Bosna i Hercegovina Sud Bosne i Hercegovine edetektor.ba/presudepdf/Handanović Rasema 2012 prvostepena.pdfdjela, ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv

Sud Bosne i Hercegovine, Sarajevo, ul. Kraljice Jelene br. 88

Telefon: 033 707 100, 707 596; Fax: 033 707 225

Bosna i Hercegovina Босна и Херцеговина

Sud Bosne i Hercegovine

Суд Боснe и Херцеговинe

Predmet br.: S 1 1 K 009162 12 Kro

Datum objavljivanja: 30.04.2012.godine

Datum otpreme: 30.05.2012.godine

Sudija za prethodno saslušanje: Sudija Jasmina Kosović

PREDMET TUŽILAŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE

protiv

RASEME HANDANOVIĆ

PRESUDA

Tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine: Tužiteljica Vesna Budimir

Branilac optuženog: Advokat Senad Kreho

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

2

PRESUDA .......................................................................................................................................... 1

I. OPTUŽENJE I SPORAZUM ........................................................................................................ 6

II. RAZMATRANJE SPORAZUMA (ČLANA 231 ZKP BIH) ..................................................... 6

III. IZVEDENI DOKAZI ..................................................................................................................... 8

IV. ZAVRŠNE RIJEČI TUŽILAŠTVA I ODBRANE IZNESENE TOKOM

OBRAZLAGANJA PREDLOŽENE KAZNE .......................................................................... 8

V. PRIMJENJIVI ZAKON ................................................................................................................ 9

VI. NALAZI SUDA .......................................................................................................................... 11

A. RELEVANTNO PRAVO ......................................................................................................... 11

B. KONKRETNO KRIVIČNO DJELO - RADNJA IZVRŠENJA I OBLIK ............................... 19

C. INDIVIDUALNA KRIVIČNA ODGOVORNOST .................................................................. 21

VII. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................ 22

VIII. ODMJERAVANJE KAZNE ................................................................................................... 23

IX. ODLUKA O TROŠKOVIMA POSTUPKA I IMOVINSKO PRAVNOM ZAHTJEVU ....... 25

X. ANNEX ......................................................................................................................................... 26

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

3

U IME BOSNE I HERCEGOVINE

Sud Bosne i Hercegovine, Odjel I za ratne zločine, po sudiji za prethodno salsušanje

Jasmini Kosović, uz sudjelovanje pravnog savjetnika Elme Karović u svojstvu zapisničara,

u krivičnom predmetu broj S 1 1 K 009162 12 Kro protiv optužene Raseme Handanović,

zbog krivičnog djela krivično djelo Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173.

stav 1. tačka c) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i krivičnog djela Ratni zločin protiv

ratnih zarobljenika iz člana 175. stav 1. tačka a) Krivičnog zakona BiH (u daljem tekstu: KZ

BiH), sve u vezi sa članom 180. stav 1, i članom 29. istog zakona, povodom optužnice

Tužilaštva Bosne i Hercegovine broj T 20 0 KTRZ 0002955 12 od 07.03.2012. godine,

potvrđene dana 19.03.2012.godine, nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o

priznanju krivnje zaključenog između Tužilaštva BiH i optužene Raseme Handanović

02.03.2012.godine i tehničke ispravke od 26.04.2012 godine i održanog pretresa za

izricanje krivičnopravne sankcije u prisustvu tužioca Tužilaštva BiH Vesne Budimir,

optužene Raseme Handanović, i njenog branioca Senada Krehe, advokata iz Sarajeva,

dana 30.04.2012. godine donio je i javno objavljuje sljedeću:

P R E S U D U

OPTUŽENA: RASEMA HANDANOVIĆ , zvana „Zolja“, kći Ajiza i majke Sebihe rođene

Ališić, rođena 25.09.1972. godine u Sanskom Mostu, …, državljanka … i …, JMBG …,

lišena slobode na teritoriji Sjedinjenih Američkih Država po Naredbi Suda BiH dana

13.4.2011. godine.

K R I VA J E

Što je:

Za vrijeme rata u Bosni Hercegovini, kao pripadnica Specijalnog odreda za

posebne namjene pri Štabu Vrhovne komande Armije Republike Bosne i Hercegovine

„Zulfikar“ postupala protivno odredbi člana 3. stav 1. tačka a) Ženevske konvencije o

zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata od 12. avgusta 1949. godine i odredbi člana 3. stava

1. točka a) Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12. avgusta

1949. godine, tako što je:

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

4

Dana 16. 04. 1993. godine u jutarnjim satima sudjelovala u dobro pripremljenom i

ranije isplaniranom napadu na selo Trusina, općina Konjic, kojim napadom je rukovodio

Zamjenik komandanta Specijalnog odreda za posebne namjere pri Štabu Vrhovne

komande (SOPN ŠVK) „Zulfikar“ Nihad Bojadžić zv. „Blek“ i „Nihko“, koji je naredio pred

početak napada da u selu Trusina niko ne smije ostati živ, da bi potom nakon što je napad

počeo sa jednog uzvišenje iznad sela Trusina sredstvom veze rukovodio napadom izdajući

naredbe sebi podređenim vojnicima, pripadnicima SOPN ŠVK „Zulfikar“ koji su napadali

selo iz više pravaca nevodeći računa o razlikovanju civilnih i vojnih ciljeva, da bi po

okončanju napada u okviru navedene naredbe Nedžad Hodžić zv. „Džon Vejn“ i „Džoni“ u

prijepodnevnim satima istog dana u zaseoku Gaj, selo Trusina, općina Konjic, izdao

naredbu da se streljaju postrojeni pripadnici HVO-a i civili da bi potom nakon izdavanja te

naredbe Rasema Handanović zv. „Zolja“ zajedno sa Nedžadom Hodžićem zv. „Džoni“ i

„Džon Vejn“, Edinom Džekom, Mensurom Memićem zv. „Menta“ i drugim njoj poznatim

pripadnicima SOPN ŠVK „Zulfikar“ sudjelovala u ubojstvu streljanjem postrojenih

bojovnika Hrvatskog vijeća obrane koji su se prethodno predali Ivana (Andrije) Drljo

rođenog 1971. godine, Nedeljka (Marinka) Krešo rođenog 1953. godine, Pere (Smiljka)

Krešo rođenog 1961. godine i civila Zdravka (Ivana) Drljo rođenog 1963. godine, Željka

(Slavka) Blaževića rođenog 1965. godine i Franje (Ilije) Drljo rođenog 1942. godine.

Dakle, sudjelovala u ubojstvu više ratnih zarobljenika i civilnih osoba.

Čime je, počinila krivično djelo Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav

1. tačka c) (sudjelovanje u ubojstvu) i krivično djelo Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika

iz člana 175. stav 1. tačka a) KZ BiH (sudjelovanje u ubojstvu ratnih zarobljenika), a sve u

svezi sa članom 180. stav 1. i članom 29. istog Zakona.

Pa joj Sud primjenom odredbi člana 42, 49. i 50. KZ BIH

za krivično djelo Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) KZ

BiH, u vezi sa članom 180. stav 1. i članom 29. istog zakona, u t v r đ u je :

- kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina

za krivično djelo Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. stav 1. tačka a)

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

5

Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 180. stav 1 i članom 29 istog

zakona, u t v r đ u je :

- kazna zartvora u trajanju od pet (pet) godina,

te primjenom odredbe člana 53. stav 2. tačka b) KZ BiH,

O S U Đ U J E

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (pet) GODINA i 6 (šest)

MJESECI

Na osnovu člana 56. stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, optuženoj se u

izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme koje je provela u pritvoru, počev od 13.o4.2011

godine pa do upućivanja na izdržavanje kazne zatvora.

Na osnovu odredbe člana 188. stava 4. Zakona o krivičnom postupku Bosne i

Hercegovine ( u daljem tekstu ZKP BiH), optužena se oslobađa dužnosti naknade

troškova postupka i isti padaju na teret budžetskih sredstava.

Na osnovu odredbe člana 198. stav 2. Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine,

svi oštećeni se sa eventualnim imovinsko – pravnim zahtjevom upućuju na parnični

postupak.

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

6

OBRAZLOŽENJE

I. OPTUŽENJE I SPORAZUM

1. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je dana 07.03.2012.godine podiglo optužnicu broj T

20 0 KTRZ 0002955 12 protiv Raseme Handanović zvane „Zolja“, koja je potvrđena dana

19.03.2012. godine.

2. Navedenom optužnicom Rasema Handanović se tereti da je počinila krivično djelo

Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) i krivično djelo Ratni

zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. stav 1. tačka a) KZ BiH, a sve u vezi sa

članom 180. stav 1. i članom 29. istog Zakona.

3. Uz optužnicu Tužilaštvo BiH je dostavilo i sporazum o priznanju krivnje od

02.03.2012.godine sa tehničkom ispravkom od 26.04.2012 godine koji je potpisan između

optužene Raseme Handanović i tužiteljice Tužilaštva BiH, uz prisustvo branioca optužene,

advokata Senada Krehe.

II. RAZMATRANJE SPORAZUMA (ČLANA 231 ZKP BIH)

4. Razmatrajući sporazum o priznanju krivnje u smislu odredbi člana 231. ZKP BiH

koji je zaključen između optužene Raseme Handanović i njenog branioca Senada Krehe,

advokata iz Sarajeva, sa jedne strane i Vesne Budimir, Tužiteljice Tužilaštva Bosne i

Hercegovine, sa druge strane. Sud je nakon održanog ročišta za razmatranje sporazuma

dana 19.04. i 27.04.2012 godine, utvrdio da je do sporazuma o priznanju krivnje došlo

dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem, da je optužena svjesna kako činjeničnog opisa

djela tako i njegove pravne kvalifikacije, te da je upoznata sa svim mogućim posljedicama

zaključenog sporazuma, uključujući i posljedice koje se odnose na imovinsko pravni

zahtjev i troškove krivičnog postupka. Sud je također utvrdio da je optužena razumjela da

se potpisivanjem sporazumom o priznanju krivnje odriče prava na suđenje i da ne može

uložiti žalbu na krivično pravnu sankciju koja će joj se izreći.

5. Sud je takođe utvrdio da je optužena svjesna ostalih posljedica sporazma, odnosno

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

7

preuzete obaveze da će kada to od nje bude traženo u potpunosti, istinito i cjelovito otkriti

tužiocu ili drugoj ovlaštenoj službenoj osobi Tužilaštva Bosne i Hercegovine sve što joj je

poznato u vezi sa događajima koji su se desili na području općina Konjic, Jablanica,

Trnovo i Gornji Vakuf i u toku rata u Bosni i Hercegovini, da će svjedočiti na suđenjima

pred Sudom BiH ili bilo kojim drugim Sudom za koji Tužilaštvo Bosne i Hercegovine odluči

da je potrebno, a što je sve detaljno naznačeno u samom sporazumu. Preuzeta obaveza

otkrivanja informacija podrazumijeva i pružanje svih materijalnih ili drugih dokaza koji se

nalaze u posjedu ili pod kontrolom optužene, davanje obrazloženja u vezi sa tim, te

pružanja svih informacija o mjestu gdje bi se takvi dokazi mogli nalaziti.

6. Razmatrajći sporazum, Sud je posebno vodio računa o interesima i pravima

oštećenih, te ispitao da li su upoznati sa mogučnošću sklapanja sporazuma sa optuženom

Rasemom Handanović.

7. S tim u vezi Sud je imao u vidu Službenu zabilješku sačinjenu dana o2.03.2012

godine koju je Tužilaštvo uvelo kao nesporni dokaz, a iz koje je vidljivo da se tužiteljica

sastala sa predstavnicima porodica streljanih, odnosno ubijenih u selu Trusina i da su

oštećeni upoznati sa mogućnošću sklapanja sporazuma sa optuženom Rasemom

Handanović, te dali svoju saglasnost da se ovakav sporazum zaključi. Ovu saglasnost kao

i saglasnost sa predloženom kaznom, oštećeni su svojeručno potpisali na posebnom

papiru koji čini sastavni dio Službene zabilješke.

8. Nadalje, Sud je ispitao da li sporazumom predložena sankcija zadovoljava zakonom

predviđene zahtjeve, odnosno da li se predložena kazna može izreći ispod zakonom

određenog minimuma kazne zatvora za svako navedeno krivično djelo. Za oba krivična

djela, ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, kazna

od 10 godina je predviđena kao minimalna, a kazna dugotrajnog zatvora kao maksimalna

kazna. Sud je utvrdio da je sankcija u sporazumu predviđena u skladu sa zakonom,

odnosno da se po Zakonu uz primjenu pravila o ublažavanju kazne za svako pojedino

krivično djelo i pravila o sticaju, može izreči predložena jedinstvena kazna zatvora u

trajanju od 5 do 6 godina.

9. Imajući u vidu navedeno, Sud je utvrdio da su ispunjeni svi zakonom predviđeni

uvjeti, te je zaključeni sporazum o priznanju krivnje i prihvatio.

10. Nakon toga je optužena Rasema Handanović dala izjavu na zapisnik u skladu

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

8

sa članom 231 stav 7. ZKP BiH, kojom izražava svoje kajanje i izvinjenje žrtvama i

njihovim porodicama zbog učinjenog.

III. IZVEDENI DOKAZI

11. Nakon što se Sud uvjerio da je optužena u potpunosti svjesna svih pravnih

posljedica sporazuma, u skladu sa članom 231 stav. 6. tačka b) ZKP BiH, Sud je ispitao da

li ima dovoljno dokaza o krivici optužene i pozvao tužiteljicu da iznese prijedloge dokaza

na kojima zasniva optužnicu.

12. Tužiteljica je na ročištu koje je održano 19.04.2012 godine prezentirala i u spis

uložila 320 dokaza na koje optužena i njen branilac nisu imali primjedbi ni prigovora, te je

Sud nakon izvršenog uvida zaključio da je Tužilaštvo pružilo dovoljno dokaza o krivici

optužene, odnosno da je optužena Rasema Handanović u vrijeme i na način opisan u

izreci presude, počinila krivično djelo Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173.

stav 1. tačka c) i krivično djelo Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. stav 1.

tačka a) KZ BiH, a sve u vezi sa članom 180. stav 1. i članom 29. istog Zakona, te je Sud

prihvatajući sporazum optuženu Rasemu Handanović i oglasio krivom za navedena

krivična djela.

13. Prezentirani i u spis uloženi materijalni dokazi taksativno su nabrojani u Anexu

presude i predstavljaju njen sastavni dio.

IV. ZAVRŠNE RIJEČI TUŽILAŠTVA I ODBRANE IZNESENE TOKOM

OBRAZLAGANJA PREDLOŽENE KAZNE

14. Na pretresu za razmatranje krivičnopravne sankcije, tužiteljica je ostajući kod

predložene sankcije naglasila da je optužena Rasema Handanović izrazila svoje kajanje

zbog učinjenih djela i da je već dala svoj doprinos rasvjetljavanju događaja koji se desio u

selu Trusina svjedočeći u predmetu koji se protiv drugih optuženih vodi pred ovim sudom.

15. Prihvatajući u cijelosti argumentaciju tužiteljice, branilac optužene je posebno

naglasio da je optužena i sama žrtva ratnih događanja u kojima je doživjela silovanje i

ubijanje mnogih članovi svoje porodice.

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

9

16. Optužena Rasema Handanović podržavajući navode svoga branioca još jednom je

izrazila svoje kajanje zbog učinjenih djela i sućut oštećenim zbog njihovog gubitka.

V. PRIMJENJIVI ZAKON

17. Potpisujući sporazum o priznanju krivnje, optužena Rasema Handanović je priznala

krivnju za izvršenje krivičnih djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. i

krivičnog djela ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. KZ BiH.

18. Krivično djelo Ratni zločin protiv civilnog stanovništva je bilo regulisan u članu 142.

Krivičnog zakona SFRJ, a krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika u članu 143.

istog Zakona, te je za navedena djela bila zaprijećena kazna najmanje 5 godina zatvora ili

smrtna kazna. Krivični zakon Bosne i Hercegovine reguliše naprijed navedena krivična

djela u članovima 173, odnosno 175., a za koje je zaprijećena kazna zatvora od najmanje

10 godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

19. S obzirom na vrijeme navodnog izvršenja krivičnih djela (1993. godina) i materijalni

zakon koji je tada bio na snazi, Sud smatra da je važno obratiti pažnju na načelo

zakonitosti (na obje strane: nullum crimen sine lege i nulla poena sine lege) i načelo

vremenskog važenja krivičnog zakona:

20. Sud je prihvatio zakon koji je naveden sporazumom vodeći se prije svega načelom

zakonitosti iz člana 3. KZ BiH koji propisuje da se krivična djela i krivičnopravne sankcije

propisuju samo zakonom te da nikome ne može biti izrečena kazna ili druga

krivičnopravna sankcija za djelo koje, prije nego što je učinjeno, nije bilo zakonom ili

međunarodnim pravom propisano kao krivično djelo i za koje zakonom nije bila propisana

kazna. Djela, odnosno radnje za koje je optužena Rasema Handanović oglašena krivom,

jesu bile propisane kao krivično djelo u vrijeme izvršenja djela i bile su kažnjive i po tada

važećem zakonu. Naime, krivičnopravne radnje nabrojane u članu 173. KZ BiH i članu

175. KZ BiH mogu se pronaći i u zakonu koji je bio na snazi u relevantom vremenskom

periodu - u vrijeme izvršenja djela, i to u članu 142. odnosno članu 143. KZ SFRJ.

21. Imajući u vidu da oba zakona propisuju navedena krivična djela, Sud je izvršio

poređenje zaprijećenih kazni po oba zakona.. Iako član 4. stav 1.KZ BiH propisuje da se

na učinioca krivičnog djela primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme učinjenja

krivičnog djela, u stavu 2.ovog člana također je propisano da, ako se poslije učinjenja

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

10

krivičnog djela jednom ili više puta zakon izmijeni, ima se primijeniti onaj zakon koji je

blaži za učinioca.

22. Načelo zakonitosti propisano je takođe i članom 7. stav 1. Evropske konvencije o

ljudskim pravima (EKLJP). Evropska konvencija ima prioritet nad svim ostalim zakonima

u BiH prema članu 2. stav 2. Ustava BiH. Ova odredba Evropske konvencije sadrži

generalno načelo kojim se zabranjuje teža kazna od one koja je bila primjenjiva u

momentu kad je kazneno djelo počinjeno, ali se ne propisuje primjena najblažeg zakona.

23. S tim u vezi za Sud je prihvatljiva primjena KZ BiH obzirom da je zapriječena

kazna predviđena Krivičnim Zakonom BiH u svakom slučaju blaža od smrtne kazne koja

je bila na snazi u vrijeme izvršenja krivičnog djela, čime se zadovoljava načelo

vremenskog važenja krivičnog zakona, tj. primjena blažeg zakona za učinitelja. 1

24. Nadalje, potrebno je imati i u vidu i član 4a) KZ BiH koji propisuje da članovi 3. i 4.

KZ BiH ne sprječavaju suđenje i kažnjavanje bilo kojeg lica za bilo koje činjenje ili

nečinjenje koje je u vrijeme kada je počinjeno predstavljalo ‘krivično djelo u skladu sa

općim načelima međunarodnog prava’.

25. Isto tako, i član 7. stav 2. Evropske konvencije daje isti izuzetak uz uslov da stav

1. istoga člana ‘ne utiče na suđenje ili kažnjavanje bilo koje osobe koja je kriva za

činjenje ili nečinjenje, ako je to djelo u vrijeme izvršenja predstavljalo krivično djelo prema

opštim pravnim načelima priznatim kod civiliziranih naroda’. 2

26. Ovim se utvrđuje mogućnost odstupanja, pod propisanim uslovima, od načela

utvrđenih u članu 3. i 4. KZ BiH (te članu 7. stav 1. Evropske konvencije), a time i

odstupanja od primjene krivičnog zakona primjenjivog u vrijeme počinjenja i primjene

blažeg zakona u postupcima koji se vode za djela koja predstavljaju krivična djela prema

međunarodnom pravu.

1 Ovakav stav Suda je u skladu sa stavom zauzetim u presudi Odjela I Apelacionog odjeljenja Suda BiH u presudi

izrečenoj protiv Abduladhima Maktoufa, broj KPŽ 32/05 od 4.aprila 2006. godine, te presudi protiv Dragoja Paunovića

broj KPŽ 05/16 od 27. oktobra 2006. godine, a koji stav je potvrđen i odlukom Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine

broj : AP -178 5/06 od 30.03.2007.godine.

2 Vidi takođe član 15. stav 1. i 2. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji sadrži slične odredbe.

Država Bosna i Hercegovina, kao jedna od država nasljednica Jugoslavije, ratifikovala je ovaj Pakt.

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

11

27. Krivična djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih

zarobljenika za koje se optužena tereti predstavljala su krivično djelo i prema

međunarodnom običajnom pravu te stoga spada i pod ‘opća načela međunarodnog

prava’3 kako je to utvrđeno članom 4a) Zakona o izmjenama i dopunama KZ BiH i ‘opće

principe prava priznatih od strane zajednice naroda’ kakve utvrđuje član 7. stav 2.

Evropske konvencije, pa se u ovom predmetu, i na osnovu ovih odredaba, može

primijeniti KZ BiH.

VI. NALAZI SUDA

A. RELEVANTNO PRAVO

28. U skladu sa optužnicom Tužilaštva BiH, optužena Rasema Handanović se tereti

za počinjenje krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1.

tačke c) (ubistvo) i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. stav 1. tačka a)

(ubistvo).

29. Definicije ratnih zločina iz člana 173. i 175. KZ BiH obuhvataju zajedničke opće

elemente, svojstvena za ratne zločine uopće, koji će biti detaljno obrazloženi u daljem

tekstu.

30. U članu 173. tačka c) KZ BIH navodi se:

Ko kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata, oružanog sukoba ili okupacije naredi ili učini koje od ovih djela

c) ubijanja, namjerno nanošenje osobi snažnog tjelesnog ili duševnog bola ili patnje (mučenje), nečovječno postupanje, biološke, medicinske ili druge znastvene eksperimente, uzimanje tkiva ili organa radi transplantacije, nanošenje velikih patnji ili povreda tjelsenog integriteta ili zdravlja.

3 Običajni status krivične odgovornosti za zločin protiv čovječnosti i ratni zločin protiv civila i pojedinačne

odgovornosti za ratne zločine počinjene 1992. godine potvrđen je od strane Generalnog sekretara UN-a, Komisije za

međunarodno pravo, kao i jurisprudencijom MKSJ i Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu (MKSR). Ove institucije

su utvrdile da krivična odgovornost za zločin protiv čovječnosti i ratne zločine protiv civilnog stanovništva predstavlja

imperativni standard međunarodnog prava odnosno jus cogens. Zbog toga se čini neospornim da su zločin protiv

čovječnosti i ratni zločini protiv civilnog stanovništva 1992. godine predstavljali dio međunarodnog običajnog prava.

Ovaj zaključak potvrdila je i Studija o običajnom međunarodnom humanitarnom pravu. MKCK Jean – Marie

Henckaerts i Louise Doswald – Beck.

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

12

kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

31. U članu 175 tačka a) KZ BIH navodi se:

Ko kršeći pravila međunarodnog prava, prema ratnim zarobljenicima naredi ili učini koje od ovih djela:

a) lišenja drugih osoba života (ubistva), namjerna nanošenja osobama snažnog tjelesnog ili duševnog bola ili patnje (mučenja), nečovječno postupanje, biološke, medicinske ili druge znastvene eksperimente , uzimanje tkiva ili organa radi transplantacije.

kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora .

32. Krivična djela koja se stavljaju na teret optuženoj Rasemi Handanović imaju

zajedničke elemente, prema svojoj zakonskoj definiciji, te će u daljem tekstu elementi bića

krivičnih djela ratnih zločina, biti zajednički obrađeni. Iako član 175. KZ BiH izričito ne traži

postojanje oružanog sukoba, ali je jasno da se radi o ratnom zločinu učinjenom u tim

uvjetima kršenjem pravila međunarodnog prava prema ratnim zarobljenicima.

33. Svi ratni zločini moraju ispunjavati sljedeće kriterije. Ti elementi su:

- Djelo počinioca mora biti počinjeno suprotno pravilima međunarodnog prava;

- Kršenje mora biti počinjeno u vrijeme rata, oružanog sukoba ili okupacije;

- Djelo počinioca mora biti povezano sa ratom, oružanim sukobom ili

okupacijom;

- Počinilac mora narediti ili počiniti djelo;

(i) Djelo počinioca mora biti počinjeno suprotno pravilima

međunarodnog prava

34. Tužilaštvo navodi da je optužena počinila krivična djela iz člana 173. tačka c) i člana

175. tačka a) KZ BiH tako što je postupala suprotno članu 3. stav 1. tačka a) Ženevske

konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata od 12. avgusta 1949.godine i članu 3.

stav 1. tačka a) Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12.

avgusta 1949.godine. Gore pomenuti član 3. je zajednički za sve Ženevske konvencije i

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

13

naziva se “zajednički član 3”.

35. Član 3. stav 1. Ženevske konvencije glasi:

‘U slučaju oružanog sukoba koji nema karakter međunarodnog sukoba i koji izbije na teritoriji jedne od Visokih strana ugovornica, svaka od Strana u sukobu biće dužna da primjenjuje bar sljedeće odredbe:

1) Prema licima koja ne učestvuju neposredno u neprijateljstvima, podrazumijevajući tu i pripadnike oružanih snaga koji su položili oružje i lica onesposobljena za borbu usljed bolesti, rane, lišenja slobode, ili iz bilo kojeg drugog uzroka, postupaće se, u svakoj prilici, čovječno, bez ikakve nepovoljne diskriminacije zasnovane na rasi, boji kože, vjeri ili ubjeđenju, polu, rođenju ili imovnom stanju, ili bilo kome drugom sličnom mjerilu.

U tom cilju, zabranjeni su i u buduće se zabranjuju, u svako doba i na svakom mjestu, prema gore navedenim licima, između ostalih i slijedeći postupci:

Tačka a). Nasilje što se nanosi životu i tjelesnome integritetu, osobito sve vrste ubojstava, sakaćenja, okrutnosti i mučenja

36. Član 3. Ženevske konvencije iz 1949. godine, se smatra odredbom običajnog

prava i obavezujući je za sve strane u sukobu, bilo unutrašnjem ili međunarodnom, te je s

toga ova odredba bila važeća u vrijeme i na mjestu događaja za koje se optužena tereti.

Navedeni član je zajednički za sve ženenvske konvencije, odnosno isti je inkorporiran u

sve četiri Ženevske konvnencije od 12. avgusta 1949. godine. Njegova suština jeste osim

što se primjenjuje u svim vrstama sukoba (međunarodni i nemeđunarodni) da svim

osobama koje ne učestvuju direktno u neprijateljstvima garantuju određena prava,

odnosno prema kojima se garantuje čovječno postupanje i zabranjuju određeni postupci

taksativno nabrojani u tačkama a) do d) člana 3.

37. Kod tumačenja ove odredbe jasno je da nije neophodno da počinilac zna za ili da

namjerava da krši međunarodne norme, već je dovoljno da je samo počinjenje suprotno

pravilima međunarodnog prava. Da bi se utvrdilo kršenje pravila međunarodnog prava,

neophodno je da se utvrdi protiv koga je počinjenje bilo usmjereno, odnosno da li je djelo

bilo usmjereno protiv posebne kategorije osoba koje su zaštićene članom 3. stav 1.

Ženevske konvencije. U konkretnom slučaju, optužena Rasema Handanović je krivično

pravne radnje poduzela prema civilima i ratnim zarobljenicima, dakle osobama koje ne

učestvuju u neprijateljstvima, te stoga predstavljaju zaštićenu kategoriju u skladu sa ovim

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

14

članom.

38. Povrede koje se nanose životu i tjelesnom integritetu, naročito sve vrste ubistva,

okrutnosti mučenja kao i sve ono što dovodi do povrede ličnog dostojanstva i

ponižavajući postupci su posebno zabranjeni prema ovoj kategoriji te je nesumnjivo

optužena prekršila odredbe međunarodnog prava.

39. Da bi se utvrdila kršenja pravila međunarodnog prava u konkretnom predmetu,

neophodno je da se utvrdi da je činjenje bilo usmjereno protiv zaštićene kategorije lica

zaštićenih prema zajedničkom članu 3. Ženevskih konvencija.

40. U smislu krivičnog djela iz člana 175. KZ BiH, na osnovu zajedničkog člana 3.

Ženevskih konvencija žrtve navodne povrede pravila međunarodnog prava nisu smjele

neposredno učestvovati u neprijateljstvima, podrazumjevajući tu i pripadnike oružanih

snaga koji su položili oružije i lica onesposobljena za borbu usljed bolesti, rana, lišenja

slobode ili iz bilo kojeg drugog razloga. U ovom predmetu prema članu 175. ratni

zarobljenici se definišu kao pripadnici oružanih snaga koji su bili izvan stroja usljed

lišenja slobode ili nekog drugog razloga.

41. Slično članu 175. KZ BiH, povrede člana 173.KZ BiH zasnivaju se na

zajedničkom članu 3. koji propisuje da žrtve povrede pravila međunarodnog prava ne

smiju neposredno učestvovati u neprijateljstvima. U konkretnom slučaju, optužena

Rasema Handanović je krivično pravne radnje poduzela prema civilima, dakle osobama

koje ne učestvuju u neprijateljstvima, koje predstavljaju zaštićenu kategoriju u skladu sa

ovim članom.

42. Da su ubijeni Ivan Drljo, Nedeljko Kršo i Pero Kršo imali status ratnih zarobljenika,

a lica Zdravko Drljo, Željko Blažević i Franjo Drljo imali status civila, je samim

potpisivanjem sporazuma između stranaka učinjeno nespornim. No, navedeno je Sud

analizirao prema kriterijima propisanim zajedničkim članom 3. Ženevskih konvencija, ko

se ima smatrati civilom, a ko ratnim zarobljenikom.

43. Iz iskaza saslušanih svjedoka, prije svega mještana sela Trusine, hrvatske

narodnosti, među kojima su zaštićeni svjedoci G, S, Dragan Drljo, Mara Drljo, Tihomir

Ivanković, Ivan Šagolj i Ruža Mlikota proizlazi da su u momentu napada, na položaju

“Križ” bili borci Hrvatskog vijeća odbrane, brigade “Herceg Stjepan” Konjic čiji su

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

15

pripadnici bili Ivan Drljo, Nedeljko Kršo i Pero Kršo, koji su se predali, te momentom

predaje stekli status ratnih zarobljenika, odnosno osoba zaštićenih zajedničkim članom

3. Ženevskih Konvencija. Prema navodima svjedoka Ilije Drljo i Mare Drljo do predaje je

došlo nakon što su vojnici koji su napali selo poslali Milku Drljo da obavjesti muškarce

stanovnika sela Trusine koji su čuvali liniju na “Križu” da se predaju ili će im žena i djeca

biti pobijena. Većina vojnikase predala pa tako i Ivan Drljo, Nedeljko Kršo i Pero Kršo,

koji su nakon predaje lišeni života. Imajući u vidu definiciju ratnih zarobljenika prema

zajedničkom članu 3, odnosno da se isti definišu kao pripadnici oružanih snaga koji su

bili izvan stroja usljed lišenja slobode ili nekog drugog razloga, očigledno je da su lica

Ivan Drljo, Nedeljko Kršo i Pero Kršo uživala status zaštićenih lica

44. Status civila za lica Franju Drlju, Zdravka Drlju i Željka Blaževića proizlazi iz

zapisnika o saslušanju svjedoka preživjelih stanovnika sela Trusine. Prema navodima

preživjelih svjedoka, Bosiljke Krše, Mare Drljo, Dragana Drlje koji su bili očevidci

događaja, lice Franjo Drljo je zarobljen u porodičnoj kući u Gaju i prilikom hapšenja je na

sebi imao civilnu odjeću, te uopće nije bio vojno angažovan za vrijeme rata. Svjedoci

također navode da su Zdravko Drljo i Željko Blažević bili vojno angažovani kao

pripadnici HVO-a, ali su prema navodima svjedoka Tihomira Ivankovića zarobljeni u

svojim porodičnim kućama, nakon što su se noć prije vratili sa linije. Iz naprijed

navedenog nedvojbeno proizlazi da su Zdravko Drljo i Željko Blažević bili pripadnici

Hrvatskog vijeća odbrane, ali van brobenih dejstava u momentu ubistva, odnosno bili su

u svojim kućama kada je došao Ivan Drljo rekavši da se predaju, jer će inače poubijati

članove njihovih obitelji, što zadovoljava definiciju civila prema zajedničkom članu 3. da

žrtve povrede pravila međunarodnog prava ne smiju neposredno učestvovati u

neprijateljstvima.

(ii) Kršenje mora biti počinjeno u vrijeme rata, oružanog sukoba ili

okupacije

45. Prilikom razmatranja sporazuma, Sud je vodio računa o svim elementima koji čine

obilježje bića krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva, pa je tako u cilju

utvrđivanja postojanja rata i oružanog sukoba Sud prije svega imao u vidu da su

potpisivanjem sporazuma stranke ove činjenice učinile nespornim. U prilog činjenici da je

postojalo ratno stanje u vrijeme izvšenja krivičnog djela ide i to da je Predsjedništvo

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

16

Republike Bosne i Hercegovine donijelo 20. 06. 1992. godine odluku o proglašenju

ratnog stanja, a koja odluka je objavljena u Službenom listu RBiH 7/92 (dokaz T-103), a

koje je ukinuto također odlukom Predjedništva RBiH 22.12.1996. godine, a koja odluka je

objavljena u Službenom listu RBiH 50/95 (dokaz T-104).

46. Pored toga nesporno je, da je na teritoriji Bosne i Hercegovine odnosno na

području opštine Konjic u inkriminisano vrijeme postojao oružani sukob i to između

pripadnika Armije BiH sa jedne strane i HVO-a sa druge strane. Ovu činjenicu su potvrdili

svi svjedoci koji su dali svoje iskaze (svjedoci Popara Enis, Bećiri Ramiz i zaštićeni

svjedoci A, B, C, D, E, X, M, O, R ), sama optužena, a i Tužilaštvo je u sudski spis uvelo

veći broj naredbi i izvještaja koja su se odnosila na poduzimanje borbenih dejstava od

strane oružanih grupa HVO-a i Armije BiH na području općine Konjic, a radi se o

dokazima Tužilaštva BiH od broja T 108 – T -1234 .

47. Iz uloženih dokaza i iskaza svjedoka Sud je nesporno utvrdio da se za vrijeme

oružanog sukoba između HVO i Armije BIH na području općine Konjic dana

16.04.2012.godine desio napad na selo Trusina od strane pripadnika Specijalnog odreda

za posebne namjene pri Štabu Vrhovne komande Armije Republike Bosne i Hercegovine

“Zulfikar”, a što potvrđuju i sadržaji dokumenata uloženih pod rednim brojem T-1255; T-

4 Naređenja ŠVK OS RBiH broj: 02/607-1 od 10.06.1993. godine ERN broj: 0090 – 0239 (T-108); Dopisa

Načelnika Štaba 4. Korpusa broj: 02/1-966-92/93 od 27.03.1993. godine ERN broj: 0129-8532 (T-109); Naredbe Načelnika ŠVK OS RBiH broj: 02/101 od 28.04.1993. godine ERN broj: 0180-5185 (T110); Izvještaj Člana ŠVK OS RBiH broj: 1-1 od 30.04.1993. godine ERN broj: 0183-2608 (T111); Vanredni izvještaj Komandanta OG Igman broj: CV-282-05/93 od 13.03.1993. godine o sukobu između ARBiH i HVO-a u rejonu Neretvica ERN broj: 0183-2876 (T112); Borbeni izvještaj Komandanta OG Igman broj: 03/592-7-2 od 18.04.1993. godine ERN broj: 0183-2912 (T113); Vanredni izvještaja Komandanta OG Igman broj: 02/665-2 od 18.04.1993. godine ERN broj: 0183-2913 (T114); Vanrednog izvještaja Vanredni izvještaj Komandanta OG Igman broj: 03-592/7 od 18.04.1993. godine ERN broj: 0183-2914 (T115); Kopija borbenog izvještaja Komandanta OG Igman broj: 03-592/8 od 19.04.1993. godine ERN broj: 0183-2916 (T116); Dnevni borbeni izvještaj Komandanta OG Igman broj: 03-592/10 od dana 21.04.1993. godine ERN broj: 0183-2919 (T117); Dnevni borbeni izvještaj Komandanta OG Igman broj: 1-20/8 od dana 22.04.1993. godine ERN broj: 0183-2920 - 0183-2921 (T118); Procjena stanja i prijedlog mjera POM Komandanta za OB 44. brdske brigade broj: 06/70-1-11/93 od 23.05.1993. godine ERN broj: 0403-6133 – 0404-6134 (T119); Naredbe Komandanta ŠVK OS RBiH broj: 02/607-1 od 10.06.1993. godine kojom se naređuje svim ERN broj: 0601-2647 (T120); Zapovjest za napad IZM OZ SZ Hercegovina broj: 01-459 od 11.05.1993. godine ERN broj: 0364-1778 – 0364- 1780 (T121); Uputstva o načinu prikupljanja činjenica o ratnim zločinima proslijeđen od Zapovjedništa 4. Korpusa broj: 07-1971/93 od 17.03.1993. godine ERN broj: 0363-9519 - 0363-9526 (T122); Naredba Načelnika ŠVK OS RBiH broj: 14/75-24 od 13.03.1993. godine kojom se brigada Neretvica preformira u 44. brdsku brigadu sa brojem Vojne jedinice VJ 5096 ERN broj: 0185-0113 (T123); Dnevni borbeni izvještaj Komandanta OG Igman broj: 03-592/4 od 16.04.1993. godine o sukobu 5 Zbirni izvještaj za dan 16.04.1993. godine Glavnog Stožera HVO od 17.04.1993. godine u kojem se navodi

da se desio napad na selo Trusina ERN broj: 0617-2036 – 0617-2039

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

17

1306; T-1557, u kojim se navodi da se napad na selo Trusina desio, te se opisuje zločin u

kojim su stradali civili.

48. Iz naprijed navedenog nedvojbeno proizlazi da su kaznena djela koja se optuženoj

stavljaju na teret izvršena za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini i da iz pribavljenih dokaza

van svake razumne sumnje proizlazi postojanje uzročne veze (neksusa) između rata i

počinjenih krivičnih djela.

(iii) Djelo počinioca mora biti povezano sa ratom, oružanim sukobom ili

okupacijom

49. Analiziranje statusa optužene u inkriminisanom periodu značajno je sa sa aspekta

uslova neophodnog za egzistenciju ovog krivičnog djela, a to je da djelo počinioca mora

biti u vezi sa ratom, oružanim sukobom ili okupacijom.

50. Ono što je ovdje značajno jeste „da je postojanje oružanog sukoba u znatnoj mjeri

utjecalo na sposobnost počinioca da počini zločin, njegovu odluku da ga počini, način

počinjenja zločina ili cilj sa kojim je počinjen.8

51. Oružani sukob ne treba biti uzrok izvršenja krivičnog djela. Kako bi utvrdili da li je

krivično djelo usko povezano sa oružanim sukobom, tužilac mora u najmanju ruku

dokazati da je oružani sukob „u znatnoj mjeri utjecao na sposobnost počinioca da izvrši

zločin, njegovu odluku da ga izvrši, način izvršenja zločina ili cilj s kojim je izvršen“.9

Dovoljno je ako je počinilac djelovao u službi oružanog sukoba ili pod okriljem oružanog

sukoba.10 Međutim, nije dovoljno samo pokazati da je zločin izvršen „u isto vrijeme trajanja

6 Izvješće Zapovjednika brigade Herceg Stjepan Konjic od 16.04.1993. godine o jakom sukobu HVO-a i

ARBiH u selu Trusina i masakru civila u selu Trusina ERN broj: 0151-6484 7 Izvještaj Općinskog Vijeća Konjic HVO-a broj: 01-251/95 od 13.03.1995. godine u kojem je, između ostalog

i naveden i opisan zločin u Trusini ERN broj: 0157-5145 – 0157-5152; 8 Tužilac protiv Dragoljuba Kunarca, Radomira Kovača i Zorana Vukovića, predmet broj: IT-96-23 & IT-96-23/1-A

presuda žalbenog vijeća 12.06.2002. godine, paragraf 58.

9 Kunarac, PZV, paragraf 58;

10 Kunarac, PZV, paragraf 58

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

18

oružanog sukoba“ i/ili „u bilo kojim okolnostima djelomično uzrokovanih oružanim

sukobom“.11

52. Nekoliko faktora mogu odrediti postojanje nexusa između djela koje je počinio

optuženi i oružanog sukoba. Faktori mogu obuhvatiti sljedeće: (i) činjenicu da je počinilac

vojnik; 12 (ii) činjenicu da žrtva nije vojnik ili činjenicu da je žrtva pripadnik suprotne strane

(iii) činjenicu da se za radnju može reći da služi krajnjem cilju vojne kampanje; (iv)

činjenicu da je zločin izvršen u sklopu službenih dužnosti počinioca.

53. Optužena je u inkriminisano vrijeme bila pripadnica Specijalnog odreda za

posebne namjene pri Štabu Vrhovne komande Armije Republike Bosne i Hercegovine

“Zulfikar”, koju činjenicu je potvrdila optužena, a što proizilazi i iz iskaza svjedoka kao i

sljedećih materijalnih dokaza : Dopis ministarstva za pitanje boraca i invalida

odbrambeno – oslobodilačkog rata broj: 07-03-96-1/11, od 26.01.2012.godine sa Vob-2 i

Vob-3 na ime Raseme Handanović (T-296); Vob 8 za Vojnu jedinicu Specijalni odred za

posebne namjene Štaba vrhovne Komande ARBiH za osobu Rasema Handanović zv.

“Zolja” (T-297). Prema tome sve radnje koje je počinila optužena, počinila je u svojstvu

pripadnika Vojne jedinice Specijalni odred za posebne namjene “Zulfikar” koja pozicija

joj je upravo i omogućila da u vrijeme i u mjestu kako je to navedeno u izreci presude,

izvrši navedena krivična djela, odnosno radnje ubistva civila i ratnih zarobljenika, a koje

radnje su u direktnoj vezi sa postojanjem rata i oružanog sukoba.

54. Da su lica Ivan Drljo, Nedeljko Kršo i Pero Kršo imali status ratnih zarobljenika, a

lica Zdravko Drljo, Željko Blažević i Franjo Drljo imali status civila je učinjeno nespornim

samim zaključivanjem sporazuma između strana u postupku, ali i drugih dokaza koji su

detaljnije obrazloženi u poglavlju ove presude pod naslovom “Djelo mora biti učinjeno

suprotno pravilima međunarodnog prava”.

11 Rutaganda, paragraph 570;

12 Presuda Kunarac i drugi, drugostepena presuda, paragraf 59.

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

19

(iv) Počinilac mora narediti ili počiniti djelo

55. Na kraju član 173. stav 1. član 175. stav 1. KZ BiH propisuju uslov da je optužena

direktno počinila nezakonito djelo ili da je naredila to djelo. 13

56. Dakle, ispunjen je i posljednji opšti element za krivična djela ratni zločin protiv

civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, obzirom da je optužena

počinila navedena krivična djela kao saizvršilac.

57. Optužena je oglašena krivim da je svojim radnjama počinila ubistvo civila i ratnih

zarobljenika, stanovnika sela Trusina.

B. KONKRETNO KRIVIČNO DJELO - RADNJA IZVRŠENJA I OBLIK

Relevantni zakonski propisi

58. Optuženoj Rasemi Handanović se stavlja na teret izvršenje krivičnih djela ratni

zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) (ubijanje) KZ BiH i

krivičnog djela ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. stav 1. tačka a) (ubijanje,)

KZ BiH u vezi sa članom 180 stav 1. (individualna krivična odgovornost) KZ BiH i članom

29. (saizvršilaštvo) KZ BiH.

(a) ubistvo

59. Zajednički član 3. izričito zabranjuje ubistvo lica koja aktivno ili neposredno ne

učestvuju u neprijateljstvima”14Prema sudskoj praksi MKSJ, da bi “ubistvo” predstavljalo

kršenje zakona i običaja ratovanja potrebno je da je “ smrt žrtve posljedica radnje koju je

13 Đukić, prvostepena presuda, paragraf 179.

14 Vidi npr; Četvrtu Ženevsku konvenciju, član 3. stav 1. tačka a) (kojims e zabranjuje) povrede koje se nanose životu i

tijelesnom integritetu, naročito sve vrste ubistava…” prema licima koje ne učestvuje neposredno u neprijateljstvima.

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

20

optuženi izvršio s namjerom da proizrokuje smrt osobe koja nije aktivno sudjelovala u

neprijateljstvima.15

60. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni krivični sud za

Ruandu sistematski su definisali ubistvo kao smrt žrtve do koje je došlo usljed djela ili

propusta koje je optuženi počinio sa namjerom da žrtvu liši života ili da nanese teške

tjelesne povrede, za koje je razumno trebao znati da bi mogle prouzročiti smrt. 16

61. “Elementi definicije ‘ubistva’ po međunarodnom običajnom pravu su slijedeći: smrt

žrtve, smrt je uzrokovana radnjom ili propustom optuženog, odnosno osobe ili osoba za

čije radnje i propuste optuženi snosi krivičnu odgovornost. Radnja ili propust optuženog,

odnosno osobe ili osoba za čije radnje ili propuste on snosi krivičnu odgovornost, počinjeni

su s namjerom: ‘lišavanja života, ili nanošenja teške tjelesne povrede, ili nanošenja teške

ozljede sa razumnom mogućom sviješću o tome da će takav čin ili propust vjerovatno

uzrokovati smrt’. 17

62. Sud BiH je već ranije utvrdio elemente krivičnog djela ubistva:

1) lišavanje života;

2) direktna namjera da se liši života; jer je počinilac bio svjestan svoga čina i želio je

da se čin izvrši.18

63. Optužena je svojim radnjama ostvarila obilježja bića krivničnog djela ubistva, na

način da je lišila života sa direktnom namjerom tri civila i tri ratna zarobljenika, streljanjem.

Navedeno, Sud nalaz dokazanim na osnovu izjava svjedoka D,B,O,R, saboraca optužene

koji su bili neposredni očevidci događaja, svjedoka Bosiljke Krešo, te priznanja optužene

koje je dala pred Tužilaštvom BiH u svojim izjavama od 27.12.2011.godine i

27.02.2012.godine, a koje su uložene u sudski spis pod rednim brojem T-318 i T-319. Na

okolnosti smrti lica uloženi su izvodi iz matične knjige umrlih za Ivana Drlju, Nedeljka

15 Tužilac protiv kordića i čerkeza, IT-95-14/2-A, presuda od 17.12.2004.godine (drugostepena presuda); Vidi; presuda

u predmetu Handžić Enes, broj predmeta S1 1 K 005760 11 KR1, od 25.05.2011.godine; 16

Tužilac protiv Radilsava Krstića, Predmet . IT-98-33 (Pretresno veće), 2. avgust 2001.para. 485 17

Tužilac protiv Mitra Vasiljevića presuda predmet IT 98-32 Pretresnog vijeća IT , 29. novembar 2002., para. 205 18

Vidi Trbić, X-KR-07/386 (Sud BiH), Prvostepena presuda od 16.10.2009, tačka 177.

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

21

Krešu, Peru Krešu, Zdravka Drlju, Željka Blaževića i Franju Drlju pod rednim brojevima T-

246, T-244, T-242, T-240, T-248, T-256;

C. INDIVIDUALNA KRIVIČNA ODGOVORNOST

64. Optužena je u sporazumu priznala krivnju za djelo koje joj se stavlja na teret, ali je

sud u obavezi da cijeni valjanost tog priznanja kao i to da li postoji dovoljno dokaza iz

kojih proizlazi njena krivična odgovornost.

i. saizvršilaštvo (član 29. KZ BiH)

65. Član 29. KZ BiH navodi:

‘Ako više osoba, učestvovanjem u činjenju krivičnog djela ili preduzimajući što drugo čime se na odlučujući način doprinosi učinjenju krivičnog djela, zajednički učine krivično djelo, svaka od njih kaznit će se kaznom propisanom za to djelo’.

66. Sud podsjeća na prvostepenu presudu u predmetu Rašević i Todović, u kojoj

pretresno vijeće navodi da “bi se optuženi smatrao krivim za saizvršilaštvo prema članu

29. KZ BiH, on mora ili učestvovati u actus reus krivičnog djela ili preduzeti nešto drugo

“čime se na odlučujući način doprinosi učinjenju krivičnog djela.19Ako je optuženi zajedno

sa drugim licima učestvovao u samom krivičnom djelu, pod uslovom da postoji potrebni

mens rea, to je dovoljno prema članu 29. da se on smatra saizvršiocem i bude kažnjen

kao glavni počinilac.

ii. individulana krivična odgovornost (član 180. stav 1 KZ

BiH)

67. Član 180. stav 1 KZ BiH propisuje sljedeće:

19 Rašević i Todović , X-KR-06/275 (Sud BiH), prvostepena presuda od 28.02.2008.godine, strana 185;

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

22

‘Osoba koja planira, naredi, učini ili podstrekava ili pomaže u planiranju, pripremanju ili učinjenju krivičnih djela iz člana ...... 173 (ratni zločin protiv civilnog stanovništva)......, ovog zakona kriva je za to krivično djelo.’

68. Vijeće podsjeća da je član 180. stav 1. KZ BiH izveden iz člana 7. stav 1. Statuta

MKSJ i identičan mu je. Žalbeno vijeće MKSJ zaključuje da član 7 stav 1. “…prije svega

pokriva fizičko počinjenje krivičnog djela od strane samog prekršioca, ili kažnjivi propust da

se učini djelo obavezno po pravilima krivičnog prava”.

69. Actus reus koji je potreban za počinjenje krivičnog djela jeste taj da “…optuženi, bilo

fizički, bilo na neki drugi neposredan, odnosno posredan način, svojim pozitivnim

radnjama, odnosno - ako postoji obaveza djelovanja – propustima, učestvuje individualno

ili zajedno s drugim u materijalnim elementima krivičnog djela za koje se tereti. Sam

optuženi ne mora učestvovati u svim aspektima inkriminisanog ponašanja.20 Može

postojati nekoliko počinitelja u vezi s istim krivičnim djelom, gdje ponašanje svakog od njih

ispunjava nužne elemente definicije materijalnog krivičnog djela. 21

70. Potrebni mens rea, jeste da je optuženi djelovao s namjerom da počini krivično

djelo…” 22 ili, kao u slučaju drugih oblika učestvovanja u krivičnim djelima iz člana 7. stav

1., on mora biti “svjestan vjerovatnoće, u smislu velikih izgleda, da će kao posljedica

njegovog ponašanja biti izvršeno krivično djelo”23

VII. ZAKLJUČAK

71. Optužena je sporazumom priznala krivnju za djelo koje joj se stavljaju na teret, i za

oblik krivične odgovornosti koji je naveden u optužnici, ali je Sud u obavezi da cijeni

valjanost tog priznanja kao i to da li postoji dovoljno dokaza iz kojih proizilazi njena krivična

odgovornost.

72. S tim u vezi Sud je utvrdio da postoji dovoljno dokaza o krivici optužene za radnje

koje je optužena Rasema Handanović počinila u svojstvu saizvršioca, obzirom da je u

radnjama izvršenja učestvovala zajedno sa drugim osobama, te da je svojim radnjama

dala odlučujući doprinos učinjenju krivičnog djela. Naime Sud je na osnovu prezentiranih

20 Stakić, prvostepena presuda, paragraf 439;

21 Tužilac protiv Kunarca i dr., IT-96-23-T & IT-96-23/1, presuda od 22.02.2001.godine

22 Limaj, prvostepena presuda, paragraf 509;

23 Kvocka, prvostepena presuda, paragraf 251; Limaj, prvostepena presuda, paragraf 509;

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

23

dokaza utvrdio da je optužena Rasema Handanović, kao pripadnica SOPN ŠVK “Zulfikar”

dana 16.04.1993.godine u jutarnjim satima sudjelovala u dobro pripremljenom i ranije

isplaniranom napadu na selu Trusina, općina Konjic, te da je nakon što je Nedžad Hodžić

zv. “Džon Vejn” i “Džoni” izdao naredbu da se streljaju u zaseoku Gaj postrojeni pripadnici

HVO-a i civili, optužena Rasema Handanović zv. “Zolja” zajedno sa drugim, njoj poznatim

pripadnicima SOPN ŠVK “Zulfikar”, sudjelovala u ubistvu streljanjem postrojenih

bojovnika Hrvatskog vijeća odbrane koji su se prethodno predali Ivana Drljo, Nedeljka

Kreše, Pere Kreše i civila Zdravka Drlje, Željka Blaževića i Franje Drlje, a sve radnje je

činila svjesno i voljno, pa je optužena krivično odgovoran po osnovu individualne krivične

odgovornosti (član 180. stav 1. KZ BiH) jer je svojim radnjama direktno učinila krivična

djela iz člana 173. stav 1. tačka c) i 175. stav 1. tačka a) KZ BiH.

73. Sve ovo upućuje na zaključak da postoji dovoljno dokaza o krivici optužene

Raseme Handanović, da su se u radnjama optužene stekla sva bitna obilježja krivičnih

djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačke c) i ratni zločin

protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. stav 1. tačka a) ZKP BiH, te je uz ispunjenje ostalih

elemenata propisanih članom 231. ZKP BiH, Sud prihvatio navedeni sporazum.

VIII. ODMJERAVANJE KAZNE

74. Odlučujući o vrsti i visini krivične sankcije predložene sporazumu o priznanju krivnje

i utvrđene primjenom odredbi člana 42. 49. i 50. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine,

Sud je optuženoj Rasemi Handanović za krivično djelo Ratni zločin protiv civilnog

stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, u vezi

sa članom 180. stav 1. i članom 29. istog zakona, u t v r d i o kaznu zatvora u trajanju od 5

(pet) godina, a za krivično djelo Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. stav 1.

tačka a) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 180. stav 1. i članom 29

istog zakona, takođe u t v r d i o kazna zartvora u trajanju od pet (pet) godina, te je

primjenom odredbe člana 53. stav 2. tačka b) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine,

optuženu za navedena djela osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 5 godina i

6 mjeseci.

75. Pri izricanju ove kazne, pored toga što je Sud cjenio sve okolnosti predmeta, imao

je u vidu svrhu kažnjavanja, posebno zadovoljenje interesa pravde, prije svega oštećenih i

da izrečena kazna bude srazmjerna stepenu ugroženosti zaštićenog dobra, s jedne, i

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

24

ličnosti optužene kao izvršioca, s druge strane, te da kazna služi ostvarivanju generalne i

specijalne prevencije.

76. Sud je prilikom izricanja kazne imao u vidu raniji život optužene Raseme

Handanović, odnosno da do momenta učinjenja konkretnog krivičnog djela nije osuđivana,

da je samohrana majka jednog malodobnog djeteta, te da je u vrijeme učinjenja krivičnog

djela za koje je ovom presudom oglašena krivom, bila mlada osoba sa nešto više od 20

godine, odnosno da je po starosnoj dobi i životnom iskustvu pripadala kategoriji mlađih

punoljetnih osoba prema kojima se po zakonu ne može izreći kazna dugotrajnog zatvora.

Sud je takođe imao u vidu da je optužena u toku rata i sama doživjela traumatična iskustva

silovanja i gubitka članova svoje porodice, što ni u kom slučaju ne opravdava krivična djela

koje je počinila, a što optužena za sebe nije ni tražila, niti traži izuzev oprosta srodnika

ubijenih zbog boli koje im je svojim postupcima nanijela. Optužena je takođe prema

Tužilaštvu BiH pokazala otvorenost i spremnost na saradnju kako bi pomogla u boljem

razumjevanju i rasvjetljavanju onoga šta se desilo 16.04.1993 godine u selu Trusina i

shvatanju njene uloge i odgovornosti u tim dramatičnim događajima. O iskrenosti njenih

namjera govori i činjenica da je optužena Rasema Handanović već svjedočila u predmetu

Memić i ostali koji se vodi pred ovim sudom, sa ispoljenom jasnom namjerom da to čini i

ubuduće na zahtjev Tužilaštva i na način kako se obavezala i kako je to detaljno

predviđeno zaključenim sporazumom o priznanju krivnje

77. Pored navedenog, Sud je imao u vidu da na ovakav način optužena doprinosi

efikasnosti i smanjenju troškova sudskog postupka, a ono što je još važnije, da se

zaključujućivanjem sporazuma prije početka glavnog pretresa, ograničava potreba stalnog

i ponovnog pozivanja žrtava da svjedoče u drugim predmetima i pred drugim sudovima i

tako ponovo vraćaju u vrijeme rata koje budi bolna prisjećanja na događaje kada su

izgubili najbliže članove svoje obitelji.

78. Na kraju, Sud nalazi da je izrečena kazna adekvatna i srazmjerna krivično pravna

sankcija težini krivičnog djela i stepenu krivične odgovornosti optužene koji je počinila

navedena djela, ali koja je priznala svoju krivnju i iskreno se pokajala.

79. Na osnovu člana 56. stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, optuženoj se u

izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme koje je provela u pritvoru, počev od 13.o4.2011

godine pa do upućivanja na izdržavanje kazne zatvora.

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

25

IX. ODLUKA O TROŠKOVIMA POSTUPKA I IMOVINSKO PRAVNOM ZAHTJEVU

80. Sobzirom da se optužena Rasema Handanović nalazi u pritvoru, sud je primjenom

odredbe člana 56. stav 1 KZ BiH odlučio da joj se u izrečenu kaznu zatvora uračuna

vrijeme provedeno u pritvoru počev od 13.04.2011 godine pa do upućivanja na

izdržavanje kazne zatvora.

81. Na osnovu odredbe člana 188. stav 4. ZKP BiH, Sud je optuženu oslobodio

dužnosti naknade troškova krivičnog postupka, s obzirom da bi plaćanjem ovih troškova

bilo dovedeno u pitanje njeno izdržavanje i ugrožena egzistencija njene porodice.

82. Na osnovu odredbe člana 198. stav 2. ZKP F BiH, Sud je oštećene radi ostvarivanja

imovinskopravnog zahtjeva uputio na parnični postupak cjeneći da bi odlučivanje o ovom

zahtjevu znatno uticalo na dužinu trajanja krivičnog postupaka, pa je Sud u cilju

ekonomičnosti i efikasnosti i odlučio kao u izreci ove presude.

ZAPISNIČAR PREDSJEDNIK VIJEĆA

SUDIJA

Elma Karović Jasmina Kosović

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana

od dana prijema pismenog otpravka iste. Žalba se ne može izjaviti na odluku o krivično

pravnoj sankciji.

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

26

X. ANNEX

Zapisnik o saslušanju svjedoka „A“ broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T1);Zapisnik o

saslušanju svjedoka „A“ broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T2); Zapisnik o saslušanju

svjedoka „A“ broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T3); Zapisnik o saslušanju svjedoka „B“

broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T4); Zapisnik o saslušanju svjedoka „B“ broj: KT-RZ

107/05 Tužilaštvo BiH (T5); Zapisnik o saslušanju svjedoka „B“ broj: KT-RZ 107/05

Tužilaštvo BiH (T6); Zapisnik o saslušanju svjedoka „B“ broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH

(T7); Zapisnik o saslušanju svjedoka „B“ broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T8); Zapisnik

o saslušanju svjedoka „C“ broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T9); Zapisnik o saslušanju

svjedoka „D“ broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T10); Zapisnik o saslušanju svjedoka „E“

broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T11); Zapisnik o saslušanju svjedoka „E“ broj: KT-RZ

107/05 Tužilaštvo BiH (T12); Zapisnik o saslušanju svjedoka „E“ broj: KT-RZ 107/05

Tužilaštvo BiH (T13);Zapisnik o saslušanju svjedoka „F“ broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH

(T14); Zapisnik o saslušanju svjedoka „F“ broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T15);

Zapisnik o saslušanju svjedoka „F“ broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T16); Zapisnik o

saslušanju svjedoka „G“ broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T17); Zapisnik o saslušanju

svjedoka „G“ broj: KT-RZ 107/05Tužilaštvo BiH (T18); Zapisnik o saslušanju svjedoka „G“

broj: KT-RZ 107/05Tužilaštvo BiH (T19); Zapisnik o saslušanju svjedoka „H“ broj: KT-RZ

107/05 Tužilaštvo BiH (T20); Zapisnik o saslušanju svjedoka „H“ broj: KT-RZ 107/05

Tužilaštvo BiH (T21); Zapisnik o saslušanju svjedoka „H“ broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo

BiH (T22); Zapisnik o saslušanju svjedoka „I“ broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T23);

Zapisnik o saslušanju svjedoka „I“ broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T24); Zapisnik o

saslušanju svjedoka „I“ broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T25); Zapisnik o saslušanju

svjedoka „K“ broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T26); Zapisnik o saslušanju svjedoka „J“

broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T27); Zapisnik o saslušanju svjedoka „J“ broj: KT-RZ

107/05 Tužilaštvo BiH (T28); Zapisnik o saslušanju svjedoka „O“ broj: KT-RZ 107/05

Tužilaštvo BiH (T29); Zapisnik o saslušanju svjedoka „O“ broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo

BiH (T30); Zapisnik o saslušanju svjedoka „L“ broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T31);

Zapisnik o saslušanju svjedoka „M“ broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T32); Zapisnik o

saslušanju svjedoka „N“ broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T33); Zapisnik o saslušanju

svjedoka „R“ broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T34); Zapisnik o saslušanju svjedoka „S“

broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T35); Zapisnik o saslušanju svjedoka „X“ broj: KT-RZ

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

27

107/05 Tužilaštvo BiH (T36); Zapisnik o saslušanju svjedoka Bećiri Ramiza od 26.10.2009.

godine broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T37); Zapisnik o saslušanju svjedoka Bećiri

Ramiza od 01.12.2009. godine broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T38); Zapisnik o

saslušanju svjedoka Anđelić Celije od 14.08.2009. godine broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo

BiH (T39); Zapisnik o saslušanju svjedoka Anđelić Mije od 27.01.2009. godine broj: KT-RZ

107/05 Tužilaštvo BiH (T40); Zapisnik o saslušanju svjedoka Anđelić Mije od 04.11.2009.

godine broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T41); Zapisnik o saslušanju svjedoka

Demirović Saida od 07.12.2009. godine broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T42); Zapisnik

o saslušanju svjedoka Drljo Dragana od 16.12.2008. godine broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo

BiH (T43); Zapisnik o saslušanju svjedoka Drljo Dragana od 04.11.2009. godine broj: KT-

RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T44); Zapisnik o saslušanju svjedoka Drljo Dragana od

12.02.2010. godine broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T45); Zapisnik o saslušanju

svjedoka Gagula Enesa od 02.11.2009. godine broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T46);

Zapisnik o saslušanju svjedoka Popara Enisa od 12.12.2008. godine broj: KT-RZ 107/05

Tužilaštvo BiH (T47); Zapisnik o saslušanju svjedoka Popara Enisa od 16.11.2009. godine

broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T48); Zapisnik o saslušanju svjedoka Karović Atifa od


svjedoka Karović Atifa od 17.09.2009. godine broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T50);

Zapisnik o saslušanju svjedoka Drljo Mare od 19.06.2009. godine broj: KT-RZ 107/05

Tužilaštvo BiH (T51); Zapisnik o saslušanju svjedoka Drljo Mare od 05.11.2009. godine

broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T52); Zapisnik o saslušanju svjedoka Drljo Mare od


svjedoka Drljo Ilije od 30.01.2009. godine broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T54);

Zapisnik o saslušanju svjedoka Drljo Ilije od 04.09.2009. godine broj: KT-RZ 107/05

Tužilaštvo BiH (T55); Zapisnik o saslušanju svjedoka Drljo Janje od 30.06.2009. godine

broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T56); Zapisnik o saslušanju svjedoka Drljo Janje od


svjedoka Drljo Nikole od 02.02.2009. godine broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T58);

Zapisnik o saslušanju svjedoka Drljo Nikole od 06.11.2009. godine broj: KT-RZ 107/05

Tužilaštvo BiH (T59); Zapisnik o saslušanju svjedoka Krešo Arijane od 05.06.2009. godine

broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T60); Zapisnik o saslušanju svjedoka Krešo Bosiljke

od 17.06.2009. godine broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T61); Zapisnik o saslušanju

svjedoka Krešo Bosiljke od 05.11.2009. godine broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T62);

Zapisnik o saslušanju svjedoka Krešo Bosiljke od 10.02.2010. godine broj: KT-RZ

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

28

107/05 Tužilaštvo BiH (T63); Zapisnik o saslušanju svjedoka Krešo Jure od 26.08.2009.

godine broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T64); Zapisnik o saslušanju svjedoka Krešo

Jure od 24.09.2009. godine broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T65); Zapisnik o

saslušanju svjedoka Krešo Luce od 04.06.2009. godine broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo

BiH(T66); Zapisnik o saslušanju svjedoka Krešo Luce od 25.09.2009. godine broj: KT-RZ

107/05 Tužilaštvo BiH (T67); Zapisnik o saslušanju svjedoka Miškić Marije od 29.06.2009.

godine broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH T(68); Zapisnik o saslušanju svjedoka Miškić

Marije od 05.11.2009. godine broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T69); Zapisnik o

saslušanju svjedoka Pirušić Muje od 30.10.2009. godine broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo

BiH (T70); Zapisnik o saslušanju svjedoka Sarajlić Safeta od 13.11.2009. godine broj: KT-

RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T71); Zapisnik o saslušanju svjedoka Šimunović Cecilije od


svjedoka Šagolj Anđelke od 05.03.2010. godine broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T73);

Zapisnik o saslušanju svjedoka Krešo Anice od 04.03.2010. godine broj: KT-RZ 107/05

Tužilaštvo BiH (T74); Zapisnik o saslušanju svjedoka Šagolj Ivana od 03.03.2010. godine

broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T75); Zapisnik o saslušanju svjedoka Mlikota Ruže od


svjedoka Mlikota Ruže od 04.03.2010. godine broj: KT-RZ 107/05 Tužilaštvo BiH (T77);

Zapisnik o saslušanju svjedoka Mlikota Tomislava od 03.03.2010. godine broj: KT-RZ

107/05 Tužilaštvo BiH (T78); Zapisnik o saslušanju svjedoka Ivanković Tihomira od


svjedoka Ahme Poturović broj: 17-04/2-04-2-1100/08 od 31.10.2008. godine, sačinjen od

strane Državne agencije za istrage i zaštitu – Centar za istraživanje ratnih zločina (T80);

Zapisnik o saslušanju svjedoka Abdulaha Mašića broj: 17-04/2-04-2-1097/08 od

29.10.2008. godine, sačinjen od strane Državne agencije za istrage i zaštitu – Centar za

istraživanje ratnih zločina (T81); Zapisnik o saslušanju svjedoka Salke Sultića broj: 17-

04/2-04-2-1099/08 od 30.10.2008. godine, sačinjen od strane Državne agencije za istrage

i zaštitu – Centar za istraživanje ratnih zločina (T82); Zapisnik o saslušanju svjedoka Šefke

Poturović broj: 17-04/2-04-2-1139/08 od 06.11.2008. godine, sačinjen od strane Državne

agencije za istrage i zaštitu – Centar za istraživanje ratnih zločina (T83); Zapisnik o

saslušanju svjedoka Hanić Nusreta broj: 17-04/2-04-2-1138/08 od 06.11.2008. godine,

sačinjen od strane Državne agencije za istrage i zaštitu – Centar za istraživanje ratnih

zločina (T84); Zapisnik o saslušanju svjedoka Memić Emina broj: 17-04/2-04-2-1135/08 od

05.11.2008. godine, sačinjen od strane Državne agencije za istrage i zaštitu –

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

29

Centar za istraživanje ratnih zločina (T85); Zapisnik o saslušanju svjedoka Memić Vejsila

broj: 17-04/2-04-2-1136/08 od 05.11.2008. godine, sačinjen od strane Državne agencije

za istrage i zaštitu – Centar za istraživanje ratnih zločina (T86); Zapisnik o saslušanju

svjedoka Gostevčić Behajima broj: 17-04/2-04-2-1060/08 od 17.10.2008. godine, sačinjen

od strane Državne agencije za istrage i zaštitu – Centar za istraživanje ratnih zločina

(T87); Zapisnik o saslušanju svjedoka Gostevčić Hatidže broj: 17-04/2-04-2-1058/08 od

17.10.2008. godine, sačinjen od strane Državne agencije za istrage i zaštitu – Centar za

istraživanje ratnih zločina (T88); Zapisnik o saslušanju svjedoka Nijaza Habibije broj: 17-

04/2-04-2-1063/08 od 23.10.2008. godine, sačinjen od strane Državne agencije za istrage

i zaštitu – Centar za istraživanje ratnih zločina (T89); Zapisnik o saslušanju svjedoka

Mujala Envera broj: 17-04/2-04-2-1198/08 od 28.11.2008. godine, sačinjen od strane

Državne agencije za istrage i zaštitu – Centar za istraživanje ratnih zločina (T90); Zapisnik

o saslušanju svjedoka Miralema Memića broj: 17-04/2-04-2-1101/08 od 31.10.2008.

godine, sačinjen od strane Državne agencije za istrage i zaštitu – Centar za istraživanje

ratnih zločina (T91); Zapisnik o saslušanju svjedoka Turak Ibrahima broj:1704/204-2-

1098/08 od 30.10.2008. godine, sačinjen od strane Državne agencije za istrage i zaštitu –

Centar za istraživanje ratnih zločina (T92); Zapisnik o saslušanju svjedoka Kadire

Poturović broj: 17-04/2-04-2-1102/08 od 31.10.2008. godine, sačinjen od strane Državne


saslušanju svjedoka Poturović Hasana broj: 17-04/2-04-2-1137/08 od 05.11.2008. godine,


zločina (T94); Zapisnik o saslušanju svjedoka Šahinović Salke broj: 17-04/2-04-2-1059/08

od 17.10.2008. godine, sačinjen od strane Državne agencije za istrage i zaštitu – Centar

za istraživanje ratnih zločina (T95); Zapisnik o saslušanju svjedoka Miralema Keze broj:

17-04/2-04-2-1133/08 od 07.11.2008. godine, sačinjen od strane Državne agencije za

istrage i zaštitu – Centar za istraživanje ratnih zločina (T96); Zapisnik o saslušanju

svjedoka fra Drljo Darka broj: 17-04/2-04-2-171/10 od 09.03.2010. godine, sačinjen od

strane Državne agencije za istrage i zaštitu – Centar za istraživanje ratnih zločina (T97);

Zapisnik o saslušanju svjedoka B, sačinjen od strane Državne agencije za istrage i zaštitu

– Centar za istraživanje ratnih zločina (T98); Zapisnik o saslušanju svjedoka Hakalović

Muharema broj: 17-04/2-04-2-167/10 od 09.03.2010. godine, sačinjen od strane Državne


saslušanju svjedoka K, sačinjen od strane Državne agencije za istrage i zaštitu – Centar

za istraživanje ratnih zločina (T100); Zapisnik o saslušanju svjedoka Hakalović

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

30

Hamdije broj: 17-04/2-04-2-169/10 od 09.03.2010. godine, sačinjen od strane Državne


saslušanju svjedoka Perva Sulejmana broj: 17-04/2-04-2-168/10 od 09.03.2010. godine,


zločina (T102); Zapisnik o saslušanju svjedoka Hakalović Miralema broj: 17-04/2-04-2-

166/10 od 09.03.2010. godine, sačinjen od strane Državne agencije za istrage i zaštitu –

Centar za istraživanje ratnih zločina (T103); Odluke Predsjedništva Republike Bosne i

Hercegovine o proglašenju ratnog stanja („Službeni list BiH“, broj 7/92) (T104); Odluke

Republike Bosne i Hercegovine o ukidanju ratnog stanja („Službeni list BiH“, broj 50/95)

(T-105); Uredbe sa zakonskom snagom o oružanim snagama Republike Bosne i

Hercegovine PR broj 1163/92 od 20. svibnja 1992. godine („Službeni list R BIH“, broj 4/92

) (T-106); Odluke o formiranju Hrvatskog vijeća obrane broj: 2/92 od 08. travnja 1992.

godine („Narodni list HZ-Herceg – Bosna„ 1/92 ) (T-107); Naređenja ŠVK OS RBiH broj:

02/607-1 od 10.06.1993. godine, ERN broj: 0090 – 0239 (T-108); Dopisa Načelnika Štaba

4. Korpusa broj: 02/1-966-92/93 od 27.03.1993. godine, ERN broj: 0129-8532 (T-109);

Naredbe Načelnika ŠVK OS RBiH broj: 02/101 od 28.04.1993. godine, ERN broj: 0180-

5185 (T110); Izvještaj Člana ŠVK OS RBiH broj: 1-1 od 30.04.1993. godine, ERN broj:

0183-2608 (T111); Vanredni izvještaj Komandanta OG Igman broj: CV-282-05/93 od

13.03.1993. godine, ERN broj: 0183-2876 (T112); Borbeni izvještaj Komandanta OG

Igman broj: 03/592-7-2 od 18.04.1993. godine, ERN broj: 0183-2912 (T113); Vanredni

izvještaja Komandanta OG Igman broj: 02/665-2 od 18.04.1993. godine, ERN broj: 0183-

2913 (T114); Vanrednog izvještaja Vanredni izvještaj Komandanta OG Igman broj: 03-

592/7 od 18.04.1993. godine o sukobima sa HVO ERN broj: 0183-2914 (T115); Kopija

borbenog izvještaja Komandanta OG Igman broj: 03-592/8 od 19.04.1993. godine, ERN

broj: 0183-2916 (T116); Dnevni borbeni izvještaj Komandanta OG Igman broj: 03-592/10

od dana 21.04.1993. godine, ERN broj: 0183-2919 (T117); Dnevni borbeni izvještaj

Komandanta OG Igman broj: 1-20/8 od dana 22.04.1993. godine, ERN broj: 0183-2920 -

0183-2921 (T118); Procjena stanja i prijedlog mjera POM Komandanta za OB 44. brdske

brigade broj: 06/70-1-11/93 od 23.05.1993. godine,ERN broj: 0403-6133 – 0404-6134

(T119); Naredbe Komandanta ŠVK OS RBiH broj: 02/607-1 od 10.06.1993. godine, ERN

broj: 0601-2647 (T120); Zapovjest za napad IZM OZ SZ Hercegovina broj: 01-459 od

11.05.1993. godine, ERN broj: 0364-1778 – 0364- 1780 (T121); Uputstva o načinu

prikupljanja činjenica o ratnim zločinima proslijeđen od Zapovjedništa 4. Korpusa broj: 07-

1971/93 od 17.03.1993. godine ERN broj: 0363-9519 - 0363-9526 (T122); Naredba

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

31

Načelnika ŠVK OS RBiH broj: 14/75-24 od 13.03.1993. godine, ERN broj: 0185-0113

(T123); Dnevni borbeni izvještaj Komandanta OG Igman broj: 03-592/4 od 16.04.1993.

godine, ERN broj: 0183-2910 (T124); Zbirni izvještaj za dan 16.04.1993. godine Glavnog

Stožera HVO od 17.04.1993. godine, ERN broj: 0617-2036 – 0617-2039 (T125); Dnevno

obavještajno izvješće Glavnog Stožera HVO broj: 03-442/93 od 20.05.1993. godine, ERN

broj: 0420-0883 – 0420-0885 (T126); Bilten dnevnih događaja Uprave Vojne Policije

HVO-a broj: 02-4/3-02-971/93 od 19.04.1993. godine, ERN broj: 0154-4499 – 0154- 4501

(T127); Dopis POM ZAP brigade za IPD brigade Herceg Stjepan Konjic broj: 01/322 od

25.04.1993. godine, ERN broj: 0152-8830 – 0152-8831 (T128); Izvješće Zapovjednika OZ

JIH broj: 01-2900/93 od 15.05.1993. godine, ERN broj: 0151-8832 (T129); Izvješće

Zapovjednika brigade Herceg Stjepan Konjic od 16.04.1993. godine, ERN broj: 0151-6484

(T130); Izvješće Zapovjednika bojne Mijat Tomić od 15.04.1993. godine, ERN broj: 0151-

5609 (T131); Izvješće Odjela za informiranje i istraživanje Glavnog Sanitetskog Stožera

HVO-a broj: 02-5/1-42/93 od 04.05.1993. godine, ERN broj: 0150-4401 – 0150-4402 (T -

132); Naredba Komandanta 4. Korpusa broj: 02-3145-1/93 od 16.04.1993. godine, ERN

broj: 0129-8485 (T133); Izvještaj Zapovjedništva 4. Korpusa broj: 02-2560-14-1/93 od

14.04.1994. godine, ERN broj: 0104-1762 – 0104- 1763 (T134); Izvještaj brigade Herceg

Stjepan Konjic od 20.05.1993. godine, ERN broj: 0102-7336 (T135); Vanredni izvještaj

Zapovjedništva OZ SB Vitez broj: 240-8-I/93 od 09.04.1993. godine, ERN broj: 0101-4912

(T136); Naredba Komandanta OG Igman broj: 01/15 od 24.04.1993. godine, ERN broj:

0185-3999 (T-137); Borbeni izvještaj Komande OG Igman broj: 03-592/8 od 19.04.1993.

godine, ERN broj: 0183-2916 (T-138); Dopis Službe vojne bezbjednosti OG Igman broj:

08-21-20/93 od 27.04.1993. godine, ERN broj: 0403-5004 – 0403-5005 (T-139); Izvješće

brigade Herceg Stjepan Konjic od dana 24.03.1993. godine, ERN broj: 0150-7024 – 0150-

7025 (T-140); Dopis Predsjednika Ratnog predsjedništva opština Konjic i Jablanica od

dana 19.04.1993. godine (T-141); Izvještaj o stanju u Jablanici NA 4. Korpusa i

Komandanta 44. brdske brigade broj: 02/389-1/93 od 15.04.1993. godine (T-142); Dopis

Komandanta brigade Neretva Jablanica broj: 07/232-1-4/93 od 24.03.1993. godine (T-

143); Izvještaj Načelnika bezbjednosti 44. brdske brigade broj: 07/379-9/93 od 04.05.1993.

godine (T-144); Izvještaj Opštinskog štaba odbrane 44. brdske brigade broj: 07/379-35/93

od 21.05.1993. godine (T-145); Naređenje Komandanta OGI broj: 07/499-1/93 od

05.05.1993 (T-146); Dopis Organa bezbjednosti Zapovjedništva 4. Korpusa broj: 07-

1971/93 od 17.03.1993. (T-147); Dopis Komande BVP 4. Korpusa od dana 14.04.1993.

godine (T-148); Informacija o stanju u zoni odgovornosti 4. Korpusa Komande 4.

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

32

Korpusa broj: 02/1-3200-1/93 od 17.04.1993. godine (T-149); Naređenje Komandanta 4.

Korpusa broj: 02-3145-1/93 od 16.04.1993. godine (T-150); Kopija dopisa Komandanta

bataljona Vojne Policije 4. Korpusa od 13/14.04.1993. godine kojime se 4. Korpus (T-151);

Dopis Komandanta 45. brdske brigade broj. 05-1223/93 od 01.06. 1993. godine (T-152);

Procjena bezbjednosne situacije na području Konjica Načelnika Organa bezbjednosti 4.

Korpusa broj: 07-2260/20/93 od 02.04.1993. godine (T-153); Izvješaj Zapovjedništva 4.

Korpusa o stanju bezbjednosti na području Konjica broj: 07-2245/93 od 24.03.1993.

godine (T-154); Izvještaj Općinskog Vijeća Konjic HVO-a broj: 01-251/95 od 13.03.1995.

godine u kojem je, između ostalog i naveden i opisan zločin u Trusini ERN broj: 0157-5145

– 0157-5152 (T-155); Službene zabilješke Centra SIS Mostar broj: 02-08-2-670/96 od

02.04.1996. godine,ERN broj: 0157-2938 – 0157-2954 (T-156); Saznanja o počinjenim

ratnim zločinima na području opčina Jablanica i Konjic Centar SIS Mostar broj: 02-08-2-

282/96 od 05.02.1996. godine, ERN broj: 0157-1162 – 0157- 1173 (T-157); Tjedno

izvješće Hrvatskog Informativnog Centra Zagreb broj: 1 od 09.08.1993. godine, ERN broj:

0020-1542- 0020-1548 (T-158); Izvješće o genocidu na hrvatskim pućanstvom na teritoriji

općine Konjic sačinjen u brigadi Herceg Stjepan Konjic i zaveden 25.04.1993. godine u

GS HVO u kojem se navodi i opisuje, između ostalog, i zločin u Trusini ERN broj: 0103-

2198 – 0103-2199 (T-159); Kratka hronologija i prikaz počinjenih ratnih zločina od strane

pripadnika ARBiH na području općina Mostar, Konjic, Jablanica i Prozor sačinjen od

Komisije za utvrđivanje ratnih zločina HR HB broj: 27/95 od 30.03.1995. godine, ERN broj:

0030-2925 – 0030- 2946 (T-160); Pregled Centra za prikupljanje dokumenatacije i obradu

podataka o domovinskom ratu Zagreb pod nazivom Konjic – Neki od ratnih zločina i teških

povreda ratnog prava i Ženevskih konvencija počinjeni tijekom 1992., 1993. i 1994. godine

od 01.06.1994. godine (T-161); Kratki izvještaj o ratnim zbivanjima u općini Konjic od

17.04.1994. godine (T-162); Prikaz genocida nad Hrvatima općine Konjic koji su učinili

Muslimani u periodu ožujak-srpanj 1993. godine sačinjen od strane Predsjednika Ureda

društvenih djelatnosti HVO Konjic u kolovozu 1993. godine ERN broj: 110200-4824 –

110200-4828 (T-163); Zločini počinjeni nad Hrvatima u selu Trusina, župa Žitače od

15.04.1993. godine sa prikazom osoba koja su lišena života te mjestima gdje su njihova

tijela ukopana (T-164); Bilten dnevnih događanja za dan 18.04.1993. godine sačinjen od

rukovoditelja Operativnog dežurstva, Odjel Opće i Prometne VP, Uprava VP HVO-a broj:

02-4/3-02-971/93 od 19.04.1993. godine, ERN broj: 0154-4499 – 0154- 4501 (T-165);

Dopis Službe za razmjenu zarobljenika i drugih osoba HR HB broj: 01/IP-551/94 od

16.08.1994. godine, (ERN broj: 0157-0654) ERN broj: 0157-0649 – 0157-0656 (T-166);

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

33

Dopis obavještajnog izvješća br. 263/93 VOS Glavni Stožer HVO broj: 03-442/93 od

20.05.1993. godine, ERN broj: 0213-1632 – 0213-1634 (T-167); Dopis Službe za

razmjenu zarobljenika i drugih osoba HR HB broj: 01-IP-446/04 od 09.06.1994. godine

vezano za Izvješće vojnog asistenta zapovjednika UNPROFOR-a za sektor jugozapad

ERN broj: 0129-8931 – 0129-8932(T-168); Dopis Ureda društvenih djelatnosti Općine

Konjic broj: 17-X.76/94 od dana 21.10.1994. godine sa podacima o ubijenim civilama i

vojnicima u selu Trusina dana 16.04.1993. godine ERN broj: 0030-2911 – 0030-2912 (T-

169); Informacija za javnost Ureda za informiranje Zapovjedništva OZ Srednja Bosna IZM

Vitez broj: 08-5-191/93 od 08.05.1993. godine, ERN broj: 0102-0689 – 0102-0690 (T-170);

Dopis Zapovjednika brigade Herceg Stjepan Konjic od dana 23.04.1993. godine, ERN

broj: 0150-7120 (T-171); Izvještaj za dan 16.04.1993. godine Zapovjedništva brigade

Herceg Stjepan Konjic, ERN broj; 0151-6484 (T-172); Zbirno izvješće za dan 16.04.1993.

godine Glavnog Stožera HVO od 17.04.1993. godine, ERN broj: 0617-2036 – 0617-2039

(T-173); Izvješće o stanju zaštite imovinske i pravne sigurnosti Hrvata u Konjicu

Općinskog Vijeća Konjic broj: 01-251/95 od 13.03.1995. godine, ERN broj: 0157-5145 –

0517-5152 (T-174); Priopćenje za javnost IPD Brigada Rama HZ HB HVO od 02.05.1993.

godine, ERN broj: 0151-5812 – 0151-5813 (T-175); Namjerna usmrćivanja, ubojstva,

nanošenje teških tjelesnih ozljeda, ERN broj; 0530-2150 – 0530-2211 (T-176); Kopija

prijave činjenice smrti izdata od Matičnog ureda Konjic broj: 2657/94 od 09.11.1994.

godine, na ime Ilija Ivanković (T-177); Zapisnik sekcije broj: 377/94 Odjela za patologiju

KBC Split od 09.11.1994. godine, na ime Ivanković Ilije (T-178); Dozvola za sahranu umrle

osobe Ivanković Ilija, sa sprovodnicom (T-179); Prijava činjenice smrti izdata od Matičnog

ureda Konjic broj: 2655/94 od 09.11.1994. godine, na ime Anđa Ivanković (T-180);

Zapisnik sekcije broj: 376/94 Odjela za patologiju KBC Split od 09.11.1994. godine, na ime

Ivanković Anđa (T-181); Dozvola za sahranu umrle osobe izdata od Kliničkog bolničkog

centra Split od 09.11.1994. godine, na ime Ivanković Anđa sa sprovodnicom (T-182);

Prijava činjenice smrti izdata od Matičnog ureda Konjic broj: 2656/94 od 09.11.1994.

godine, na ime Pero Krešo (T-183) Zapisnik broj: 395/94 Odjela za patologiju KBC Split od

09.11.1994. godine, na ime Pero Krešo (T-184); Dozvola za sahranu umrle osobe izdata

od Kliničkog bolničkog centra Split od 09.11.1994. godine na ime Pero Krešo sa

sprovodnicom (T-185); Prijava činjenice smrti izdata od Matičnog ureda Konjic broj:

2652/94 od 09.11.1994. godine, na ime Stipo Mandić (T-186); Zapisnik sekcije broj:

379/94 Odjela za patologiju KBC Split od 09.11.1994. godine, na ime Mandić Stipe (T-

187); Dozvola za sahranu umrle osobe izdata od Kliničkog bolničkog centra Split od

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

34

09.11.1994. godine na ime Mandić Stipe sa sprovodnicom (T-188); Prijave činjenice smrti

izdata od Matičnog ureda Konjic broj: 2654/94 od 09.11.1994. godine, na ime Milenko

Mandić (T-189); Zapisnik sekcije broj: 386/94 Odjela za patologiju KBC Split od

09.11.1994. godine, na ime Mandić Milenko (T-190); Dozvola za sahranu umrle osobe

izdata od Kliničkog bolničkog centra Split od 09.11.1994. godine na ime Mandić Milenko

sa sprovodnicom (T-191); Prijava činjenice smrti izdata od Matičnog ureda Konjic broj:

2663/94 od 09.11.1994. godine, na ime Drljo Ante (T-192); Zapisnik sekcije broj: 383/94

Odjela za patologiju KBC Split od 09.11.1994. godine, na ime Drljo Ante (T-193); Dozvola

za sahranu umrle osobe izdata od Kliničkog bolničkog centra Split od 09.11.1994. godine

na ime Drljo Ante sa sprovodnicom (T-194); Prijava činjenice smrti izdata od Matičnog

ureda Konjic broj: 2653/94 od 09.11.1994. godine, na ime Drljo Ivan (T-195); Zapisnik

sekcije broj: 384/94 Odjela za patologiju KBC Split od 09.11.1994. godine, na ime Drljo

Ivan (T-196); Dozvola za sahranu umrle osobe izdata od Kliničkog bolničkog centra Split

od 09.11.1994. godine na ime Drljo Ivan sa sprovodnicom (T-197); Prijava činjenice smrti

izdata od Matičnog ureda Konjic broj: 2665/94 od 09.11.1994. godine, na ime Drljo Ivan

(rođen 1971. godine)(T-198); Zapisnik sekcije broj: 392/94 Odjela za patologiju KBC Split

od 09.11.1994. godine, na ime Drljo Ivan (rođen 1971. godine) (T-199); Dozvala za

sahranu umrle osobe izdata od Kliničkog bolničkog centra Split, na ime Drljo Ivan sa


2660/94 od 09.11.1994. godine, na ime Željko Blažević(T-201); Zapisnik sekcije broj:

393/94 Odjela za patologiju KBC Split od 09.11.1994. godine, na ime Blažević Željko

(T202); Dozvola za sahranu umrle osobe izdata od Kliničkog bolničkog centra Split od

09.11.1994. godine na ime Blažević Željko sa sprovodnicom (T-203); Prijava činjenice

smrti izdata od Matičnog ureda Konjic broj: 2668/94 od 09.11.1994. godine, na ime

Nedeljko Krešo (T-204); Zapisnik sekcije broj: 396/94 Odjela za patologiju KBC Split od

09.11.1994. godine, na ime Nedeljko Krešo (T-205); Dozvola za sahranu umrle osobe

izdata od Kliničkog bolničkog centra Split od 09.11.1994. godine na ime Nedeljko Krešo sa


2659/94 od 09.11.1994. godine, na ime Juro Anđelić (T-207); Zapisnik sekcije broj: 382/94

Odjela za patologiju KBC Split od 09.11.1994. godine, na ime Anđelić Juro (T-208);

Dozvola za sahranu umrle osobe izdata od Kliničkog bolničkog centra Split od 09.11.1994.

godine na ime Anđelić Juro sa sprovodnicom (T-209); Prijava činjenice smrti izdata od

Matičnog ureda Konjic broj: 2669/94 od 09.11.1994. godine, na ime Velimir Krešo (T-210);

Zapisnik sekcije broj: 381/94 Odjela za patologiju KBC Split od 09.11.1994. godine,

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

35

na ime Velimir Krešo (T-211); Dozvola za sahranu umrle osobe izdata od Kliničkog

bolničkog centra Split od 09.11.1994. godine na ime Velimir Krešo sa sprovodnicom (T-

212); Prijava činjenice smrti izdata od Matičnog ureda Konjic broj: 2664/94 od 09.11.1994.

godine, na ime Zdravko (Ivan) Drljo (T-213); Zapisnik sekcije broj: 387/94 Odjela za

patologiju KBC Split od 09.11.1994. godine, na ime Drljo (Ivan) Zdravko (T-214); Dozvola

za sahranu umrle osobe izdata od Kliničkog bolničkog centra Split od 09.11.1994. godine

na ime Drljo (Ivan) Zdravko sa sprovodnicom (T-215); Prijava činjenice smrti izdata od

Matičnog ureda Konjic broj: 2662/94 od 09.11.1994. godine, na ime Ivica Krešo (T-216);


Ivica Krešo (T-217); Dozvole za sahranu umrle osobe izdata od Kliničkog bolničkog centra

Split od 09.11.1994. godine na ime Ivica Krešo sa sprovodnicom (T-218); Prijava činjenice

smrti izdata od Matičnog ureda Konjic broj: 2261/94 od 09.11.1994. godine, na ime Andrija

Drljo (T-219); Zapisnik sekcije broj: 390/94 Odjela za patologiju KBC Split od 09.11.1994.

godine, na ime Drljo Andrija (T-220); Dozvola za sahranu umrle osobe izdata od Kliničkog

bolničkog centra Split od 09.11.1994. godine na ime Andrija Drljo sa sprovodnicom (T-


godine, na ime Tomo Drljo (T-222); Zapisnik sekcije broj: 391/94 Odjela za patologiju KBC

Split od 09.11.1994. godine, na ime Tomo Drljo (T-223); Dozvola sahranu umrle osobe

izdata od Kliničkog bolničkog centra „Firule“ Split od 09.11.1994. godine na ime Tomo

Drljo sa sprovodnicom (T-224); Prijava činjenice smrti izdata od Matičnog ureda Konjic

broj: 2651/94 od 09.11.1994. godine, na ime Kata Drljo (T-225); Zapisnik sekcije broj:

378/94 Odjela za patologiju KBC Split od 09.11.1994. godine, na ime Kata Drljo (T-226);

Dozvola za sahranu umrle osobe izdata od Kliničkog bolničkog centra Split od

09.11.1994. godine na ime Kata Drljo sa sprovodnicom (T-227); Prijave činjenice smrti

izdata od Matičnog ureda Konjic broj: 2666/94 od 09.11.1994. godine, na ime Franjo Drljo

(T-228); Zapisnik sekcije broj: 394/94 Odjela za patologiju KBC Split od 09.11.1994.

godine, na ime Franjo Drljo(T-229); Dozvola za sahranu umrle osobe izdata od Kliničkog

bolničkog centra Split od 09.11.1994. godine na ime Franjo Drljo sa sprovodnicom (T-


godine, na ime Stipo Ljubić (T-231); Zapisnik sekcije broj: 389/94 Odjela za patologiju KBC

Split od 09.11.1994. godine, na ime Ljubić Stipe (T-232); Dozvola za sahranu umrle osobe

izdata od Kliničkog bolničkog centra Split od 09.11.1994. godine na ime Stipo Ljubić sa


2670/94 od 09.11.1994. godine, na ime Kata Drljo (rođena 1932. godine) (T-234);

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

36


Drljo Kata (rođena 1932. godine) (T-235); Dozvola za sahranu umrle osobe izdata od

Kliničkog bolničkog centra Split od 09.11.1994. godine na ime Drljo Kata (rođena 1932.

godine) sa sprovodnicom(T-236); Prijava činjenice smrti izdata od Matičnog ureda Konjic

broj: 2658/94 od 09.11.1994. godine, na ime Mlikota Branko (T-237); Zapisnik sekcije broj:

388/94 Odjela za patologiju KBC Split od 09.11.1994. godine, na ime Mlikota Branko (T-

238); Dozvola za sahranu umrle osobe izdata od Kliničkog bolničkog centra „Firula“ Split

od 09.11.1994. godine na ime Mlikota Branko sa sprovodnicom (T-239); Izvod iz matične

knjige umrlih HNK – Općina Konjic na ime Drljo Zdravko, broj 09-15-3-4307/08 od

26.12.2008. godine (T-240); Kopija rješenja o utvrđivanju smrti Drljo Zdravka izdatog od

Općinskog suda Konjic broj R 171/05 od 22.12.2005. godine (T-241); Izvod iz matične

knjige umrlih HNK – Općina Konjic na ime Krešo Pero, broj 09-15-3-4311/08 od

26.12.2008. godine (T-242); Rješenje o utvrđivanju smrti Krešo Pere izdatog od Općinskog

suda Konjic broj R 545/99 od 26.01.2000. godine (T-243); Izvod iz matične knjige umrlih

HNK – Općina Konjic na ime Krešo Nedjeljko, broj 09-15-3-4316/08 od 26.12.2008. godine

(T-244); Rješenje o utvrđivanju smrti Krešo Nedjeljka izdatog od Općinskog suda Konjic

broj R 68/00 od 17.04.2000. godine (T-245); Izvod iz matične knjige umrlih HNK – Općina

Konjic na ime Drljo Ivan, broj 09-15-3-4312/08 od 26.12.2008. godine (T-246); Rješenja o

utvrđivanju smrti Drljo Ivana izdatog od Općinskog suda Konjic broj R 530/99 od

10.01.2000. godine (T-247); Izvod iz matične knjige umrlih HNK – Općina Konjic na ime

Blažević Željko, broj 09-15-3-4313/08 od 26.12.2008. godine (T-248); Rješenja o

utvrđivanju smrti Blažević Željka izdatog od Općinskog suda Konjic broj R 8/2000 od

23.02.2000. godine (T-249); Izvoda iz matične knjige umrlih HNK – Općina Konjic na ime

Krešo Smiljko, broj 09-15-3-4309/08 od 26.12.2008. godine (T-250); Rješenje o

utvrđivanju smrti Krešo Smiljka izdatog od Općinskog suda Konjic broj R 544/99 od

26.01.2000. godine (T-251); Izvoda iz matične knjige umrlih HNK – Općina Konjic na ime

Drljo Andrija, broj 09-15-3-4314/08 od 26.12.2008. godine (T-252); Rješenja o utvrđivanju

smrti Drlje Andrije izdatog od Općinskog suda Konjic broj R 531/99 od 10.01.2000. godine

(T-253); Izvod iz matične knjige umrlih HNK – Općina Konjic na ime Mlikota Branko, broj

09-15-3-4290/08 od 25.12.2008. godine (T-254); Rješenja o utvrđivanju smrti Mlikota

Branka izdatog od Općinskog suda Konjic broj 07 56 V 009072 06 V od 07.12.2006.

godine (T-255); Izvod iz matične knjige umrlih HNK – Općina Konjic na ime Drljo Franjo,

broj 09-15-3-4310/08 od 26.12.2008. godine (T-256); Rješenje o utvrđivanju smrti Drljo

Franje izdatog od Općinskog suda Konjic broj R 529/99 od 10.01.2000. godine (T-

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

37

257); Izvod iz matične knjige umrlih HNK – Općina Konjic na ime Drljo Toma, broj 09-15-3-

4289/08 od 25.12.2008. godine (T-258); Rješenje o utvrđivanju smrti Drljo Tome izdatog

od Općinskog suda Konjic broj R 30/00 od 04.04.2000. godine (T-259); Izvod iz matične

knjige umrlih HNK – Općina Konjic na ime Drljo Ivan, broj 09-15-3-4295/08 od 26.12.2008.

godine (T-260); Rješenje o utvrđivanju smrti Drljo Ivana izdatog od Općinskog suda Konjic

broj R 170/05 od 22.12.2005. godine (T-261); Izvoda iz matične knjige umrlih HNK –

Općina Konjic na ime Ivanković Anđa, broj 09-15-3-4318/08 od 26.12.2008. godine (T-

262); Rješenje o utvrđivanju smrti Ivanković Anđe izdatog od Općinskog suda Konjic broj

R 140/02 od 27.04.2004. godine (T-263); Izvod iz matične knjige umrlih HNK – Općina

Konjic na ime Ivanković Ilija, broj 09-15-3-4317/08 od 26.12.2008. godine (T-264);

Rješenje o utvrđivanju smrti Ivanković Ilije izdatog od Općinskog suda Konjic broj R 139/02

od 27.04.2004. godine (T-265); Izvod iz matične knjige umrlih HNK – Općina Konjic na

ime Krešo Ivan, broj 09-15-3-4308/08 od 26.12.2008. godine (T-266); Rješenje o

utvrđivanju smrti Krešo Ivana izdatog od Općinskog suda Konjic broj R 533/99 od

14.01.2000. godine (T-267); Izvod iz matične knjige umrlih HNK – Općina Konjic na ime

Anđelić Juro, broj 09-15-3-4287/08 od 25.12.2008. godine (T-268); Kopija rješenja o

utvrđivanju smrti Anđelić Jure izdatog od Općinskog suda Konjic broj R 363/98 od

01.10.1998. godine (T-269); Dopis HNK općina Prozor-Rama, Matični ured Gračac broj

37/99 od 17.02.2009. godine (T-270); Izvod iz matične knjige umrlih HNK – Općina Prozor

Rama na ime Mandić Stipo, broj 8/09 od 12.02.2009. godine (T-271); Izvod iz matične

knjige umrlih HNK – Općina Prozor Rama na ime Mandić Milenko, broj 9/09 od

12.02.2009. godine (T-272); Dopis Službe za opću upravu, društvene djelatnosti i

inspekcijske poslove općine Konjic broj 09-15-3-4286/08 od 26.12.2008. godine (T-273);

Izvod iz matične knjige rođenih HNK – Općina Konjic na ime Drljo Kata broj 09-15-1-

4319/08 od 26.12.2008. godine (T-274); Izvod iz matične knjige rođenih HNK – Općina

Konjic na ime Drljo Velimir broj 09-15-1-4291/08 od 25.12.2008. godine (T-275); Izvod iz

matične knjige rođenih HNK – Općina Konjic na ime Drljo Anto broj 09-15-1-4292/08 od

25.12.2008. godine (T-276); Izvod iz matične knjige rođenih HNK – Općina Konjic na ime

Drljo Kata broj 09-15-1-4293/08 od 25.12.2008. godine (T-277); Izvod iz matične knjige

vjenčanih HNK – Općina Konjic na ime Ljubić Stipe i Bekavac Jela broj 09-15-1-4291/08

od 25.12.2008. godine (T-278); Dopis Općine Široki Brijeg – Mjesni ured Biograci broj 200-

1/21 od 08.01.2009. godine (T-279); Izvod iz matične knjige umrlih HNK – Općina Široki

Brijeg na ime Ljubić Stipe broj 202-1/21 od 08.01.2009. godine (T-280); Prijava radi upisa

u matičnu knjigu umrlih na ime Ljubić Stipe Općina Široki Brijeg broj 02 od 07.02.1995.

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

38

godine (T-281); Dopis Federalnog Ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno

oslobodilačkog rata broj: 01/2-41-32/09 od 12.11.2009. godine kojim se dostavljaju kopije

vojnoevidencionih dokumenata za Memić Mensura, Salčin Dževada, Hodžić Nedžada i

Hakalović Senada (T-282); Naređenje Komandanta Odreda za specijalna dejstva broj: 1-

10-878/94 od 16.04.1994. godine (T-283); Kopija Imenovanje– SOPN ŠVK broj 1-10/110-

93 od 29.10.1993. godine (T-284); Kopija popratno pismo Državne agencije za istrage i

zaštitu broj 17-04/2-04-2-337-168/07 od 18.01.2010. uz akt MUP RS broj 02/7-10978/09

od 13.10.2009. godine i Akt Federalne uprave policije broj 14/2-2-21 od 07.12.2009.

godine (T-285); Kopija akt Ministarstva pravde BiH uz akt MUP Republike Srbije broj 235-

14360/09 od 01.12.2009. godine (T-286); Podatak o formiranju jedinice sačinjen od

Komandanta SOPN broj: 04-10-2303/94 od 19.08.1994. godine ERN broj: 0414-9193 (T-

287); Naredba Načelnika ŠVK OS RBiH broj: 86-1 od 22-02.1993. godine o formiranju

Specijalnog Odreda za Posebne Namjene i dopuna Naređenja broj: 86-2 od 05.02.1993.

godine u kojoj je navedeno da Specijalni Odred za Posebne Namjene ima broj Vojne

jedinice 5683 ERN broj: 0185-0039 – 0185-0041 (T-288);Naredba Načelnika ŠVK OS

RBiH broj: 13/37-39 od 04.03.1993. godine kojom se u Specijalni Odred za Posebne

Namjene na formacijsko mjesto komandanta određuje Ališpago Zulfikar a na formacijsko

mjesto zamjenika Bojadžić Nihad ERN broj: 0180-5165 (T-289); Dopis Načelnika ŠVK OS

RBiH broj: 02/280-1 od 18.02.1993. godine kojim se Komandant Odreda za specijalne

namjene Ališpago Zulfikar obaviještava o naređenju za izdavanje MTS njegovom Odredu

od strane OS Jablanica i Konjic i dopis Komandantu brigade Neretvica broj: 02/280-1 od

18.02.1993. godine o oslobađanju zarobljenih vozila i vozača ERN broj: 0185-8638 –

0185- 8639 (T-290); Naređenje Načelnika ŠVK OS RBiH broj: 14/75-22 od 11.03.1993.

godine za prekomandu 100 vojnih obaveznika iz sastava 9. motorizovane brigade u sastav

Specijalnog Odreda za Posebne Namjene ŠVK OS RBiH ERN broj: 0185-0108 (T-291);

Prijedog komandanta Odreda za specijalna dejstva broj: 1-10-901/94 od 11.04.1994.

godine o dodjeli stimulativnih mjera iz kojeg se između ostalog vidi da je Šemsović Samir,

koji je poginuo u selu Trusina 16.04.1993. godine, predložen za najviše državno

odlikovanje Zlatni Ljiljan (T-292); Dopis Komande 4. Korpusa broj:02/1-966-122/93 od

13.04.1993. godine kojim se Uprava bezbjednosti ŠVK OS RBIH (T-293); VOB 8 Knjiga 2

VJ 5683- 4. IDB na imena Ališpago Zulfikar, Bojadžić Nihad i Šemsović Samir (T-294);

VOB 8 Knjiga 4 VJ 5683- 4. IDB na ime Kokić Ahmet (T-295); Dopis Ministarstva za

pitanja boraca i invalida odbranbeno-oslobodilačkog rata broj: 07-03-96-1/11 sa Vob-2 i

Vob-3. na ime Rasema Handanović (T-296); Vob 8 za Vojnu jedinicu Specijalni odred za

S1 1 K009162 12 KRO

30.04.2012.godine

39

posebne namjene Štaba Vrhovne Komande ARBiH za osobu Rasema Handanović zv.

„Zolja“ (T-297); Transkript sa suđenja u kaznenom predmetu broj: S1 1K 003369 10 KrI

dana 09.11.2010. godine (T-298); Transkript sa suđenja u kaznenom predmetu broj: S1

1K 003369 10 KrI dana 12.11.2010. godine (T-299); Transkript sa suđenja u kaznenom

predmetu broj: S1 1K 003369 10 KrI dana 09.12.2011. godine (T-300); Transkript sa

suđenja u kaznenom predmetu broj: S1 1K 003369 10 KrI dana 30.05.2011. godine(T-

301); Transkript sa suđenja u kaznenom predmetu broj: S1 1K 003369 10 KrI dana

16.12.2011. godine(T-302); Transkript sa suđenja u kaznenom predmetu broj: S1 1K

003369 10 KrI dana 14.11.2011. godine (T-303); Transkript sa suđenja u kaznenom

predmetu broj: S1 1K 003369 10 KrI dana 14.03.2011. godine (T-304); Rješenje Suda BiH

o određivanju pritvora od 21.12.2009. godine broj X-KRN – 09/786 (T-305); NAREDBA

Suda BiH o raspisivanju međunarodne potjernice od 231.12.2009. godine broj X-KRN –

09/786 (T-306); Službena zabilješka SIPA broj 17-04/2-04-2-1409/08 od 01.12.2008.

godine sa karton lične karte sa fotografijom i otiskom prsta na ime RASEMA

HANDANOVIĆ (T-307) ; Izvod iz matične knjige rođenih 05-13-1-132/09 Općine Sanski

Most od 07.01.2009. godine na ime RASEMA HANDANOVIĆ (T-308); Uvjerenje o

državljanstvu broj 05-13-4-14/09 Općine Sanski Most od 07.01.2009. godine na ime

RASEMA HANDANOVIĆ (T-309) ; Službena zabilješka SIPA-e broj 17-04/2-2-04-2-337-

564/09 od 04.05.2009. godine u vezi nemogućnosti lišenja slobode RASEMA

HANDANOVIĆ (T-310); E-mail gospodina Michael MacQueen od 02.04.2009. godine u

vezi imena koje u SAD koristi RASEMA HANDANOVIĆ (T-311); Službena zabilješka

Državne agencija za istrage i zaštitu broj:17-04/2-1-04-2-200/09 I.V. od 17.02.2009.

godine(T-312); VOB VJ 5683 – 4. IDB na ime Rasema Handanović (T-313); Zapisnik o

saslušanju zaštićenog svjedoka „M“ od 17.01.2012. godine (T-314); Zapisnik o saslušanju

zaštićenog svjedoka „X“ od 17.01.2012. godine (T-315); Zapisnik o saslušanju zaštićenog

svjedoka „O“ od 16.01.2012. godine (T-316); Zapisnik o saslušanju svjedoka Ramiza

Bečirija od 10.01.2012. godine (T-317); Zapisnik o ispitivanju osumnjičene Raseme

Handanović broj KT-RZ 24/10 od 27.12.2011. godine (T-318); Zapisnik o ispitivanju

osumnjičene Raseme Handanović broj: T 20 0 KTRZ 0002955 12 od 27.02.2012. godine

(T-319); Službena zabilješka od dana dana o2.03.2012 (T-320).

Documents

Bosna i Hercegovina Sud Bosne i Hercegovine edetektor.ba/presudepdf/Handanović Rasema 2012 prvostepena.pdfdjela, ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv