Informacija o tržištu

Ruske Federacije

Sarajevo, april 2013. godine

Agencija zapromocijuizvozaBosne iHercegovine

3

INFORMACIJA O TRŽIŠTU RUSKE FEDERACIJE Nakon raspada SSSR-a Rusija je proživjela značajne promjene i preobražaj od globalno izolovane, centralističke ekonomije do tržišno orijentisane, globalno integrisane ekonomije. Primjenom ekonomskih reformi u 90tim godinama većina industrije je privatizovana, uz izuzetke u sektorima energetike i namjenske industrije. Industrija Rusije je uglavnom podijeljena između globalno konkuretnih proizvođača roba. Tokom 2008-2009. godine ruska ekonomija je bila jedna od ekonomija koja je najviše osjetila udarac ekonomske krize uslijed pada cijena nafte i stranih kredita na koje su se ruske banke i kompanije oslanjale. Ekonomija je doživjela najveći pad sredinom 2009-te godine, ali je u trećem kvartalu te iste godine počela da bilježi rast. 2011. godine Rusija je postala vodeći svjetski proizvođač nafte prestigavši Saudijsku Arabiju. Rusija je drugi na svijetu proizvođač gasa, te posjeduje najveće rezerve gasa u svijetu. Rusija posjeduje druge na svijetu rezerve uglja, i osme na svijetu rezerve sirove nafte. Porast cijene nafte uzrokovao je rast ruske ekonomije u 2011. i 2012. godini što je pomoglo Rusiji da smanji budžetski deficit. Rusija je rekordno smanjila stopu nezaposlenosti te stopu inflacije. 2012. godine Rusija je pristupila Svjetskoj Trgovinskoj Organizaciji ( WTO) čime su umanjene trgovinske barijere i otvorena tržišta za plasiranje ruske robe. Takođe, Rusija je top izvoznik metala kao što je čelik i primarni aluminij. Ovisnost Rusije o izvozu roba čini je ranjivom uslijed promjena globalnih cijena. Od 2007. godine Vlada je započela ambiciozan program s ciljem smanjivanja te ovisnosti i izgradnje sektora visoke tehnologije, ali, do sada, nisu zabilježeni neki veći rezultati. U isto vrijeme, Rusija je nastojala da zacementira ekonomske odnose sa zemljama bivšeg SSSR-a putem Carinske Unije sa Bjelorusijom i Kazahstanom. Rusija se u prošlosti suočavala sa teškoćama prilikom privlačenja kapitala, što je za rezultat imalo kreiranje zvaničnog programa za unapređenje međunarodnog rangiranja u pogledu klime za investiranje.

4

GDP (paritet kupovne moći): $2.509 triliona (2012 procjena.) Poređenje zemlje sa svijetom: 7 $2.422 triliona (2011 procjena.) $2.322 triliona (2010 procjena.) GDP – realna stopa rasta: 3.6% (2012 procjena.) Poređenje zemlje sa svijetom: 96 4.3% (2011), 4.3% (2010) GDP - per capita (PPP): $17,700 (2012 procjena.) Poređenje zemlje sa svijetom: 71 $17,000 (2011 procjena.) $16,300 (2010 procjena.) GDP – struktura po sektorima: poljoprivreda: 4.4% industrija: 37.6% usluge: 58% (2012 procjena.) Radna snaga: 75.24 miliona (2012 procjena.) Poređenje zemlje sa svijetom: 8 Radna snaga-po zanimanju: poljoprivreda: 9.8% industrija: 27.5% usluge: 62.7% (2010) Stopa nezaposlenosti: 6.2% (2012 procjena.) Poređenje zemlje sa svijetom: 62 6.6% (2011 procjena.) Populacija ispod linije siromaštva : 13.1% (2010) Investicije (bruto fiksno): 23.2% od GDP (2012 procjena.) Poređenje zemlje sa svijetom: 60 Budžet: prihodi: $413 milijardi rashodi: $414milijardi (2012 procj.) Budžetski suficit (+) ili deficit (-): -0.1% od GDP (2012 procjena.) Poređenje zemlje sa svijetom: 44 Javni dug: 11% od GDP (2012 procjena.) Poređenje zemlje sa svijetom: 139 8.3% od GDP (2011 procjena.) Stopa inflacije (potrošačke cijene): 5.3% (2012 procjena.) Poređenje zemlje sa svijetom: 144 8.4% (2011 procjena.)

5

Stopa rasta industrijske proizvodnje: 4.7% (2011 procjena.) Poređenje zemlje sa svijetom: 73 Izvoz $542.5 milijardi (2012 procjena.) Poređenje zemlje sa svijetom: 9 $520.3 milijardi (2011 procjena.) Poljoprivreda-proizvodi: Žito, šećerna repa, sjeme suncokreta, povrće, voće, govedina, mlijeko Izvozne robe: Petroleum i proizvodi od, prirodni gas, metal, drvo i proizvodi od drveta, hemikalije i namjenska industrija i ostali. Izvozni partneri: Nizozemska 12.2%, Kina 6.4%, Italija 5.6%, Njemačka 4.6%, Poljska 4.2% (2011). Uvoz: $358.1 milijardi (2012 procjena.) Poređenje zemlje sa svijetom: 16 $322.3 milijardi (2011 procjena.) Uvozne robe: Mašine, vozila, farmaceutski proizvodi, plastični polu-završeni metalni proizvodi, meso, voće i orašasti plodovi, optički i medicinski instrumenti, željezo, čelik. Uvoz-partneri: Kina 15.5%, Njemačka 10%, Ukrajina 6.6%, Italija 4.3% (2011) Ino rezerve i rezerve zlata: $561.1 milijardi (31 Decembar 2012 procjena.) Poređenje zemlje sa svijetom: 4 $498.6 milijardi (31 Decembar 2011 procjena.) Vanjski dug: $455.2 milijardi (31 Decembar 2012 procjena.) Poređenje zemlje sa svijetom: 25 $538.6 milijardi (31 Decembar 2010 procjena.)

6

Kursna lista: Ruska rublja (RUB) - US dollar - 31.32 (2012 procjena.) 29.382 (2011 procjena.) 30.368 (2010 procjena.) 31.74 (2009) 24.853 (2008) Energetski sektor: Električna energija - proizvodnja: 983.2 milijardi kWh (2010 procjena.) Poređenje države sa svijetom: 5 Električna energija - potrošnja: 808 milijardi kWh (2009 procjena.) Poređenje države sa svijetom: 6 Električna energija - izvoz: 19.01 milijardi kWh (2010 procjena.) Poređenje države sa svijetom: 10 Električna energija - uvoz: 1.644 milijardi kWh (2010 procjena.) Poređenje države sa svijetom: 51 Električna energija – instalisani generisani kapacitet: 225.3 milijardi kW (2009 procjena.) Poređenje države sa svijetom: 5 Električna energija – iz fosilnih goriva: 68.3% od ukupno instalisanih kapaciteta (2009 procjena.) Poređenje države sa svijetom: 112 Električna energija – iz nuklearnih goriva: 10.3% od ukupno instalisanih kapaciteta (2009 procjena.) Poređenje države sa svijetom: 19 Električna energija – iz hidro postrojenja: 20.9% od ukupno instalisanih kapaciteta (2009 procjena.) Poređenje države sa svijetom: 90

7

Električna energija – iz obnovljivih izvora : 0% od ukupno instalisanih kapaciteta (2009 procjena.) Poređenje države sa svijetom: 180 Sirova nafta - proizvodnja: 10.21 miliona bbl/dan (2011 procjena.) Poređenje države sa svijetom: 2 Sirova nafta - izvoz: 5.43 miliona bbl/dan (2009 procjena.) Poređenje države sa svijetom: 3 Sirova nafta - uvoz: 42,000 bbl/dan (2009 procjena.) Poređenje države sa svijetom: 60 Sirova nafta – potvrđene rezerve: 60 milijardi bbl (1 Januar 2012 procjena.) Poređenje države sa svijetom: 9 Rafinisani petroleumski proizvodi - proizvodnja: 4.802 miliona bbl/dan (2008 procjena.) Poređenje države sa svijetom: 5 Rafinisani petroleumski proizvodi - potrošnja: 3.145 miliona bbl/dan (2011 procjena.) Poređenje države sa svijetom: 7 Rafinisani petroleumski proizvodi - izvoz: 1.924 miliona bbl/dan (2008 procjena.) Poređenje države sa svijetom: 3 Rafinisani petroleumski proizvodi - uvoz: 21,340 bbl/dan (2008 procjena.) Poređenje države sa svijetom: 104 Prirodni gas - proizvodnja: 669.6 milijardi cu m (2011 procjena.) Poređenje države sa svijetom: 2

8

Prirodni gas-potrošnja: 506.7 milijardi cu m (2011 procjena.) Poređenje države sa svijetom: 3 Prirodni gas-izvoz: 203.9 milijardi cu m (2011 procjena.) Poređenje države sa svijetom: 2 Prirodni gas-uvoz: 41 milijardi cu m (2011 procjena.) Poređenje države sa svijetom: 11 Prirodni gas – potvrđene rezerve: 47.57 triliona cu m (1 Januar 2012 procjena.) Poređenje države sa svijetom: 2 Izvor: CIA RUSKA FEDERACIJA-DOING BUSINESS 2013 1. Poređenje Ruske Federacije sa ostalim zemljama u pogledu lakoće poslovanja Izvor: Doing Business baza podataka

9

2. Poređenje Ruske Federacije I drugih konkurentnih ekonomija u pogledu lakoće dobijanja dozvola za gradnju Izvor: Doing Business baza podataka

Napomena: Svjetska Banka (WB) je izradila publikaciju „Russia-Doing Business 2013” u kojoj se mogu naći svi relevantni podaci o mjerenjama po osnovu Doing business metodologije ( npr. Procedure dobijanja građevinske dozvole, procedure za registraciju nekretnine, procedure za registraciju preduzeća, dobijanje kredita, zaštita investitora, procedure za izvoz i uvoz i sl.). Pregled procedura i dokumenata za trgovinu preko granice Ruske Federacije Indikator Ruska

Federacija Istočna Evropa & Centralna Azija prosjek

OECD visoki prihod prosjek

Dokumenti za izvoz (broj) 8 7 4 Vrijeme za izvoz (dani) 21 26 10

10

Troškovi izvoza (US$ po kontejneru) –brodski prevoz

2,820 2,134 1,028

Dokumenti za uvoz (broj) 11 8 5 Vrijeme za uvoz (dani) 36 29 10 Troškovi uvoza (US$ po kontejneru)

2,920 2,349 1,080

Procedure za izvoz Vrijeme (dani) Troškovi (US$) Priprema dokumenata 10 125 Carinjenje i tehnička kontrola 3 860 Rukovanje robom u lukama i na terminalima

3 450

Transport u zemlji 5 1,385 Ukupno 21 2,820 Procedure za uvoz Vrijeme (dani) Troškovi (US$) Priprema dokumenata 25 225

Carinjenje i tehnička kontrola 4 860 Rukovanje robom u lukama i na terminalima

2 450

Transport u zemlji 5 1,385 Ukupno 36 2,920 Dokumenti za izvoz Narudžba o prihvatanju (priemo-sdatochnii order) Brodski tovarni list-otpremnica Komercijalna faktura Pošiljka/ CMR (tovaro-transportnaya nakladnaya) Carinska izvozna deklaraciija Izvozna narudžbenica (eksportnoe poruchenie) Lista pakiranja Kupoprodajni ugovor

11

Dokumenti za uvoz Narudžba o prihvatanju (priemo-sdatochnii order) Brodski tovarni list-otpremnica Certifikat o usaglašenosti (sertifikat sootvetstviya) Komercijalna faktura Pošiljka (tovaro-transportnaya nakladnaya) Carinska uvozna deklaracija Dokument kojim se potvrđuje plaćanje relevantnih carinskih naknada (platejka) Dokumenti o uskladištenju (dokument ucheta skalda) Pismo banke (izveshenie/dokument banka) Lista pakovanja Kupoprodajni ugovor Izvor: Doing Business database World Bank. 2013. Doing Business 2013: Smarter Regulations for Small and Medium-Size Enterprises. Washington, DC: World Bank Group. DOI: 10.1596/978-0-8213-9615-5. License: Creative Commons Attribution CC BY 3.0 This translation was not created by The World Bank and should not be considered an official World Bank translation. The World Bank shall not be liable for any content or error in this translation. Svjetska banka je projektovala da će Rusija u 2013. godini zabilježiti rast od 3.6. procenata. Na projektovanje su uticale činjenice kao što su slaba žetva i oslabljeno globalno okruženje. Kratkoročno posmatrano, kruto tržište rada, slaba prošlogodišnja žetva te povećanja administrativnih cijena imaće uticaja na rast cijena u Rusiji. Uprkos rastućoj inflaciji, privatna konzumacija će i dalje ostati glavni pokretač uz činjenicu da Rusija ima nisku stopu nezaposlenosti. Iako je iskorištenost kapaciteta na nivou prije pojave krize, i dalje su privatni investitori veoma oprezni sve dok se ne poboljšaju globalni uslovi. Iako je stopa inflacije Rusije bila na rekordno niskom nivou u aprilu 2012. godine, uslijed većih administrativnih cijena i cijena hrane ipak je zabilježen porast inflacije. Izvor: World Bank – Russian Federation Partnership Country Program Snapshot Rusija trenutno uvozi oko 40 posto ukupne konzumacije hrane. Skoro polovina količine mesa i mliječnih proizvoda se uvozi. Bilježi se sve veće povećanje obima konzumacije mesa, riba i povrća. Očekuje se da Rusija do 2015. godine postane jedno od top pet tržišta po veličini trgovinskih lanaca za snabdijevanje. Industrija masovnih veletrgovinskih lanaca bilježi

12

konstantan porast, tržište je sve fleksiblnije i pristupačnije potrošačima. Dodatno, vlada planira da razvije transportnu infrastrukturu u cilju pružanja podrške distribuciji hrane, alkoholnih i bezalkoholnih pića. Uslijed značajnog kapitalnog investiranja u posljednjih nekoliko godina, Rusija trenutno raspolaže sa snažnom prehrambenom industrijom koja bilježi konstantnu potražnju za kvalitetnim sirovim materijalom i sastojcima. Kompanije iz prehrambene industrije navode da je nedovoljna domaća nabavka sastojaka, te su primorane da se okrenu uvozu istih. Sektori u kojima se bilježi nedovoljno domaće snabdijevanje proizvođača su: meso, pekarski proizvodi, slastičarski proizvodi, juice i mliječni proizvodi. Zbog nedostatka domaće ponude, Rusija je najveći uvoznik mesa. Godišnje Rusija uvozi preko dva miliona tona govedine, svinjetine, meso peradi i janjetine. Zbog sve veće urbanizacije, građani Rusije mijenjaju svoje životne navike te je samim time povećana i potražnja za konzerviranom i smrznutom hranom. Takođe, slijedeći svjetski trend zdrave prehrane, bilježi se sve veća potražnja i konzumacija jogurta, muslija i druge alternative nižeg nivoa masti. Voće i povrće i njihove prerađevine Rusko tržište konzumira velike količine svježeg voća i povrća, te u periodu između maja i oktobra tržište je preplavljeno svježim voćem i povrćem (konzumnom jabukom, šljivom, kruškom, mrkvom, kupusom, krompirom) što ima veliki uticaj na cijene, s obzirom da vlada velika konkurencija. Rusija se nalazi na prvom mestu u svijetu po uvozu svježeg jabučastog voća i u ukupnom svjetskom uvozu učestvuje sa 10,2%. Navike potrošača u Rusiji, kada su u pitanju pasterizovani proizvodi, su drugačije nego kod nas. Sam proces prerade se razlikuje, a i proizvodi su dosta kiseliji. Dok se kod nas dosta konzumiraju proizvodi poput ajvara, mješanog sjeckanog povrća i kornišona, u Rusiji se dosta konzumiraju pasterizovani proizvodi kao što su crveni paradajz u komadu, crveni paradajz sa mirođijom, paprikom, kornišonima, grašak u teglama, krastavci sa plavim patlidžanom i pasulj u raznim sosevima, takođe u teglama. Pored navedenog, u Rusiji se dosta konzumira i konzervirano povrće poput graška i kukuruza šećerca. Konditorski proizvodi Na tržištu konditorskih proizvoda konkurencija je velika. Na prostoru Rusije se nalaze multinacionalne kompanije poput Nestle, Kraft, Chipita (7 days). Takođe je jaka konkurencija i među domaćim proizvođačima konditorskih proizvoda koji se sa nižim cjenama, promocijama i kvalitetnim i

13

interesantnim pakovanjima utrkuju za svoju poziciju na tržištu. Jedna od šansi za plasman proizvoda jeste plasman napolitanki. Ukupan uvoz konditorskih proizvoda na bazi šećera (bombone, žvakaće gume i bijela čokolada) stavlja Rusiju na devetu poziciju u svetu sa učešćem od 2,21%. Rusija je i veliki uvoznik keksa, vafla i biskvita. Svježe meso i mesne prerađevine Veliki dio tržišta svježeg mesa drže kompanije iz zemalja kao što su Argentina, Brazil, Paragvaj, Urugvaj koje su već zauzele primat širom svijeta. Kod prerađevina od mesa dosta su prisutne trajne i polutrajne kobasice, trajne konzerve (paštete), kao i barena mesa u konzervi koja se konzervišu u sopstvenom sosu, što se dosta razlikuje od naših gotovih jela koja se pakuju zajedno sa povrćem (pasulj, grašak, kupus, pirinač i sl). Mlječni proizvodi Interesantno je napomenuti da su neki mlječni proizvodi jeftiniji nego na našem tržištu, kao što su dugotrajna mlijeka, pavlaka, voćni jogurti, kefir. Što se tiče tvrdih i polutvrdih sireva konkurencija je veoma velika i cijene su dosta slične našim, međutim cijena transporta bi dosta povećala cijenu sireva u Rusiji. Rusija zauzima osmo mjesto po uvozu ovih proizvoda u svijetu sa ukupnim učešćem od 4,04%. Čajevi, voda, bezalkoholna pića Konkurencija u proizvodnji čaja je velika, ali su i cjene veoma visoke. Na cijenu proizvoda dosta utiče pakovanje, s obzirom da je mnogo čajeva upakovano u metalne kutije, kao i dizajn kesica koje su najčešće kupastog oblika i svaka je zasebno upakovana. Prisutni su čajevi iz Šri Lanke, Velike Britanije, Rusije, Belgije, Francuske itd. Kada se sagleda tržište vode i bezalkoholnih pića uočavaju se veoma visoke cjene. Gradska voda u Rusiji nije za piće. Od bezalkoholnih pića se dosta konzumiraju proizvodi kompanije Coca Cola i energetska pića kao što su Red Bull, Burn i sl. Rusija spada u prvih deset svjetskih uvoznika mineralne vode i voćnih sokova. (Izvor: SIEPA, Srbija) Vino Rusija je četvrto evropsko tržište vina. U periodu od 2003-2008. godine tržište je zabilježilo porast od 32% po obimu, te porast od 104% po vrijednosti. Na osnovu analiza Euromonitora, za period 2008-2013. predviđa se rast od još 35%. Zbog visokih poreza i marži, uvozna vina su dosta skuplja od domaćih vina. Prvih deset ruskih vinarskih kompanija kontrolišu 25% obima tržišta.

14

Istorijski posmatrano, tržište Rusije je prije svega bilo tržište votke, dok je vino koje se konzumiralo bilo uglavnom slatko domaće pjenušavo vino ili poluslatko crno vino sa Krima. Međutim, u posljednjih nekoliko godina situacija se promijenila: povećana je konzumacija piva i vina ( suvlje vino) uslijed veće ponude i mijenjanja životnih navika Rusa. 2006. godine Rusija je uvela akcizne markice za alkoholna pića, te je zbog zdravstvenih razloga zabranila uvoz vina iz Gruzije i Moldavije. Danas, Rusija najviše uvozi vina iz sljedećih zemalja: Bugarska, Italija, Francuska, Španija, Njemačka i Čile. Stolno vino predstavlja najveći pod sektor sa cca 52% obima tržišta. I dalje je popularno pjenušavo vino, ali većinom domaćeg porijekla. Takođe, treba imati u vidu da je rusko tržište prezahtjevno za kapacitete domaćih proizvođača, te BH proizvođači nisu u mogućnosti da budu „prvi dobavljač“, već je naša šansa u dopunjavanju ruskih polica proizvodima, kako bismo kvalitetom postali prepoznatljivi na tom tržištu. To se može postići kontinuitetom u snabdijevanju i dobro organizovanoj logistici. Sertifikacija po sistemu “GOST R” Utvrđivanje usklađenosti robe na teritoriji Ruske Federacije uređeno je Zakonom o tehničkoj regulativi, usvojenim u decembru 2002. godine, a izmjenama u zakonu, koje su usvojene 2009. godine, obuhvaćeni su sljedeći tehnički propisi: “O sokovima proizvedenim od voća i povrća”, “O ulju i mastima“ i “O mlijeku i mlječnim proizvodima“. U zavisnosti od vrste robe postoji obavezna i dobrovoljna sertifikacija po sistemu GOST R. Takođe, od učestalosti i obima izvoza, firma izvoznik može da sprovede sertifikaciju za jednu isporuku ili za serijisku proizvodnju. Kompletan tekst navedenih tehničkih propisa na ruskom jeziku možete pronaći na http://www.gost.ru/wps/portal/pages/techreg Korisni kontakti: ORGANISATION WEBLINK Russian Federal Service for Veterinary and Phytosanitary Surveillance www.fsvps.ru Customs Union of Republic of Belarus, Replubic of Kazakhstan and the Russian Federation www.tsouz.ru The Federal Customs Service of Russia www.customs.ru The Ministry of Industry and Trade www.minprom.gov.ru National State Standards (GOST) www.gost.ru The Sanitary Rules and Norms (SanPiN) www.rospotrebnadzor.ru Federal Service for Regulation of the Alcohol Market (Rosalkohol) www.fsrar.ru

15

TRADE EVENTS WEBLINK World Food Moscow www.world-food.ru Golden Autumn www.goldenautumn.ru Prodexpo www.expocentr.ru Ingredients Russia www.ingred.ru Peterfood www.peterfoodfair.imperiaforum.ru Neki od vodećih maloprodajnih lanaca u Rusiji su: Metro AG: Njemački maloprodajni lanac-na ruskom tržištu operiše pod brendom Real hipermarketa. X5 Retail Group N.V: U Rusiji, X5 operiše pod sljedećim brendovima: Pyaterochka, Perekrestok i Karusel. Magnet OAO: Ruska kompanija koja operiše pod brendom Magnit. Kompanija posjeduje 3.204 prodavnice i 24 hipermarketa, kao I 8 distributivnih centara. Sedmoi Kontinent OAO: Ruska kompanija koja posjeduje super i hiper markete u većim gradovima. Obaveze i tarife Primijenjuje se nekoliko taksi na uvoz, a uvozne dažbine generalno se kreću između 5-30 posto, u zavisnosti od proizvoda. Takođe, primijenjuje se i PDV na uvoz. PDV je u prosjeku 18 posto, ali neke vrste hrane, zdravstvenih i dječijih proizvoda imaju nižu stopu PDV-a od 10%. Više informacija o carinama možete naći na: www.customs.ru Industrijski standardi Kako bi se izvršio uvoz hrane u Rusiju potrebno je imati Certifikat ili Deklaraciju o usklađenosti. Trend je da deklaracije zamijenjuju certifikate, ali je proces dobijanja isti za oba dokumenta. Deklaracije ili certifikati se odobravaju nakon inspekcije uzoraka i dokumentacije. Više informacija o dobijanju deklaracije možete naći na: www.gost.sgs.com Takođe u zavisnosti od porijekla proizvoda, potrebno je obezbijediti i dodatne dozvole. Npr: Animalno porijeklo: neophodna je uvozna (veterinarska) dozvola. Biljno porijeklo: Ukoliko je proizvod klasifikovan da nosi visoki fitosanitarni rizik, neophodna je uvozna karantin dozvola. Navedene dozvole izdaju sljedeće institucije: Ruska Federalna Služba za Veterinarstvo i fitosanitarnu kontrolu ( VPSS).više informacija možete naći na: www.fsvps.ru

16

Dodatna sigurnosna regulativa je propisana Federanim zakonom i sljedećim regulatornim dokumentima: Sanitarna pravila i regulative (SanPiN); Nacionalni državni standardi (GOSTs) Higijenski uslovi za sigurnost hrane. Etikete/natpisi Uslovi za natpise/etikete za proizvode propisani su Federalnim zakonom i nacionalnim državnim standardim (GOSTs). Uopšteno, na etiketama/natpisima proizvoda zahtijeva se da moraju stajati slijedeće stavke i to prevedene na ruski jezik: Naziv, proizvoda, vrsta, razred i kategorija (šta god da je primijenjivo) Naziv, zemlja, adresa proizvođača, pakera, izvoznika i uvoznika Neto težina, kvantitet ili obim Datum proizvodnje, uslovi skladištenja, datum roka trajanja, ili rok trajanja proizvoda na policama Identifikacija regulatornih ili tehničkih dokumenata te pečat o usklađenosti, Bilo kakve biotehnološke komponente. Više informacija možete naći na: www.gost.ru. Proizvodne tehnologije (mašinski alati i alati) (Izvor: UKT-Rusija) Ruska Vlada i ruski privatni sektor prepoznali su potrebu za modernizacijom proizvodne opreme, te je kao jedan od prioreta za ovaj sektor upravo postavljen i proritet modernizacije mašinskih alata, nabavke nove ili modernizacija stare opreme. Vlada Rusije je postavila kao strateški cilj: transfer sa ekonomije zasnovane na sirovinskim materijalima na ekonomiju koja se zasniva na inovacijama, modernizaciji i tehnološkom razvoju. Koncept dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Ruske Federacije postavio je za cilj ostvarenje rasta inžinjerskog sektora-udio ove industrije u ekonomiji bi trebao da bude 23% do 2020. godine u poređenju sa 14,9% iz 2007. godine. Rusija je pristupila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) 2012. godine te se očekuju pozitivne promjene u trgovinskoj politici, na primjer:

Prihvatanje principa međunarodnog nadzora i arbitraže u slučaju trgovinskog spora;

Podržavanje inovacija i diversifikacije ruske ekonomije;

17

Prihvatanje globalnih standarda upravljanja i transparentnosti; Jačanje bankarskog sektora, poreskog sistema i vladavine prava.

Trenutno stanje je takvo da je neophodno izvršiti modernizaciju proizvodne opreme u teškoj industriji. Približno 70% postojeće kapitalne aktive je zastarjelo. Godišnja potražnja tržišta za novom metalno mašinskom opremom je preko 50.000. jedinica. Domaći proizvođači mašinskih alata zadovoljavaju nešto manje od 1% unutrašnje potražnje, tako da se tržište oslanja na uvoz opreme. Kao primjer, u prvih šest mjeseci 2012. godine više od polovine uvoza odnosila se na uvoz mašinskih alata, alata i transportne opreme. Uključenost države Vlada Rusije je zainteresovana za jačanje nacionalne proizvodne baze te je alocirala značajan budžet za pružanje podrške domaćim proizvođačima mašinskih alata i drugih alata. Plan Vlade je da do 2016. godine investiraju oko 615 miliona Eura. Ruska Federalna vlada i regionalne vlade snažno promovišu lokalizaciju i garantuju sve vrste podrške i beneficija za lokalizaciju međunarodnih proizvođača originalne opreme u svim sektorima, a naročito u: inžinjeringu mašinskih alata, izgradnji i modernizacija, elektro- inžinjeringu ( i u segmentu opreme za elektro generisanje i elektro distribuciju), auto-industriji ( industrijsko sklapanje vozila i komponente). Ključni industrijski igrači su: Značajan broj velikih preduzeća, i u državnom i u privatnom vlasništvu, je aktivan u proizvodnom industrijskom sektoru. Neka od ključnih preduzeća su sljedeća: Russian State Corporation Rostehnologii (razvoj, proizvodnja i izvoz proizvoda visoke tehnologije), Russian State Corporation Rusnano (implementator i ko-investitor sektorske politike Vlade RF u segmentu nano tehnologija), Ryazan Machine-Tool Works (obrtne tokarilice), Power Machines (oprema za generisanje snage, turbine) Saturn (mjerenje i kontrolna oprema), Pumori (alati), Arsenal (kompresorske stanice, jedinice za tretiranje vode, oprema za ekstruziju, kriogena oprema,), Uralvagonzavod (željeznička vozila, metalurško i mehaničko sklapanje, mehanička popravka i proizvođač alata), Urals Turbine Works (oprema za elektro i gasnu industriju), itd. Ključni ruski regioni za proizvodne tehnologije su: Moscow, St Petersburg, Ekaterinburg, Novosibirsk, Chelyabinsk, Bashkortostan (Ufa), Tatarstan (Kazan), Krasnodar, Tver, Ryasan, Rostov-on-Don, Perm.

18

Auto industrija U prošlosti, ruska auto industrija je poprilično zaostajala iza američke i japanske auto industrije u pogledu broja proizvodenih jedinica, kvaliteta proizvodnje i usluga klijentima. Međutim, danas, auto industrija Rusije odaje potpuno drugačiju sliku. Auto industrija predstavlja jedan od najvećih industrijskih sektora sa najvećom stopom rasta. Trenutno Rusija je šesta najveća zemlja u pogledu obima prodaje automobile. Auto industrija predstavlja industriju na koju otpada 3% nacionalnog GDP-a u pogledu doprinosa. Metalna industrija Rusija je jedan od najvećih proizvođača minerala u svijetu. Rusija proizvodi 20% od ukupne svjetske proizvodnje nikla i kobalta i oko 5-7% od ukupne svjetske proizvodnje željezne rude i uglja. Takodje, Rusija je veliki proizvodjač dijamanata, metala platinum grupe, obojeni metali, čelik, zlato, boksit, itd. Aluminij i drugi sirovi metali čine 65% ukupnog izvoza Rusije. Sektor metalurgije je u 2005. godini bio " odgovoran" za 19% od ukupne industrijske proizvodnje zemlje, a zapošljava skoro 10% industrijske radne snage. Ruska ekonomija se oporavlja od uticaja svjetske ekonomske krize. Unaprijeđeni su uslovi tržišta, a polako se vraca i povjerenje investitora. Strani investitori su posebno zainteresovani za rudnike uglja u istočnim i arktičkim dijelovima Rusije. U 2008. godini ArcelorMittal je kupio tri rudnika uglja od ruske kompanije Severstal za 720 miliona $. Hyundai steel se obavezao da će u periodu od 2010/2015 na godišnjem nivou kupiti 300.000. tona uglja od ruske kompanije Anthracite. Kako bi privukla više investitora, Vlada Rusije je svjesna da mora uvesti pogodnosti u relevantne zakone. Npr. Stranim kompanijama nije dozvoljeno da direktno budu uključene u razvoj mineralnih resursa, medjutim omogućeno im je da uđu u partnerski odnos sa domaćim kompanijama. Vlada Rusije radi na uvođenju amandmana kojim bi se omogućilo finansiranje projekata iz metala i rudnika od strane stranog kapitala. Procijenjuje se da će vrijednost sektora rudnika do 2014. godine iznositi oko 236 milijardi$. Stoga, nije uopste iznenadjujuća činjenica sto nekoliko multinacionalnih kompanija iz ovog sektora želi da investira. Izvor: Invest in Russia

19

Građevinski sektor Ekonomija Rusije je danas jedna od najperspektivnijih, sa velikim mogućnostima za ekspanziju u mnogim oblastima, što su uočile mnoge evropske i svjetske kompanije. Mali je broj zemalja gdje se mogu postići takve stope rasta prodaje i stvoriti takvi rezultati,kakvi se ostvaruju u Rusiji. Sve veći broj kompanija se premješta iz Moskve u druge ruske regione, u kojima su znatno povoljniji uslovi za otpočinjanje biznisa, počev od ekonomskih do administrativnih.Na osnovu svega može se zaključiti da danas Rusija predstavlja veoma pogodno tlo za poslovanje, alii zemlju u kojoj vlada visoki stepen konkurencije i bespoštedna konkurentska borba, iz koje kao pobjednici izlaze najsposobniji i oni koji su na pravi način proučili ovo specifično tržište i prilagodili mu se. Prema podacima ruskog statističkog zavoda Rosstat, obim gradnje stambenih objekata u Rusiji u 2009. je manji za 6,7% u odnosu na obim iz 2008. godine. Prema izjavama premijera Putina, uprkos ekonomskoj krizi, glavni prioriteti u potrošnji će biti upravo stambena izgradnja i ulaganje u infrastrukturu. Samo u Moskvi, do 2020. godine, se planira da se obnovi ili izgradi 18,5 miliona metara kvadratnih stanova, a prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja Rusije izgradnja novih stambenih objekata u periodu 2012-2013. će biti 85 miliona metara kvadratnih. Prema vlasničkoj strukturi u Ruskoj Federaciji u 2009. godini 89% izgrađenih objekata je u privatnom, 3,6% je u državnom i 2,7% u mešovitom vlasništvu. Građevinski materijal koji se proizvodi u Rusiji uglavnom se i koristi samo na domaćem tržištu, dok se samo od 5 do 15% ovih proizvoda izvozi. Glavna izvozna tržišta su bivše članice SSSR-a, a među njima u prvom redu Ukrajina i Kazahstan, s tim što se u Rusiju iz Ukrajine dosta građevinskog materijala i uveze. Do svjetske ekonomske krize, u ovom sektoru je vladala velika konkurencija inostranih proizvođača, jer je razlika između stranih i ruskih proizvođača građevinskog materijala bila velika i uglavnom se odnosila na razliku u kvalitetu u korist inostranih proizvođača. Međutim, danas su mnoge ruske firme tehnički unaprijedile proizvodnju i povećale kvalitet finalnih proizvoda, a sa druge strane inostrane kompanije su otvorile sopstvene fabrike u Rusiji, tako da se uvoz građevinskog materijala dosta smanjio. Za neke proizvode to smanjenje je čak i duplo (npr. keramičke pločice, linoleum, parket i sl).

20

Rusko tržište prozora Na ruskom tržištu prozora dominantna je upotreba PVC prozora, i to čak 83%, što u novčanoj protivvrijednosti iznosi 3,8 milijardi eura. Na drugom mestu se nalaze drveni prozori sa udjelom od 9,7%, a na trećem su aluminijumski prozori čije je učešće na tržištu oko 7%. Iako su najzastupljeniji plastični prozori, sve više Rusa se okreće upotrebi aluminijumskih i drveno-aluminijumskih, bez obzira na činjenicu da je cijena drvenih prozora 30-40% veća u odnosu na plastične prozore. U Rusiji nema mnogo kompanija koje se bave ovim vidom proizvodnje, a glavne fabrike za proizvodnju aluminijumskih prozora su Алюминиевые строительные конструкции iz grada Samare, Агрисовгаз i fabrika Мосметаллоконструкция. U Rusiju se najviše uvoze PVC prozori iz Nemačke, Kine, Poljske i Koreje, a njihov udio u ukupnom izvozu je 60%. Ruski kupci prednost daju nemačkom kvalitetu, a među najpoznatijim markama su: KBE, REHAU i Trocal. Izvor :SIEPA Turizam Rusija predstavlja zemlju bogatu prirodnim ljepotama: planine, mora i rijeke koje imaju potencijal za privlačenje turista. Vlada Rusije je takodje započela program povećanja domaceg turizma. Nadalje, Rusija ce biti domaćin Zimskih Olimpijskih igara 2014. godine i Svjetskog prvenstva u fudbalu 2018. godine.

21

Spoljnotrgovinska razmjena Ruske Federacije sa svijetom Uvoz Ruske Federacije po zemljama Izvor: ITC

u hiljadama Eura

Zemlje Uvezena

vrijednost u 2010

Uvezena vrijednost

u 2011

Uvezena vrijednost

u 2012 Svijet 187.290.001 204.429.696 243.038.041 Kina 29.394.517 34.624.643 40.268.819 Njemačka 20.112.401 26.889.808 29.760.962 Ukrajina 10.573.940 14.364.982 13.970.367 Japan 7.756.937 10.769.748 12.168.343 Sjedinjene Američke Države 8.458.079 9.258.358 12.053.878 Francuska 7.624.739 7.077.434 10.713.918 Italija 7.561.876 9.591.446 10.434.288 Bjelorusija 7.392.194 0 8.790.051 Republika Koreja 5.475.616 8.317.105 8.542.293 Velika Britanija 3.443.063 5.149.491 6.369.259 Izvoz Ruske Federacije po zemljama Izvor: ITC

u hiljadama Eura

Zemlje Izvezena

vrijednost u 2010

Izvezena vrijednost

u 2011

Izvezena vrijednost

u 2012 Svijet 301.305.708 343.191.483 408.003.935 Nizozemska 40.637.487 43.956.777 59.687.475 Kina 15.307.776 24.918.703 27.773.981 Njemačka 18.904.467 16.484.097 27.675.513 Italija 20.559.918 20.032.772 25.222.940 Turska 15.345.430 10.848.923 21.315.294 Ukrajina 17.406.599 13.013.039 21.133.463 Bjelorusija 13.599.046 0 18.989.124 Poljska 11.247.943 15.216.772 15.456.234 Japan 9.664.224 10.279.026 12.106.866 Velika Britanija 8.518.043 8.039.727 11.757.267

22

Lista izvoznih proizvoda Ruske Federacije u hiljadama Eura

Tar. Naziv proizvoda Izvezena

vrijednost u 2010

Izvezena vrijednost

u 2011

Izvezena vrijednost u

2012 Svi proizvodi 301.305.708 343.191.483 408.003.935

'27 Mineralna goriva, ulja, destilacijski proizvodi, itd. 197.193.042 202.746.098 238.236.372

'99 Robe koje nisu nigdje drugo navedene 21.896.982 47.585.427 59.994.955 '72 Željezo i čelik 14.372.986 15.784.291 17.551.062 '71 Biseri, dragocjeno kamenje, metali, 5.498.471 6.880.496 10.744.423 '31 Đubrivo 5.564.404 7.235.698 8.684.678 '84 Mašine, nuklearni reaktori, bojleri, itd. 4.259.182 3.828.935 5.867.281 '76 Aluminij I proizvodi od 5.147.110 5.597.523 5.766.840 '44 Drvo i proizvodi od 4.684.531 5.008.594 5.226.284 '10 Žitarice 1.810.033 3.186.988 4.853.663 '74 Bakar i proizvodi od 3.704.283 3.610.346 4.492.536 '28 Neorganske hemikalije, izotopi 4.879.514 5.666.354 3.657.538 '29 Organske hemikalije 2.371.795 3.079.483 3.510.234 '85 Električna i elektronska oprema 2.057.071 2.373.961 3.475.195 '75 Nikal i proizvodi od 4.084.397 3.381.556 3.071.225 '40 Guma i proizvodi od 2.134.079 2.796.427 3.067.276 '26 Rude, pepeo 1.678.411 2.893.597 2.684.916 '73 Proizvodi od željeza i čelika 1.379.692 1.490.561 2.351.662 '87 Vozila izuzev željezničkih i tramvajskih 1.749.985 2.154.700 2.262.805 '03 Riba, rakovi, školjke.. 1.628.790 1.708.649 1.940.186

23

Lista uvoznih proizvoda Ruske Federacije u hiljadama Eura

Tar. Naziv proizvoda Uvezena

vrijednost u 2010

Uvezena vrijednost

u 2011

Uvezena vrijednost

u 2012 Svi proizvodi 187.290.001 204.429.696 243.038.041

'84 Mašine, nuklearni reaktori, bojleri, itd. 27.891.282 37.105.009 44.579.050 '87 Vozila izuzev željezničkih i tramvajskih 17.091.906 27.184.936 34.565.340 '85 Električna i elektronska oprema 19.423.639 22.208.028 27.498.442 '30 Farmaceutski proizvodi 8.377.869 9.465.906 10.390.977 '39 Plastika i proizvodi od 6.129.646 7.229.063 8.834.541 '90 Optički, foto, tehnički, medicinski aparati 4.521.010 5.459.362 8.104.462 '73 Proizvodi od čelika i željeza 4.486.830 5.553.725 5.884.425 '02 Meso i jestive mesne iznutrice 4.404.255 4.444.364 5.726.515 '72 Željezo i čelik 3.577.378 4.525.450 4.868.264

'08 Jestivo voće, orašasti plodovi, dinje i lubenice 4.134.920 4.462.896 4.865.258

'99 Robe koje nisu nigdje drugo navedene 26.499.252 4.329.247 4.021.208 '40 Guma i proizvodi od 1.901.305 2.820.381 3.671.706

'94 Namještaj, rasvjeta, znakovi, montažni objekti 2.128.852 2.722.530 3.462.168

'64 Obuća, nazuvci i slični dijelovi 2.975.190 2.989.885 3.290.955

'62 Odjeća i pribor za odjeću, osim pletenih i heklanih 2.237.090 2.491.590 3.107.300

'61 Odjeća i pribor za odjeću, pleteni ili heklan 1.943.228 2.350.050 3.084.857 '27 Mineralna goriva, ulja, destilacijski proizv. 2.565.823 3.382.694 2.937.249

'48 Papir i karton; proizvodi od papirne mase, papira ili od kartona. 2.898.212 3.091.847 2.870.706

'33 Esencijalna ulja, parfemi, kozmetika 2.372.909 2.444.485 2.800.670 Iz gore navedenih tabela, vidljivo je da se iz godine u godinu povećava obim spoljnotrgovinske razmjene Ruske Federacije sa svijetom čemu u prilog ide i činjenica da je Ruska Federacija pristupila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Zemlje sa kojima Ruska Federacija ostvaruje najviše razmjene su susjedne zemlje i EU zemlje. Posmatrajući grupe izvozno-uvoznih proizvoda, a kako je i prethodno u informaciji napomenuto više od polovine izvoza Ruske Federacije se odnosi na izvoz aluminija i drugih metala ( željezo i čelik), dok u uvoznim proizvodima dominiraju proizvodi poljoprivrednog sektora, metalnog sektora, drvna industrija, odjeća i obuća.

24

SPOLJNOTRGOVINSKA RAZMJENA BOSNE I HERCEGOVINE & RUSKE FEDERACIJE

Pregled uvoza/izvoza- Bosna i Hercegovina & Ruska Federacija, period 2008. - 2012. Godina Vrijednost uvoza

u Eurima Vrijednost izvoza

u Eurima Pokrivenost

I/U Obim

2008 106.245.634,36 8. 068. 743,44 7,59 % 114.314.377,80 2009 74.988.939,74 13.126.570,51 17,50 % 88.115.510,25 2010 80.184.578,69 19.498.549,44 24,32 % 99.683.128,13 2011 122.012.066,69 27.232.513,58 22,32 % 149.244.580,27 2012 128.268.704,12 28.654.259,89 22,34 % 156.922.964,01 Ukupno: 511.699.923,62 96.580.636,88 18,87% 608.280.560,50 Iz gore navedene tabele, vidljivo je da se iz godine u godinu povećava obim spoljnotrgovinske razmjene između B&H i Ruske Federacije, ali i da je daleko veći uvoz nego izvoz Bosne i Hercegovine, te stoga bilježimo i slabu pokrivenost. Evidentno je da je od 2010. godine značajno povećan uvoz iz Ruske Federacije, a to možemo pripisati otpočinjanju rada Rafinerije Brod, dok izvoz BiH konstantno tokom ovog posmatranom perioda bilježi blagi rast. Ako izuzmemo stavku mineralnih goriva iz pregleda uvoza, BiH najviše uvozi mašine, aparate i mehaničke uređaje, kao i metale i njihove proizvode. Bosna i Hercegovina u Rusku Federaciju najviše ostvaruje izvoz farmaceutskih proizvoda; koža, krzno tekstil, agroindustrijski proizvodi te mašine, aparate i uređaji.

25

Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Ruskom Federacijom po sektorima, za period 01 - 12 2011 i 01 - 12 2012. god

u Eurima 2011 2012 uvoz izvoz uvoz izvoz porast u % uvoz izvoz Agroindustrijski sektor 106.835,05 2.604.500,46 150.415,68 1.425.177,42 40,79 -45,28 Mineralna goriva (ugalj, koks, plin, nafta ) i el. energija 113.186.617,75 - 118.243.382,24 130.241,84 4,47 0,00 Hem. farm. proiz. , đubriva, plastika, kaučuk, guma 1.091.902,54 21.754.167,09 3.156.343,69 24.321.681,15 189,07 11,80 Kamen, kreč,cement, beton, keramika i proizvodi 152.938,95 128.916,04 127.845,89 151.673,48 -16,41 0,00 Koža, krzo, tekstil i proizvodi 37.310,05 547.470,08 65.011,24 1.089.488,70 74,25 99,00 Drvo, papir i namještaj 26.521,11 204.568,97 201.892,83 389.225,89 661,26 90,27 Rude, metali i proizvodi 1.197.117,29 32.346,86 1.434.482,05 28.973,31 19,83 -10,43 Mašine, aparati, meh. uređaji, kotlovi, vozila, oružje 6.202.786,58 1.960.544,02 4.883.911,44 1.117.797,83 -21,26 -42,99 Ostali razni proizvodi 10.037,32 - 5.419,26 - -46,01 0,00 UKUPNO 122.012.066,67 27.232.513,54 128.268.704,36 28.654.260,14 5,13 5,22

*Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH obuhvataju izvoz i uvoz roba prema ICD i UCD po carinskim procedurama.

26

Iz navedenih podataka, jasno je da se Bosna i Hercegovina i ne može „podičiti” dobrom ekonomskom saradnjom sa Ruskom Federacijom pogotovo imajući u vidu činjenicu da su pojedine BH kompanije nekada bilo značajno prisutne na tržištu Rusije, pogotovo u oblasti građevinarstva i inžinjeringa. Međutim, uslijed promjena u zadnjih 15-20. godina, te promjene strukture tržišta današnja ekonomska saradnja nije uporediva sa nekadašnjom. BH građevinske i inžinjering firme danas svoju šansu mogu tražiti prvenstveno u obliku pružanja građevinskih usluga, mada je veliko opterećenje za BH privredu nedostatak kompletnog pravnog okvira između dvije zemlje koji bi olakšao njihovo poslovanje. Iako je svima poznata činjenica da je značajan broj bh. radnika angažovan na poslovima pripreme i izgradnje objekata za Olimpijadu u Sočiju, treba se uzeti u obzir i činjenica da se angažman bh. radnika u kompanijama u Ruskoj Federaciji ne evidentira. U pogledu vođenja zvanične statistike Bosni i Hercegovini takođe ne ide u prilog ni činjenica da dosta BH preduzeća ostvaruju izvoz u Rusiju ali preko Srbije (koja sa Rusijom ima potpisan Ugovor o slobodnoj trgovini), te se takvo plasiranje BH proizvoda nigdje zvanično ne vodi kao izvoz BiH nego izvoz Srbije. U tabelama u nastavku data je lista top 20 BH izvoznih i uvoznih proizvoda

Pregled top 20 izvoznih i uvoznih tarifa

Top 20 izvoznih tarifa Top 20 uvoznih tarifa Tarifa Naziv Tarife Tarif

a Naziv Tarife

3004 Lijekovi (izuzev proizvoda iz tar. br. 30.02, 30.0

2711 Naftni plinovi i ostali plinoviti ugljenvodonici:

0809 Marelice, trešnje i višnje, breskve 2701 Kameni ugalj; briketi i slična kruta goriva od kam

6403 Obuća sa vanjskim đonovima od gume, plastične mase

2921 Jedinjenja s amino grupom:

8426 Brodske zakretne dizalice; kablovske, mostne i sli

8545 Ugljene elektrode, ugljene četkice, ugalj za sijal

27

2818 Umjetni korund, hemijski definiran ili ne; alumini

7202 Ferolegure:

2401 Neprerađeni duhan; duhanski otpaci:

8537 Table, ploce, pultovi, stolovi, ormari i ostale os

9401 Sjedala (osim onih iz tarifnog broja 9402)

8406 Turbine na vodenu i drugu paru:

2842 Ostale soli anorganskih kiselina ili peroksikiseli

8501 Električni motori i električni generatori (osim ge

8708 Dijelovi i pribor motornih vozila iz tarifnih broj

8484 Zaptivači od metalnih listova kombinirani sa drugi

6304 Ostali proizvodi za unutrašnje opremanje, isključu

8416 Plamenici za ložišta na tekuće gorivo, na kruto go

6802 Obradeni kamen za spomenike i gradevine (osim skri 8422

Mašine za pranje posuda; mašine za cišcenje i suše

2710 Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih mineral

4421 Ostali drveni proizvodi

3923 Proizvodi za prijevoz i pakovanje robe, od plastič

8419 Masine, uredaji i laboratorijska oprema

8421 Centrifuge, uključujući centrifuge za sušenje; ure

7304 Bešavne cijevi i šuplji profili, od željeza

8477 Mašine za obradu i preradu gume ili plastične mase

8481 Slavine, ventili i slični uređaji za cjevovode

8418 Hladnjaci, zamrzivači i ostali uređaji za proizvod

8483 Transmisiona vratila (ukljucujuci bregasta vratila

0808 Jabuke, kruške i dunje, svježe: 8708 Dijelovi i pribor motornih vozila iz tarifnih broj

8480 Kalupnici za ljevaonice metala; modelne ploče; mod

7326 Ostali proizvodi od željeza ili čelika

9404 Nosači madraca; oprema za krevete i slični proizvo

1006 Riža:

9403 Ostali namještaj i njegovi dijelovi 8474 Masine za sortiranje, prosijavanje, separaciju

Ukupno vodećih 20: 28.525.023,17 Eura

Ukupno vodećih 20: 127.279.734,30

Ukupno izvoz u Rusku Federaciju: 28.654.259,89

Ukupno uvoz iz Ruske Federacije: 128.268.704,12

Učešće prvih 20 u ukupnom izvozu: 99,55%

Učešće prvih 20 u ukupnom uvozu: 99,23%

28

Prema podacima Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH ulaganja iz Rusije za period od 01.01.2009 do 28.02.2013.godine iznose 1.208.227,00 KM. Kao najznačajnija ulaganja iz Rusije u BiH izdvajamo sljedeća Društva:

"BIOSPHERA" d.o.o. Mostar, osnivac: Emir Keco, iz Rusije, sa kapitalom u iznosu od 5.031.308 KM.

"IVK" D.O.O. BANJA LUKA, osnivač: SERGEEV DMITRY MIHAILOVIČ, iz Rusije, sa kapitalom u iznosu od 402.000 KM.

"OPTIMA Grupa" d.o.o. Banja Luka, osnivač: "NEFTEGAZOVAJA INNOVACIONNAJA KORPORACIJA" /OAD "NeftegazinKor"/ Otvoreno AD, Rusija, sa kapitalom u iznosu od 50.000 KM.

Nadležne insitucije u BiH nisu realizovale potpisivanje sljedećih sporazuma sa Vladom Ruske Federacije: Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, Sporazum o promociji i zaštiti ulaganja. Značajan problem predstavlja i pitanje klirinškog duga. Kada govorimo o unapređenju ekonomske saradnje između dvije zemlje postoji prostor za unapređenje iste u sljedećim sektorima: energetika; građevinarstvo; metal, prehrana i farmacija, mada ne treba zaboraviti ovdje i pitanje konkuretnosti BH proizvođača kao i njihovih proizvodnih kapaciteta, te troškova transporta. Uzimajući u obzir sve preporuke i činjenice navedene u ovoj informaciji, kao zaključak se nameće neophodnost uređivanja pravnog okvira u sferi ekonomske saradnje između BiH i Ruske Federacije; te strateško planiranje nastupa BH privrede na tržištu Ruske Federacije u šta treba da se intezivno uključe sve relevantne institucije i organizacije u Bosni i Hercegovini.

29

DIREKTNA STRANA ULAGANJA IZ RUSKE FEDERACIJE U BiH PREGLED PODATAKA CENTRALNE BANKE BiH

Pripremila: FIPA

Prema podacima Centralne banke BiH (CBBH), stanje direktnih stranih ulaganja (DSU), na dan 31.12.2011, u BiH iznosi 10,550 miliona KM ili 10.6 milijardi KM (5,394 miliona EUR ili 5.4 milijarde EUR). Podaci Centralne banke BiH, potvrđuju blagi porast stranih investicija u BiH u posljednje dvije godine. Napomena: Podaci Centralne banke BiH (2004 – 2011) su revidirani prema posljednjim preporukama MMF-a i OECD-a, a odnose se na Tokove i Stanje DSU u BiH. Zvanični podaci o Stanju i Tokovima direktnih stranih ulaganja u BiH na godišnjem nivou objavljuju se 9 mjeseci po isteku izvještajne godine. Zvanični podaci za 2011, kao i revidirani iznosi za prethodne godine, a u skladu sa statističkim principima, objavljeni su 30. 08. 2012. godine. U toku godine objavljuju se privremeni podaci u okviru Tokova DSU (ali bez segmenta zadržanih zarada, koji se obračunavaju jedanput godišnje i uvrštavaju na godišnjem nivou) i Platnog prometa (sa procijenjenim iznosom zadržanih zarada). Prema podacima Centralne Banke BiH (CBBH), Rusija je na četvrtom mjestu na listi zemalja najznačajnijih investitora u BiH, sa ukupnim iznosom od 1,196.2 miliona KM, tj. 612 miliona eura (period maj 1994 - decembar 2011. godine). Učešće investicija iz Rusije je 11.3%, u ukupnom investiranom iznosu u BiH, do decembra 2011. godine.

30

Zemlje najznačajniji investitori u BiH Stanje DSU na dan 31.12.2011 - 5.4 milijarde eura

Milioni EUR

457

124

141

162

254

288

545

612

679

938

1,194

0 200 400 600 800 1000 1200 1400

All  other Countries

Italy 

Turkey

Netherlands

Switzerland

Germany

Slovenia

Russia

Croatia

Serbia

Austria

Izvor: Centralna banka BiH,

Prema iznosima investicija u 2011. godini, Ruska Federacija je investirala najviše (143 miliona KM ili 73 miliona EUR), te je popravila svoju poziciju na listi zemalja najznačajnijih investitora (sa pete popela se na četvrtu poziciju). Učešće investicija iz Rusije u konstantnom je porastu od 4.7% u 2007. do 11.3% u decembru 2011. Slijedi pregled investicija iz Ruske Federacije u BiH, tokovi i stanje po godinama i učešće u iznosu DSU za određeni period.

Godina DSU u BiH

milioni EUR DSU iz Rusije milioni EUR

UDIO u

Tokovi DSU na godišnjem nivou godišnjem

iznosu 2007 1,329 170 12.8% 2008 684 173 25.3% 2009 180 66 36.7% 2010 220 44 20.0% 2011 290 73 25.2%

31

Q1-Q3 2012*

346 125 36.1%

Stanje DSU na kraju godine ukupnom

iznosu 2007 3,666 171 4.7% 2008 4,385 335 7.6% 2009 4,767 471 9.9% 2010 4,985 516 10.4% 2011 5,394 612 11.3%

Izvor: Centralna banka BiH Struktura investicija iz Rusije: vlasnički udjeli i zadržane zarade 170 miliona KM i ostali kapital 1,027 miliona KM (od čeka su zaduženja 1,000 miliona KM). U 2011. investicije iz Rusije prema strukturi: nije registrovano povećanje vlasničkih udjela, zadržane zarade su bile – 36 miliona KM (moguće poslovanje sa gubitkom kompanije sa većinskim kapitalom iz Rusije) i ostali kapital 179 miliona KM. Napomena: Direktna strana ulaganja (DSU) po komponentama obuhvaćaju: vlasničke udjele (u opremu i drugu robu i usluge, gotovinu i ostale vlasničke udjele), zadržane zarade (iznos preostalih profita, nakon umanjenja za iznos poreza na dobit i plaćanja dividendi ili drugih doznaka profita od strane preduzeća s direktnim ulaganjem u BiH svom direktnom stranom ulagaču) i ostali kapital (među kompanijski zajmovi, obveznice, instrumenti tržišta novca, trgovinski krediti i ostala dugovanja). Preliminarni podaci za prvih devet mjeseci 2012. godine u okviru Tokova DSU, evidentirali su 675.8 miliona KM (346 miliona eura) stranih investicija u BiH. Preliminarni iznos Tokova DSU, za prvih devet mjeseci 2012. potvrđuje porast stranih investicija od 65.4% u odnosu na isti period prošle godine (preliminarni iznosi su bez segmenta zadržanih zarada). To je svakako pozitivan pokazatelj ali uz neophodan oprez obzirom na globalna kretanja investicija i njihov mogući uticaj na zadnji kvartal prošle godine ili uticaj zadržane zarade na ukupan DSU. Prema privremenim podacima za prvih devet mjeseci 2012. godine, nova ulaganja iz Rusije su iznosila 245.2 miliona KM (ili 125.4 miliona eura), što

32

predstavlja učešće od 36.2% u ukupnom privremenom iznosu od 676 miliona KM (ili 346 miliona eura). U strukturi ovih ulaganja nije bilo povećanja vlasničkih udjela, a čitav iznos se odnosi na ostali kapital (zaduženja), uz napomenu da podaci o zadržanim zaradama još uvijek nisu dostupni. Podaci Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u BiH (MVTEO) o ulaganjima iz Ruske Federacije Napomena: Informacije Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u BiH (MVTEO) o ulaganju za prethodni periodu predstavlja pregled registrovanih stranih investicija kod nadležnih sudova i koristite se za analize ulaganja po kompanijama. Uvidom u Informacije MVTEO-a o ulaganjima u BiH, a na osnovu informacija o registraciji / preregistraciji kompanija kod nadležnih sudova, u 2012. godini ulaganja iz Rusije su iznosila 16,730 KM (ukupni iznos u 2012. godini 430.4 miliona KM). Ova ulaganja se odnose na osnivanje pet kompanija: „Imperia Tour“ d.o.o. Banja Luka, „KNEMA Balkan“ d.o.o. Banja Luka, „Base S Investment“ d.o.o. Sarajevo i „Ross-Adrija“ d.o.o. Brod od strane fizičkih lica, kao i osnivanje društva „Argosy“ d.o.o. Brod investitora Zatvoreno akcionarsko društvo Agrosi. U 2011. godini, prema informacijama MVTEO-a, a prema podacima dobijenim od nadležnih sudova, iz Rusije u BiH je investirano 32,896 KM što predstavlja učešće od 0.01% u iznosu za 2011. godinu (428 miliona KM). Prema registracijama od nadležnih sudova u periodu 1.1.2009 – 31.12.2012. (Informacija MVTEO-a na osnovu novog sistema elektronskog izvještavanja od nadležnih sudova), investicije iz Rusije su iznosile 1.2 miliona KM (0.6 miliona eura), što predstavlja učešće od 0.07% u ukupnim registrovanim investicijama u navedenom periodu (1.8 milijardi KM ili 0.9 milijardi eura - Informacija MVTEO-a iz februara 2013). Slijedi Pregled kompanija registrovanih u Ministarstvu do 30.06.2010. sa kapitalom preko 100,000 KM.

33

P R E G L E D REGISTROVANIH STRANIH ULAGANJA RUSIJE U BiH

OD MAJA 1994. DO 30.06.2010.GODINE (DRUŠTVA SA KAPITALOM PREKO 100.000 KM)

(u 000 KM)

R. b. DRUŠTVO/KOMPANIJA Djelatnost Naziv stranog ulagača

IZNOS % učešća

1 2 3 4 5 6 1. „Rafinerija nafte“ a.d.

Bosanski Brod Proizvodnja OAD Neftegaz. Innov.

Korporacija Moskva 210,328 53.6

2. „Rafinerija ulja Modrića“ a.d. Modrića

Proizvodnja OAD Neftegaz. Innov. Korporacija Moskva

153,941 39.2

3. „IEFK Banka“ AD Banja Luka

Bankarstvo Istočno Evropska Finansijska Korporacija

20,000 5.1

4. „RMG“ d.o.o. I.Sarajevo, S.S.Grad

Proizvodnja „Sekur“ Rusija 4,000 1.0

5. „Petrol“ AD Banja Luka

Trgovina OAD Neftegaz. Innov. Korporacija Moskva

3,194 0.8

6. Trgovački centar „Biosphera“ d.o.o. Mostar

Trgovina Emir Kečo 700 0.2

7. „Invest Vrbas Konsalt“ Društvo za konsalting d.o.o. Banja Luka

Usluge Sergeev Dmitry Mihailović

400 0.1

8. Ostala društva (do 100.000 KM)

3 -

U K U P N O: 392,563 100.0 % učešća na nivou BiH

(7.611.009 KM) 5.2 -

Izvor: Pregled registrovanih DSU, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u BiH, Juli 2010. Najveći investitor iz Rusije i jedan od najznačajnih investitora u BiH je Naftegazinkor. Kompanija je prisutna od 2007. godine u privatizaciji Naftne industrije RS: Rafinerija nafte Bosanski Brod i Rafinerija ulja Modriča. Uz investicije u modernizaciju postrojenja, u 2009. godini su investirali u akviziciju i obnovu benziskih pumpi (bivši „Petrol“ u RS i „Zovko“ u FBiH), a promovisali su i novi brend „NESTRO“ Group, grupaciju koja uključuje nove benzinske pumpe, Rafinerije Bosanski Brod i Modriča i Optima Group.

34

Prema informacijama iz Press materijala Optima Grupe d.o.o. Banja Luka - „ZARUBEŽNJEFT“ o.a.d. Moskva je državna naftna kompanija u 100%-tnom vlasništvu Vlade Ruske Federacije (vlasnici su Naftegazinkor-a) . Od 2007. godine „ZARUBEŽNJEFT“ posluje i u Bosni i Hercegovini. Preko kćerke firme „Njeftegazinkor“ iz Moskve, kupovinom akcija, postao je vlasnik većinskog paketa akcija u preduzećima Rafinerija nafte Brod, Rafinerija ulja Modriča i distributivne mreže benziskih pumpi ''Nestro Petrol''. Sva preduzeća posluju pod zaštitnim znakom ''NESTRO'' koji je zaštitni znak kompanije „ZARUBEŽNJEFT“. Početkom 2008. godine „ZARUBEŽNJEFT“ osniva novo preduzeće u Bosni i Hercegovini pod imenom „Optima Grupa“. Zadatak ''Optima Grupe'' je planiranje i upravljanje razvojem naftne industrije kroz preduzeća Rafinerija nafte Brod, Rafinerija ulja Modriča te razvijanje i širenje maloprodajne mreže benzinskih pumpi ''Nestro Petrol''. Do decembra 2011. su u BiH investirali 484 miliona eura, a od 2008 do 2011 zaposlili 1,086 radnika. „Optima Grupa“ je i jedan od najvećih izvoznika Bosne i Hercegovine, a u periodu do 2016 planiraju investirati novih 750 miliona eura.. Investicije grupacije ''Nestro'' od momenta prenosa nadležnosti do 31.12.2011. god.

Vrsta ulaganja Valuta Rafinerija nafte Brod

Nestro Petrol

Optima Grupa

UKUPNO

Investiciona ulaganja eura 119.932.714 15.758.483 17.250.000 152.941.197 Finansiranje tekućih troškova i obrtnih sredstava

eura 27.638.879 230.430.000 258.068.879

Za regulisanje obaveza preduzeća nastala do prenosa vlasništva

eura 72.550.000 72.550.000

UKUPNO eura 220.121.593 15.758.483 247.680.000 483.560.076 Izvor: „OPTIMA Grupa” d.o.o. Banja Luka - Press materijal 2012.

35

Plan investicionih ulaganja

Naziv firme Valuta Godina

Ukupno 2012 2013 2014 2015 2016

’’Rafinerija nafte Brod’’ mil.eura 96,9 276,8 236,7 145,4 3,8

759,6

’’Nestro Petrol’’ Banja Luka mil.eura 27,5 9,6 6,9 4,2 4,2

52,4

’’Optima Grupa’’ mil.eura 32 6,12 0,24 0,24 0,24 38,84 ’’Rafinerija ulja Modriča’’ mil.eura 13,69 12,11 18,82 16,78 2,64 64,04

UKUPNO mil.eura 170,09 304,63 262,66 166,62 10,88 914,88 Izvor: „OPTIMA Grupa” d.o.o. Banja Luka - Press materijal 2012. PREGLED PODATAKA PREMA FIPA EVIDENCIJI Prema FIPA evidenciji u prethodnim godinama, najznačajnije investicije iz Rusije su investicije i reinvesticije kompanija: Naftegazinkor nastavlja ulaganja u Rafineriju nafte Bosanski Brod,

Rafineriju ulja Modriča i Optima Group. Banjalučko preduzeće „Privredni preporod“ čiji je vlasnik ruski milioner

Oleg Burlakov je 2008. godine postalo vlasnik preduzeća „Terpentina“ iz Višegrada.

2011. godine je Adam Vitarigov je investirao u „Bentoprodukt“ Šipovo, a investicija uključuje izgradnju nove fabrike alkalno-aktiviranog bentonita.

Istočno-evropska finansijska korporacija je 2007. godine osnovala IEFK bank a.d. Banja Luka i investirala 20 miliona KM. Banka od 2010. godine posluje u vlasništvu domaćih akcionara i pod novim imenom MF banka a.d. Banja Luka.

U septembru prošle godine ruski naftni gigant „Gaspromnjeft“ je kupio lanac benzinskih pumpi „Oktan promet“ Bijeljina.

Kompanija NIS (u vlasništvu ruske kompanije Gazprom Neft) u novembru prošle godine potpisala je ugovor o kupovini 100% vlasništva kompanije OMV BH, a u martu 2013. je preuzela 28 benzinskih stanica OMV-a u Bosni i Hercegovini. Pored jedne od najjačih mreža na tržištu BiH, NIS je preuzeo i skladište naftnih derivata, predstavništvo u Sarajevu i sve zaposlene radnike. Sve benzinske stanice će u potpunosti biti rebrendirane i poslovaće pod brendovima Gazprom i NIS Petrol.

36

Najavljene investicije: Ruski investitor, OAD NeftegazInKor Moscow, planira u modernizaciju

Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu do 2016. godine investirati 750 miliona eura. U 2012. godini su nastavili projekat rekonstrukcije i rebrendiranja benzinskih pumpi u koju je ruski investitor uložio oko 40 miliona eura.

Ruski investitor Oleg Burlakov je dobio koncesiju na Rudnik uglja i bentonita Lješljani B. Novi / Novi Grad. Koncesioni ugovor je potpisan 25.05.2012. godine i investitor se obavezao da će investirati 12 miliona EUR.

Ruski milijarder Rašid Serdarov (kompanija registrovana na Kipru i porijeklo investicije Kipar) bi početkom 2014. godine trebao da počne izgradnju termoelektrane „Ugljevik tri“. U Ugljeviku će biti izgrađena nova termoelektrana i biće otvoren novi rudnik, pored već postojećih, a ovo je jedan od najznačajnijih projekata u energetski sektor BiH. Ukupna vrijednost investicije se procjenjuje na oko 700 miliona eura.

Za izgradnju Hotela „Ruža“ u Mostaru (koja je obustavljena prije pet godina zbog sporne izgradnje četvrtog sprata), Odbor za svjetsko kulturno nasljeđe UNESCO-a dao zeleno svijetlo za nastavak radova ali investitor (Emir Kečo koji živi i posluje u Rusiji) trenutno traži strateškog partnera za nastavak radova (mada najavljen nastavak radova se trenutno prolongira).

Prema informacijama Agencije za privatizaciju Federacije BiH, jedna ruska kompanija je pokazala interes za kupovinu 67% državnog kapitala kompanije Hidrogradnja.

Najveći investitor iz Rusije i jedan od najznačajnijih investitora u BiH jeste OAD „NeftegazInKor“ - Otvoreno Akcionarsko Društvo „Neftegazovaja Innovacionnaja Korporacija“ (u većinskom vlasništvu Zarubežnjefta). U julu 2010. je potpisan memorandum između Vlade RS, Zarubežnjefta i Naftne industrije Srbije (NIS) o saradnji na istraživanju nafte na području Republike Srpske. Preduzeće „Jadran-Naftagas“ (zajedničko preduzeće srbijanskog NIS-a i ruske kompanije Zarubežnjeft) i Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske su krajem 2011. godine potpisali Ugovor o koncesiji za istraživanje i korištenje ugljovodonika (sirove nafte i gasa) na teritoriji Republike Srpske. Koncesija je dodijeljena na 28 godina, a preduzeće „Jadran-Naftagas“ se obavezalo da će u istraživanja i eksploataciju ugljovodonika investirati 229 miliona dolara. Do sada je urađena reinterpretacija starih seizmičkih podataka, dekonzervacija i ispitivanje dvije stare bušotine koje je potvrdilo postojanje nafte i gasa, a

37

takođe su izvršena i nova ispitivanja (Novi Grad – Doboj (210 km), istražni prostor Semberija (516 km), istražni prostor Posavina (310 km), Banja Luka – Zvornik (303 km) i Majevica (100 km)). Cilj ovih ispitivanja je da se generalno sagleda geološka građa i izdvoje najperspektivnije lokacije za buduća detaljna istraživanja. Početak bušenja prve istražne bušotine se očekuje u prvoj polovini ove godine. Ruska kompanija je također iskazala interes i za istraživanje nafte na području Livanjskog kantona, a u projekt bi investirali 12 miliona eura, a također i za istraživanje nafte na području Federacije BiH, za koje su predvidjeli da bi u fazi istraživanja potencijala bilo potrebno od 10 do 30 miliona eura, a za kasniju eksploataciju projekt se procjenjuje do 150 miliona eura. U toku su pregovori Vlade RS i ruskog energetskog giganta „Gasproma“ o mogućnostima izgradnje gasne elektrane za proizvodnju električne energije, kao i o operacijama vezanim za distribuciju gasa po gradovima i njihovom grijanju. Vrijednost gasovoda kroz Republiku Srpsku, koji bi bio krak „Južnog toka“, je procijenjena na na više od sto miliona eura. Treba da se formira zajedničko preduzeće, koje će biti 60% u vlasništvu Gasproma i 40% u vlasništvu firme Gas Res iz Republike Srpske. Gasovod Južni tok će omogućiti snabdijevanje gasom i stanovništva i privrede. Sajmovi koji ce se odrzavati tokom 2013. godine u Rusiji: 21May-23May2013 Moscow, Russia Refrigeration Industry-Exhibition Business sectors: Food, Beverages 18Mar-20Mar2013 Moscow, Russia IFFF-International Fast Food Fair Business sectors: Food, Beverages 10Apr-12Apr2013 Novosibirsk, Russia

38

HOREX Siberia. Siberian Beer-Exhibition of Soft Beverages, Beer, Gastronomic and Grocery Goods, Equipment and Technologies for Trade Enterprises, Catering and Entertainment Sectors Business sectors: Food, Beverages 18Apr-20Apr2013 Krasnodar, Russia VINORUS. VINOTECH-International Specialized Exhibition of Winegrowing and Winemaking, Beverages, Technology Business sectors: Beverage Industry, Food, Beverages, Wine, Viniculture 18Apr-20Apr2013 Krasnodar, Russia Interfood-Specialized Food and Beverages Exhibition Business sectors: Food, Beverages 11Feb-15Feb2013 Moscow, Russia PRODEXPO-International Exhibition for Food, Beverages and Food Raw Materials Business sectors: Food, Beverages 10Apr-12Apr2013 St. Petersburg, Russia Interfood St. Petersburg-Exhibition for Food Products, Drinks and Ingredients Business sectors: Food Processing, Food, Beverages, Packaging 28Mar-30Mar2013 Sochi, Russia FOODSTUFF-Healthy Food Products Exhibition Business sectors: Food, Beverages 19Dec-22Dec2013 Sochi, Russia KUBAN-Food Industry Exhibition Business sectors: Agriculture, Food, Beverages 13Mar-16Mar2013 Krasnoyarsk, Russia FOOD INDUSTRY-Food and Food Processing Exhibition Business sectors: Food Processing, Food, Beverages

39

13Nov-15Nov2013 Krasnoyarsk, Russia SIBERIAN AGRICULTURAL FORUM-Agricultural and Food Processing Trade Fair Business sectors: Agriculture, Food Processing, Food, Beverages 13Nov-15Nov2013 St. Petersburg, Russia PETERFOOD-International Food Exhibition Business sectors: Food, Beverages 06Nov-08Nov2013 Novosibirsk, Russia INTERFOOD SIBERIA-International Exhibition for Foodstuffs, Equipment and Technologies for Food Industry Business sectors: Food Processing, Food, Beverages 16Sep-19Sep2013 Moscow, Russia WORLDFOOD MOSCOW-International Exhibition for Food & Drinks Industry Business sectors: Food, Beverages 16Apr-19Apr2013 Irkutsk, Russia Siberian Food Products, Beverages, Packing and Equimpent Exhibition Business sectors: Food, Beverages 22Aug-24Aug2013 Belgorod, Russia Belgorod Expo-Universal Foodstuffs and Consumer Good Fair Business sectors: Consumer Goods Fairs, Food, Beverages 26Jul-30Jul2013 Omsk, Russia AGRO OMSK-INDUSTRIAL FORUM-Agriculture, Food Processing and Packaging Exhibition Business sectors: Agriculture, Food, Beverages, Graphic Arts, Paper, Printing, Reprography, Packaging

40

05Jul-07Jul2013 Kaliningrad, Russia Beer Fair Business sectors: Food, Beverages 24Apr-28Apr2013 Nizhny Novgorod, Russia Food World-Food Industry Exhibition Business sectors: Food, Beverages 12Mar-15Mar2013 Tyumen, Russia Food & Beverage-Trade Exhibition Business sectors: Food, Beverages 03Sep-05Sep2013 New entry on ExpoDataBase Ekaterinburg, Russia Agro-Ural Agro-Industrial Forum. Foodstuffs and Drinks. Packing Business sectors: Agriculture, Food, Beverages Informaciju pripremila: Ognjenka Lalović, Spoljnotrgovinska komora BiH/BHEPA

Supported by: