatno je koliko imaju ideja, konkretnih prijedloga, pozitivnog mišljenja i drugih karakteristika, kojima mogu činiti dobre prodajne rezultate. U narednom tekstu dat ćemo vam nekoliko savjeta kako da budete najbolji u komuniciranju.

Budite najbolji u komuniciranju

u prikazivanju prednosti ponude, u drugoj se poziva na zaje-dničko usavršavanje konkretnih ciljeva. U prvoj se pokazuje nepoznavanje konteksta ponude, komuniciranja i stvara se želja za pokazivanjem nekredibilne autoritativnosti voditelja. U dru-goj se autoritativnost usklađuje sa primjernim znanjem voditelja.

Bolji ste nego što mislite

Cilj svake od radionica prodaje je učesnicima pokazati da su na području prodaje i komuniciranja sposobniji nego što sami sma-traju. Nevjerovatno je koliko imaju ideja, konkretnih prijedloga, pozitivnog mišljenja i drugih karakteristika, kojima mogu čini-ti dobre prodajne rezultate. Može se primijetiti kako za dobro stvaranje najčešće trebaju podršku, posebno nadređenih.Takva podrška nije uvijek vezana za finansijske tokove, kako se to u praksi u kontekstu izgovora često pokazuje. Pretežno se navodi na dopuštanje vlastitog mišljenja, dozvoljavanjem stvaranja i kreativnog motiviranja. To otvara nove tokove približavanja trži-štu i čini prednost naspram konkurencije.

Takva skupina naprednog razmišljanja može činiti izvanre-dne rezultate. Svakako u radnoj okolini u kojoj preovladaju za-

>>>

posleni sa dobrim komunikativnim i manje stvaralačkim sta-vom nije poželjna. Njima razbijaju sigurnost i odnose koji su se kreirali na drugačiji, možda čak nekorektan način. Napredni su prepoznatljivi po tome da na dodijeljene zadatke reaguju re-alno, korektno, nikada ne kopiraju mišljenja drugih, što bi zna-čilo da sa svojom kreativnošću i inovativnim pristupom postu-paju s odgovornošću.

Skriveni potencijal prodajnog komuniciranja

Svi koji se bave prodajom vjerujem da su se nalazili u situacija-ma kada su nešto prodali i to na način za koji ni sami nisu mo-gli vjerovati da će uspjeti. Svakako su upotrijebili prave komu-nikativne argumente kojima su pozitivno djelovali na sagovo-rnika. To se čini u podsvjesti i zato se teško razumije. Upotrije-bili su prave riječi u kontekstu sastava rečenica, koje su se složi-le sa načinom komuniciranja i načinom razumijevanja sagovo-rnika. Ukoliko su usporedno s tim u kontekst prodajnog postu-pka uključili dobro slušanje, razumijevanje želja ili potreba sa-govornika, u taj su kontekst uključili i realne koristi kojima se može pridobiti pouzdanje sa konkretnim razlozima.

U istom kontekstu učinili su još nešto što se rijetko pomisli. To je pravilan redoslijed izvođenja prodajnog postupka. Proda-li su najprije sebe, svoje pouzdanje, sigurnost kojom pružaju kupcu i razloge za saradnju. Dobro su prepoznali kupca, njego-ve potrebe i želje i u skladu s tim postupali.

Redoslijed je pogotovo započeo u pridobivanju prethodnih informacija i tek zatim opisivanju karakteristika proizvoda ili usluge, odnosno posredovanju konkretnih informacija. Uvjer-ljivost pokazuje kredibilitet onda kada se pokaže da u potpu-nosti vladate onim što drugima nudite. Uspjeh u prodajnom postupku je pogotovo još veći kada se u kontekst uključe i pro-izvodi odnosno usluge koji čine prodajnu skupinu.

Takvo djelovanje otvorilo je vrata lojalnosti i zadovoljstva svih. Time se postiže cilj, koji se u svjesti prikazivao u obliku želje, a u realnosti sa pravilnim odnosom doprinio je uspješnim rezultatima. Svakako u tom kontekstu treba pravilno upotrije-biti svoje osjećaje, o kojima smo više pisali u prethodnom bro-ju, i tehnike prikazivanja prednosti proizvoda odnosno usluga.

U narednoj tabeli možete koristiti tehnike sistema ponude sa konkretnim detaljima na osnovu kojih možete postići izvan-redne rezultate.

Budite najbolji u komuniciranju

Documents

infoKOM OKTOBAR 2010 - komorabih.bakomorabih.ba/dokumenti/infokom/infokom-34.pdf · Euro protjeran iz platnog prometa ... ti uručena preduzećima koja uvedu i certi-ﬁciraju sistem