br. 37, glasilo Matice hrvatske Mostar - knjizevnost.orgknjizevnost.org/wp-content/uploads/2013/03/motrista_37.pdfZa utemeljitelja i nakladnika: Josip MUSELIMOVIĆ Glavni i odgovorni

br. 37, glasilo Matice hrvatske Mostar

Za utemeljitelja i nakladnika: JosipMUSELIMOVIĆGlavni i odgovorni urednik: MiroPETROVIĆUredništvo: fraAnteMARIĆ,DraganMARIJANOVIĆ(zamjenikglavnog iodgovornogurednika),MiraPEHAR,NelicaŠKOBIĆ(tajnica)Lektor i korektor: JagoMUSAGrafičko oblikovanje: SHIfTkreativnaagencija,Mostar

Telefon/faks: +38736323501E-mail: [email protected]: UlicakraljaZvonimirab.b.,88000MostarŽiroračuni: 3060210000038226kodHYPOALPEADRIABANKd.d.Mostar, 1610200011500030kodRAIffEISENBANKBiH

Cijena: BiH10KM,RepublikaHrvatska50kn,Europa7,5€

Mišljenjemfederalnogministarstvaprosvjete,znanosti,kultureišportabr.08-91-4/97.od3.3.1997.glasiloMotrištaupisanojeuevidencijujavnihglasilapodbr.661ioslobođenoplaćanjaporezanaprometproizvoda.

br. 37, glasilo Matice hrvatske Mostar

Kazalo

Pjesnik Mile Stojić je dobitnik ovogodišnjega Goranova vijenca za ukupan prinos pjesničkoj umjetnosti.

MileStojić,poznatihrvatskiibosanskohercegovačkipjesnik,esejist,antologičariprevodilacdobitnikjenagradeGoranovvijenacza2007.godinu.Nagradazaukupandoprinoshrvatskompjesništvudodije-ljenamujeuLukovdolunaotvaranju44.poredumanifestacijeGoranovoproljeće.KakojepridodjelinagradeistaknuopredsjednikStručnogpovjerenstvaKrešimirBagić,radiseoautorujednogodnajpro-vokativnijihinajzanimljivijihopusasuvremenoghrvatskogbosansko-hercegovačkogpjesništva.Stojićjedosadaobjavio16knjigapjesama,esejaipriča,asastavioiuredionekolikopjesničkihanto-logija.(Jutarnjilist,21.03.2007)

� | Motrištabr.37,glasiloMaticehrvatskeMostar

Motrištabr.37,glasiloMaticehrvatskeMostar | �

SuradnicimaičitateljimasretanUskrs!

� | Motrištabr.37,glasiloMaticehrvatskeMostar

Motrištabr.37,glasiloMaticehrvatskeMostar | �

Književna radionica

ŽeljkoBARIŠIĆ

Poezija

PISANJE

Imam28godinaipisacsam.Pišemrazličitestvarioljubavi,klanju,porazima.Dugosjedimzaekranomitipkamrečenice.Duge,kratke,misaone…Umoran,napuštamigruiidempitipobirtijama.Tamosrećemljudeividimpožareunjihovimsrcima.Znamnijednarukanećeihpomilovatiinećeubraticvijet.Delirijjesveštoimpreostaje.IpijemsistematičnokakobirekaoVianDazaboravimsveonoštosamnapravioilištoćuuraditi.

10 | Motrištabr.37,glasiloMaticehrvatskeMostar

TI, PIJANDURO

Prosviraojetipanedajućimunikakvešanse.Padaojekrozlelujavizrakizobličen.Ženesuvrištale,pičkesuimvlažile.Pitaojeimalijoškojikučkinsindapotegne.Nijedanodslinavacanijenitrepnuo.UzeojeLucy,uvaliojojjezičinuirekao;“Idemo,baby,ovdjezanasvišenemazabave!”

DANAS

Vozećiseunaokolopromatramljudekakošećuilistojenaokupu,uovoposlijepodnekadaneznamkudakrenuti.

Stajemnasemaforuigledamdokprelazižena-bog.Svigledaju.Nekitrube.Naravno,neokrećese.Jošzanosnijenjišesvojepoganeguzice.Slinasepočinjenakupljatiuustimaizrakjetežakigušiibogovisunespokojnidokneprođetih55000gramaseksa.Napokon,zelenoje,isvesplašnjava.

Palimcigaretuuautu-sarkofagunastaklenomdanu,izobličen.

Motrištabr.37,glasiloMaticehrvatskeMostar | 11

SAM

Ponekadsjedimsam.Beztelefonskogpozivailiposjeta.Budetakodanima.

Neubijameto.

Slušamzvukoveživotaizvan,susjededokvodepseušetnjuilivodeljubavilisusjedakojisevraćapijangotovoupraviluupodne.Danasgačujemkakopadaispredmojihvrata.Izlazimivodimgadonjegovogstana.Mismobraćaunekomčudnomsmislu.

Djevojčicelijepihosmijehapozdravljajumedokizlazimpopićeilihranu.

Ondaseoblačim.Izaćićunegdje.Čaksedotjerujem.Ipak,odustajem!

NeštominedaNemogugledatiljudeNjihovekretnje,otvaranjeustaIlimrtvumačkuzgaženunacesti.

Tomeubija.


SADA

Pokušavajućizaraditineštoevosjedimtupočitavidan.Ovaordinacijaioviinstrumentikaodaćemesvakogtrenanapasti.Ponekadimamtakavpritisakuglavidaumjestopacijentavidimutvaru.Mojživotnestaje,neštonadireizdubineijačekamdaonodođeiobuzmeme.Pomislimnatebe,dušoinatvojumladostinatvojeoči.Strahmejekakoćesesvetozavršiti.Hoćemoliostatiskupaivoljetiseilićupoludjeti.

RUŠEĆI KOMUNIZAM

Dokpijemjutarnjukavu(podneje)usobinapetomkatusplitskezgrade,dimnečujnolelujasmojecigarete,mirnerijekekrvikolajumojimžilama.

Upravosampročitaoriječičovjekakakojeonustvariistinskipredstavnikporatnogpokoljenjahrvatskihterorista!

Preživioje.(Nemamsaznanjadajeizvršioijedannapad).Naime;onjepjesnik,poratnihrvatskibuntovnikkomejenajetraišlasvatakomunističkabagra,dajejednogdanapobjegaobezobzira.Prošaojesvataopćemjesta;Rim,Pariz,London,BuenosAires,LA,NewYork,LasVegas…Danasjeponovnotu,uzemljiokojojjecijelogaživotasanjao.Biospremanubitizbognje!Njegovepjesmenosemirisvelikihgradovaisvetounjima.IneprestanosekroznjihprovlačiHrvatska.


Kolikosamputačitaoilislušaotakvestvari!Mojotac,rođaci,svioniistopričaju;nisumoglipodnijetiropstvo.Zarvaninisubilirobovi?Protraćilisucijelisvojživotrušećikomunizam!

Danasimopetpunotogasmeta,nezadovoljnisu.

Dovršitićukavu,umitiseiobući.OndaćuselaganimkorakomspustitiprekoGripa,RaduniceisjestinaRivu.UživatićunaovomproljetnomsuncuipromatratinogevitkihSplićanki.Sigurnoćenaićinetkoodekipe,paćemosmotatidžointiodšetatiusmjeruZvončaca,negdjenapivo.

SPREMAN

Biosamnadnuiprihvatioto.Tamonemaništalošeakomepitate.Moždaneštosurovijeali,iskreno.Nadamsedaćedoćijutroidan.Nadamsejošjednompoklonusneba.Dabogovibudumilosrdnikaoštosubilinekada.Vidimteočiumrakuistrah.Ali,kažemočima;nebojtese,jasamtu!Spremanpriskočiti.Akozatreba.


PJESMA

Ponekadodredim;napisatćupjesmuusumrak.Ali,pjesmanedolazi.Jaječekam.Godinama.Ondaodlučimnapisatinekudrugupjesmu.Itamankadpočnem,dolazionastara,vučemezarukav;“Daaj, napiši me, molim te, molim te, napiši me…Prevalila sam dug put do tebe.Preko brda i polja, preko dolina i razvalina kopna.Slala sam ti razne poruke i signale, ali ti si bio odsutan. Vrzmao si se nekud naokolo, lovio neke druge misli,očijukao s drugima…”Ištodaradim?Jajeprihvatimukrilo.Gladimjeimazim.Zibamjepoputdjeteta.Mijenjamjojpeleneijošstostvari.Paljudi,tojemojapjesma!

DRUGI ROĐENDAN MOG SINA

Dokmojsinijačekamogostemuzikadolazisradijasvečanaigromkauovomsvijetlomihladnompopodnevu.Nasdvojica.Otacisin.Pjesmaštoispunjaprostor.Jesamlitoikadmogaozamisliti?Uonovrijemekadajebiloneštodrugo.Ničegovakvognavidiku.Sviđamiseovapjesmaimojsin.Iovonjegovozanovijetanje.Brzo,moramgasmiriti!Dolazegosti.


ORUŽJE

Čovječe,biojerat!Svisubilipunioružja,svakistanuZagrebu,SplituiliOsijekubiojepunoružjakaokakvomanjeskladište.Birtijesubilepunenaoružanihbudalakojesumoglezapucatiubilokojemtrenu.Mogaosidoćisdjevojkomnapićeivišenikadaneizićiživzbogsvađeokonje.

Toimjetrebalo,ratimjetrebao.Nekiljudijedinouratudođunasvoje.

Danas,godinamaposlije,razmišljamotomoružju.Onojejošuvijektu;poormarima,ispodkreveta,podrumima…Dovoljnodasejedangradbranimjesecima.Kalašnjikovi,zolje,pištolji,bombe,raznevarijante.Savtajhladnimetalživisvojmetalniživot,nepomičanitvrd.

Možešhodatiulicom,guratikolicaililežatinaklupi,padaodjednomosjetišubodilidavidišraznesenuglavusvogdjeteta,jertipsekonačnoodlučiosasvimaobračunati.Možetisedogoditibilošto,dasadnenabrajam,znaštitovrlodobroisam.

Nekiznamenitiintelektualcitvrdedajetodobro.Možesetooružjeupotrijebiti,npr.akosevlastželiobračunatisvlastitimnarodom.Možda.

Moždajenajboljedasesvimeđusobnopoubijamo,padasvršimostim.Oružjejejošposljednjastvar,posljednjasjenakojasemoženadvitinadnašimživotima,akotozatreba.

1� | Motrištabr.37,glasiloMaticehrvatskeMostar

ZUBAR U 31-oj

Jasamzubar,znate,alinisambogat,kaoštostemoždapomislili.Nisamjošbogat.Trebamjošpunozubiizvaditi,popraviti,postavitiiliusaditidaseobogatim.Jednostavnoje;kolikozubisrediš,tolikozaradiš.Ali,sadanemamposla,nitiznamhoćeligabiti,poštoživimuzemljigdjejepopravitizubpreveliktrošak.Moramstrpljivočekatidasepojavinetko.Mislitelidajezubarbitilako?Sviznateneštoozubima,obolovima,bolesnimdesnimaisvejetonaprvipogledlakorješivo,ali,nemožetebezmene.Ali,trebateplatiti.

RadijećeHrvatikupitiautonakredit,trošitinatričarije,držatiparenabanci,bilošto,samozubenećeplatiti.Izmišljatćesvemogućenačinedapokrpajusamodanijeskupo.

Javasstrpljivočekam,nepijem,liježemuredno,imamdobarvid,sređenemotivniživot.Nadasveimammirnurukuidovoljnoanestetikadaništaneosjetite.Akoinedođete,moratćupromijenitigradilizemlju,svejedno.Nevežemsezadržaveilinacije.

Motrištabr.37,glasiloMaticehrvatskeMostar | 1�

VIKEND

Ovako;upetaksamsenapioposlijeposla.Otišaosamdocure,narezalajepršutaisira.Piosamgemišteodvinakojepravinjenotac.Priličnomujejakovino.Zapravoprejako.Oninačejakohvalitosvojevino,mislimOKje,samodajemalomanjepostotaka.Općenitojevelikihvalisavac,nekadastvarnoprijeđesvakumjeru.Doneklegarazumijem;umrlamuježena.Gledaosamtoumiranje.Bilojestvarnoteško,gospođajebilajošrelativnomlada,učetrdesetim.Bilomiihježao,alismrtjeneštostvarnozajebano,tunemožešuzmaknuti.Ali,daneduljim;tusammaznuolitruvina,dokseonaspremala.Šetalismogradom.Petkomjegradpun.USplitusesviznajupajenakonnekogvremenapriličnodosadno.Morašstalnoizmišljatinačinedasezabaviš.Ma,nematuvelikogizbora;balansirašizmeđuljudiskojimatijeutomtrenutkupodnošljivo.Htjelismosjestiispred‘Jazz-a’ali,kadasmovidjeliparfaca,produžilismo.Nemašštosnjimapričati;nišušta,niguštaunjima.OndasamsreonekesvojeHercegovce.Oniimajuneštoodtogludila,baremčasteipričajuštogod.Tusmosviokrenulipoturu,paseprebaciliujedaninkafićinastavilipiti.Tojebilopodnošljivo.Ali,njimasebrzoprispavalo.Kupilismoparlimenkiipilijošnekovrijemeuautu.

Usubotujebilopaklenovruće,bauljaosampostanu.Nijemisedaloićinamore,iakoponekadbudeinteresantno;budezgodnihkomadapamožešgledatiunjihovompravcu.

PopodnesamodlučiootićiuHercegovinu,tamoimamroditeljskukuću.Itemperaturajetamoniža.

Zaredaosamnavečerpoposuškimbirtijama.Sreosamstaruekipu,jošizdjetinjstva,većinomsutobivšivojnici.Sada,bezrata,onineznajuštobisasobom.Piju.Sistematično.Pilismoukafićugdjezalazemlađi.Zujalisuokonaskaokakvepčelice.


Nijeseimalobogznaštopričati;samonekeforekojeispadnunalicumjesta.Poslijesmootišliukafićgdjedolazistarijaekipa.

Muškarcisefurajunamacho,alinikakodasenetkopotuče.Svisemeđusobnočasteiopćenitosejakovole.Ovimojipoznavalisutepederčiće,panijeimalosmisladaihdiraju.Pilismozašankom.Stalnojedolazionekiodtihljigavacaiuvlačionamse.Isvisučastili,pajemogloproći.Tamosuvojnicivrloin.Pokušavalisudoćidonekihkomada,alinijeišlo;moraosihodatisaženskomdabijepoševio.Tojebilopreviše.Okojedanimseprispavalo.Bilojeočitodaihjeprovincijadokrajčila.Svasrećadasezatekaonekiklinjokomesepilo.

Pilismojošzanekimšankomjednodvasata.Malijebiodobar;gotovoništanijepričao.Samosesmijuljio,pušioigovorio;“Mother fucker, mother fucker…”Htjelismonakrajuneštopojesti,aliujebenommjestuništanijeradilo.

Jučer,unedjelju,zaistasenijeimaloštoraditi.Digaosamseupodne,piokavuipušio.Tamansamrazmišljaokakobibilodobroopratiauto,kadjedošlasusjedairekladanemavode.Toseljetinaselučestodogađa.Pranjeautaznaodmaratiživce.Ubrzosamprešaonapivo,jerstvarnosenijeimaloštoraditi.

JedinomesusjedStipeposjetio.Onjestarialkos,ustašaizII.svjetskogizatvorenik.Pušimojecigarete,alibaremimamskimpričati.Pokupilisugašezdesetihzastatiranjeu“Bitci na Neretvi”,zapalogadaglumiustašu,dobitćeuniformu.Onimjerekaodaimadomauniformu,pasugazatvorili.Upauzamazatvora,radiojekaozidar.Svesmopopili.

KrenuosampremaSplitu,alinijeimaosmislazaobićibirtijeusput.

Doksamranojutrosulaziougradulicesubilečisteipuste.Uskorosesvepretvoriloumravinjak.Ljudisukrenulinaposao.


POVRATAK

DanassemojotacimajkavraćajuizNjemačke.Nakončetrdesetgodinaradatamo.Isuse,jelitomoguće?!Nisamvjerovaodaćedoćitajdan!Kakolijenjimadanasdoksepakiraju?Kakolise,božeosjećaju?!Mogusamozamisliti.Osjećamtoinaovojdaljini.Isuse,jelitomoguće?Misliosamdasetonikadnećedogoditi,Uonovrijemekadsambiodječakimladić.Kakoliseosjećaju?Znamdaovajtrenutaknadilazinjihovesnage.Sigurnonećeuspjetispremitisvestvari.Tolikotogaćezaboraviti.Ali,nemaveze,nekiodsusjedaćetopokupiti.Sonomnjemačkompedantnošću.

Pa,cijeliživotjebiopotrebandasetoprivedekraju.Tkojetomogaozamisliti?

Bilokakobilo;onićesevratiti!Maštotozanjihizamenebudeznačilo.26. IV. 2003.

JUTARNJA PJESMA

Svijetjepunbudala.Lijevo-desno,gore-dolje.Kadslušašujutromamuranradijskosranjekakoprobijaprostor.Kremastizraksetopi.Nasmiješenausta.Vidovipolja.Zanimanje.Radost.Topoleuzmičupredtompustoši.Zakašnjelioblaciidrvoštogori.Imalištonejasnijeodtihzvukovakrajzatvorenihkapaka!?


UTORKAŠI

Utorkom,navečer,doljeu“Hvaranina”,sastajemosemi,utorkaši.Novinari,profesori,vozači,liječnici…Svismomizapravopjesnici.Ponekadzrakpostajepunšaleismijeha,aponekadseteški,turobnioblacinadvijunadnašedruštvo.Ovisno,kakotkoimajebendan.Itotrajegodinama.Tkojetomogaoočekivati,priječetirigodine,mislim,kadsmodogovoriliprvisusret?Ali,totrajeunatočsvemu.Ponekadbudetakoopasnodaspadnemonadva-tričlana.Itamankadpomislišdajesvemukraj,sljedećiutorakpojavisenjihpet-šest.Jelitopoezija,štolije?Tenitikojenasvežu.Premdadoljenečitamopoeziju.Kaodaonaimadjevičanskinjuf,pajumoramoskrivati.Štoimalošeupoeziji?Nekivaljdamisledaćeispastpičkiceakokažudavolepoeziju.Itako,ponekadsestvarnozakačimo,poštosvatkoodnasmislidajenajboljipisacilipjesnik.Ali,velim;dobrojeto.Jedinotakopisanjemoženapredovati.Amigabogmedivljetjeramonašimsvađama.Jer,velim,svatkoželibitinajbolji.Kojegličudnogdruštva!Tenitikojenasvežudavnoisprepletene.Nadamsedaćemovječnoostatiskupa;svađatise,mrziti,voljetise,raspravljati,objavljivati…Inaonomsvijetu.Miutorkaši.


NA SPARINGU

Tipkojijestarijiodmeneočekivaojedaćemerazbiti.Ali,tosenijedogodilo.Uputiomijepet-šestsvojihnajboljihudaraca,Alinitomunijepomoglo;jasamihiliizbjegaoiliamortizirao.Onsebojao.Pogotovonapočetku.Nijeznaoštogačeka.Bojaoseiusredinimeča.Vidiosamtoponjegovomblijedomlicu.Tajčovjekjeutreninguprekodvadesetgodina.Nikadnijepostaonetko.Došaosamjamlađi,samorekreativac.Netkotakav,također,možebitiopasan.Pogotovounjegovimgodinamakadozljedesporozacjeljuju.Utrećojrundishvatiojedajebolji.Bilojetoprividno.Janeživimbašprevišesportski,pasamposustao.Nisamnihtionavalitinatogčovjeka.Zaštobih?Nekasvatkougrizekomadnebazasebe.Menitonesmeta.

RITAM BOLI

Biosampijantamou‘Jabuci’.ObješenIzzvučnikajedrmaožestokritamPadaosamuritmuboli.BiojetoritambolidokjeSlavenstajaonasuprotsasvojomzubatomcuromkojunijedobioupjesmi.Sadjujeimaozajednoskolačima.Onjebiomrtav.Onajeplakala.Vidiosamtajodlazak.Biojeveličanstven.VeličanstveniodlazakVelikogpjesnika.

Slavenu Skoki


CUGERI

CugerisuokVolimcuguNjihovetužneočiSmrtukrugu

DŽIMI

PoznavaosamtipaDoguraojedoinženjeraOnsadorenebeskebrazde.Kakojemalarazlikaizmeđubitiinebiti.BiojetakostvaranDisao,imaokosu,smijehIsvetoŠtojedavalooblik.Tuvijestsamčuoprijekoncerta‘Depeshe Mode’IcijelovrijememislioKakobiseonbacaozajednosostalimaPosebnona‘Personal Jesus’.KolikobesmislenogtrudaDabisesveraspaloutrenuUAudiju A4,negdjekrajSlunjaDoksesmolacijediizstoljetnihhrastovaAbabeprodajusireveimedZakojetvrdedasuzdravijiIodsamogzdravlja.


PIJANI PJESNIK

Sinoćjesnama‘utorkašima’sjediopijanipjesnik.Punojegovorio,svismogapozornoslušali.Svejebilonezanimljivo,osjećaloseto.Svesaminekisudovi,pričeomoralu,tkojebionakojojstrani...Vječnabalkanskabalavljenja.Znamkakosunekiodnasnervozni.Čudnomijebilodaganetkonijevećposlaoukurac.Dokjesipaosvetoobješenihusta,sasijedomkosomidamomprekoputa.Tosenijedogodilo;starijeprevišebitan.Takojetokodnas;uvlačišseušupakbiotopolitičarilipjesnik.Nekaprovidnostjehtjeladamusepunačašavinaizlijepogrudima.Tojekonačnobiokraj.Njegovadamajeteškommukompodupiralatihstotinjakkilapremaizlazu.

MRTVI

GdjesusadanašimrtviSvitikojesmovoljeliIsplahnuliutrenuOdsjajilicaJeliseskrivajuulišćuUsjenamastabalaEnoihizvirujuUpotocimaPodmostovimaUvjetruštohučiNašzanostrajeKavernepucajuuprostoruSvjetlostSjenePokojniUnamaodzvanjanjihovduhStratosferesemučeZanosnoMibliskizalutaliUskoroćemonapočinak.


EASY RIDER

GledaosamonokadBillyikapetanAmerikauvaledop,zaradelovuizaputesesmotorimakrozSrednjizapad.‘Otkrivanjeslobode’.Prolazeširokimcestamaprerijom,dokžitazriju,stadakonjaikravaplandujunaokolo,malenaselaikućenaosamiokupaniusuncu,ljudivisepopragovima...ZarjeAmerikatakoizgledala!?,nagranicisiromaštva,samoprijenekolikodesetljeća?NašijunaciusputupoznajukompuinastavljajuOdisejudalje.Uistinujelijepovidjetisadanakontolikogodinakakojeizgledaoživot‘djececvijeća’.Kakosuikurvevišepolagalekakoćesezabavitinegozaraditi.Kakojenaivnabilata‘borbasvjetrenjačama’.Čimsuzagaziliumalovećenaselje,jedvasuizvukliživuglavu.Jersuugrozili‘prostorneslobode’.Kompasenijeizvukao.Zatučenjekamenomnaspavanju.Nastavilisudaljerazbijenihiluzija.Ali,nijetrebalodugočekatidainjihdvojicanastradaju.Dovoljnojebilodanaiđudvijepijanebudalesasačmomidaihizzezanjaustrijele.Dok‘Harleyi’ubuktinjinestaju.

PROMOCIJA

Sinoćjejedansplitskiknjiževnikimaopromociju.Nisamotišao.Iakosetoodmeneočekivalo.Nitkotonekaže,alisepodrazumijeva.Jatebi,timeni.Tajtipinijetakološpisac;znaonponekadubosti,zavrtjetipričusduhovitostima,iliismijatidruštvokroznekilik.Štosemenetičenjegovproblemještosvenekakoforsira,upire.Kaobakicanaplacukadtevabidauzmešvoće.Onstalnonanasvršipresingstimsvojimpisanjem.Nemožeseopustiti,napravitiotklon.Svenekakoležernijeproživljavati.Istina,jošjemlad.Ali,imamosjećajdaćeiubudućebititako.Idaljećeizdavatisveštonapiše.


Idaljećeupotrijebitisvusvojulogistikudasveštoboljeprođe.Idaljećeraditipromocije.Idaljeidalje...Nećemogaselakoriješiti.

ZABORAVLJENI

JesenKakojestPostojiJasenebojimRapsodijaslučajaUbogistarciKročekroznoćOstajemosamiNaobaliUnekomdavnomVremenuKadsibilamojaBejbeVrijemetečeKrozsjećanjaGdjesmostaliZaboravljeniPošaljimimailPrekotihdaljinaDavidimŠtoje.

BOMBA

Ljudikojisudomaločasbiliživi,Sadasumrtvi.Nekolikobombiraznijelojesveokolo.KažudajeAl’Qaida.Licasuizobličena,mrtva,blijeda.Preživjelitrčeokolo.Šokizlaziizekranaiprobijaseumojmozak.Zadržavamprisebnost.Jelimogućedasvenestajetakoutrenu?Trenutaksreće,trenutakužasa.Takoblizu.


Ljudikojisevjenčaju.Ljudikojisjedeičavrljaju.Najedanput;buuuum!Sveodeupakao.

DA BI REČ REKEL

HoćelimiištapastinapametOvogjutraDokbjesnimozakZakovanusjećanjuVijugavimramorniputiOdlaženjekaizvoruZaraza,bol,nosKojesakriocarevonovoruhoOdlučnibolganglijaSveštovidimNosibolKlicuboliIrasadnikPaopet;vrataseotvarajuNemilosrdnaČekići,stijene,vjetarTridesetpethorizontaOnogavremenaUračvanjuDabirečrekel.

PRAZNINA

Prazninajenaokolo.Komična,bezvrijedna.Šuškavekometenemajukud.Kravljiizmetizagodinestrpljenja.Mazniudarigromapotapajuizadnjenade.Kovrčavistalciprispodobe.Zarsvetostanujeovdje?Vjerujemodaćeotragabitineštobolje.Tedinamičnevrijednostiuspješnosti.Naum.


Pradavnizagrljajitješelica.Uočajanju.Bijesu.Rijekeseizlijevajunaobale.Tlačenjemislinetrajedugo.OnesuneprispodobiveokršajuKamen-IngradaiHajduka.

PREKOVREMENO

SnijegjeivjetarsakriobožjeliceKakovelislonPojačantutnjavomlavineStrpljivostGlobalnoozračjeponosaZagladimoobičajekojinasnevještozavlačepodskuteorkanaZapravo,namećesejošjedanpokušajuglavljivanjazačinskihsmjesakojezapravoznačekaotičnizbirrogovaiznesenihiznassamihA,tamouparkuzbiljegdjesekrižajuznakovinjihdvojicaupornošute.Prekovremeno.

GODINE

SaživjetiplanetneskladaKrozsveovegodineNapušteneodnassamihEnoihvidimpraznekakosetopeTamonasuncuZarsmosetakobesmislenomogliRastatiodnjihZapravoRitamudaraUnašimglavamaUnašimsrcimaStotinamagodina.


NESKLAD

ModalitetipomoćiKojačekadajojsevratimLijekjeprotivturobnestvarnostiEkranipraznineZakočenidrvenimpoklopcimaIzkojihizbijamagmaljutnjeTrajanjejeneumitniprocesIzkojegseizležebolNeprimijećenodlazimunepovratZamkaSvetoličinaneumitankraj.

TOPLOTNI UDAR

KraljevskikriciUtoplotnomudaru.Tridesetpokušajaljubavi.Morbidnoolakšanje.Prijevaranijeznakjednakostisamoodnedavno.Našesnagesunaizmakupoštoniotkudanedolaziolakšanje.Onoćedoćimoždasistoka.Noćiskladnošušteuuglovima.Toplotniudarisjećanjaneprestaju.

TRIPUT ODJEDANPUT

DokčekammlakoOklopnitransporteribijuZavistnerađasrceProdorjeograničenmogućnostimaZaustavljamdahSvugdjegdjepostojizakonporodilištaOnpodliježepromjeniBacačudiskasvirepooduzetanamjeraOnesuslijepeUkopmozgaPostojiOtkadsezna


HadžemHAJDAREVIĆ

Muzejknjiževnosti

BOJA DAHA

MojesrceuvijekjekucalobržeNegoliudrugih

BoljejevidjeloŠtasedogađavaniIkamogaodvodemojezatvoreneoči?

DokoslanjamsedlanimaoprsaSrcekaodazadržavamutrkuKaoživotinjicuštootimaseUzlimadahaPoddlanimasepokrivaDugimdjetinjimsramom

SamojoščekamonajtrenutakKadćesrcepotrčatizatobomipastiSkanticompunomprašnjavacvijećaIvoća


ČITANJE POEZIJE Nikadnisamuspiodalijepopročitamsvojepjesme...Alitogdana,dokjeonastajalablizu,čitaosamkaodajejezikstekaokrilaikaodasvakuizgovorenuriječmašnicomOpćegUsudavežem...

OnajesvevrijemeslalaSMSmužu,ljubavniku,ilinekomdalekomsjećanju,moždacrnimvrazimaštosu,noćprije,plesaliuposteljištosamjudijeliosnjom.

Nasmijalaseposlije,ljupko,idugogledalaume–kaodasamistomrasplinuoseuzvuknestajućihriječipamesad,nevidljivaposve,utitrajućemzrakuštogaispuštajuurednosloženeknjige,uzaludprepoznajeisluša?

MIRIS KOŽE

MirišemnjegovanukožuĆutimsačuvaneprhotinePrepoznatečednostiIskonskeputevesvileOkojesestoljećimazaklinjahuUnezvjerenimužjaciIzapostavljenežene

MirisjebliskočovjekovočudoUkojemsrcemladavjetrabijeIsvebivapripravnonajurišDokanđeopaunPremjeravasvojlikUzrcaluBožjegaoka

IosmijehtvojpostajemirisKadotvorišgadahomPazatrepćešočimaRazgonećisvjetlacemNametljivimuškimrakSamostobom


UvijekdrukčijespoznajemDamirisitičusežudnjeDanematogumaKojićesmoćidarazvrstaČesticekoževrhjezikaSvepolenjeizvrtovarajskihUtrenucimakadnadolazećesrsiPodignutijelastla

POHORJE

DavnosmobilinaPohorjuIupjanimsunčevljimarujnaTražiliNoemovubarku.

Moglojetubitiimore,govorilasiZanosnaisnena,aumoruAjkuleštoumjestoperajaImajukrila...MoglisuposvudaBitiotocikojebipreskakalabosa.PrimirenisuvjetriUrasutuiverjudaha.

NaPohorjestigošeProrociskitačiIasirskimudraciIslijepeljepoticeIznaroda–kojiplačuIvičnimajstorizanovuNoemovubarkuUkojućemotiijaI,snama,svedrugoUparu,štobidaživiIdasepozemnimzakonimaUbijaiplodi.

DavnojebiloPohorje–KadsubiblijskikrevetiSumahnutoletjeliizsobeUdruguhotelskusobuAkuharicepravileomleteKaosnježnokipućabrda.TisipritomZaustavljenausmijehu


UovlašsvezanojkosiPripovijedalaoružamaIpsimaštonjušeimmirisPripovijedalasiolađiPodčijimveslimaCijelanašapovijesttone.

ZAGUBLJENA STUDENTSKA FOTOGRAFIJA

Vodilismodugerazgovore,Nikadljubav,izvodilismoJednodrugoušetnjeidugeSkitnje,držećisezarukeKaozapovocepseće...

SvemanjegovorismooBoguSvevišeoSuncu,štoimalojerijekuKojagajegasilatisućamaljetaKadnastajašenašnestalnisvijet.(Rijekesu,dosuhakorita,Usisavalejednadrugu–kaozmijolikeRibepoloženenagladniAdamovstol...StotinusmoputaumrliulađiPodkojomjejaukalomore...)

KakosamobijašeblaženaglinaDoksujemaziliBožjiprsti!

GovorilasidasiubivšemživotuBilaovčica,orahovostablo,božicaPotom,paludamljekarkaNaružičastomcarskomedvoru.Bilasidjetelka,sočnarujnicaUbajkovitimšumamaIlirijeI,duginizljeta,zmijabrbljivica...

Imenesi,jedanput,utimbivšimŽivotimasrela–umedvjeđemkrznuIsgrbomnaleđima–dokgolimšakamaČistimproročkezapušteneštale?

Sadnasrazdvajajusmjerni


ObiteljskiobziriivjetarŠtosvisokihilirskihbrdasnosiTvojelažnezmijskesvlakovePasamogasebe,bezikakvapovoca,Uduguizvodimšetnju–oslonjenOvlastitidahkaooMusaovZagubljeništap...

NE MOGU OTIĆI

NiutoaletneumijemotićiKaosavnormalnisvijetNegoutrkukadmokraćnimjehurPobjesniodnemoćiitugeKakoondabitiprisebanUdanuukojemodlazimodtebe

VozmožeibezmeneUbilokojemupravcudakreneNamojemjestosjestćeonajKojijevećotišaodavnoPasesadpresretanvraćaUdomsvojkaousan

VrijemejedaupamtišDanevolimputovanjaUkojimseradijeprošlostivraćamNegoštoželimsrestisesonimŠtočekamesutraIliunekikasnijidan

VozjemoždaiotišaoPsistaničnivišenelajuGolubovisemirnivraćajuNatvojebalkoneiutvojvrtNekojedrugiumjestomeneOtišaojutrosnadalekiput


OČNI KAPCI, SOBA 31

KadsepogasehotelskasvjetlaIrasutestvaripovukuuosamuAživotinjkenašeprilegnuuzrubKrevetaskupljajućisjenepodšapeIkrzna–sjednimokomuRajuSdrugimokomuPaklu–pitamseSklapajućiumornekapkeVidišlimekadzatvorišočiOnolikokolikojatebevidimTolikodakapciočnimebrideJernedamdaiztogprostoraIzađešikamovani...

DasirođenakaobiljkaBilabioksalis,slavenskalipaIlikaopticasimenomkosIlidasisamorasprhnúti

-mrak

OdprahabihnjegovaizvajaoTvojlikpremaslicipodignutojSočinjegmidna...

AkadzaspiškojimsveriječimaPosnimatvojimlunjamKrijućisedamenesretnešIpogledomdignešknebesima...


KASNA JESEN

Dugonisam,sprozora,gledaokišuKakonemilosnonatapavrt,iprobuđenaSjećanja,pitanja,kakosverazvlačiUpihtijastotijestoukojemkrotkazebnjaPuštanevidne,lakomežile...

JedinosmoujesenikadrimelanholijuUskladitisvanjskimsvijetomIposegnutizamaglamakaozakvascemZanovalirskaiskustva.

UjesentijelooćutiopalostignjilostsvojuPaupokrenuteriječinadođevlagaDokdušakaonadničarkaodlaziUdalekazapuštenapolja–dasevratiGolijaisamijaodkrošanjapredzimu.

TekupoznijojjesenipostajemosvjesniDaproljećeštogačekamodrugimaćestićiDanamajedinoostajenjegovaslikaušuškanaUnepromočivojkabanici,ostajenamDirljivinaukkakosvesjenkezemaljskeDarujeravnodušnoneboisvakisvjetlacBivavarljivijinegolilisičjirep...


MUZEJ KNJIŽEVNOSTI

SvemudrostizavršeobješenenaziduPa,probodenečiodomiliuokvireneKaosvetice,samoživonasuhodeimotre...

Umudrostimaje,donepokretnosti,zbijenoVrijeme,nikojegprostoranema...PonestajeIzidovanakojimsedotičugranicestrepnji

-

Ičeznuća–...Istinesuseodmetnuleubijeg.Jedinoučvorsvezaneriječipalacaju,Kaodogmatskežaokice,usvimpravcimaKamonašekolebljivemislikrenu.

Štosmosamiji,svemanjebivamoSavršeni,svevišeranjivi...SvedokSnebesanezatrusispasonosnigarOdplamenicahitnutihravnodušnomnebuUdavnomedjetinjemdobu...

ZAJEDNIČKA VEČERA

KažedajedebelaijavidimdajuvećdugonapuhujuGojazniđavli.SvikojijevoleosjećajudanjenadebelostPostajeteretzaoneštostolizrakželedijelitisnjom...IzanježnihnaslagatkivaskrivaseuplašenotijeloDjevojčicekojasrcesvoje,kaocvrkutavupticu,Nadlanimasvijetomnosi...KažedamrzisebeIvidimkakoizsvihoružjapucausvojeplašljiveGrudi,usvijetlosvoječelo...SviznamodanjenamržnjaRazjedavrtštorađašeobiljemsmjernostiistrasti...Zatojeodlučnadavišenevodiljubav,jerkoćeju,Kaže,ljubititakvu.KadikadbivajojteženegolijebiloMajciIsusovojkadsestrbuhomdozubaspuštalanatrg...

Ali,ostavi,ljubavi,tuporciju,svepohovaneđavleJezike,zlojedneiznutrice,gojnešnicle,gljiviceisvapićaUkojimćetvojamasnostmrtvodapluta!BaciescajgKrozprozorrestorana,iisplazisvojcvjetolikijezikNazbunjenalica,nasvesvjetoveimijene,pakrenimoBrzonizpolja,dorijeke,ukojućemogolimtabanimaućiIjednomvećnaučitidahodamopovodi...


FRANKFURTSKO LIJENO PODNE

UfrankfurtusamoćapostajeprirodnaPoputznojaštoselijepizakošuljuImasnihmikrobadokzgrudvavajuseNajakizavratom...UsamljenjepogledKojimsenijemododirujemspostojećimSvijetom...SamajepčelaštoubijaseUjabukovusoku,ičašanastolu,imušiceRazrojenek’onapuštenijezici,itoranjČijamesjenapritišćekaoštobikamenPritiskaonesretnogzidara...KaodagradomUzlatnimkočijamaparadirakugaipostajuPrirodnimsvebolestiurednosloženeUstrahovimaonihkojiprognanisuovdje?

Usamljenojedrvoprekoputa,isemaforuzrujanK’onekadašnjifranačkisoldatnamrtvojstraži...SamotanjezračaksvjetlostinazgradiOkojuseporezujupogledionihštoodlučišeDa,jednom,svemorastati...KaodasvebivaCjelovitojedinokadsepriviklosamoćiPalijenose,kaokokošuzavičajnomBunjištu,perutaudremljivuoku...

SvebivadalekokolikogodsekrozmirisnudiloBliskim.Svese,nanovo,usamotnostSvojustapa–nebiliukojemudrugomokuOtvoriloseširomizbuniloulijenjenačula...

Evomejednazalutalagolubica,sgrivnomOvratu,odvodiudalekaelektričnapolja...TamoćuiliseubitiilićusvojublaženusamoćuKaoletećićilimpodsobomprostrijeti?


TVOJDAH

Tvojdahmigovoridapostojim,daživsam,daZemljasezahvalnovrtiokosvojeosiisvedrugodabivasigurnoukozmičkojsvojojravnoteži,dokokonašegadomacvatumagnolijeisuncokretimuški

-marširajunajug.

Dalekoubrdimaričumladijeleni,rosakapljesnjihovihtoplihnjuški,anakostriješenedlakenabedrimanajavljujudasnjegovikrećunaput...

UtvomećedahuIsusbititekneznanisudac,isvićepredBogommilosnimsvjedočitikakosidahomgrijalacijelisvijet,pasmjernogakrižalanadvoje...Sadapodtrepavkamamelekičuvajumodrozelenijutarnjisijev...

Zatvojimdahom,kaozarojemakustičnihsvitaca,navrijetćeplodnizemaljskiglasovi,atićeš,jošudubokomsnu,slavodobitnostezatišakompokornijelenjirog...


BOSANSKI KARTAŠKI STOL

Odjednom,svepostaneludastoplavoKaohorizontkojemutihtrenutakaLeteždralovi...SvemupočnurastiKrilainadimatinakostriješenijeziciŠtocijelićevijekonevinimaplakat...

PrilazimprozorskomoknuikaodaPrimičemsenekomdrugomsvijetu.UdrukčijemsamvremenuodovogŠtosveuzimaonimštounjsekunu.

Nakartaškomstolu,dvijesupoloženeGlave.Akaddođetrećaglava,onaćeOdlučitihoćeliglaveostatinastoluKadtruplase,scrvenimtragomuzraku,Skotrljajupodstol...

U AUTU, PREMA ZAGREBU

SvečegasesjećamouglavnomseNijedokrajadogodilo,ilisezbiloSamokaoslika,kaoplamtećažudnjaDabudebaštakoinimalodrukčije...ZatotajsvjetlacnosimokaonaduDaćesesveopetzanosnoponovitiUsretnijemjedinstvuštogadarujeBog.

DogodilosesamoonoštojestiglobitiDovršenopacijeloulegloublaženiZaborav,kaoštodovršeniživotStaneulijepoiskopanigrob...

Uretrovizoru,protičerijeka,odmotavajuseSati,igodine,nizlistovekalendaraKotrljasezdravlje...NištaoddanakojineProrasteupejzažiliudalekuzvijezdu?UvijekćenassjećanjeljupkopresrestiKaovrapčijiprhutspromrzlihgranaItadćemozažalitizasveonoštosenijeDokrajadogodilopadasveštoimamoUjednakuritmuuzmičeprednama...


VesnaHLAVAČEK

Poezija

JOŠ UVIJEK

Jošuvijeksričemistupjesmu,jošuvijeksnivamistesnove,katkadnavukuopravenove,al’stupamzbiljauistommjestu,

itosusamopraidejeiste,preobraženeusivojmasi,umagmuzgusnutidavničasi,svekušnjemisli,sveželječiste,

daostvarisepramaterijesan,dasvanepradušežuđenidan,dasesusretnemousvojojbiti,

daseprepoznamo,znamo,dasaznamo-iliseosvrnemoi,jednostavno:budemo-ozarenisusretomnazvjezdanojcesti…


LJUBAV I SMRT

Slijevasemlijekonizstijenkustaklenečašeizamagljenasesvjetlostprobijaunjenunutrinu,prepunumirisaštodozivausvijestmirnuspoznajudasimoj,unatočsvemu.Naše

očiprodiruduboko,donašihsrca,iobojeznamodanasništarazdvojitnemože.Takojeprozračandahdoticajatvojeimojekože,štosrastaujedanomotač,isvoje

mislinježnonaslanjamojednunadrugu,imojuradostosjećaš,doktrčišnizduguulicu,damenađeš,ijatečekam

tiznašdasamtu…Navršilasemliječnačaša,ituvišenemapomoći…Sveštonašasudbinajest,dogoditćese…Nijedan

danvišebeztebeprotećinećenazemlji,upaklu,uraju,nigdje,nikada…

OBEĆANJE

Strašnosamobećanjedala:daodričemseživota.budimenoćujedanjelen:gledameistoji.Idokpakaomogmozgaolovneminutebroji,njegoveočiblistajuumraku:pohodilameljepota.

Savladatiplaninudana,osvojitibrdonoći,predatsezaboravusna…Tojetajstrašnikrugukomsemoramkretat’.Kojibinesretnidrughtiotukaznusamnomiskusit?Tomoramusamoći.

Inesmijemsemnogopitat’–žrvanjtajsamovrtit’iposlenoveinovestalnonasebeprtit’–ilićeljutibičpodušimeošinuti.

Samounoći,unoći,kadmemojjelenprobudi,ikadasrceovoodtugehoćedapoludi–tadnemuštovrisnutismijem:zarnikad,Ljeljo,nećesvanuti?


RASTAKANJE

Rastačesestojnakuća.Strunemekerasplićusekojesumeoplitale;snjimapadampremanebuozvjezdanom,posvesama.Dasenadamčudu,zori,uledenojtmici,prosinutojzvijezdeneke

hladnimsjajem,zarjeumno?Potrebnojevratitisezemljitoploj–majcikiši,travamaiptičjemletu,potrebnojeiskopatsizemunicu,iususretbajci–ljetuunjuleći,promatratinebo,sunce;kose

svojeuplestiukorijenjestarogdeblaiplovitiutomčunu,doknebudesteglatijelotihazima.Potomsklopit

očiisnivati-gdjevatrometopetprštipunimsjajemiprostorompropetkonjicjezdi,kušajućiuzobnicuskupit

prahvilinski,štonomejeopijao…;konjicopitopitogjahačatraži:roditćese,sjajemplovit,očisklopit…

SAN

Kakoizrećitajsan,štodrhtinamomdlanupoputoblakabijelog;okruglepahuljeleteknebu,uprostoredaleke,prepunesvete,neizrecivečežnjezaistobitnošćustobom,udanu

ukojemsiuzame,inisi…Vrtlozizračnimenose,isušeslanesuze,išute,šutemuze…Nemariječitidobrih,nipogleda,nidodiraštoliječibol–kojujošljubavljuzovem…Samokose

tužnopletusenavjetru…Žudnjazacjelinomukrhotineseslama…Kušamihslijepitibjelinomsjećanjanapuninu,naonostranetrenutke

darovanenamčudesnimproviđenjem…Hoćuliznatidosećiopettusnoviđenjemobasjanustazu,nakojojmečekaš,još,šutke…


SJENKE

Sjenkesespuštajunadgrad,isvejekaoprije,iuzaludnavreva–itihiromorkiše-samotvogkorakaiokauulicinemaviše,podprozorimamojimtvogstasavišenije,

ijasestimemirim-itebirukeširim,dokuzamesesvijaš,tisjenomojesjeni,dokprodornimseokomumojojogledašzjeni,dokpoljupcamidaškomdaješrazlogdaživim-

jervoljenasambila,jervoljenajošjesam!Uzagrljajutvomejapišemovupjesan,utvomseokukupam,atiživišumeni,

inemasmrti,nema,tosvejesamomijena,izosunčanogcarstvasiprešaoucarstvosjena,odaklesvijetlišjošjače,mojmužusvevremeni…

TA VEČER*

Rijekajenijemotekla–odzvanjalesuvisine,svjetlostjeobuhvaćalamekapolu-usnulisad…Golubijesivioblacimodrimsuplovilinebom,nadHalebijomiTarom,nadmostom;dubine

Neretvinešutnjomsutajnovitozborileoljepotiituzi,ovremenimahudim,osmijehuisuzinemuštosušaputale;otome,kakosinejutrobisernomrosom,katkad,isuncegrane

nadpredjelomkojimprotječevodajojzelena,ikakosnebeskogsvoda,ponekad,beharseprosipljemirisnomgruševinom-

paopet,potom,ukrviitmušinoćiserazdane,koritomplovetrupla,isvebranepropuknunaglo–alitačežnjazacjelinom

neumrlaopstajeeonima,ilebdinaddolinom,ukojojdogodilosevećsve–aona,blistabjelinom…

*VečerotvaranjaobnovljenogStarogmosta


SVJETLO RIJEČI

Umrijetćuuskoro,anisamnaučilatolikosvjetlonosnihriječi,tolikosuglasnikatajnimznačenjimapovezanih,tolikosamoglasnikaumetnutihmeđukonsonante;tasvjetlila

pršteivarničeljepotomijaihupijam,pijemtedobrekapizelene,svježe,tajsokštokapljeizkozmičkogvelebilja,tajsroklijepostiibesmrtnosti,štoodnosimediljem

svemira…Maticomstihovljaplovimsama–opsjednutasnagomriječi–tomblagomrijekomnošena,štoliječi

iodnosisvenedoumiceosvrsipostojanja,prožetogsvjetlošćusnopljablagotvornihrima,bljeskomsvjetlolikogznakovlja…

SUSRET

Imajednoskrovitomjesto,dubokoutvojojnježnojnutriniopojno,sigurnoičisto,ukomseželimskritiiostatiunjemuzauvijek,dokkonačnojednomneproletiovozemaljskovrijeme,dokseneprobudimoutmini

obasjanojsvjetlošćuzvijezda,skojihsmodavnosišlinatužnezemaljskestaze,odbolovatibolsvemira,žalzatoplomutrobom,izkojejebriznuonakrilimanemirapračestica,izkojihseiznjedrismoimi.Milimoj,nismosemimoišli,

itakoseispunionajljepšiciljivelikibožjinaum,kojisezoveljubav-jerljubimte,ljubimte,dušo.Umosjećanja,sveštojeikadpostojaloištodosadsezbilo

ostvarilojesvojusvrhuunašemsusretu,upresvijetlihkrijesnicaostrašćenomletu,štoobasjašenamdušeilicaismjestišeseduboko,unašeunutarnjeoči,unašihtijelabilo…


SJAJ

Nekasjatajsjaj,nekarositakišasnebesa,neknasodnesetarijekadaleko,kmoru;vraćatćemose,uvijek-jernekačudesnanitnasvežezabjelinukrša,

zarumenrascvaloggranja,zazelenuradostpolja,zatoplikucajtla,zanebasvjetlostštoprožimanas,svagda,blaga;zalijepostokaukojemzablistaopojnadragost

susreta;savživotostavljamotu,usnuštorazlijevaseprostoromnašebliskosti,savživotdarivamosjajuštoprimičenasblagosti

kojojneznamoodoljeti,nitiseoduprijetidnuvrtlogasunčanog–štonasodvlačiudubinuukojojćemo-zasanjani-zauvijekostati,zaspati…

PJESNIKOVO ROĐENJE Luki Paljetku

Davašihpjesamanije,gosparu,neznamkamobihsklonilarebra,svečeri,kadbljesnemodrinomnebo,dokcurimjesečevautrobasvijetlanizram

slikeštočuvamjeuvrtu,nakojojBogkušastvoritiAdama,ipotrebnamujeEva,štosamajošuvijekšećerajem…Krtu

zemljuBogmijesi,alimuneide,bezrebraone,što,jabukusnivajuć,odsrebrarasplićekoseiskrivase,loveći

zmiju,dadošapnejojkakvogželizapravo,Adamakrajsebe:pjesnikanekogštocijelićeživotprovestisnjomuskrovitomđardinu,štoploveći

svemiromcvateičekadazmijanavedeBoganadivnistvaranjagrijeh…


JA BIH MOGLA DISAT…

Jabihmogladisatdanijetogbola…Svesumislimojetebidarovane,tobomobuzete,milomojedijete.Danemiinoćitugasamoboji…Kola

sudbine-kamonastovode?Tvojenježnotijelo,tvojalomnadušaotkucajenebasveđerpomnosluša…Pakadaćetebizarnasvanutmladost?Ode

litaslatkaptica,otmelisebićukrhkomtvome,nesanjana,nikadviševratitiseneće…Toplekiše

snebatiholiju,suzedragogbogamijulicetvoje,miladjevojčice,kćerimoja,inanjemuoči–ljepotice

tugomobojene–tražećištoikoga?


VEČERAS NISAM U MODI

Večerasnisamumodi–modaseprekonoćimijenja.Oništojeprate,neizlazeizogledala.

Ogledaloimasamojedanprogram–zatoserijetkokvari.Tojenajgledanijiprogram.

Noćjeubijelomsatenu.Ležimuposteljiodšifona,navijamdžepnisatdasrcenekucasamo.

Večerasnisamumodi.Vraćamseprirodi,onanemaništaprotivponavljača.

ŠefikDAUPOVIĆ

Večerasnisamumodi

NE BOJ SE SAMOĆE

Nebojsesamoće–tojezlatopretopljenoučekanje.

Nebojsesamoće–tojetišinaizašlaizbuketacvijeća.

Nebojsesamoće–toočiplaćajuračunzasvjetlo,toprsteniskušavaprste.

Nebojsesamoće–svećezemljapomiriti.Bezrazlogaonaseneokreće,inedajesenicrninudugodanosi.


MJESEČINA

Tvojesuusneprijelazzamjesečinu.

Mjesecjekriška.Mažemojeslatkomizprošlegodine.

Pojestijenesmijemo.Akojepojedemo–nećemoseviševidjeti.

SVADBA

KadarIIzmeđumedaimlijekakumštimaraspored.

KadarIIKašikamaveslamo.

KadarIIIPasprivremenoprestaodalaje.Nanebupištoljostavljarupe.

KadarIVDjecakišutjeraju,predjelimazačinipjevaju.

KadarVCigaretamaodržavamovatru,krozherbarijdišemo.

KadarVIMladoženjakonceptiraDA.

KadarVIIPrekopragakaoprekotrim-stazerodnilistoviprolaze.

KadarVIIIMladagleda,nagledatisenemožekakojesenbrzoprolazi.


OČI SU PRVI SVJEDOCI

Svevodiporijekloodočiju.Očisuprvisvjedoci.

Ženeukrašavajupoljaokoočiju.

Unjihovojprirodisvijetseodmara.

MODRA LEGENDA

Pijesakjebesplatantaksizafiziku,apartmanzakristalikaktuse.

Pijesakjekolapssuzeipriloga,metamorfozanijemihrogova.

Pijesakjeinternatzareumuislobodnekosti,isprebijanikamenudijaspori–modralegendaupustinji.

ASTRONOM

Imalasamtatu–gledaojemjesecodprvogdoprvogibrojaozvijezdepopodu.

Imalasamtatu–nebomojeucipelama.Bunarimore,neizvezenjastukzaluksuziranu.

Imalasamtatu–dokasnounoćkovaojeljudeuzvijezde.

Imalasamtatu–cvijetukahvanskojvazniljubioje,ljubioje,sadasnijegtragovepokriva.

DRVO

Rastepremanebu–nikomdanesmeta.

Njegoveruke,uvijeksuširomotvorene–zasvakoganebuokrenute.

Neprestajesemoliti.

Samokadsenekoobjesi–molitvamuugrluzastane.


DUGA

Dugapotičeodtinte,prosutenoćupopustinji–odsrcadosrca,odoazedooaze.

Arhimedovikrugovi,filmskisudubleriduginimbojama.

Dugaje,dopola,potopljenprsten–unježnopodignuteoči.

MERSI, MERSIHA

Ugramaticisabijelomtačkomriječisuvakcina–nadaljinski.

Olovkajehipnotisanaigla–deložiranaizkompasa.

Makadamjeput–zasvemir.Prosutomlijekoponjemupokazujepravac.

ZEMLJA NIJE CRNA

Tombojomporedejeoni,kojinemisledobrosebiidrugima.

Crnabojabilajeanonimna,svedokčovjekzemljunijepočeopustošiti.

Svebojepotičuodzemlje.Icvijećejeodnjeposudilomirisiboje.

Zemljanikadnijebilacrna.Crnubojudobivamo–kadberemotuđecvijeće.

EKVINOCIJUM

Zvijezdesešminkajuzaizlazak.

Držimosezaruke–kaodvastihausonetnomvijencu.

Držimosečvrsto.

Dalisevolimo–ilisebojimo.


GEOGRAFIJA LICA

Nemoraseuvijekdalekoputovati–dovoljnojenekadpogledatiulice.Isvjetlo,imrak,iradost,ituga,nalicuodmaraju.

Nalicimapočivaizemljinateža.Obrazinanjima,zamotanesuzastaveposlijepraznikašećeraikultaličnosti.

Mornariimajuupečatljivalica.Jednikažu–tojeodvezivanjačvorova,drugiopet–dajetofragmentizbiografijejužnogvjetraisunca.

Ustvari,tosutragovicvijećanavodi–štomirišenarastanak.

II

Licejeizvrnutčamacnaobali,ililjuljačkanavodi.Neprestanogamažemočvrstimuljima–danepropustivodu.

Tragolovkeneostajesamonapapiru,većinalicu.Akonevjerujete,gledajteuoneštopišu.

Tragolovkenemožesesakriti.

Rukopis,ikadizgori,ostavisvjetlaodslova.Snovisupunitogasvjetla.


ViktorMAJIĆs.p.

predskazanje

1

nidaškavjetranebiniotkudaodisalojesvježinomsvihvremenavrijemesamoono

veselilosedrvećepodmlađenorađalojeneboleptirepjevalesupticejoš

idanjebio

nekasuncasuseizmiješalatakodajesjajnopostajalotolikosjajnodanijevrijedilopamćenjejerčinilosedaizmeđuoveiprethodnepjesmenijebilorazmakaaliosjećaosenekibruj

4

možeovajdanvodutudubokumožeiskoračiti

možeiskoračitibalkonizabalkonanoć

nijenibilopjesmeprije

noćbijašeriječkojaserazvedravala

širiladoubeskrajpretakalaprekošume

pretvaralaseucvrkutislapješumiozajutarjem

5

nezapisanoštojeostalovječnostipaduprostorbroja

izričesekadaprelazirijeku

niprvonidrugonitreće

nijeimalosvojaodrazuprelaznompapirusuvremena


nijemoglapjesmadapoletijermnogojezemljuljubila

govoriobližemtako

6

toštojenašlosvojodrazuneiskazanimbojama

imekojesesvodiusan

uočimavodeuočimasvojim

sedamodlikasedamigarazačaranbrojishodisliku

slikaopoljugovoriosebisamojunekimnaznačenimbojama

poljejezaborav

7

tajšumnislapkakopadatihokakohučinesamjerljivimhukom

hučizaboravzaboravomjestuosvemu

dasanjasanjasanjazemlju

dakišikišikiši

todaždiskladiznadzvijezdatodaždiispodzvijezda

todaždiidaždizaborav

8

ukriluvremenakrozprostranstvakojasenetomrađajuimnože

tosanteplašljivuvodi

tvojeponiranjekrozprazninučudnomnekomsvježinomozarujese

noćozarujesesmiješišse

prepoznaješlicezavičajazvijezdojutarnja

9

kadprođeovajdanjošjašeugalopu

liksjećanjaputujekrozsvijestmaglina

danastupaopetkadprođeovajdan

konjicanježnihvidikanaishoduriječ

naobzorjusjećanjakadprođedanovaj


10

ljubimljubimljubimgorkoiskustvokamena

kamenasijerogčijemreženosevrijeme

nagomilaneavetiprednjimglavepoginju

nemaovamoputapogibiji

pečatjeletaoslikanupepelištugdjekamenizničegorostas

sijerosevrijemesmješkauljuljci

11

svejevremenupodatopehlivanizeleniplešupotkontinentompotkontinentjeoznakasredinesredinajeoznakaljubavisrceserazmećenesmotrenošćudjetićrazumačeprkapoprašinicvrčćipoju

12

sjećamosekakosmoljubilikakosamoljubimo

kakoćemoljubitiusjećanju

nijesjećanjevrijemebilokoje

sjećanjejelikkojipalivatrudokudvorištupadanoć

nastolusesmrzavajuhrizanteme

13

sveštojeodpočetkažudnjeteklosve(uovomsvesadržanajeljubav)

sveseslivaloujedantonsve(uovomsvesadržanajeljubav)

sveštojeuvremenuvrijemesveuodrazuznakprviipotonji

14

kadadođeštoćebitibreskvevjetranamjesečinikordiljera

kojećecvjetatidoksesanraspoznaje

(raspoznaješsvojeliceusjajuiznadočijuprosutom)

toćebititvojesvehudoponiranjeuprazninunoćikojaseovjenčavanekimslavnimzaviča-jem

ićuti(ćutnjomteprepoznaje)

15

nemanipticenipijukadaprobijetišinu

zavjesenoćipadajupadajuobzorjazlatnaizakojihseskrivajuneumornilašci

onipunestrijeleotrovomkojiimrazjedaruke


tiihuvječnostsmiještašusmiješakkojinestaje

16

nemanibrojniimenimjestosvejojjenegdjeizmeđukorakainoćiizmeđumisliipokretasvejojjenegdjenagranicigdjesesansnebiva

jernijemeninistalodobrojanegodolicajernijemeninistalodopjesmeenegodosna

licanakojemćeseraspoznavatisnanakojemćeseumivatirukepunejutarnjegcjelova

amoždaječetvrtaovopjesmaačetvrtedanema

17

jerkomejestalodomjestanekpenjesekatronu

atronjebalastkojiopsjedaiznjegaotrovcuri

jerkomejestalodomjestanekamolivjetar

nekamolidamuseumilostivevodedagaponesezemlja

nekamolinoćidankopitasvojihruku

izaumnipijuknekamolinekgine

18

amoždajasanovajdasamamenedainema

kadarekohljubavizbogomostahbezičeg

teškojebremeništavnoinemaputa

ljubavisvojojbezpratnjepodarihružu

poštoopjevasvemirljubavietoističas

trenutakjebioozbiljanijaostahunjemu

ivišeneznamiznjegakakobihtrenutakljubim


GoranKARANOVIĆ

Veseli mrtvaci

OkofudbalskihterenavisokepećiIzbijenizubiTrčkaranjebraćeupodkapama

NedjeljaslužizaćevapeigostovanjaPivoibarjak

SkupiteseituciteJerživotbašinepostojiUdribratejersutramoždanepostoji

NapovratkukličiizovinapokretUsnamatupimodpozivanaustankeSjuriseupovratničkaselaIpokućamasprejajznakoverataUrlajnajjačeurlikenajvećihTazvonasuzvonilakadsipišaougaće

IzvadivalidnulegitimacijuPredbrkatimčuvaromredaPoljubipatosireciVolimteVolimte,volim,zemljomojanakićena!

Prva komunalna pjesma (E da mi je III.)

OtićinavečerukinounašemgraduZnačiizdvojitipoladodvamilionamaraka.

PrvopovadišsvepapireiizgradišzgraduOdredišnamjenski:Bitćekino


OndastupišukontaktsregionalnimdistributerimaIkupišparfilmovadaigraViše,zasvakislučaj

Uposlišvratara,tetuzakarteičovjekazaprojektoromDašnekompenzioneru,invaliduiliprosvjetarudatumožeprodavatikokicekadnarodulaziZetudaprodajekiflekadnarodizlazi

Onda,kočovjek,zovnešženu,KupiškartuI,polako,baštebriga,Ukino

*1

Pokidaniborovi,k’omrtvipokišiParlastavicaprostrtihnaštrikuVrataoborena,kućazastrtajutromZjapik’orupadubokogrloMaglovitoitmastoGlasasekućom

GdjestedijelovinečegŠtosamzvaomladostGdjestezelenikrinoviPitam:Gdje?VidisadNanebuvremenakojejesurvalostablaTragovibezdrugogkrajaNeprekinutestazečekanjaIzkojihništaizašlonijePredamenijekanulakapNemaznakovaputa

PohabanasjedištanakojimasečekaloZelenačohaisvijetloplavisnoviŽutavatraupećiPohabankruhsvagdanjiUmrvljennapaučinudodiraŠtomilujuobrazemladihsanjaraPokislihumemli

Mojiputisupočelidrugdje


**Miris mene i nje

MirisemeneinjeBacamuzelenukorpunapločnikuNosimgausebiImam

MirisimeneinjeImirisikožeikože

IzahladnoćaZazidanonašecvijećešuti

***Petra,

Ostanisamnom,Jezerokrijenoć,oblutkeipijaviceSaovestijenečuješBljesakmljackavihribaDokpipajusivupovršinuvodeŠutiidržimezarukuSlušajsamnomkakoudaljiniBujajuvrganjiitopćukoraciNečijedijetepijemlijekoPucajuzumbuliIdagnjerađajupomokrojkožimola

ŠutiiostanisamnomHoćudateimamSutrakadsuncenagazinaminuIeksplodiraponama

*,**,***-izciklusaPetrakojijedobiotrećunagradunaMelniškimvečerimapoezije,Bugarska,2006.


LjiljanaTADIĆ

PjesmePOVRATAK

VratilasamseusvojosobnifetusZamolilanutarnjeorganezamiriosamu

StišalasamorguljenutarnjegglasaApsorbiralainstinktepredostrožnostiPružiladlannjegovanimrukama

HladnoćajevlakkojimsedugoputujePokopumjestugdjesamprviputzaplakalaKauzalnajeistinaljudskogaživota

NadmotrištimavlastitihidealaSvuklasampamučniogrtačočekivanjaNaga–prepoznatćuvlastitilik

JednomćupostatihranacrvimaKojimanikadništanažaoNisamučinila

MojeusnebezružablijedećebitiTijelomojekamenHladanmodarmaterijalan

�0 | Motrištabr.37,glasiloMaticehrvatskeMostar

RAĐANJE

NadkopnomvlastitogbilasjenimsvojkorakbabyiskustvomPouzdanoznamdajesvakipočetakrisknantanUobličenamasaneiskusnavajarapredstrahomdrhtiiruka

StatičnopregarasvijećakutsobeipakjejasanNaučmalomprozoruciglaizkojebambusničeIstarizaboravljenisatobnovljenjealkalnombaterijom

RaskošbeznakitadotičanjetekIsvakititrajsmaknućaroditćenovoodvećStisnikamenuželucuikiselinomobnovipogled

SVINJSKI KOTLET

ProstorijapunadimalicaodvećpoznataŠvedskistolšarenapaletaizazovaPričasedajeprevarioženuNemislišlidajesuknjapretijesnaPoslasticamnogosatisfakcijaDovoljnodazagadizrakuokolo

ŠnicletijestopajastoziJutrospripremljeniOndaskončanailuzijaOkotankelignjePanamaztemezeVišnjeidesertnasvježe

ZvijezdavečeristižezadnjaUlazisvinjskikotlettazeofarbanUglancanbirokratmesnatogasalaDobravečersveredompozdravljaŠeširnjegovgrađanskagroteska

PrekorukemantilGdjelijenaučiotajmanirVilicaulijevojudesnojnožPotomžlicazasalatupazaslatkoDanepogriješiznasezačegajetkoNajboljiješvedskistol

Motrištabr.37,glasiloMaticehrvatskeMostar | �1

ApotompopustidugmePardonprvadvatriIgostisuprorijeđeniUdobropripitomstanjuProgovaraiskrenoostručnompranju

MrzegaalaskajumusviProdatisebeposvejeinUgodipužiigmižiTakvisuučestaloulančanojžiži

GRIJEH

NoćjeSlušamolujubijesnjenhučiMraksvjetlucašarenimvelomožujkaSvijećanemirujekaodazna

DaljudskajerukaogrezlaugrijehMalaksalimognjempokušajvećslabiSporauranadpromjenombdiBojisečovjekitokrije

ApotomPodspuštenimkapkomtitrajistesvijećePlesomumirujemojedušestrahStišanjevjetarjošoluksečujesamSjenepoluosvijetljenesobenepoznateOsluškujemiznutraspokojaglas


UJEVIĆU, NISI SAM

Ja:Mislišdamenetrebabitistrah?!Kolikoznam,čovjeknajmanjemožepoznavatisebe?!

Ujević:Nebojse,sviživimoistimživotom.Plačešli,toplačemstobomja.Tuguješli,samotnomtugomdrugujemoskupa.Samojednonikadstobomnećumoćipodijeliti:smiješlise,onakoizduše,izsrca,jasnagenećusmoći,Jerradostmijeuskratilasjaj,isadajošlutamponekimtamnimbolima,zamenesvetim.Jersveštoimadoh,inisamsvojimzvao.Nimajkenisestrekadseopraštahnesjetihse.Iprosjekenisambrojio,tavaljdasamsatkanodvizijebio…Ah,sam,sam,sam,čovjekjetajanstvenosam.

Ja:Znam,nemasretnihpjesnika.Zadobrupjesmutrebanaručitibol.Znamdasuitebeslamaliplač,suzaipad,idasutiosamljenomprišivalidasirđavznak.O,Ujeviću,tegobnojebitisam,titobaremznaš.Svesvojekolajnečovjekveličasam,Strašnojesljudimadijelitisram.O,Ujeviću,neizgarašsamSvesvojekolijevkeSvakičovjekpregazitćeSam


CecilijaTOSKIĆ

Stolica(RollStuhlGang)

Dajesamodjelićsekundeprijeilikasnijepodiglaoči,nebiuhvatilanjihoveukrštenepogledeiužasbibiomanjepotpun.Ispodnjihsepovuklajošdubljeustoliciunadidaćejojovasilnaželjaugrudimastvarnopomoćinestati.

Dugojetenoćiležalabudnaukrevetu,usobisaširomotvorenimprozorima.Iakojebiopočetaksvibnjainoćijošsvježe,azrakokupanpopodnevnomkišomionaistuširana,jošjeosjećalavlastitismradunosnicama.Negdjepredzoru,kadsuobrazivećbilisuhi,ajecajbezglasan,donijelajeodluku.Otićiće.

Sigurnadasannećedoći,zatvorilajeočiipokušalapustitifilmispočetka.

Kadje,zajednospočetkomlistopada‘93. iPetarušaouIzletničkubb,Mihaelajetustanovalavećtrigodine,ali jošnije izgubilaosjećajzamke,koji jeunjojbudiosvakinoviprostorotkakoznazasebe.Kadsujeroditeljidovelinaprvuoperaciju,kojejebilasvjesna(kaomalaimalaihje,kažu,puno)ipredalijeljubaznimmedicinskimsestrama,javioseprviput tajosjećaj. Istrgnuta iz toplog roditeljskogdoma iuvedenau jedannovi,bijeli,sterilnisvijet,osjetilajekakosusevratazanjomzalupila.Kadse,bašpomaminoj i tatinojželji,sprijateljilasasvojimtetama izbolnice,prošlo jevećnekolikomjeseciionajemoglaopetkući.Onajisti,sadvećbliski,svijetčistoćemoralajezami-jenitiroditeljskimdomom,kojivišenijemoglazamislititoplimiopetjeosjetilazalupljenavrata,kojasevišenikadnećeotvoritiunapuštenutoplinu.Ovanemoćdanekasamabilootvori,bilozatvori,pratitćejegotovocijeliživot.

Mihaelase,iporedtogaštojestanovalauIzletničkojbbuzajednicisjošdeveteroljudi,čestoosjećalausamljeno.Svojužeđzaznanjem,zainteresiranost zasvijet,budnostduhaipotrebuzarazgovor,nijemoglazadovoljitiuovojskupiniljudi,kojaduhovnepo-trebegotovoinijeimalailisuonebileznatnoispodnjenih.Nekeubijenedepresijama.

Asistentisukatkaduspijevalinjenužeđzarazgovoromutažiti,alinioninisubilisvijet


kojemujemoglapripadati.Kako i razumjetionajžalzadrugimasasvimdostupnimipodrazumijevajućimstvarima?Ustajanjebezpomoći,sretanjenaulicislicima,anesraisferslusimaprolaznika,gađenjeodvlastitihsekretaijošvećanelagodaodgađenjadrugihsvakogdanaijošjače,svakogmjeseca.

SvakegodinesusjeseniuIzletničkubbdolazilimomci,najčešćedvojica,naodsluže-njecivilneslužbe.Njihovdolazak jebilovrijemeukojemusudvadesetpetogodišnjojdjevojcimisliouzaludnostimjesečnihciklusaplodnostineminovnoiznovadolazile.Ti-jekomgodinedobrosakrivenenegdjedubokoupodsvijest,podsilnuželjudaseudo-voljinesamoroditeljimaiostanedijete,nevinoibeztjelesnihpotreba,onesuutolikožešćeizbivalenapovršinuuprvimmjesecimaupoznavanjanovihlica,kojasuvećposvomzadatkuulazilaiuspavaćesobeiukupaoniceitoalete,nasvaonamjestanakoja“normalni”ljudipuštajusamooneizuzetnobliskeidrage.Duhuitijelu.

Mihaelajeovoznala.Ičestoseuspješnobranila.Postavljalabarijere.Dopuštalasamoženskimili“bezopasnim”muškimasistentimadajetuširajuilipomažupriodlaskunatoalet.Jer-tojebioprostorukometijelonijeimalozaštitu.Potpunoogoljenoiprobu-đenotoplomvodom,osjetljivonasvakidodir,izmicalojekontroliiosamostaljivalose,reagiraloikadonatoniježeljela.Trebalajesnagadasenajprijesakrijereakcijapreddrugim,aondaupotrijebinoćzauvjeravanjesebe–dajesveuredu,dasezavrijemetuširanjaništanijepoželjelo,ništasedesilo,ništaostalogladno.

Tajesen’93.jebilajednaodonihlijepih,dugihjeseniizturističkihprospekataBurgen-landa.Čim jeugledalaPetraonakopravogdržanja ipomalozbunjenog,aliblistavobijelogosmijeha,znalaještoćeuslijeditiipomislilasironijom-“jošjedanistilistopad,uovojsekućiništanovonedešava.”

Izaistajesljedećegjutraukombiju,specijalnoprilagođenomzainvalidskakolica,doradionicepostojalasamo jedna tema:Petar -novicivil.Sabrinaga jevećproglasilanajnovijimzaručnikom,Lidijaponavljalaoduševljenokakojojjevećprvuvečerpregle-daosvefotografijeukompjutoru,aAnase,kaoiobičnoulistopadu,smijalaglasnoinekontroliranosazgrčenomdesnomrukomdignutomuzrak.

“Ja,ja,ja,bla,bla,bla”,mislilajeMihaelakolutajućiočimaiglasnouzdahnula.AsistentMarkoje,nagnutprednjom,učvrstioiposljednjisigurnosnipojas,ispravioseinami-gnuojojsrazumijevanjem.Zatimimjesvimapoželiolijepdaniizašaoizkombija.

VozačAndijeupaliomotorapotomiradio,alinijednonidrugonijemoglonadjačatiSabrininglas,ukojemjeonaopetisprepletalazbiljuifantaziju.Nito,anisvasljedećajutraulistopadu.

Mihaelaječvrstoodlučiladasenezaljubi,daostanenatluinepravibudaluodsebe.Dabisvojuodlukupojačala,otvorilaješiromočiipromatralakakoseostalecureukućiponašaju,trudećiseizbjećinjihovepogreške.


TrećidanpodolaskuPetarjeušaoiunjenusobu.AsistenticaMarina,kojagajepratila,razmijenila je jošnekoliko rečenicasnjim,zatimseokrenulaMihaeli i rekla:“Ostaleinformacijeosebimumožešdatiti.”Iizašla.

Petar jebioneposredan isladak,smijaoseglasno,alimeko,nenametljivo.Prijeza-razno,smijehomkojiosvojisrcesugovornika izarazigamladalačkimpoletom.Takosedesilodasuostalidužeurazgovoru,aMihaelaotkrilanajmanjeonogštosamanemože,apunoonogštogovoriotome(nijedasehvali)štoonaikolikomože.

OdtogdananadaljePetarjevrločestokucao,proturaoglavukrozodškrinutavrataiunosioosmijehunjezinujošuspavanusobu.“Dobrojutro,Mihaela!”Nijetrebalodugoadaona,svakiputkadbibilaprijesedambudna,abilajegotovouvijek,počneočeki-vatiovajosmijeh.

Kadbise,iporedsvegoprezaisnagevolje,katkadipakuhvatilauneprirodnoglasnomsmijehu,uspijevalaga jeopravdatiovim ilionim.Zaljubljenostiumladecivile jeonadavnoostavilaizasebe.Mislilaje.

Takojevrloranoineopreznoipakprihvatilanjegovuprisutnostiutoaletu.Kadabičuč-nuoprednjuoblačećijojčarapeilivežućicipele,slakoćomjenastavljaozapočetupričuisvremenomjeizgledalokaodasenesmijusamonjegoveusne,kojeutompoložajunijemoglavidjeti,negoipotiljakicijelonjegovotijelojezračiloosmijehomiprisnošću.Jednogjejutraosjetilaželjudodirnutinjegovpotiljakiosjetitiuprstimaenergijukojajetakoneumornokolalanjegovimtijelompuštajućiiskricedapreskačuinasvekojibisenašliublizini,aondaseprepalainaglopovuklavećispruženurukupomislivši-“Glu-pačo,zariti?!”

Sljedećedanegajepokušavalaizbjeći.

Jutrombiosluškivalanjegovekorakedoksepribližavajuiiakojepoluglasnoponavljala“produžiNikoli,produžiNikoli,molim te”, tijelo joj sekočilodozivajući. Iuona jutrakadbionpjevušećiiprošaoiotvorivšivratanjezinasusjeda,pozdravio:“Dobrojutro,Nikola!”,onobiseponovoopustiloionakoopuštenoseispunilorazočaranjemiunaj-skrivenijemkutu.

Uvremenukadjedopuštaladajojtijeloispunirazočaranječinilojojsedaonorasteipolakoispunjavasobuipostajegotovobezgranično.

Ovajosjećaj jepoznavalavećdugo.Bilo jedanakad jojse tijelozavršavalonegdjekodkoljena.Dotlejemoglauvijekividjetiiosjećati.Sveštojebilodalje,doljeispod,bilojenepoznatoinijepripadalonjojkaonilijeva,učlankuuvijeksavijenarukakojujeuspijevalaprobuditijedinobrzimudaranjemdesnimdlanomponjezinojnadlanici.Ovajpokretsuvećsvipoznavaliionjebiomimonjezinevoljeznakraspoznavanja.NjimseprikazivalaMihaelausmijehuiushićenju.

�� | Motrištabr.37,glasiloMaticehrvatskeMostar

Kakvajebilaurazočaranju,znalajejedinonjezinasoba.Sklupčanapodjorganom.Takosklupčanu,svuuvučenuusjećanje,milovalajejoštamabesanesvibanjskenoći.NezaljubitiseuPetranije,dakle,bilolako.Ninjojnitiostalimcuramaustanu,auskorojeMihaelapočelaslutiti-ninekimasistenticama.

Rozalijajebilaasistentica.Mladaipunapoleta,svedoPetrovadolaska,svimadraga.OvasedragostpočelamijenjatičimjesimpatijaizmeđuPetraiRozalijepostalasvimavidljivaipreraslauotvorenoneprijateljstvokadasejednogjutrapronijelavijestdajujeSabrina,jošuvijekuvlastitomsvijetuzaručnica,vidjelakakoseunoćnojsmjeniljubisPetromuhodniku.

Mihaelasvojeosjećajeizmeđunaklonostiimržnjeodjednomvišenijemogladefinirati,ajošmanjekontrolirati,alijepojačalasvojuodlukudasagradidistancukojaćeještititi.Itojojjeuspijevalosvedoonogsvibanjskogdana‘94.Većranogpopodnevasepoka-jalaštojepojelauzručakponuđenikompotodsuhihšljiva.InačejeuvijekvodilaračunaotomeitrudilasenejestiništaštobijenatjeraloićiuWCakojeimalamuškeasistente,pogotovuakosutobilimladi“civi”.

Ovajputjetoprevidjela.AasistiraojojjebašPetar.Kadjeosjetilaprvinagon,Mihaelajeuspijevalanekakozabavitimislinadajućiseizdržatido5popodnekadćenjemudoćismjena.Svejeukazivalonatodaćeuspjeti.Oko4jejošodolijevala,popodnevnukavujeizbjeglajedućičokoladuusvojojsobi.Toštojeovavrata,zahvaljujućidugačkojvrpcikojujemoglapovlačitizasobom,moglazatvoriti,nijebilavelikazaštitanjezinamalogosobnogprostora.Uvijekjemoralaračunatistimdanetkokucadokvećulaziiličakdauđedanepokucapajeonaizazatvorenihvratažurno,kaoiinače,trpalatajnočokola-duusvojetijelo,nadajućisedaćeonaovajputbrzodjelovatizačepljenjem.Rozalijajestiglanavrijeme.Točnoupet.

Itadsedesilo!

Valjdaodsilnogolakšanjakojejeosjetilačuvšinjezinglas,Mihaelinakoncentracijajenasekundupopustilaitojebilodovoljnodatijelo,kaoitakočestodosada,preuzmevlastnadcijelomnjom.

Najprije jeosjećalasamoočaj i toplinupodsobom,ali jebrzopočeoreagirati inos.Smradseširiosporoineizbježno.AnikakodačujePetrovoopraštanje.RozalijajenalilaAnikavuipožurilauureduPetrovzagrljaj.SamojošdaprovirikodMihaeledadogovoretuširanjezaposlijevečerepaćese,barnasekundu,naćisnjim.Samasebijedjelovalakaonestrpljivazaljubljenabalavica.AondajeotvorilaMihaelinusobu.

Izsobejezapahnuosmradizmeta.NasredinijeukolicimablijedoglicasjedilaMihaela.Njezinpogledse ispričavaodok jegovorilaneštočemu jeočitodavnobilovrijeme.“MoramuWC”.

Motrištabr.37,glasiloMaticehrvatskeMostar | ��

Rozalijaježurnoguralanjezinakolicanizhodnikdotoaleta.Ostataksedogodioizanje-govihzatvorenihvrata.DoonogtrenutkakadjePetarnakonuzaludnogčekanjaodlučiopotražitisvojudraguioprostitiseodnje.Istodobnoikucajućiiulazeći,malojezastao,nakonštojenjegovnososjetioprostor,alisenijedaosmesti.

PogledalisusezaljubljenoiznadMihaelineglave,onasizrazomisprikeigađenja,onžalećištoupravonjučekatajprljaviposao.Upravoutrenukadjujeonapodiglasamodabividjelatkojejošsvjedokomnjezinaužasa.

DvanaestgodinaposlijeMihaelaje,dalekoodBurgenlanda,većnekolikogodinabo-ravilaujednojnovojstupici.Bilajeveljačaiudnevnojsobitoplo.JednaasistenticajesjedilazastolombilježećidogađajedanakadjeMihaelaozarenalica,okrećućiionomlijevomrukom,kojojjetekučilatepatisvečešćemislećinatodainjojtrebakremazanjegu,doguralakotačekolica.“Mogulitezagrliti?”

Iakojeodložilamapuiprihvatilazagrljajdjevojkezakojunijeznaladajedvanaestgo-dinastarijaidvanaestkilalakšaodonedjevojkeizBurgenlanda,asistenticanijeosjetilakolikuradostikakvoznačenjeimajuriječikojejojjeMihaelašapnulauuho:“Uvježbalasam!Jutrossambilasamanatoaletuiovajputsamtotakodobrouspjelaobavitidanamomrubljunijeostaobašnikakavtrag.”

Ivećjeunelagodipožurilaizdnevnesobe.Okretalajekotačeobjemarukama,ionomlijevom,uvijeksavijenom,idesnom,kojujemoglasavijatikadgodjetosamahtjela.Mislećikakoće,kadjeovouspjela,jednogdanavozećielektričnakolicamoćiotvaratiizatvarativrataonakokakoonaželi.Ineostajatiuklopkamaizkojihsujeodvozilidrugitamankadimosjetitoplinu.

Asistenticajeostalaodmahujućiglavom,mislećikakoimaposaonakojemsuetoita-kveglupostivažne.Potpunozaboravivšidaiznekogvaljdanevažnograzlogajošnikadnijepustilavodu,adasenijeokrenula.Ilisebaremmoglaokrenuti.


NevenkaNEKIĆ

Dobra(Legenda Lastova)

Kada jeDobreDobričević,kojega jecijelaVenecijaznala kaoBoninisde Boninus,ušaouslikarskuradionicufrancescaizTrevisana,ovajjeupravoradionasliciGospasasvecima.VećsenaziralokojićesvecistajatiuzGospinoprijestolje,aposebnoseisti-caosvetiSebastijanizčijegatijelasuvirilestrijele.Inkarnatmujefrancesconaslikaoblijedimokerom,aligladakimlad.

francescovatlijernalazioseuzkanalGrande,aovajposjetstarijegaprijateljabio jeuobičajenuovodobakasnogapopodneva.

“Bene”,reknefrancescoumjestopozdrava,odložikisttestaneskidatiumrljanislikarskihaljetak.

PierofrancescoBissolabiojezaljubljenikubellinijevskoslikarstvoisvojjeslikarskistil ispekaouVeneciji. Njegovzlaćanisjaj paletedosegao jeonupuninu kojusuznalački izučenizanat imladost kasnihtridesetihgodinaoplemenili samonjemusvojstvenimtajnamamiješanjaboja.NijebionezadovoljansvojimpoložajemusilnojstiscinadarenihmajstorauVeneciji.SadajeodprijateljaBoninaprimionarudžbuzacrkvuunjegovurodnomemjestuLadesti.

«Onda,kadćemonapututvojuLadestu?»

«Zatosamidošao,krenulibismoidućesedmice.SaznaosamdasignorPavinnivozinekitovardoDubrovnika,primitćenasnalađu.Većsampribilježionašaimena.»

«Sjajno,jedvačekamtutvojuLadestu,tolikopričašonjenimljepotama,moradajerajujužnomemoru.»

Obojicasusličnoodjeveni-nagrudimaimsebijelekošuljeotvorenemeđunaborimanagrlu,laganisamtaniljetnihaljetakpokrivasamotijelo,ostavljajućirukaveslobodni-ma.LjetojeisparinaudragojSerenissimi.Šetnjaupredvečerjeuroniihuzvukeve-


sala,žamoraljudi,glasovelađara,gondolijera,prodavačaribe,obuzmeihšumgradakojisloviposvomebogatstvu,razbludnosti,ljepotiistrogostiuprave.

Običnobizavršilinavečeriuobližnjojoštarijiodaklejemirisalapečenariba,gdjesepilodobrovino,falernskoilidalmatinsko,gdjesuudaraliritmoviiodjekivalizvucilutnje.Njihdvojicupoznavalisuposlavi-jednogakaoslikara,drugogakaouglednatiskara,umjetnikaknjige.Boninojebiopoznatpoširokojruciudijeljenjunapojnica,anjegovprijateljfrancescokaoljubiteljženaiveseljak.

Ukutuoštarijejednamladadugokosadjevojkasviralajelutnjuneobazirućisenagala-muiponekinepristojnipoziv.Uznjujesjedionjenotac.Svakuvečerdolaziojeskćeridaječuva,aživjelisuodnjenaumijećanalutnji.

„AgdjećestajatimojaslikautvojojLadesti?“upitafrancescokadsuseudobnosmje-stilizastolukutuoštarijeinaručiliobilnuvečeru.

„BitćeucrkviGospaodPolja,ispodmjestaLastova,uzeleniluitišini,krajgroblja.Is-podčempresapočivajusviLastovčani,aijabihtamoželiopočivati.NašetijemjestoLastovonavisokubrijeguskojegsevididolina,plodnapolja,lokve,aakosepopnešnakaštelnasamomvrhubrijega,ugledatćešnezaboravnusliku-svusjevernuobaluiotoke,more,čistoplavomore.CrkvaGospeodPoljagradi se,prijatelju, većdvijegodine.Naši sudobavili najboljemajstore sKorčule, izDubrovnika iGruža.Dobiosamvijestdasuvećstavili„inkartu“.Inašajeobiteljdalaprilogzagradnjucrkve.MismotičlanoviBratstvaGospina,odavna.Mojisuroditeljiumrliijaželimvećimprilo-gomzaslužitidanjihoveposmrtneostatke,Bogimdaodušilako,prenesemucrkvu,nanajposvećenijemjesto,ispodoltara.Nisambiokodkućetakorećioddjetinjstva,nisamgodinamavidiobrataMatiju,sestricuDobrukojasekasnorodila,punomlađaodmene.Kažudajepravaljepotica,darovita,sviralutnju,nalikjenaovudjevojkuštonamvečerasovdjeudaraužice.“„Životjesladakpamakakavbio„,pjevalajedjevojkauzlutnju,„amojjedragiobećaodoći,ljubitmiusneicrneoči„.RiječibanalnedirnušeDobruipreniješegauranumla-dostuLastovu.

NasuprotkućenjegovaocaMarinaDobrićastajalajelijepagrađevinaiunjojAna,prvaljubavitihanedosanjanažena.BilajeizobiteljiMirkovićaukojućeseposlijeudatinjegovasestricaDobra,miladjevojčicakojasekasnorodilaiobradovalasveukućane.AAna…ionaseposlijeudalazatamnokosamomkaIvana,izgubilaseizvidaDobri.OnjeranonapustiosvojeLastovo,otplovioputDubrovnikadaizučinekizanat.MisliojedaćesevratitiudomsvojihpredakakojijestajaouprostoruLuže,cijenjeniugledanodstarine.Bože,kakosubistraiblistavajutranabrijegulastovskom,kakomirišupro-cvalevoćkeuproljeće,ačudesnidimnjacikaoznatiželjniprstiizvirujuponadkrovova.Nebojeplavokaonigdje,modrinamoragrlinjegovotok,kakoseradujepovratku!


„Hej,štosisezamislio?“upitapunimustimafrancesco.“SanjarišoLadesti,hm?“

„Mislimkakonemamnogihkojesamostavioukući,pomrlisu, aliznamdaćunaćibarsestricuDobru.Kažudajemilailijepa,dadobroudaraulutnju,pjeva.MoždasuizmislilipričukakodolazinamjestogdjesegradicrkvaGospeodPolja,sviraipotičeradnikedaveselorade.Dijeliimkruhivino.Naštijesvijetpobožanivolilegende.Ijasesjećamlegendiizmojegadjetinjstva,tajnovitih,poputoneoisposnikunaotočićuMakarcu.Jošstojekamenitemeljinjegovekućiceicrkviceukojojsemoliozanašegrijehe.Aznašliti,francesco,zaovuzanimljivost:nanašemLastovuima46plodnihpolja,46crkvicaiokružujenas46otokaiotočića.„

„Ništanijeslučajno,mojDobre,ništa.Eto,nasdvojicasusrelismoseovdjeuVenecijii jaćunaslikatislikuzatvojuLadestu.Onaćetamostajatimoždaistotinegodina,anitkonećeznatikakosambašjaupoznaotebeidobiozadatakdaslikamzadalekunepoznatucrkvu.Ovdjeimastotineslikara,aprovidnostjeupravomeneposlalatebinaput.“

Izrekneovofrancescopolakoizamišljeno.Potomzalijezalogajevinomi pogledaprijatelja.

Dobrejeimaopopriličnosjedihkosa,prevaliojedavnopedesetuimogaobifrancescubitiotac.Kasnosezarediozasvećenika,tekjeminulodesetakgodina,alinjegovživotbiojesveprijenegolimiran.Vjetrovinjegovestrastvenedušenosilisugaposvuda.OdDubrovnikagdjejenajprijeboravio,VenecijekamojedošaoiizučiodobarzanatkodsvojihzemljakaGrguraDalmatincaiAndrijePaltašića,paondagasudbinavodiuVe-ronu.Većtamoseproslaviosasvojihprvihšestknjigakojesupoznatepočistoćislovaidrvoreza.Zaljubljenikutiskarskuvještinu,utočudokojesetekrađaloiusavršavalo,tragaojezasvojimizrazomislavom.Tojepostalanesamovještinanegoiumjetnost-trebalojeznatismalimdrvenimkalupimazaslova,nedopustitidatimjehurićzrakapokvaričistoćulinije,trebalojeureditiletviceislikedrvoreza,načinitiosobitifrontispi-cij,naslovnustranicu,kakvunitkonijesačinio,neponovitituđumisao.Bašzbogtogapostaojeslavan,osvojiomjestomeđuprvacimatevještine,paisrceslikarafrancescakojijeznaodatuimaudjelaiumjetničkadušanjegovaprijatelja.Najvećuslavuposti-gaojeDobreuBresciji.Otisnuoje31knjigu,ameđunjimabilesuidvijevrlotražene:DanteovaBožanskakomedijaiEzopoveBasne.

Zašto jenapustioBresciju i kako jepostao tajni službenikMletačkeRepublike,nijenikadagovorio.Tojenepoznatastazakojomjeprošao,pomalotajanstvenaipomnočuvana.francescoganijeispitivao,aonoštojesamDobreiznio,bilojevrlosažetoibezdubljihobjašnjenja.OdlazakuLyon,zaštobaštu,neobjašnjen,apogotovoodlu-kadavišesamneoblikujeknjige,negoihsamoprodajekaoknjižariizdavač.

Prelijepisutimolitvenici,misali,bogatidrvorezima.Tosuvjerskadjelazaširokuupo-rabu,aliipakostajezafrancescapitanje:zaštoprekidvlastitogatiskarskogaumijeća?


Samoradiboljezaradeuknjižari?GlasDobrinedušebiojeizrečenčaskaoželjadaneostanenepoznatisiromašnisinsLastova,časseodazivaokaojekanapatnjesvojegaroda.PoslijeKrbavskebitkeondajeusvojojnakladitiskatiraspravuWillemaGilliszoonakojuposvećujemrkanjsko-trebinjskombiskupuJurjuKružiću.Malokasnijezaredio se za svećenika. Ima li to međusobne veze, francesconije znaoodgovor.SvakakoseDobrepromijenio,postaonekakozatvoren,okrenutposljednjimstvarima,alistavioseiunajzemaljskijuslužbu-političkodjelovanjeutajnojdjelatnostiVijećaDesetorice.Utoseuvaliojošdvijegodineprijeređenja.Plaćajebiladobra,samjerekaofrancescu.

„Da,„odgovoriDobre,“ijamislimdanemaslučaja.Silnosamželioputovatiitomiseostvarilo:mojboravakdvaputauLyonu,putuProvansu,Normandiju,uMađarsku,papotomuTrevisan,Padovu,Coneglian,Piombin,Povegliu i sadakonačnoopetuVeneciju-nisammogaovjerovatidaćuvidjeti tolikosvijeta.Asveonočegasamsebojao,noćnihrazbojnika,požara,nožauuskojulici…itomejesnašlo.Znašliti,mojprijatelju,moždasamtovećpripovjedio,dasamdvaputabježao izzapaljenekuće.SvemijeizgorjeloutvomTrevisuituuVeneciji.Namještaj,odjeća,bašsve.O,kolikineprijatelji,osobitouTrevisu.NemožešzamislitištosusvepokušavalitamokadmeSerenissima postavilaza dekanaTrevisanskogakaptola. Tikao rođenisinTrevisaznaškakvajetoobiteljDeOnigo-smatralajedatopripadasamonjima.Osluškivaosamškripanjepodova,tražioidobiopravodanosimoružjeidamepratedvojicačuva-ra,mojdragi,treperiosamkaolistnavjetru.Ondavišenisammogaoizdržatiizatražiosamdrugipoložaj.Kakolisamodahnuopovratkomnaovelagune!Alisvakozloimaisvojedobro-tamosamutomopasnomTrevisuupoznaotebe,dobioprijatelja,zabo-ravioneprijatelje.„

Djevojkaslutnjompjevalajesvuvečerdokasna,nježne,sjetnemelodijeiriječilijepilesusezasrca.UDobreserazbuktavalaradostradipovratkaurodnukuću,afrancescojebiozadovoljan-vidjetćenajljepšiotokJadrana,uglavitimjestozasliku,odmjeritikakavokvirpristajezaoltar,gledatćenepoznateobičajeiljude,kušatinovajelailjubitimoždakakvuljepoticu.

***

LađajepristalauLučicipodnomjestaLastova.Bilajetomalatihaluka,zaklonjena,bistra,mirisnaodsoliialga,snekolikokamenihkućaizkojihsuizašliljudidapomo-gnuokoprihvatalađe.OdavdesuLastovcikretaliusvijet,vraćaliseibacalipoglednabrijegtražećisvojurodnukuću,dimnjakilidrvokojesupamtili.Putnicimakojisuseiskrcali,Dobriifrancescu,pomoglisuiznijetikovčegeslađe,atridječakabrzosuseponudiladaimponesustvarigoreumjesto.

Dobrejekleknuoipoljubiozemlju,boljerećikamennaobali,afrancescoseprekrižioiganutprizoromzastaobezriječi.Nadnjimasukričaligalebovi,bjeljinegooninagato-vimaSerenissime,aondasusepojavilisokolovi-dvasokolausjajnompreletu.Sunce


jesjaložarčenegoinače,biojesrpanj,čvrčcisuzaglušujućepjevaliusmričuiborovini,plavilosemoreinebo,svejebilousilnojžeziiizmaglicikasnogajutrakaosan.„Djeco,naLužu,dokućeDobrića!“narediradosnoDobre.

UsponnabrijegdomjestaLastovaoznojiojedvojicuprijatelja.Putemsuljudiizlaziliizkuća,tanijesvakidangostijunaovomtihommjestu.Ustarimkronikamastajalisuza-pisidasuLastovcisnažniisrčani,čakratoborniakoihtkonapadne.Onibudnočuvajuutvrduponadsvogamjestaitukusesturskimlađama,fustama,akosepribližeobali.Turcinisunikadastupilinaovotlo.

„Kakosuvisoki isnažniovi tvojizemljaci“,zadivljenoćefrancesconakonštosusepozdravilisnekolikomuškihstanovnika.„Avidisamostasiteljepotice,niječudodatisrcevene,iakosiureverendi„,našalisedaljezadihanislikar.

Dobrenijestigaoodgovarati.Silnouzbuđenjenadimalomujesrceizanoszbogprizorakojimuseukazaonakontolikogodina.Krovovi,dimnjaci,zelenilobujnokaouedenuupraskozorječovječanstva,sunceimirisiovogablagoslovljenogaotoka:borovina,čem-presi,cvijeće,lavanda,metvica…svesetoulijevaujedinstveniineponovljivimirisiuzmoremiješasvonjemalga,ribaisoli.

Nikoganijeprepoznao, roditeljimrtvi, unuciodrasli, samo, kažumu, sestricaDobraživaijošmladaudanazaLukuMirkovićazvanogaArkaš.StogainjuzovuArkašica.

Svamjestaobiđesprijateljem: najprijetrg i ložugdjeseisadasastajuLastovci idonoseodluke.Hladovitaložakamenihklupagrađenapoljudskojmjeri.Snjesevididaleko.GledainacrkvusvetogaKuzmeiDamjana,braćeliječnikarođenihuArabijidavnogatrećegstoljećadabiumrlitijekomDioklecijanovihprogonamučeničkomsmr-ću.Najprijesuihmučili,aondaimodsjekliglave,objasniojeDobreprijatelju.TijelasuimkasnijeprenesenauSirijuipokopanauCiru.SlavanjihovaraširilasetoplimSredo-zemljem,tačakimjeuRimuposvećenodvanaestcrkava!

Ušli suDobre i francesco ucrkvunačijempročeljuseoglasilozvononapreslici.Ugodnatišina ihladovinaosvježila jeputnike,afrancescosezačudionajnevjerojat-nijemzvonuucrkvi:tojekotačnakojemsunanizanisitnizvončići.NjihovzvukljupkoodjekujeustarojarcikamopobožniLastovcidolazenamiseipokajanja.Dobreseogledapocrkvenojunutrašnjostiipomislikakobitrebalanovabastivnicaukojojstojisvetavoda.

«Pogledaj«,pokažeDobrekadsuizašliizcrkve,«ovomizovemoberlina,stupsramote,nakojisevežegrješnikkradljivac,psovač,prevarant.Akopsujeružno,morauvućijezikuovurupuitakoizdržatinekolikosati.Okorjelidobivajukamenzavezanzavratkojisezovemorica.Snjimmorajudoćiucrkvunanedjeljnumisuteglasnomolitioproštenje:Bože,oprostimi,pučeoprostimi,aBogprostio tkome jenaovonaveo.Dragimoj


prijatelju,priznajdatonijemogućeunašojSerenissimi,tamobineprekidnomnoštvohodaloskamenjemnavratu,ha,ha!!«nasmijeseDobre,asnjimifrancesco.

«Nesamodabipomanjkalokamenjanegobidiljemulicaikanalamoralobitistotineberlina,atkoznakolikokavezazajezičine!»dopunivedrofrancesco.«Akakokažnja-vatelakežene?«

«E,mojfrancesco, takvihovdjenema.Možesedogoditidamomak icurazgriješe,paonarodidijete,noakogapriznaioženije,nikomeništa.Akolijesamoosramoti,moranapustitiotok.SviseovdjebojeBogainašegaStatuta.Znajdajestarprekodvijestotinegodina!Mudar je,braniprodatizemljustrancu,akoli tonetkopokuša,bitćeprognan!»

PođošeidoPjevoragdjemalacrkvicasvetogaRokaiblizinakuleToretepodsjećajustanovnikedasvakogatrenamogudoplovitigusari.OndasesazidakrajcrkviceSveteMarijenaGržioglasipovicimastražar.

ProlazetakonjihdvojicaulicamaLastovaifrancesconeprestanozastajkujedabisedivio visokimdimnjacima.Takvenijenigdjevidio.Kakvih li tu imaoblika, zavijutaka,kapaikrovića,maštakaoubajci!

Nizbrdicomstigošedocilja:crkveGospeodPolja.Usredvitkihčempresaokruženagrobljemstajalajebijelaskladnacrkvasazvonikomnapreslicu.Nekakouznosita,ajednostavna.

«Sjediuzmenenapižulu!»pozoveDobreprijatelja.

Injihdvojicaodmoreuhladovininakamenojklupiizraslojizzida.

«OBože,nikadanisamovakouživao,tajmirizelenilo,plavonebo,mirisitvojeLadeste,svejetočudesno.Misliosamdaznamkolikojeljepotedarovanoljudima.Sadatekmoguslikati,neštojepraiskonskonatomotoku.»

Ucrkvijeostalopraznomjestozaslikukojajenaručena.OnaćeprikazivatiGospusasvecimaidonatoromDobromDobričevićem.

Priđuoltaru. francescododirne rukamadonji rubpredele i ukažemu se umislimadovršenaslika:BogorodicanježnalikasjedinaprijestoljuaunaručjudržiIsusa.Svecistoje,aDobrekaodonatorklečislijevestraneBogorodičinihnogu.Pobožnoiskrušenolicedarivateljaprelijevasezlaćanimtonovimakaoitijelasvetaca.

Tadanavratacrkveuđenekažena.

«Dobra!»klikneDobre.


Injihdvoje,bratisestrazagrlese.

Pomaloozbiljnecrtelicanisuuništilenjenuprvuljepotuinježnost.

francescosepredstaviipoljubirukuštounjojizazoveljupkorumenilo.Tonijebioobi-čajujednostavnuživotunjihovamjesta.

Dobrajeodjednomprobudilažudnjezaiskreniminevinimukavalirufrancescu.Odav-nonijesreotakoneposrednostvorenje,pajoškažudalijeposviraipjeva.Njenatamnakosasmotanavisokouzdizalasenadsmirenimčelom,nadlicemkrhkihcrta,nadsmi-ješkomkojijeotkrivaositnezube.

Paonnjumoranaslikati, tunatojsliciusredištu,bitćekaoCecilija,kaonimfa,kaosvetica,kaoinkarnacijamuze,slutnjomuruci,sazvukomnausnamakojiuslicizamirepodzlatnimtoplimbojama.

SavsjajLadestebitćeunjezinu liku,anđelu kojisvirau tišinipolja ineba,simboluvječneljepote,savršenstvaiBožjegadodiraštoodsijevausvakojljepoti.

***

Takosezbilo.LastovcisunasliciodmahprepoznalilijepuDobru.

Štosedogodilosaslikarevomljubavi,nitkonijeslutio.Kolikojedanainoćimaštaousvomvenecijanskomatelijeruodalekojljepoti,kakojetragaoususretimazanjezinimlikom,kakojeobradovaobratajojDobrukadseslikazavršenailijepapojavilasasre-dištemkojebimoglobitisrazbožanskeljepoteuMadoniizemaljskeuDobri.

OnaidanasnakongotovopetstotinagodinadočekujelastovskoganamjernikautihojGospiodPolja,kaoslutnjasavršenogauljudskomživotu.


GeorgJOHANNESEN

ArsvivendiSEDAM PJESMOTJEDANA

1. tjedan: VJERAPonedjeljak:ArsdictaminisUtorak:SlovimaSrijeda:TrinadgrobnazapisaČetvrtak:TanjurhranePetak:LeptiriSubota:UliftuNedjelja:Opločinaštednjaku2. tjedan: NADA Ponedjeljak:ArsPoeticaUtorak:ZečjevijećeSrijeda:MjesecuogledaluČetvrtak:ZakejPetak:NevjestaSubota:HadNedjelja:Poštanskisandučić3. tjedan: LJUBAV Ponedjeljak:QuadriviumUtorak:PraxillaSrijeda:MaratonČetvrtak:OčemojPetak:ŠkareSubota:MedicinskasestrananoćnojsmjeniNedjelja:Kućnemuhe4. tjedan: ODVAŽNOST Ponedjeljak:PrometejUtorak:HerodotSrijeda:IndijskoratnopismoČetvrtak:Sokolskivojnici

Petak:VračaraSubota:ObjavarataNedjelja:Rondane

5. tjedan: UZDRŽANOSTPonedjeljak:NoaUtorak:TirovdanSrijeda:KeplerČetvrtak:ChristianVII.Petak:GrčkamolitvaSubota:HoracijeNedjelja:KodEpikura

6. tjedan: PRAVEDNOSTPonedjeljak:BergenUtorak:KraljevskaobiteljSrijeda:Kulturnigradbr.1Četvrtak:Stihoviprijateljstva(premaEzriPoundu)Petak:SestrakodmajkeSubota:PapačitanovineNedjelja:Yorrick

7. tjedan: MUDROSTPonedjeljak:SamovoljnoproduženivikendUtorak:Usnulivitez(premaPo-Chu-Iju)Srijeda:OdinovdanČetvrtak:PolifemPetak:NorveškapločaSubota:Kineskiputopis(Po-Chu-I)Nedjelja:Li-HoObjašnjenja


1. TJEDAN

Ponedjeljak

Mojglasjeslijepapjesma,uputovnicimifotošutiPismopodrazumijevaodsutnost,dazvukisvjetlosuodvojeniNadesnonijemapjesma,nalijevosnijeguočima

HijeroglifimasunestalepjesmeislikeŽidovisusuglasnikečitalikaozabranjenaimenaGrcisuživjeliiumiralizasvojesamoglasnike

Legendakaže:MojeljetnojutrozadevettisućagodinaDvostrukokrilnasrebrnapticadubokosezarivasbolomuokuuzlaćanolicebudnogabogasunca

Utorak

Slovoslovce,zaštogledašgoreumojeočidokpišemtvojeriječi?Mislišlidagledamdoljeuabecedu?

Neperioči,radijepoližipraznuknjiguOdvećsammalokazaoihtiobihslavinuimatiuustimaPlakalasipodtušem,pomoglojeprotivosaikomaraca

Zapisaosamunaprijedsveštosemožeunaprijedzapisati:Unaprijedvamobećavamštoćevampreostatiakomeuhvate

Srijeda

Majkauurni:Starolicedjetetastotinugodinahodabosonogoposivojstaziodprhutiinovogasnijegakrozdviješumeposredmajčinarazdjeljkanaglavi

Naučiteljevimvratima:MojestoljećepadeusredraspustaŠkolajebilazatvorena,prirodaotvorenaMrtvekolegegovorilesuistinunamrtvomjeziku

Skupljačevtestament:Umojojobiteljitolikosmoseobogatilidasmopodnijelinašezločinepomoćuskupljeumjetnostinegoliprije


Četvrtak

Kadsambiodijete,biojesamojedantanjurhraneiskorouvijekbisedogodilodajednooddjecenebiposvedoprlodostola

Jošbisečešćedogodilodamajkanebistigladostolashranomilidabiotacpodigaostoldooblaka

Nežalimse,čaknibogovimakojesamstvoriosâmuodrazimasvojihroditeljaizobiteljskogalbuma

Petak

Minimalnibogovileteodsamoglasnikadosamoglasnikaodzelenogdocrvenogubijelomicrnomproljeću:Leptirsvojsmisaodobivasapribadačom

Carskiplašt:prekopiranepiramideodtekućegzrakaderuMontezumuiispirajunjegovuzlatnuprašinudoknebudegolpoputbumbarauruži

Noćneleptiriceskrilimaodstakla:DamauplavojsvilidržalasezakrvavookougrluKasnijepotplati,šljunak,izmet,blatnabara

Subota

Kadjeskidaokacigu,zanjomjeiglavapošlaOprosti,kazalaje,patojemojaglavaPretvaraosamsekaodajebioobičanrazgovor

Nesporazumisemorajupostavitiranourazgovoruakohoćešdasiposveupravuiuističasdagriješiš

NitkosenemožeistimliftomvozitidvaputaNekoristitoninakrajukrajevaPaipakmnoginemoguadanepokušaju


Nedjelja

PločanaštednjakupamtislapuljetnojgoriTihoptičješkljocanje,ovčjezvono,vrijesštosesmije:Zarnijepoširokomrtvedjevojkekoljeno?

OštećenjemozgaukazujenateškodjetinjstvoGalaksijesubarepunežabljihjajaBrojevistanujuupokretnimpismimazasvenas

JednobrojjemojajedinautvaraČetverobrojjemojodanikrižBolestmožepostatizdravljeasnijegkiša

2. TJEDAN

Ponedjeljak

IdiotmožeizgledatipunnadealionstudirasamosvojepraznerukeNjegovtrengledadnoMimeovazdenca

JapanskijehaikupustpoputcijelogasvijetaGrčkisuepigramidimnisignalizaniskimgoramaNovijistihovisuvremenskeprognozeizmeđudvaledenadoba

Dječaksasrčanommanomjetakolijepoplavimusnamapjevao:Pjesmesupostajalevidljiveuzlaćanimkapljamasažlijebakojiprokišnjava

Utorak

Uvrijemekadsamsjediouzečjemvijećuzauzimaosamseizabijelokrznozimiizadužestražnjenogecijelegodine

Zečevisupametnijiodbogovakojisuukroničnojopijenostiinebudesevidjevšilovnazečevenasveudaljenijimtelevizijama

Panizecsadvaizbočenazubairaspolovljenomgornjomusnom:NedaseonHopla,nestaosamukosomskoku


Srijeda

OkomjesecastajalesučetirizvijezdeuogledaluUsvanuće:KnjigesuspavaleuzelenoplavimicrvenosmeđimuvezimaBijelisusearciradovalidaihčitajunasunčevusvjetlu

OgledalasukotrljajućaskladištamogućihlicaOgledalavideočiuočima,ogledalasunaočalenikakvihstvariOgledalasuuzori,stražnjestranesusmeđe

Čitajknjigu,jednuknjigu,samotuistuknjiguUvijekjednuknjigukaopravokutnikzemlje:crnadječjaBiblija,zadječjaprsapričvršćena

Četvrtak

ZakejsepopeonabijeliduddavidisvogaBogaBoggajespazioikazao:SiđiipojedipetribaBlagdanskijeručakotpočeo,sveblatoječokolada

Dječjavjerajemekaroba,strojevičitajudvobrojAkronimiutvomletećemglavnomgraduOSLznajuonašemprijateljstvu:onisijekutvojugranu

Cirkuskisuslonoviizgubiliušahu,alipobijediliubinguSmajkomjebilosuprotno,dobilajeKinezeukineskomšahuSlijepipijetlikukuričuunevrijeme:Spavašlitogore?

Petak

Neupotrebljivojenevjestakojajeurešenasamozamene:OnakaženikadkadjavelimuvijekOnajeskrovišteveličinesunčevesvjetlosti

Viševolimsveidlanomćunačinitirupuumnogimbubnjevima:Udaracpesnicomupotrijebitćuzasrce

MoreseljuljaodhladnogsnošajaustarimplaninamapodnovimoblacimaVjetrovitoneboodrazbijenogjestakla


Subota

NaroduHadučuojezabrlogupaklu:Tamonećemo,kažuonisvećenikukojiimajarčevrogsazlatnimsuncemisrebrnimmjesecom

Državniarhitektcrtanovibrlogzamedvjeda:Pogledajovdje,medvjedjeupepelu,brloguurniIzgoreniprsti,usnijegumočeni,vapnomboježalKine

OblacivjerujudamesotruneukostiAlijakojiidemdođavoladobroznademdabijelobrašnokostineuspjelasukrilaanđela

Nedjelja

Ponesipoštanskisandučić,danasćemodalekoNebojeodobranamlijeka,skoroplavoPosvudaćemoiodmahgoredoispodmogalica

Gledamvanivunenemaskeuoštrikanimkapama:finosunceKujaštomašerepomnaviklajedaodeponovinePasnenanjušikolikosedalekosvjetlovidi

Da,lijepsamdanju,doknesmrkneAlitolikolijepkaomojmrtvibratjanisamOnjetajkojijeprviotišaoizaogledala

3. TJEDAN

Ponedjeljak

Mladažena,točnoodožiljkadoskutaodraslaumirijadamaljetâdvonožnogsuncokreta,spavausnježnomkrevetukaoubiljunakonLinnée

Mladičovjek,nesiguranpoputneželjenagostaispredznaka:NegazipotraviKulturnegospođepokazujunanjnapetimkažiprstima

Utoonkaza:Quadrivium,imezvijezde,mjerenjezemljeGlazbajeodnosbrojeva,inmenteimamjojočneduplje:korijenbroja2


Utorak

Praxillareče:Odonogaštoonmoranapustitinajljepšejesunčevosvjetlo,azatimmjesecizvijezdeTrećenajljepšesuzrelikrastavci,jabukeikruške

Klimnuhglavomisveponovnoprepoznah:Nemamništaprotiv,ovdjejedovoljnoučinjenoPraxillauzezlato,srebroibroncunakraju

PjesmesupovjerljivelubanjeunevidljivommramoruHeraklitovavelikagodinatrajalaje360generacijaodocadoocaukrugokosretneNovegodine

Srijeda

Maratonče,pitam:Zaštotakomalikrug?Zaštosevrtjetiokosamogsebe,miljuzamiljom?Djevojčiceidurukupodruku,uvijeksesmiju,nikadneosmjehuju

UdateženesvakogsemjesecazamlađkaudajuMajmunisepokoravajusunčevukretanju,nemjesečevojkrviLedenidanjebezimenanoćudvasjevernaljeta

LovacjeupucaosamogsebemeđurogovePadavičarisuprešliciljnucrtu:Veneraumlađkuznačimirvečerasiratsutra

Četvrtak

Mojotacnijepiorakiju,anipivoDvijebipopušiocigarete,jednuzaBožićijednuzaNovugodinu365danaugodinibiojeuvijekipuniprazan

SvakebinoćipustiopticeizmjesečevakavezaSvakidansuncebibivalozlatnaribicaunebeskomakvarijuPostajempremalenuvečeripreveliksvakogjutra

GladnisesjećajučovjekasanagnjilimzglavcimaIzrukavicavirilisumuodmrazapomodrjelivršciprstijuStisakrukebioječvrstkaoštoseiočekivaloodjednogajastoga


Petak

Prvikonacušivenjeutkaninutamogdjeonamladaurešenaženapokazujebešumnonapolasuncasasvojomgitaromodplatna

MokrajerazglednicabilausnijegomzatrpanompoštanskomsandučićuProljećestižedomojihkoljena:Dvazaboravljenablizancapodmojimbedrima,bezspola,bezustaiočiju

DanasvanividimškareupunomdanjemsvjetluŠkareodsijecajuonajdrugikonacTrećikonacotankomkoncuvisi

Subota

Noćnajesmjena,bolničarkajezabacilaglavuunazadnebilividjelarupicunabradidokcijelojevrijememrmljala:gubise,gubise!

ŽivjelismoubrodovimasajedrimaoduljanihslikaOnanekaza:KamenžividabizemljompostaoTanakčaj,vodauslavini,plaverupeuoblacima

Natajnačinostalajestajatiumostunebašuvratima,jersitadjecaimajudvijekuće:jednuvaniijednuunutra

Nedjelja

NasdvojemnoštvojeoddvogauzabravljenojpraznojsobiNajboljesamvidioumrakuprekodvakućnakrovaKadasimenireklati,samosinasebemislila

UzaludsukućnemuheuginulenaprozorskojdasciTkoliseusudipoljubitikrokodilovadugausta?Iovajjepsihopatdijete

UmaramicištonakonopcuzasušenjevisimajkajeslobodnaPuderjetokojinikadnenestaje:Radijebidateimanegolidamrtvasi,ajabihijednoidrugo


4. TJEDAN

Ponedjeljak

Prometejjeukraovatru,bogoviseosvetililjupkomolujom:LedseotopiovodajepostaoVodajeprokuhalaipostalaparasvijetsenaoblačio

ZvučnizidprobiojebubneopneognjenihratnikaBoginjeložnicepoudalesusezabogoverataGlazbazanosajepjenasrećeodgornjihdodonjihusta

MarsjepjevaoVeneri:KaoženanajboljasiledenohladnaToplasiodvećtekuća,tvojimjehurićiodsapuniceisparavajuuvodenecvjetoveueksplozivnojkadi

Utorak

3.godinenakonKristaposlaHerodPilatuvedromajčinamlijekaplus2400mliječnihzubaIreče:Jasamkraljjasličjesmrti,štositi?

TajputonjebioiskrenuEgiptuDanasjesatvećiodSahareSvimogučutinjegovotiktakanjeinitkoneznaštoje

Brodoviodkamena?Jedraodkiše?Brodskisvećenikkaza:NikakavnasBognemoževidjetisvecijelogdanaBrodjeprevelikzasitneočizvijezda

Srijeda

Živiosam,živimineživimČestosambioubijenisvakijeputbilobolnoPatiineznaškolikotijedobro,prinčejedan

UzdašseuABCiXYZ,abecedesukrižaljkeUzdamseupustoOusloguOMMojecrvenovolovskookogledauratizmeđudvasunca

Mnogosamseputarodio,ArjunaPamtimsvakiputaiudrugimgalaktikamaAtisenesjećašnikadtejetvojotacnapravio


Četvrtak

Umjetnicisusokolskivojnici,ratniciodčetirispolaOniizvodezahtjevnetjelovježbedabiodvratilineprijateljevupažnju

Novolice,novirat,novevijesti:Lažnibrkovi,dobropričvršćenizapotiljke,previsokidabisenjimazačepilausta,preniskidabibilipovezprekoočiju

Počešljaosamkosupalihnakonboja:Svetozadivilomejeusnuiakosamgledaotekotraga

Petak

Damasanehrđajućimkukovimagataizmogrendgenskogdlanaipovjerljivokaže:Zdravo,mojprijatelju,zdravo,lijeposeprovedi

KuhanajajasigurnosekotrljajurampomOnikojiigrajuskrivačavarajuiplešuplesležanjaKonjiukonjušnicičekajunabičisignalzamaglu

GajdesuzrakuvjetrovkamaonihkojisupaliNepročitanaknjiga,ipročitana,crnaknjigaupismuzaslijepeBijelabjeloknjigaoterapijibojama,stavljenanainternet

Subota

DragiAllahu,admiraleuTurskoj,čujsenatovuponovljenuobjavuratavojscigluposti:Prognozavremenanikadseneledi,svevrijemedovoljnojetoplo

Otragaidevođavojske,glupljionnijeLavivuksetukukaopasimačkaMivirusibilismoneutralniisvesmopobili

Jakojinenestajemubijegusmanjujemsezaperspektivuiotkrivamsvojupravuveličinu


Nedjelja

URondaneu:OpraosamseukrvivremenaDubokozamrznutnanebukaoplemenitiinka-momakpiosamrastopljenuvoduutijelusvemira

IstočnoodcrnogprasetaidemurazbijenimtanjurimaJedansamsetjedandiviopolovicisrca:futrolaodcrvenekožegdjemiomiriskucaupolaplanine

IzletnaplaninusastojaoseodposjetacrkvamabrvnaramaiplavojkatedraliTorovokopitoudoliniimalojeismeđimesarskistolOvamogoredanjezvijezdasabijelomsjenom

5. TJEDAN

Ponedjeljak

Učitelji,učenici,snježnitrgjesivodtragovastopalausmjerovimasvim,uslomljenimlukovimailinajvišeukruguVrijemejeuvjetru,svijetjenevrijeme,lijepovrijemejeumjetnost

NijetosnijegkojiovokazujeAnikišatonije,ne,nikako:Vrijemeneznaništa,vrijemejeznanost

Učenicisunapisalinaploči:NećemoNousnamaUčiteljisuuzvratili:SâmsepobrinizasvojukišnuodjećuSvakodijeteoddvaspolausvomčunuvesla

Utorak

Tir,Bogbezdesneruke,padenaTirovdanufinutravuodsvojevlastitekoseiodkosiliceAnemonajeuvenulaužutojvodinahladnojpeći

DječjerukebilesuotvorenekratkogzimskogdanaUutorakuvečerupesniceseonestisnuNoćuočisrijedeonesušišarkeborauzimskomsnu

BorovesusešumeukrutileuparketuudnevnojsobiJelovašuma,štookitilajegrotesknabožićnadrvca,ispričalajesveuratoboranpapiristine


Srijeda

KeplerjeračunaoputanjudoplaneteMarsKamenipodokretaosepodbiskupskomstolicomMladibogoslovreče:Descartesjenajboljinatraške

Dakle:postojimstogamislimSvećenik-učiteljsmonoklomnanosukiseloprocijedi(nalatinskom):Nenatraške,većobratno

Dakle:NepostojimzatomislimUvijekinikaddvijesupolovicepraznaprostorausrcuštoumojjepoljskizahodurezano

Četvrtak

ChristianVII.:Gle,ovdjejeonajtvojludikraljstajaosveotkadasepamtetjedniivrijemekojećedoći,kakovećjednodrugoslijedi

Ionjepopravljaosvojzlatnitanjurdobrogaližućisvojimplavimjezikom:Platnosvićeismrkavaispodnjegovaportreta

Ministre,vičeon:Smojomsuprugomljubavvodi!Akadpromrsinjezinoime,tanjursepoputsuncarastopi:opetjeonpijan

Petak

MolitvauBizantuprijenegolijeTurčindošao:Podarinamdobrozakojenemariječiunašojmolitviisačuvajnaszlazakojemolimocijelovrijeme

PostajaosamotacsnovommajkomsvakogmjesecaNikadausvomživotunisamživiotakobogatživotSvejebilobadava,hrana,spavanjeiputovanjetamo-amo

NajkraćiputizmeđudvijezemljejeostatikodkućeProšlostjeružansan,sadašnjostseopetnemožeizdržati,nasrećubezbudućnostismo


Subota

VrijedibitinervozanPriđiHamletuidadnimusavjeticigareteJa,Horatio,nekavrstaprijatelja

PrisutansamkadsumačevizabranjeniRasipampepeopogrobovimaipoOfelijinupotokuDobarsamuprolijevanjuostatkaotrovanogvina

Bihlitoistoopetvidionanekomdrugomdvoru?Ne,ušestomčinuOfelijastojipokrajtelefona:Onadobrozvuči,imalijepabedraihtjelabisepoštenimkostimaopasati

Nedjelja

Epikurjekazaouvrtu:DržisastankenajkraćemogućeibudiudruštvusaštojemogućemanjeljudiNajboljenevišeoddvoje

Učiteljjeormardržaopraznim,kućuskoropustomZamolionasjedaunaprijedpregledamogoleodajeUčiteljjemijenjaomjestosastankanajčešćemoguće

Onpoznajesamoonekojejeprisiljenpoznavatiitobezimenaiadrese:nikadaseonneokrenePričamonoštomoram,neonoštoznam

6. TJEDAN

Ponedjeljak

OvajjegradšumačuvenihkipovaukojemsugrađaniupotrazizaljudimakojinisuodkamenaUgledamolišibicu,posadimojenasredtrga

DvanaeststotinavranaletiujutroiuvečerprvopremasjeveruaondakućinajugDvanaestćevranadobitikrilačimuginu

BrončanijeBogklečaoispredkiparausvijetlomgranituBoghranepjevušiojepjesmupohvalnicuponotamaGradskisvetikuhariposluživalisulaganoposoljenaanđela


Utorak

Kraljinjegovaobitelj:četirikraljevnetrikraljevića,onajštojeprijestolonasljednikživiojeuoskudici,stanovaoujednojsobici

Alinajmlađijekraljevićpronašaoizlaziznevoljeukraljevskomparku:Proširiojesvojuštaluinakrajuježiviotakorećiucijelojsvojojpodugačkojzemlji

JedneljetnevečerikraljicajeizišlautravuStražajujemoglačutikakopišaZvučalojekaokadskakavcitrljajubedroobedro

Srijeda

OnakojusmozvalikraljicomodSabepreuredilajebogomoljuuznanstveno-istraživačkiinstitutkojijebio,znalismoto,lezbijskajavnakuća

OnajkojisezvaoAleksandromVelikimtrčaojeuparkunarkomanaibiouhapšenprinesporazumu,okakosmosetomesmijali

Sviukulturnomgradubilisupijani,alijošuvijekžedniOsobitovažnabilajezadnjavremenskaprognozakojajeglasila:Ne,nemavišenivremenanivremenskeprognoze

Četvrtak

Ovdjejetvojstihprijateljstva:BiosamuzatvoruosumnjičendasamseksualnozloupotrijebiomaloljetnicuTadasiupitalajelibilalijepa

BiosamoslobođenoptužniceipuštenTadsiupitalajesamlibionevin,nezatoštosibilaznatiželjnanegodabimipoželjelasreću

Sjećamsedasilijevaladobrovinouvelikimkoličinama,aijošjednomsimipomogla:Kazalasidadvaidvasučetiri


Petak

Sestrajekodmajke,živiudvorcuodsporihoblaka:plašisedajanemogupodnijetihladnoćugoreumramornomtornjunazračnomsatupjevanja

Slicemispredsebepoputfenjeraosamjetisućagodinanastranuokrenutikočijašispijaoizplanktonaplavogasvjetla

Majkajepretvorilapodnisagutravnjakisjelanamojeočnekapkeumirišljavomsuncukaodajetonajprirodnijastvarnasvijetu

Subota

Papajemoliozaboljevijesti,TVgovòriexcathedraVrijemejeupravu,kockapokazuješestšestica:Kršćanskeuran-bombesuaugustinskibožjidokaz

StrahuratomzahvaćenojzemljinijesovaigmaznitionamladautvarauplavobijelojnoćnojkošuljiNijedanpastuhnejašedvaputaistukobilu

Greškaiizdajanepostojeubrojevimaod1do10CrkvaćestajatipraznapretposljednjenedjeljeusvijetuSubotaprijebilajeuzrokomprethodnompetku

Nedjelja

DvorskaludaYorrickimaženskulubanjuOkakoseonsmijaoudvoruodsrebranadanskomplanetuMoždajeimjesecbio,alineonajkojimiimamo

MuheispijajuorlovookoNištasedrugonijeniočekivalotolikojestarstarooraopostao

BacamvrapcauzrakMislimdaćeonostativisećiizmeđunebaizemljekaoHoratio


7. TJEDAN

Ponedjeljak

Predzadnjegponedjeljkapostalonamjejasno:SvatkoodnassvojpupakimaiakoistogovorimoČitalismonarednupjesmu,našestslova:P-J-E-S-M-A

StarcizavidepobačajimaaneobratnoTakodaakonetkokažedapreranojerećidajeprekasno,itojeistina

NasjevernomjepolusamojužnivjetarŠtedimnasvomizdisaju,ovdjesamAlihtiobihnajugdavjetarmiulicepuše

Utorak

Dugosmojahali,jošnamjebilodugojahatiOčisumisesklopile:časaksamspavaojošuvijekuzdečvrstodržećiulijevojruci

Probudiosamseiupitaomomka,onkaza:–KonjjenačiniostotinukorakadokstespavaliShvatiosamdatijeloimislimijenjajumjesto

SvejepostaloništainištajebilosveKratkarazdaljinakojusamprojahaousnuposlijećebitidužaodmogaživota

Srijeda

Devettisućljetnanoćspavauplavomledenomjezercukadunutrašnjidiožutogledenjakakliziistombrzinomkaoikamenještopleše

ManijacisutrčalipremazemljinomsredištuNarodkažedamjesecdokazujedapakaopostojiIstijedokazplanetVenera:zlapeć

Noćjedjetetovasmrt:OdmornadjecasebudeujutrokaodajekrevetbiogrobSrijedinsanjeprahuotvorenojirazbijenojurni


Četvrtak

UmojevrijemePolifemjebionajmanjiodbogovaNevećiodtrola,spavaojeujednomsvomokudoksenijeslijepprobudiouskoropraznomatomu

KušaojedvijekapimajčinamlijekaUzeojesvojumajku,trokutnokrznoizmeđutoplihbedaraprijenegolisustigleočevekaomoreslanekapi

PlavookadjecabudeseušupljinimajčinihustaNajmanjanoćimasamodvijezvijezde:Mojebijeleočivideonoštosamsamojasanjao

Petak

KrovoviautomobilauspinjusemilijunimagodinaizdubokozamrznutihtragovakotačauognjenimstupovimavelegradovaSviupravljačinaAraratusulicausigurnimrukama

BijelakišaprskatopluspermuizsunčevihpjegaOsmotračnisumostovivisiliponadsedammirnihmrtvihmoraAutomobilisugmizaliuprvojbrzinitunelomsvjetla

Prvooniprljavobijelifordovikojihjezaistapreviše:Zatim,ionipolako,skupljemarkeodsrebraismaragda

Subota

Ploviosamprekomorâodzelenetravetisućusitnihmiljaodzemljanihvalova:Ususjedovupoljučuosamvitkesviraleodhladnogvjetra

VozimkrozpustinjuiplovimprekomoraPijesakpostajevalovit,pustinjaježutomoreMorejeplavapustinja,svesepokreće

PijesaknalikujenamoreijasamodvodeizemljePlaninaćepostatipijesakipijesakćetećiMnogisevaloviskamenomvrate


Nedjelja

LiHosepožaliosvomcaru:Dugepjesmemipoderašeodjeću,odkratkihpjesamaposijedihDvorivladaisplanirašeosmidanutjednu

MamutnapećinskomzidurazbiojestaklenogslonaDržatitakovelikkamenizmeđurukuistoještoidržatinerođenulubanjuteleta

PisaosampredugupjesmuprekratkimriječimaopolacarstvazrakaikrugovimaupraznomzdencuPjesmajezavršena,kosamijepromijenilaboju

Objašnjenja

DANIUTJEDNU

Daniutjednuznaksumisliiliideogrami.Svakitjedannačinježivljenja.Sedamtjedanapredstavlja70godinaučenja,usedamelipsasazemljomipetkomujednomžarištuisunceminedjeljomudrugom.

Ponedjeljak jemjesečevdan,noćnaikonarefleksijeiogledala.Utorak jedanodvaž-nosti.BogborbeTiržrtvovaojedesnurukuizgubivšijeuvučjimraljamadaovajnebiprogutaosunce.Srijeda jedanzabrinutogvrhovnogBogaOdina:moćandanzasve-znaličinezagonetkeitajanstvenedikt(ate).*(dikt.nanorv.značipjesma,primj.prev.)Četvrtak jedanBogaratarâTora,danobjeda,očevdanstalnootvorenzaboginjeuprodajnimhramovima.Petak jeVenerindan, kodNorvežanafrøyovdan, ali i Velikipetakkodkršćana.BoginjaVenerajeplanetVenera, ikaoikonai ideogramzvijezdapetokraka,ukrugurata,američki:Pentagram/Pentagon.PlanetVeneradvasuprastarai dnevno aktualna ideograma. Venera u polumjesecu ikona je rata, kao uCrvenompolumjesecuiturskojzastavi.VenerinjepentagrammirovniznakfeminizmanaUSA-bombarderima.Ratkaokulturabio jemuževan.Ratkaobarbarstvodugme ježelja:klitoris,ratbezandreia ilimuškeodvažnosti.Mirsapravomnaprvuupotrebuatomskogoružjaodloženajeravnastrukturateroraioblikupravljanja.(V.:CarlG.Liungmann:Tan-ketecken. Symbolers semiotik,västerlandskaideogram,1993.,str.406–419)Subota jedanpranjaispavanjaugrobuilikrevetu,sposjetomzemljismrti,priviđenjimaimoriprije svanuća.Subota jeaktualnasituacija (kairospjesme)kao trajnokritičnostanjeizmeđupetkovedvijeVenera-ikoneiklasičnogučenjadanaodmoraoduševnommiru(ataraxia)isamoskrbi.Nedjelja jezamišljenouskrsnućenovogživotaoslobođenabo-gobojaznostiistrahaodrata,tjedniprijelazkaintertekstucitataialuzija.


Praxilla jepjesnikinjasPeloponeza(r.450.g.pr.Kr.).Prvakiticajeizizgubljenepje-smeomladomAdonisu,kojegjeAfroditavoljelatejestogabioubijen.Arjuna jemladiknezu indijskombožanskomspjevuBhagavagita.Njegovkočijašobjašnjavamunabojnompoljuzaštoćeonpoćiubojizapočetibitku.PokažesedajekočijašvrhovniBog,kojipoučavaArjunuouređenjusvijeta.Johannes Kepler (1571.–1630.)sačiniojetrizakonaoputanjamaplanetakaoelipsâsasuncemujednomžarištu.KeplerovoizračunavanjeMarsoveputanjeizazvalojeprevratureligioznimkrugovima.Christian VII. biojeludidansko-norveškikralj(1749.–1808.).Njegovaježenanašlasiistaknu-togaljubavnika:ministraStruenseea,kojijebiopogubljen,uimehvalezatrud.Epikur (341.–270.)propovijedaojeodsutnostbožanskogauplitanjaiuniverzalnenormevri-jednosti.Prijateljstvopostoji.Društvonepostoji.Primijenjeno1.lipnja1999.:Norveškanepostoji.Norveškipostoji,aliukuloarimagdjesečitajupjesme,privatnorazgovaraiudjelimicejavnimkrugovima,seminarimaistudijskimgrupama.Polifem jebiojedno-okisinBogamora.UhitiojeOdisejaipojeonjegoveljude.OdisejjesebezvaoNitko,oslijepiojetrolaiuspiopobjeći.

U7.tjednutrisuprepjevastarihkineskihpjesama:Oddrugihcitataipreradačitateljmožeimatikoristiiradosti(ne)pronašavšiih.(V.:”Etterpåklokeetterord/Naknadnopa-metnipogovor”,Ars moriendi,1994.,str.57–90).

S norveškog preveoMunib Delalić

GEORG JOHANNESEN (1931. – 2005.) svakako ideu rednajznačajnijihnorveških i skandinavskihpjesnikaXX.stoljeća.Tajprvi(ivaljdajedini)profesorretorikeuNorveškojbiojeijedanodnajvećihinajdosljednijihoponenataunorveškomkulturnomiopćenitodruštveno-političkomživotu.Markantanpolemičar, i radikalna iaristokratskogadržanja, istakaose ikaoromansijer i liričar,esejist iknjiževniistraživač,aikaosjajanprevoditelj,prijesvegaBrechtaikineskelirike.Iakoodpoezije inijemnogonapisao(objaviojetekčetirizbirkepjesama),ipakonodavnozauzimajednuodnajvidnijihpozicijaumodernomnorveškompjesništvu.NjegovapjesničkaknjigaArs Moriendi eller de syv dødsmåter (ArsMoriendi ili sedamnačina umiranja) iz 1965. svojevremeno je bila proglašena za najbolju norveškuzbirkupjesamauXX.stoljeću.Tridesetitrigodinekasnijeobjaviojepoetskoganasljednikatojknjizi,Ars Vivendi eller de syv levemåter (ArsVivendiilisedamnačinaživljenja,1999.).Upredgovoruknjigeautornavodidasuto”antistrofe,pandani,dodatciikomentari”onojprvojknjizi.Knjigejezaistamogućepo-rediti,itonesamoradinaslova,negoizbogintertekstualnihreferencikojimaijednaidrugaobiluju,kaoizbogsrodnostiuformalnojizgrađenostiobajudjela(iujednojiudrugojjesedampjesmotjedana,saposedampjesamausvakomtjednu,ausvakojpjesmitriterceta).Ars VivendijeinačebilanominiranazaprestižnunagraduNordijskogavijećazaknjiževnost.


VladimirSOROKIN

Marininatridesetaljubav(odlomak iz romana)

Marinajepažljivoišlakrozdugihodnikodplave,slaboprštajućepjene.Bezobziranasvojuprozračnost,pjena jebilakruta isasvimpodnosilaMarinu,glasnopucajućipodgolimkoracima.Isprednjejesvijetlilonakrajuhodnika.Netkojeglasnopovikaoizanje:-TRČI!!!Iona jepotrčala, -brzo,brzo, jedvadodirujućineobičnipod, takoda joj jevjetar

zazviždaoukosi.Svjetlosepribližilo,približiloi-ah!-Marinajeizletjelaizhodnikaujarkisunčanisvi-

jetiupalanazelenutravu.Okonjejebilotoploiprostrano,nedokučivoneborazdvojilosenadglavom,spajalosenavidljivomobzorjustakođerbeskrajnimmorem.Blizunjesuseukazalebijelefigureljudi.Tosubileženeudugimhitonima1.Pribli-

živšise,onesuserazdvojile,propuštajućisvojuzapovjednicu.NjojseučinilodajetoNina.Dodušeonajebilajakomlada,skladnograđena,liceirukebilesujojpreplanulebrončanombojom.Nanjezinojglavipočivaojelovorovvijenac.-Zdravo,Marina-glasnojereklaNina,prišavšijoj.-ŽiteljiLezbosatepozdravljaju.Ostaleženesuuzboruneštoreklenagrčkom.-JanaLezbosu?Teškojeutopovjerovati-rečeMarina,radosnosesmijući.-Atipovjeruj,anđelemoj-Ninajojjeprišlabližeipoljubilajeuobraz.-Ninočka,jasamsasvimgola...–rečeMarina,stavivširukenagrudi,noNinajuje

ispravila:-Kaoprvo,janisamNina,jasamSapfo,kaodrugo,datebinebudeneugodno...Onajeneštorekladružicamaisvesuskinulesvojehitone.Tijelasuimseukazalaskladnaiprekrasna.-Idemo,strankinjo-druželjubivorečeNina,uzevšijepodruku.-Budikaokodkuće.

TisinaotokuRužičasteLjubavi,naOtokuPjesnika.

1 KodstarihGrka:kratkabijela,vunenaililanenahaljinabezrukavakojasenosiladogologtijelaipasalapojasom(prev.).


Svjetlilaseuskastaza.Pružalesusegranekestenaimaslina,upletalesepodnoga-malijeneovce,služavkasasvežnjemgranja,šumipjenavalova...Svesustaleobjedovatipodprirodnimkrovomodrasprostrtevinoveloze.Isprednjih

jenatravibilaprostrtavelikarogožinascrnimegipatskimuzorom,golerobinjestavljajunanjuamforesvinom,medom,zdjelesključalomvodom,vazesaslanimmaslinama,zdjelespečenomjanjetinom,pečenomribom,puževima,košareskruhom.-Kakojemnogosvega!-radosnosesmijeMarina.Ninasenasmiješila:-Da.Običnonašobjedizgledaskromnije.Nodanassisnamati.BlizuMarine elegantno sjedimila plavooka djevojka. Iz velike košare ona uzima

velikivijenac,spletenodnarcisa,anemonaicrvenihmakova.Vijenacjojskladnopristajenaglavi,opijaMarinulijepimmirisom.Onadignepoglednadružicezasofrom,noonesuvećukrasilesebevijencimaod

mirte,grožđa,narcisa.SamonaglatkojNininojkosipočivalovorovvijenac.-Učijućemočast?-pitaplavokosadjevojka.-UAfroditinu,Afroditinu...–čuloseokolo.Služavkadonosizadimljenižrtvenik,Ninaustaje,izgovaraneštopjevušećiiulijeva

čašusvinomnaugalj.Onšišti,rasprostireseslatkidim.-Pij,anđelemoj...–obraćajojseNina.ObjemarukamaMarinauzimačašuibrzoispija.Vinojeneobičnoukusno.Izkomadajanjetinedopireopijajućimiris.Marinapružaruku,noNinajegrubozaustavlja:-Stoj!Čekaj...Božanstvenavatramejezasjenila...Unjezinimrukamasepojavilavoskomprekrivenadaščicaitankisrebrnistilos.Goledružicezašutješe.Brzozapisavšineštostilosom,Ninajegordopodiglaglavuideklamirala:

Ovdjesuprošlezagonetketajnihnogu.Kasno.Ujutro,malosvjetla,čitamirazumijem.Aonoštovoljenugane,takokaomeneNijedanonikome...

Marinajujezačuđenopogledala.Ninasepobjedonosnonasmiješila:-Sviđatise?-Ma...Ninočka,tojePasternak...Nininolicedobilojeokrutanizraz:-Glupačo!Tosamja!Pasternakćesepojavititekkrozdvijetisućegodina!Pogle-

daj!Onajeokrenuladaščicui,doista-tajepovršinabilaispisanagrčkimslovima.Zala-

zećerumenosunceigraunjihovimprodornimiskricama.-Laž!-odjekujenadMarininimuhomidružicezajednosNinomžalosnoodlaze.MarinaseokrećeividiNJEGA.Osjećagrčugrlu.ONjeukratkojbundi,odnosno

ujednostavnomkozjemkaputu,saširokimkožnimpojasom,snažnenogeobučenesuu jednostavnesandale,pocrnjele rukestežuhrastovumotku, trokutastog licasmor-


narskombradom...O,bože!ONhvatateškuzdjeluisastrašnimtreskomjerazbijaorogožinubogatujelima.Goleženehisteričnoviču,komadijanjetine,maslina,puževaletenasvestrane.ON

prinosisvojeliceblijedoodneizmjernenapetostikMarininomlicuizaglušujućeviče:-Tosusvetvojeljubavnice!!!SVIHDVADESETDEVET!!!DVADESETDEVET!!!Marinasekočiodužasa.NJEGOVOlicejetolikoblizudaonavidimnogobrojneporenanjegovojkoži,mi-

kroskopskedlakeunozdrvama,prljavštinunadnuboraisitnekapljiceznoja.Usvakojkapljiigrajujarkeduge.-Dvadeset idevet ljubavnica! -produžavaON inajednomgromkododaje - INI

JEDNUNISIVOLJELA!!!NIJEDNU!!!SrcejestalokucatiuMarininimgrudimaodužasneistine.Onabezsvijestipada,noONsesaginjenadnjom.Odblijedogalicanikamosenije

mogloskriti:-TINIKOGANIKADANISIVOLJELA!!!NIKOGA!!!NIKADA!!!-Ja...voljelasamvas...-šapćeMarinazgrčenimusnama,nopoputudaragroma

odgovorjeuslijediojošsurovije:-LAŽ!!!MENENISIVOLJELATI,VEĆONA!!!ONA!!!NJEGOVAteškarukavisjelajenadMarinom,zakrilivšicijelonebo.Ogromna,crve-

nosmeđa,beskonačnaivrloživa.Marinajujepogledalakoncentriranije...PatojeRu-sija!TamoseizdizaoUralskilanac,dubokalinijaumabljesnulajeVolgom,linijaživota-Jenisejem,sudbine-Lenom,ispodsusepružaleKavkavskegore...-Rusija...-prošaptalajeMarinainajednomshvatilazasebeneštojakovažno.-NETA,NETARUSIJA!!!-produžiojesuroviglas-NEBESKARUSIJA!!!Rukajestalasvijetlitiiplaviti,crterijeka,goraijezerapoblijedjelesuinarasle,ispu-

nilenebo,međuslaboskupljenimprstimazasijalajezasljepljujućazvijezda:Moskva!ZvijezdasepretvorilaukrižinegdjeupodnebesjuoživiojegustibasprotođakonaizJelohovskog:

OdmladostiKristazavoljevši,IlakobremeNjegovonaseprimiiio,ImnooogimčudesiiimaproslaaavitebeBog,Molizaspasdušanaaašiiih...2

Anegdjeviše,uzvonećojmodrinioglasiosenevidljivizbor:

Mnooogaaaljeeetaaa...Mnooogaaaljeeeetaaaa...

NoMarinajeshvaćaladasuštinanijeuprotođakonu,inijeuzboru,inijeuzaslje-pljujućemkrižu,većunečemsasvim-sasvimdrugom.AONjetakođertoshvaćao,usmjeriosvojskrušenipogledupravcuzbijenihMari-

2 Molitvanastaroslavenskomjeziku,nepunodrugačijemoddanašnjegruskog,kojimsedanasslužeiujužnoslavenskimpravoslavnimcrkvama(prev.)


ninihljubavnica.Biloihjetužnovidjeti:ucviljene,polupijane,skupljeneujednugomilu,zgrčenihnjuška, zaklanjaju se laktima, šaljukletve...Marija,Nataša,Sveta,Barbara,Nina...sve,sve... iSaša, iSašenjka!Takođerseproklinjućikrevelje,zamahuju,kršeplavemramorneruke...Marina jeuzdrhtalaodproklinjanja,nou tajčasON jeprogovoriopoddostojan-

stvomproduženogpojazbora,progovorioglasnoimuževno,takodajetoMarinupo-treslo,ridanjasujeobuzela:-VELIČINARUSIJENAŠESLAVNESNARODOMVELIKIMSHISTORIJOMJUNAČ-

KOMSVJEROMPRAVOSLAVNOMSMILIJUNIMASTRIJELJANIHMUČENIHUBIJE-NIHSONIMASLOMLJENEVOLJESLOPOVIMAKOJISRCETVOJEVADEISIŠUISAZAMAHOMVELIKIMSPROSTOROMNEOBUHVATNIMSPROSTODUŠNIMRUSKIMKARAKTEROMSDOBROTOMLJUDSKOMISLOGORIMAGROZNIMSMRAZOMLJU-TIMSAŽICAMASMRZLIMURUKEUSJEČENIMISASUZAMAISBOLJOMSVELIKIMTRPLJENJEMIVELIKOMNADOM...Marinaplačeodzanosaisladosti,plačesuzamaumilnogapokajanja,radostiiljuba-

vi,aONgovoriigovori,kaodaprelistavastranicevelike,jošnenapisaneknjige.Ponovosedižeglasprotođakona,iskusnimrečitativompripojavazboru:

Tkokažedatinisiborac?Borilasestalno,tiho,zaistinu.Bijašeupartijitolikihhulja,Kojisunastojaliučititepartijnosti...

Marinanijeshvaćalazaštoontočita,nonajednomjesvimsvojimbićempredočilasebi,dasuštinauopćenijeutome,većunečemdrugom-važnom,jakovažnomzanju!Ponovosepribližiloblijedogrlenolicepolusijedihpramenova:ŽIVJETIBEZLJUBAVIJENEMOGUĆE,MARINA!NEMOGUĆE!!!NEMOGUĆE!!!Licese rasplinulo inavisokommodromnebu,posredzamjetnosjajnihzvijezda,

isijavalesuravnomjernoraspoređenesrebrneriječi:ŽIVJETIBEZLJUBAVIJENEMOGUĆE,MARINA!-Kakoondapostojati?-šapatompitaonaitamoumjestosrebrapojavilosejarko

zlato:VOLJETI!-Koga?-glasnijepitaona,nonebouzvratistrašnomgrmljavinom,stanesetresti,

žalosnatijelaljubavnicapodrhtavalasumeđudrvećem,pozemljijenastalaširokaras-puklina,raspuklina,raspuklina...

GolaSašajenevještoprekoračilaMarinu,podiglaspodasvjetiljku:-Jesiliseprobudila,Mariša?-Probudila...-nezadovoljnojepromrmljalaMarina,zažmirilanajakosunčanosvje-

tlosprozora.-Auuu...kojisan...-Lijep?-promuklojepitalaSašenjka,dižućise.-Jako-tužnosenasmiješilaMarina,spustivšisenajastuk.SašajespustilaglavuMarininagrudi:


-Ajaetoništanisamsanjala...odavnonisamsanjala...-Šteta-iznenadahladnorečeMarina,osjećajućičudnuravnodušnostpremakovr-

čamaprijateljice,injenomtoplomprionjenomtijelu.“Težaksan...”-pomislilajeona,sjećajućigase.-“Čekaj...Tamojebiloneštoglav-

no,važno...zaboravilasam,dovraga...”OnajeodmaknulaSašinuglavu:-Vrijememijedaustanem...Sašenjkajujezačuđenopogledala:-Već?-Već...-sanjivojepromrmljalaMarina,ustalaigolapošlaukupaonicu.-Dođibrzo!-povikalajeSaša,noMarinajojnijeuzvratila.Stražnjicajojjedotaklaneugodnohladnikrug,rukajojjerasijanootkinulakomad

toaletnogpapira:-Važno...najvažnijesamzaboravila...Mlazještrcnuopodnuškoljkei,padnuvšiuizlaznucijev,uzburkaovodu...Marinaodavnonijesanjalasličnihsnova,paakojeisanjala,kodsvihnjihsenikada

nijetakojednostavnopokazalaistina.Atajsan-jarki,gromki,zapanjujući–daojojjedaosjetineštojakovažno,štojetakorevnoiodavnotražilanjezinaduša...-Pa,što?...Onaseobrisala,povuklavodu.Kotlićjeglasnoizručiovoduiuobičajenozamrmljao.Marinasepogledalauzrcalu:-Bože,kakvanjuška...Uzelaječetku,zijevnula,prošlarukompokosi,odvrnulavoduipostavilalicepod

jakimhladnimmlazom.Umivšise,ponovosesrelasočimanatmurene,pospanežene:-Košmar...Podcrvenimupalimočimaproteglisuseplavikoluti,usne,nabrekleodpoljubaca,

učinilejojseodbojnovelikim.-Etoštosam...dočekala...Sašajujedočekalazagrljajem,izkojegaseMarinapoželjelaizvućipodštedljivim

pitanjimaljubavnice:-Štotije,Mariša?Jesamlitenečimuvrijedila?Mariša?Štotije?Maneplašime!Nakrajujeružičastoklupkorukubiloraskinuto,Marinaješutkestalaskupljatisvoju

razbacanuodjeću.-Mariša!Štosedogodilo?-Ništa...-Hej,Marinočka!Milamoja!Marinasegadljivonamrštila.-Što...štotije?Nevolišmeviše?-Sašenjkinglasjepodrhtavao.Navukavšidžemper,Marina jepoprijekopogledalanju -golu,ništavnu lezbijkus

bestidnimstrčećimgrudimaioteklimlicem.“Ništavno...kakojegluposve...”-gorkojepomislilaonainasmiješilase.-“Dvade-

setdevetiput.Kakojeglupo...”Sašaječekalaodgovor.Džemperjeprekrioglavuiruke,skliznuopogolomtrbuhu:


-Nevolim.Sašineusnesusemalootvorile,jednarukamahinalnoprekrilagrudi,druga-riđa

bedra.“PrematakvojbludniciBotichellijevjerojatnonaslikaosvojuVeneru...”–pomislilaje

Marina,čudećisekolikojojjesvejednozasve.-Kako?-Etotako.-Kako?Nevoliš?-Nevolim.-Kako?Kako?!-Maštotistalnokakaš!-otreslasenanjuMarina.-Nevolimte,nevolim!Nitebe

ninikoga,shvaćaš?-Marinuška...štotije?...-pažljivojekrenulazanjomSašenjka.-Samomeneprati!-Mariša...-Sašenjkineusnesuzadrhtale,onajezacmizdrila.-Mariša,oprostimi...

Popravitćuse...nećubitismuškarcima...-Nepratime!!!-histeričnojepovikalaMarina,osjećalakakojojblijediliceihlade

seudovi.GotovazaplakatiSašenjkajeuplašenoustuknula.Navukavšihlače,Marinajepošlaukuhinjustavitičajnik.Kadasevratila,odjevenaSašenjkajeuplašenoizmakla,uputilaseuhodnik.“Bože,kakvaglupača...”–nasmiješilaseMarina,opazivšikakotaovcabrzonavlači

svoječizme.-“Sveticakojableji...Aštosamja?Bolja?Istatakvabludnica...”Onajeumornoprotrljalasljepoočice.-Vratimimojihčetrdesetrubaljazahaljinu-uvrijeđenojepropištalaSašenjka,za-

kopčavšiogrtač.Usnesujojbilenatekle,očigledaleustranu.-Jebise-mirnorečeMarinastavivširukenagrudi.-Kako...kako?...-zbunjenojeprošaptalaSaša.-Etotako.-No...to...tojemojnovac...ja...timigamorašvratiti...-Štovratiti?-zlovoljnojepitalaMarina,približivšijojseupolumrakuhodnika.-Kako...novac...mojnovac...–uplašenojeoklijevalaSaša.-Vratiti?Novac?-Novac...četrdesetrubalja...jasamtounaprijedplatila...-Unaprijed?-Da...unaprijed...-Tako,novac,kažeš?-Novac...htjelasamre...NijeuspjelaSašanidoreći,kadjujeMarina,jakozamahnuvši,udarilapolicu.Sa-

šenjkajejauknula,bacilasekvratima,noMarininerukesujezgrabilezakosu,staleudaratiglavomovrata:-Evotinovac...evotinovac...evo...evo...evo...Vrisakjepostaonepodnošljiv,odnjegajojjezazujalouušima.Marina jenogomotvorilavrata i smržnjomgurnulabivšu ljubavnicunastubišno

odmorište:


-Drolja...Zalupivšivratima,teškodišući,naslonivšisenanjihleđima,Marinajemalostajala,

ondasedovukladobestidnorazvučenesofe,upalalicemujastuk,ukomesejošsaču-vaoubijelimnaborimamirisSašinihkovrča.Rukesusesamezavuklepodnjega,zagrlilega.Marinajezaplakala.Isprvazadržanesuzesupoteklelakoiubrzoseonavećtreslaodridanja:-Bo...bo...že...glu...ra...ča...glupača...Plećasujojdrhtala,predočimajojjeosta-

louplašenoSašenjkinolice,uušimaodzvanjaovoljeniglas.-Glu...pa...ča...glupača...prokle...taaa...Uskorojeprestaloplakationemoćalotijelo,tesamonijemopodrhtavalo,ispruženo

usredzgužvaneposteljine.Poležavšimalo,Marinajeustala,otrlarukavomuplakanolice,otišlauhodnik,odje-

nulase,prebrojalanovacizalupilavratimatakodasesdovratnikaneštoprosulo...

UzadnjevrijemeMarinasenetakočestoodavalaalkoholu:dvaputamjesečnosenapijaladobesvjestikoktelomodbijelihicrnihvina.Noovajputnjezinobićejojjegovorilodajevinoslabkatalizator,idoista-dvijeku-

pljeneujutrobocevotkedočetirisatavlažneožujačkenoćibilesuvećprazneigroznoblistalenastoluusredprljavogkaosaispražnjenihkonzervi,opušaka,komadakruhaikobasice.Marinajesjedilanastoliciusredkuhinje,klatilaseimumljalanešto.Njezinakosaje

bilanemarnoraščupana,bretelaspavaćiceskliznula.-Drolje…-mrmljalajeMarina,oblizivajućisvojeposivjeleusne.-Kakve...drolje...i

jatakođer...Bože...dvadesetdevetdrolja...Onajezaplakala,uronivširaščupanuglavunagrudi.-Bože...nikoganisamvoljela...bludnicausrana...drolja...Udušijojjebilopraznoigorko,srce,ošamućenovotkom,jojjebilosatrtoiteško.Marinajezajecala,nosuzejojvećodavnonisutekle,samojojselicegrčilo.Naplakavšise,onajesnaporomustala,gegajućise,otvorilahladnjak.Uudubljenju

vrataidaljejeblistalačetvrtinka.Marinaju jeuzela,prinijelakočima.Svjetlose iskrilouvotkikojaseprelijevalau

duginimbojama,riječinaetiketisuseudvajale.Onajeprinijelačetvrtinkučelu.Hladnojojseučinilovrućim.Takojesbocomnačeluikrenulausobu,bolnozakačivširamenomdovratak.Upavšinakrevet,zubimajestalaskidatibijeličep.Marina jepila ledenuvotku izgrlićamalenimgutljajima, ležalanasofi igledalau

stropkojijenekamoplovio.Pilajelako-kaoizvorskavodaklokotalojojjeugrlu,spuštaloseuželudac.Sofaje

takođerpilaikotrljalasezajednosastropom,zidovisusepomicali,Rabinbezočijujeprijetećipromatraosasvoje“Iskaznice”.Jakoopijanjeuvijekjojjerazaraloum,izazivalorojjarkihsjećanja,izazivalorazne

žive slajdove: nasmiješeni ujoVolođa, bakapopravlja kapu, iz tame izranjajuMariji-neoči, išibanaNatašina leđa,nevješto,nabrzinuopranaBarbara,crnackojiglasnohrče...


-Kakojesveloše...-tihorečeona,podnimivšise.Iznakošenebocevotkajecurilanapostelju.Uglavijojsevrtjelo,usljepoočicamasuneprekidnolupaladvamehaničkačekića.-Svejejako,jakološe,Marina...Nevještozamahnuvši,onajezavitlalabocuuradijator.Nedoletjevši,ona jepalanapod i,oskudnorazlivenavotka,pocurila jek istrtim

pedalamapijanina...

Marinujeprobudiotelefon.Snaporomsepridigavši,nesmogavšisnagerazlijepitiotekleočnekapke,onaga

jeopipala,skinulaslušalicu:-Da...-Marina,gamardžoba3!-povikaojenadrugomkrajufalsetkojijepušio.-Da,da...–promrmljalajeMarina,nemoćnosespustilanajastuk.-Marino!Marino!-vikalajeslušalica.-OvdjeSamson!-Zdravo...-Svejeurijedu,draha,svesmourjadili!-Što...što,nerazumijem...-Sve,sve!Sveurijedu!-prenemažućise,kaonazimskommitinguvikalajesluša-

lica.-Kadaponofcedođeš?!-Ponovce?-Da,da!Kada?-Pokakvenovce?-protrljalaječeloMarina,zagledavšiseubarubljuvotine,kojase

prostiralanapodupokrajsofeisvjetloružičastekrizanteme.-Maponovce,draha,mivećkožuoznojili!-Aaaa...-slabojezastenjalaMarina,sjetivšisecrnogsmotuljkasiranskimznakom.

-Azašto...kada?-Dođisad!JasutrakŠuriidem,nadvatjedna!Imamsasobom!-Agdjesisad?-MismouSafiji,ovdjemalopijemo!Dođi!-UkakvojSofiji?-Urestoranu,urestoranuSafija!Znaš?-Znam...–umornojeuzdahnulaMarina,objesivšinogesasofe.-Dođi,jatebesretnem!Vidim!Upredvorju!A?-Da,da...doćiću.Dobro...-onajespustilaslušalicu.Mjedenibrojčanikjepokazivaosedamideset.Snaporomsedignuvši,Marinajepošlaukupaonicui,pogledavšiseuzrcalu,zaža-

lilaštojepristaladoći:žuta,oteklaičupavaženagadljivojegledalaizahripjela:-Svinja...Ledenavodajujemaloosvježila,četkadovelakosuured,puderipomadasumno-

goskrili.Obrisavšismrdljivomstaromkrpombaruipopivšidviješalicekave,Marinaseodje-

nulaipošlalovitiautomobil.

3 Gruzijski–zdravo(prev.)


Dobroćudniirazgovorljivišvercernijejeobmanuo-prijeosamplavi“moskvič”jeza-kočiou“Sofiji”,izstaklenihvratajepojuriomaleninosatiSamson,otvoriovrata,dahnuokonjakom,češnjakomiduhanom:-Zdravo,draha!Idomo,idomo...Marinajeušla,malojojsevrtjelouglaviodbrzevožnje,solakšanjemjeudahnula

hladni,okrepljujućizrak.-Idomo,idomo,Marina,tujeVolođasVardanom!JesilisJulijompoznata?NjegovatamnarukačvrstojedržalaMarinupodlaktom.-Ne,nepoznata-promrmljalajeonaizastalakrajstaklenihvrata.-Znaš,Samsone,

ja...janisamzdravainemogusvamasjediti.Žurimse.-Kako?-začuđenosuzasjalecrneoči.-Da,da...-kakojemoglaozbiljnijeitvrđerečeona,oslobađajućiruku.-Bolesna?–idaljesečudioSamson.-Da.-Makako...hajdemosjesti...-Ne,nemogu.Imašlinovac?-pitalajeMarina,sgnušanjemslušajućibukuresto-

ranskogorkestra.-A,da,da,eto,norovno–zbunioseSamsonizačasjeMarinaumetnulaudžepne

jakodebelipaketić.-Idem-kimnulajeonaikrenula.-Marina,kadaćešnozvati?-Nikada-tvrdojereklaMarinaiprodužila.-Marina!Marino!-povikaojeSamson,noonaje,neosvrćućiseišlaupravcucen-

tra.Smračilose.Upalilesuseuličnesvjetiljkeineonskaslovanadtrgovinama,prolaznicisupretjeca-

liMarinukojajesporoišlaitrabunjala.Ićijojjebilolako,glavajenijeboljela,samojojsemalovrtoglavilo.MarinajeznalaulicuGorkognapamet-svakatrgovina,svakakavanasujojbilipo-

znati,snjimajeneštobilopovezano.TojebilaulicaSjećanja,ulicaNostalgije,ulicaBespomoćnihSuza...“Tridesetgodinabezljubavi”-tužnojepomislilaMarina,gledajućiokosebe.-“Tride-

setgodina...Amoždasamipakvoljelanekoga?Koga?Mariju?Ne.Tonijebilaljubav...Klaru?Takođernijenito.Nježnosti,zabave.Viku?Viku...Noonajepoginula.Mateškodasamjevoljela.Možda,danijepoginula,posvađalebisekakotouvijekbiva...Amuš-karci.Nikoganisamnizapamtila.EtoValjajejediniostao,aštojeposebnotajValja!Cinikišarlatan.Zanimljivojesnjim,naravno,notopakinijedruženje...Da.Čudansansamsanjala.Živjetibezljubavinijemoguće,Marina!Sanjatineštotakvo...Azapravojanisamniživjela.Tako,životarila.Spavalaslezbijkama,smuškarcima.Grješnica,pravagrješnica.Ucrkvistogodinanisambila,danasćuotići...”Prošla jeJelisejevskim,sjetilaseLjubke,razmazanetorte,uvezaneužetom,boce

vinakojaružnostrčeiztorbice,srpanjskežege...AevoiSlavikovogstana.Enonjegovogprozora.Svjetlanema.Prijepetgodinaje

udaraoudarnikeu“Omladinskom”.Užasnojezamahivaonajednudjevojku,potomje


onapošlasnjim.ZnaojeOkudžavu4,Galiča5,Vizbora6.Pilisujednomkodnekogodnjih.Marinasenekomeodnjihsvidjela-uhodnikujujedržaozaruku,usobusepenja-li.Gledaojujeuoči,gracioznonjihaogrifomskupugitaru...Nobrojatelefonaonanijedala-Slavikajojjebiložao,paićelavogjeodbila...Marinajeizvadilacigaretuiztorbice,zapalila.“ASašenjka?Kakosejakozaljubilaunju.Bezumnopočela.Paionatakođer.Apo-

slije?Izbacilajujekaošugavumačku...Smatrasebeinteligentnomženom...Glupača.Nemarazlogazato?Nazvatibijetrebalo,dajojoprosti...Mane,kasnoje.Maionanećeoprostiti.Kojikošmar.Ovrata joj jeudaralaglavom.Idiot!Amoždajenazove?Ne.Nemasmisla...Novacjojnijedala.Kojelisramote.Glupača.No,uopće-to...ne-štosnjomnijebilouredu.Lukavajeona...samozasebe.Htjelajebadavahaljinu.Začetrdesetrubalja i izmogamaterijala.Egoist.Samojenasvojklitorismislila.Akadasvršavanamenezaboravi.Podmuklostvorenje.Vinanikadanijekupila.Svemojeuzi-mala...Bože,kakojesvegadno!Teženske,klitorisi,krpe,prokletiplan!Mučnojesveto...mučno...mučno...”SkrenuvšinalijevokspomenikuDolgorukovom,onajepošlapoSovjetskoj.Tamonijejošbilotelefonskihkabina,većbilaprostranabijelaklupa.Ovdjejeona

sjedilasKlaromdokasno,onda,poslijeprvihsusreta.Kakojeimalaraskošnukosu.Plavu,lanenu,onajesvijetlilautami,finomirisala...“Bože,kaodajetobiloprijestogodina.Klara,Ljubočka,Vika...Takoetoživotipro-

juri.Aštojeostalo?Što?Bljuvotina.”Uličice,uličice...Stolešnjikov.Marinajeuzdahnula,bacilanedopušenucigaretu.Po

tojuskojulici,mimotrgovinaprepunihljudionajeišlaprijedesetgodina-zadivljujućemlada,ubijelimplišanimhlačama,crvenihcipelaicrvenemajice,sazamotanimpake-tom,usmeđimnjedrimagdjesenalazionovisvezakiznenadnorođenog“GULAGa”.OnagajenosilaMitjiodKopeljeva,nepredočujućidajedvijepostajemetroaod

Stolješnikova,uuliciGorkognabroju6mirnopiosvojvečernjičaj,odgrizajućikomadešećera,čovjeksplavimočimaisriđommornarskombradom...“Da.Disidenti,disidenti...Mitja,Oskar,VolođaBukovski...Moždajesvetosanjala...

KodSerjožesučitali.Skupljalise.Pili,prepiralise...Bože...Agdjesuonisvi?Nikoganijeostalo.Mitjajesam,kaoprst.Painjegasuotjerali.Da...Ačudnojesveto:družilasesnjima,tucalaseisada,živaizdrava,idepoMoskvi.Paipozivanikakvognijebilo.Nizagrljaja,ničeg.fantazija...”TamogdjejebilomnogoljudiuPetrovkijujezakačilajarkimputnimkovčegomne-

kakvaCigankaiumalojenijelupiounogejedandječakkojijeizletioizdvorišta.“Bože,kamoseonisvižure?Hitaju, jure.Svioninemajuvremenapogledatioko

sebe,živjetiudanašnjemdanu.Atrebaživjetisamounjemu.Neusutrašnjemineuprošlom.Ajapočinjemživjetiuprošlom...Kakojetoludo.Zarsamstarica?Utridese-tojgodini?Glupost!Svejejošpredamnom.Amoždanemaničeg?Pustoš?Takoćese inebozapaliti?Ako je tako,utolikobolje,kaoAnaKarenjina...Glupost.Ne.To jesvezbogmojihgrijeha.Cijelogsamživotagriješila,asadslijedinaplata.Bože,oprostimi...”

4 BulatOkudžava(1943-1997),poznatiruskipjesnikišansonjer(prev.),5 AleksandrGalić(1918-1977),pisac(prev.),6 JurijVizbor(1934),pisac,skladatelj,glumacislikar(prev.)


Kuznjecki se dizao pred njom, sjajile se kamene kocke oblivene neonskim svje-tlom.Onajeizvadilacigaretuidugopušilarukamakojesustaledrhtati.Ovdjejeljudibiloneštomanje,večernjegnebamaloviše.Marinajepogledalagore.Oblakanijebilo,niske,oštrezvijezdegorjelesujarkoi

grozno,napominjućiohladnomdahuVječnosti.Marinaježudnoudisaladim,noonje,običnopomogavšijojsmiritise,ovajputbio

nemoćan-prstisudrhtali,stalojojbitihladno.Kolikosesvegadogodilounjezinomživotunatojgrbavojulici!Kolikoputajeonahodalaovdje-malenaiodrasla,tužnaivesela,utučenaisretna,

zabrinutailakomislena,pijanaitrijezna...Eto,potomkamenju,potomispucalomasfaltujurilesunjezinesandale,papuče,

cipele,tenisice,čizmice...Onajebacilacigaretu,zimogroznoprekrižilaruke:-Hladnoje...Nohladnojebiloneutijelu,većuduši.Onajeskrenula.UlicadebelogŽdanova.Arhitekturaslijeva,asdesnarazrušeno,kaoposlijebombardiranja.Ograda,neko

drvećeimrtviprozori.-Kakosuispoganilicentar...-promrmljalajeona,prošlamimoosvijetljenognovin-

skogkioska.U tompolurazrušenomzdanju živjeli suVerka,Nikolaj, Volođa.Ovdje, naprvom

katuonajestajalasMarijomupolumrakustubišnogodmorišta,slušalanjezintrezveni,odrasliglas.Apotomsuonesišleponekimstubama,išlenoćnimdvorištem,udisaletopli,mirisnizrakkojisejošnijeosjetionaasfalt...“Jelitobilo?”-pomislilajeMarina,pogledavšiucrnuočnudupljuVerinogprozora.

-“Tamojevjerojatnoprljavština,tamaimokraštukatura.Tojesve...”Tamni,smaloljudi,Varsonofjevskiotvorioseprednjomsvojimmračnimtunelom.

“KaouKnjizimrtvih-gorkosenasmiješilaMarina.-“Crnitunel.Samoseispredbijelatočkanevidi.Nemaje,nemabijeletočke...”Ni jedanprozornijesesvijetliouulici.KGBje,širećise,spostepenomrevnošću

zahvatiocentar,protjerivaoljude,istraživaoipretresaostanove.KGB.Tatrislovapove-zanaujedančvrstiskladuvijeksuizazivaleuMarininastupnemoćnejarosti,gnjeva,mržnje.Nosadaništanijekosnulonjezinudušuokovanuhladnoćom.-KGB...-tihojeizustilaonaitariječsebesciljnorastakalauvlažnomzraku.Nijelisvejednotkojekrivzasmrtulice-KGB,kozmičkipotopilikuga?..-Svejedno-joštišejeodgovorilaMarina,krećućisekaomjesečarka.Mrtvaulicajujesporouvlačilausebe-ukočenu,šutljivu,dokjesnaporommicala

noge.Kakvajetišinabilautomtunelu!Mrtvatišina.Kaodainijebiloglasnenapučene

Moskvestisućamaautomobila,smilijunimaljudskihlica...Svod.Svodnjezinogdvorišta.Pokazaosekakojenizak,prljav,taman.Nikadaga

Marinanijezamjećivala,brzobijojpromicaonadglavom.Kakosutihozvučaliunjemukoraci.Ostaciprljavogsnijega,ledenice,ledkojijeprštaopodpetama,mutnosvjetlo:udvorištujesvijetlilonekolikoprozora.


Marinajesporoušlautijesnokamenookruženjeizastalausredini.Njezinodvorište.Nekolikominutajeonastajalanepokretno,osluškivalatamnutišinu.Ovdjesenije

ništaizmijenilo.Idaljejetuasfalt,idaljeprljavizidoviiprljaviprozori.Onaseokrenula.Njezinseprozorsvijetliomutno-žuto.Tamosuživjelinekiljudi,njojnepoznati.Pre-

klopniprozorčićjebiopoluotvoren,čulisusetihiglasovi...Prozor.Kakojesvijetlio!Kaocrnistrogkrižprepleta!Onisuostaliisti-svjetlo,pro-

zor,preklopniprozorčić,njihnijezakačilonivrijeme,niKGB.Suzesujojpotekle.Marinajejačeprekrižilaruke.Činilojojsekaodanetkoprilazikprozoru,manenetko,baka,ilimožda-Marina?

SamaMarina-petnaestogodišnja,ubijelojhaljini,spodvitom,razbarušenomkosomnaplećima.Nonitkonijeprišao.Nitko...Prozorsestaorasplinjavatižutimmrljama,toplasuzajeskliznulanizMarinineobra-

ze.“Božemoj.Zarjetosvebilo?Ibijelahaljina,ivrpcaukosi,iglazba?”-Zar?-uzdahnuvši,pitalaseonaubeznadnomuklomdvorištu.Šapatseizgubioutami,tišinajepostalajoštišaimnogoznačnija.ToplesuzelilesupoMarininimobrazima...

Preveo s ruskog Žarko Milenić

Vladimir Sorokinrođenje1955.godineugradićuBikovonadomakMoskve.Godine1977.završiojetehnološkifakultet.StekavšivišeobrazovanjeSorokinjepočeoraditiučasopisu“Smjena”gdjejenakongodinedanadobiootkaz,jerniježeliostupitiuomladinskuorganizaciju.Bavioseknjiževnomgrafikom,slikarstvom,konceptualnomumjetnošću.Izlagaojenamnogimizložbama.Urediojeiilustriraoprekopedesetknjiga.Prvipokušajipisanjadatirajuiz1972.godinekadajedebitiraokaopjesnikučasopisu“Zanaftaše”.Kaoknjiževnikformiraoseumiljeumoskovskogundergroundaosamdesetih.Godine1985.upariškomčasopisu“A-Z”izašaojeizborodšestSorokinovihpripovijetki. Istegodineu francuskom izdanju izašaomu je roman »Red« koji je ubrzobioprevedennanekoliko europskihjezika.SorokinovadjelakaotipičniprimjerikultureundergroundausovjetskovrijemenisumoglabitiobjavljenauSSSR-u.Tosedogađatek1989.godine,kadaječasopis“Vrelo”objavionekolikonjegovihpripovijet-ki.NakontogaSorokinovepripovijetkeizlazeuraznimruskimčasopisimaizbornicima.Tek u ožujku 1992. godine Vladimir Sorokin postaje dostupan u svojoj domovini – u ča-sopisu “filmska umjetnost” objavljen je njegov roman “Red”, napisan još 1983. godine.Ostaliromani:23000(2005),PutBro(2004),Led(2002),Pir(2000),Plavosalo(1999),Srcačetvorice(1994),Marininatridesetaljubav(1982-1984)objavljen,1995;Roman(1985-1989)objavljen1994;Nor-ma(1979-1983)objavljen1994.SorokinjetakođerautorvišedramaifilmskihscenarijatenizapripovijetkikojesuobjavljivaneuraznimčasopisimauRusijiiinozemstvu.DjelaVladimiraSorokinaprevedenasunanizjezika–engleski,francuski,nizozemski,finski,švedski,talijanski,poljski,japanski,korejski.UHrvatskojmujeizašaoroman“Plavosalo”(fraktura,Zaprešić,2004;preveofikretCacan).DobitnikjenekolikouglednihknjiževnihnagradauRusijiiEuropi.Uromanu“Marininatridesetaljubav”(Tridcatajaljubov’Mariny)krozbiografijutridesetogodišnjeMarinekojaodlezbijkepostajezagriženasovjetskaradnicadanajesnažnakritikasovjetskogsocijalizma.


Ogledi

ZdravkoKORDIĆ

MoralnaietičkaučenjakrozpovijestSlavica Juka, Etika – Postavke i teorije, Fakultet filozofsko-humanističkih znanosti, Mostar, 2006.

Sažetak

Uovojknjiziimamosažetemoralneietičketeorijekrozpovijest.Knjigajedobarudžbeniketike.

Uvodnik

Usuvremenimetičkimteorijama,teorijskimraspramaomoralnosti,naprostorimaBal-kanasmomoglipronaćimnoštvorigidnihetičkihteorijaimoralnihpostavkikojesuseukonačnicisvodilenaslaganjeilineslaganjesmarksističkimpostavkamaodruštvenombićuidruštvenojsvijesti,odruštvenojosnoviidruštvenojnadgradnji,teomarksističkojizmjenisvijetakroza“revolucionarni”odgojradničkeklase(ikrozklasnusvijest).Pačesuseiučenjaovrlinamaimoralnimpostavkama,staradvaipoltisućljeća,prelamalakrozakonstruktivističkuprizmumarksističkedogmekaojedineizadaneljudskeipovi-jesneistine.Sveteološke,metafizičkeiinespekulacijeopravednosti,vrlini,moralnosti,teoetičkomnaukusuunaprijedproglašavanereakcionarnimiretrogradnim.

Nakonpadamarksističkeikomunističkezavjesepokušavasepronaćiuzročno-poslje-dičnasvezaizmeđufilozofijskihmoralnihučenjateutemeljenjaiargumentativnostipo-jedinihetičkihpostavkiiteorija.Dobrodošlajeknjiga“Etika–Postavkeiteorije”Slavice


Jukekaojedanpovijesniikronologijskislijedogledanjaiuzrcaljenjafilozofijsko-etičkihteorija i sljedbi kojima seosmišljava ljudska (praktična, povijesna)djelatnost i život,njimasepodvrgavajuiprispodobljujuideali ljudskihčina.Najednostavnapitanjašto trebam činiti,kako trebam živjeti, spisateljicapodastiremnoštvopovijesnih tijekova iteorija;pored filozofijskih,metafizičkih, racionalno-teologijskihpostavki,deontoloških(dužnosnihteorija),metaetičkih(kognitivističkihinekongnitivističkih)koncepcija,feno-menološkihiontološkihutemeljenjaivrijednostiposebikaomogućnostiutemeljenjaetičkeznanosti.No,teprosudbenisunekritičkeibezvaljanogaosobnogamišljenjaiiskaza–slagalisemisnjimiline.

Uostalom,zarjesemogućesložitisasvimetičkimteorijamamoralnostigdjejednadru-guracionalnim,ilipakiracionalnimargumentimapotiru,posvenegiraju(poriču), ili izkorijenaiskrivljuju.Hic!Onikojisuupočetcimažarkoižurnozauzimaliargumentativnestavkeoutemeljenjuetikekaoznanostiskončalisuudubokupesimizmu,nihilizmu,iličistojizvedbionemogućnostietikekaoznanosti.Prviputuškrtojhrvatskojfilozofijskoj(aposebiceetičkoj)teorijioslobođeniduhmoralnosti,vrlinaietičkihteorijaipostavkiizlazi iz boce ideja Slavice Juke, neopterećenmarksističkom rigidnošću i dogmom,neopterećenpretencioznošćunaapsolutnuistinuadaje,ipakauktorica,moglibismoreći,dirnulauontološkuosetičkihpostavki,iponajvećih–dosada“nedodirljivih”eti-čarainjihovihteorija;pritomnemislećidasutoposvenove“istine”iteorijeotradicijifilozofijskeetike.Trebarećidajeutojtradiranojpovijesnojetičkojkonstelacijimnogotogaizostalo,kakozbogopsežnostietičkihteorija,takoprijesvegazbogfilozofijsko-etičkihsklonostiauktoricezapotenciranjemipreferiranjemodređenihetičkihučenja.

1. Kratka plovidba moralnim teorijama

Nasamompočetkuknjige,kojumožemooznačitidobrimpriručnikompaiudžbenikometike,Jukanasupućujenapredfilozofijskedimenzijekrozmisterije,književnetekstove,sofistikupadopočetakautemeljenja(temeljnih)etičkihpojmovadobra,hrabrosti,pra-vednosti,zadovoljstva,razboritosti.Vodinaskrozapovijestfilozofijskihučenjauraznimepohamaivremenimasučeljavajućitaučenja,poputMacIntyrea,stimdobrom;prosto-rom,stimdruštvovnimporetkom–alineostajućipritomuvijeknapukomrelativizmu,većdodajućiosobnuaromudeontoloških iaretističkihpostavki,posebivrijednosnihi plauzibilnih stavova i sudovanedržeći sepri tomstalno za velikanepoputKanta,Schellera,N.Hartmanna,Tugendhata–kaoutopljenikzaslamku,većcum grano salispitajućisezatelossvihtihpostavkikaoštotočinihrvatskifilozof–franjevacKvirinVasiljsantropološkogamotrištagovorećiočovjeku“kaojedinstvuduhovnogaitjelesnogabića”.1

Čovjekstalnonadilazi,transcendirasamogasebe,tosusrećemokodbrojnihteološkihauktora,nesamokodVasilja,većprimjericekodRatzingerau“Duhuliturgije”idrugdje,transcendirajućisebečovjektrascendirasvijest–sviješćuoslobodnojvolji.Očitojeda

1Vasilj,Kvirin,Filozofija ljudskoga duha,Chichago,1984.,str.44.


jeJukapoprimilaidejuKvirinaVasiljakaourođenu idejudajeljudska“sposobnostdaspoznametafizičkuovisnost iograničenoststvarnomuomogućujedashvatismisaosvojesintetičkenaraviidaoblikujećudorednizakonkojićeposjedovatinesamologič-kuopćenitostnegoistvarnu.”2

NasamimpočetcimaknjigeSlavicaJuka ispitujemoralno iskustvo,antropološke te-melje,predmetimogućudefinicijuetike.Zaetikućerećidanas“usmjeravanaonoštotrebabiti.”3Zavičajnoiboravišnomiznademozaboraviti,temišljenjeupućujemonaishodišnokojejearhetipsko,aliiontološkidimenzionirano.Kadagovoriomoralnojpro-sudbidajetriueticivećoznačenamotrištasvrstanautrivrste:“1.deontološkeetičketeorije,2.teleološketeorijei3.teorijevrline”.4

Jelietikakaoznanostmoguća,bezobziranaovajupitkojiseprovlačigotovokrozasvepostavkeuknjizi–auktoricakaže(svjesnoilinesvjesno):“Odgovorovisinesamoopoimanjuznanosti,negoiobremenitojzahtjevnostikojuovaznanost (podcrtaoZ.K.)sobomnosi.”55Ovoštosampodcrtaoexplicite,pakibezdubljeraspre,označujeauktoričinomotrišteoeticikaoznanostičimejeonaeoipsounaprijeduprotimbisvimmetafizičkim teorijama koje govore o nemogućnosti utemeljenja etike kao znanosti.Konačno“filozofskaznanostdopuštaznanstvenostetike”zbog“proučavanjaljudsko-gadjelovanjapokrenutogasnagompraktičnogarazuma;proučavanjaljudskesavjestiuoptici vrijednostidefiniranih isključivokao ljudskevrijednosti;proučavanječovjekakaoetičkogabićakojesespoznaje,razvijairasteisključivoisamokrozontogenezuljudskogabića.”6

Svrhaje,dakle,etikeupraktičnojsferiostvarenjasamogadobra–pajeetika“filozofijamorala ili filozofsko razmišljanjeomoralu,moralnimproblemima imoralnimsudovi-ma.”7Metaetiku smatramo dijelom suvremenih etičkih teorija – ali to su teorije kojesvojuvlastituznanstvenostdovodeuupit,jer“suvremenametaetikastojinatemeljimaanalitičkefilozofijeunjezinimrazličitimvarijantama.”88MalodaljeJukatvrdida“jepred-metetikemoralnost,predmetmetaetičkihiskazajestetikakaotakva.”

Ako je predmetmetaetike “etika kao takva” – je li tada riječ znanosti o znanosti, iliznanstvenostioznanosti;akojesredišnjipojamaksiološki,tj.pojamvrijednostikojije“subjektivnaekspresijaemocije”9kodpozitivista,iliulingvističkojorijentaciji“vrijednostimalingvističkoznačenjeuupotrebi,ukontekstuiskazivanjau‘jezičnojigri’?”10Nigdjeni pojmao utemeljenju etike kao znanosti; nisu limetaetičari pokušali destrukcijomznanstvenihnačelaisameznanostiutemeljitinovuznanostgdjeje vrijednost relacijski

2Juka,Slavica,Etika – Postavke i teorije,Mostar,2006.,str.342.3Isto,str.21.4Isto,str.24.5Isto,str.25.6Isto,str.29.7Isto,str.31.8Isto,str.33.9Isto,str.48.10Isto,str.48.


pojam,naravno,utomslučajuslobodaimasvojuvrijednostaJukajeizbjeglaovukom-plikacijudosljednotumačećimetaetičkepostavke.

Spisateljicaćepotompoćikronologijsko-tematskimpovijesnimstopamarazvitkamo-ralnosti;vrline ietikeodpredfilozofijskeetikeMilećanapadoSofista, intelektualistič-kogaSokratovautemeljenjavrline,PlatonoveiAristoteloveteorijemorala,prekoetikekršćanskogautemeljenja,britanskogaempirizmaitonekolikosmjerova,zatimraciona-lističkeetike;etikenjemačkogaklasicizma–posebicedeontološkeetike,zatimćeprije-ćinapozitivističko-materijalističkeetičketeorije,kritikureligije;metaetičkikognitivizami nekognitivizam,Schopenhaueorovu etiku samilosti,Nietzscheov imoralizam;pa ćepredstavitmoralnoučenjehrvatskogafilozofaKvirinaVasilja11aodsuvremenihfilozofatemeljitosuobrađene–teorijavrlineMacIntyreaietikaErnstaTugendhata.

1.1 Vrlina kod Grka

KodGrkasusrećemopojameudajmonizmakoji jerazličnoshvaćenodvremenaSo-kratapadokoncagrčkefilozofije–ubitimožemogovoritiozadovoljenjunajvećegabrojapotrebakodnajvećegabrojaljudi;zatimomudromblaženstvukakogarecimoHeraklitdefinira:najveća je vrlina razumno misliti, mudrost je istinu govoriti,iliepikurejskishvaćenomhedonizmuieudajmonizmu–gdjesupojedinciEpikuroveškolepogrješnotumačiliEpikuratezagovaralitjelesnunasladu(ugodu).Platonovuetičkuteorijurazu-mijemotekizontološketeorije,pajeidealdobraiidejadobraoznačenakaosvrhaposebiizasebe.KodPlatonamožemogovoritioistostiosebinakodsvakogapojedincaiudržaviočemuonraspravljaudjelu“Država”.Idejadobrajesavršena,ionajetran-scendentalna.

ZarazlikuodPlatonaAristoteldajesvrhovitostkaotemeljniciljmoralnosti.Aristotelovuetikumožemoobilježiti sljedećimosobinama: realizmom, racionalizmom, imanentiz-mom ienergizmom(usporedi–Etika–Postavke i teorije,str.76.–77.).AristotelćepoSlaviciJuki“ustvrditidajevrlinasredinauodnosunaontološkudimenziju,dokuodnosunaaksiološkudimenzijuonajeizvrsnostilikrajnost.”12Srednjamjerajetemeljljudskemoralnosti.Dianoetičkevrlinesuumoćiljudskogauma,paje“potpunasrećadjelatnostumauskladusvrlinom.”13

1.2. Etika kršćanstva

PatrističkimučenjemdominirakršćanskaidejagdjejeBogsvakakonajvišistupanjno-etičkogaietičkogavjerovanja.DabidušamoglagledatiBoga,morapostićimoralnopročišćenje.SrećasejedinonalaziuBogu,pajeAugustinovoblaženstvotranscenden-

11Vidjeti–Juka,Slavica,Čovječnost u filozofiji Kvirina Vasilja u odnosu na kategorički imperativ Imma-nuela Kanta,Mostar,2000.12 Aristotel,Nikomahova etika,navedenopremaJuka,S.,-ista,str.79.13 Juka,S.,Etika – Postavke i teorije,Mostar,2006.,str.82.


tno,jerječovjeknesavršenionjeu“posjedu”nekoganepromjenljivogaisavršenoga.Radiseoetici ljubavikojuAugustin izgrađujena“ljubavipremadobru,anetekpu-komspoznajomdobra.”14TomaAkvinskiprihvaćaAristotelovintelektualizam,također,teleološko ieudajmonističkostanovište.Kršćansku jeetikudoveoTomadoskrajnjihkonzekvenci“ciljsvihstvarijestdobro.Najvišepakdobrojestsamojedno,atojeBog.Stogasvebivausmjerenopremajednomdobru,kcilju,kBogu.”15JedinosavršenstvojestBog,anjegaseobuhvaćaumnom ljubavi.

1.3. Britanski empirizam

Etikabritanskogaempirizma je temeljitije obrađena, tako što se stavlja naglasaknaempirističkiutjecajnarazvitakpsihologije.PrekoHobbesovetezedajehomo homini lupus, gdje caruje strah od tzv. prirodnoga stanjabellum omnium contra omnes paprekoLockeovedefinicijedobra i zlakaoonogaštodonosizadovoljstvoibol–gdjeljudskasavjestnepredstavljaurođenomoralnonačelo,aHumeovskepticizamputujekepistemološkom naturalizmu gdjejemoralnaodlukautemeljenananačeluiosjećajuispravnosti,gdjesezapravogovoriopounutarnjenjumoralnihvrlinainjihovavrjedno-vanja–padoRiedovashvaćanjaslobodnevoljekaonužnogauzroka.“Riedvezujepo-jamslobodnogadjelovanjauzsamoodređenjenaševolje.”16EngleskiempirizamvrhuniuMillovunačelu“činidrugimaonoštoželišdatebidrugiučineiljubibližnjegasvogakaosamogasebe–točiniidealnoizvršenjeutilitarističkogamoraliteta.”17

Ovimstavkomsezapravoutilitarizamperpetuira,preobrćeusvojuopreku–tj.tipičnokršćanskomoralnonačeloiubiblijskistavakoljubavipremabližnjemupatakoutilitari-zamizmirujevanjskoiempirijskokoristoljubljestemeljnimbiblijskimiuniverzalnim;nesamomoralnimvećiopćeljudskimvrijednostima.

1.4. Etika racionalizma

EtikaracionalizmaobuhvaćaDescartesovo,SipinozinoiLeibnitzovopoimanjesvijetaimetafizike kroz koje se zrcalimoralnoučenje koje je “ukolikopretpostavlja znanjeostalih znanosti, posljednji stupanjmudrosti.”1818Praktična filozofijaprekomislećegasupstancijaliteta ima težnju za jasnom i razgovijetnomspoznajom. “Sloboda volje jenajopćenitijiurođeni pojam.”19

AMalebranchezapravoinzistiranastalnoj ljudskojparticipacijiubeskonačnomumujersvestvorenojestdeterminacijaidejeBoga.Daklemoralnostsesastojiumjerenjui

14Isto,str.94.15Isto,str.97.16Isto,str.121.17Isto,str.130.18Isto,str.138.19Isto,str.140.


vrjednovanjupojedinačnogauodnosunaBoga,uodnosunaapsolutnuIstinu.

Deus sive naturajeprirodninadmašajkartezijanskogadualizma–tajednasupstancijaimasamosvojastanja–tesetuneradioradikalnom monizmukakoističeJuka,većtasupstancijasasvojimstanjimaimamnoštvoatributabezobzirakolikoihspoznajeko-načniiograničeniljudskium(tj.modus).Bogjepuninaiunjemunemanepostojanosti–stogajeonnužnost.Spinozaželi,složitćemosesJukom,“osloboditičovjekazablu-deoslobodivolje,aupravitiganaspoznajusebekaokonačnoga,nužnostvorenogabića,čiji jeBogimanentniuzrok.”20Spinozinseetičkideterminizamtakođersastojiutomu da se slobodan čovjek koji “posjeduje” spoznaju o nužnosti prirodnih načelapodvrgavatimnužnimprirodnimzakonomjernostima.

Leibnitzunosiradostioptimizamusvijet,aliprosvjećivanjesmatratemeljnimćudored-nimzadatkom.Takosemoralnostutemeljujenaprirodnimsposobnostimakojeseod-gajajutemeljemmoralnihnačela,navika,predajeitosvakakokrozaumnopromišljanjeisamojetakoovajsvijetnajbolji od svih mogućih svjetova.

1.5. Etika njemačkoga klasicizma

Etika njemačkoga klasicizmapočinjepropitivanjemspoznajne i praktične filozofije, injihovom kompatibilnošću u transcendentalnoj Kantovojmetafizici. Sintetički sudoviopstojeaprioriitojeaksiom–patakoćutilnost,razumiumimajusintetičkufunkciju.Kantrazlučnoističečistu sintezu mišljenjai čiste razumske pojmoveizkojihizvodika-tegorijekakvoće,kvantiteta,odnosainačina(modaliteta).Tekkategorijamaseomogu-ćujeiskustvo.Jedinostvar po sebi(DinganSich)ostajeizvanspoznajnogadomašaja.Čovjek je fenomen inoumen–pojavno i inteligibilnobiće. Ishodištećudorednosti jeum.Zakonodređujevoljuitakoseutemeljujepraktičnafilozofijaitonanačeludužnosti(deontološkaetika).Postupaj tako da možeš htjeti da tvoja maksima postane opći za-kon.Dužnost!Dužnostprijeiskustva.Kantrazlikujeformalnaimaterijalnanačela;zatimrazlikujemoralnoilegalno,JukajevećiranijetemeljitoizložilaetičkuproblematikuKan-tovefilozofije21aovdjećemozaključitistimdaKanttranscendentalnuslobodustavljautemeljmoralnogazakonaitajeslobodaneovisnaoempirijskom.

Sloboda čoveka sastoji se, dakle, iz dve komponente koja jedna drugu uslovljavaju: iz nezavisnosti od prirodnog (nagonskog) determinizma u čoveku (negativno određenje slobode) i iz mogućnosti određivanja sopstvenim umnim principima (pozitivno određe-nje slobode). Sloboda čovekova je u suštini autonomija (samozakonitos), podređivanje sebe kao prirodnog bića zakonu koji smo sami sebi propisali kao umna bića, kao što se, vice versa, nesloboda sastoji u heteronomiji.(Jelimogućedaseneslobodasastojiuheteronomiji!?–Z.K.)Sposobnošću svojom da sam postavi princip i zakon delovanja

20 Isto,str.157.21 Vidi Juka,S.,Čovječnost u filozofiji Kvirina Vasilja u odnosu na kategorički imperativ Immanuela Kanta,Mostar,2000.


volje um ljudski pokazuje svoju slobodu i mogućnost čovekove slobode uopšte.22

fichtećeusredištesvojefilozofijestavitipraktičnuljudskunaravisvrhovitost,štoJukaovdjeinaglašavafichteovstavak–djeluj, to je tvoje najviše određenje.Čovjeksvag-dadjelujepremasvojojsvijesti,paćefichteustvrditi:ispuni svagda svoje određenje.Svrhovitodjelovanjejedostojnouma,pajeonoumnodjelovanjekojeneproizlazi izreligijskoga.

Schellingnudifilozofijuidentitetakaoteorijuizmirenjaidealnogairealnoga,teorijskogaipraktičnoga.Prema tomupoSchelingu,etikanije individualističkaveć jeona izrazopćevolje(tvrdisličnoprosvjetiteljstvu).Općavoljajezakonionaosiguravapojedinač-nuvolju,aliparadoksalno,opća je volja uvjetovana pojedinačnom voljom.Bitmoralitetajestslobodauopće,patakoislobodaopćevolje.Schelingovidealjeistostpojedinačneiopćevolje.

UranimspisimaHegelsmatradajeIsus učitelj vrline.Alištojeistina?“Prvioblikuko-jemistinaegzistiramožebitinjezinznanstvenisustav.Zadatakkojisamsebipostaviojestsurađivatinatomudasefilozofijapribližiforminauke–ciljudajeustanjuodbacitisvojeimeljubavpremaznanjuidapredstavljastvarnoznanje.”23Moraljebožanskogakaraktera,onpredstavljadiscipliniranje ljudske prirode,ponjemuječovjekinteligibilnobiće.Izmoralitetaseizvodipravnisustavcarstva ozbiljene slobode.Običajnazbiljnostjestpravnasvrhaaslobodajejedinstvoteorijskogaipraktičnoga,voljamišljenjemsebeusmjerava–mišljenavoljajeslobodnavoljakojajecilj.Hegelćeiskazatidržavukaomoralnuzajednicukojasenalazinaodređenomstupnjurazvitkakododređenogana-roda.

1.6. Materijalističko-pozitivistička etika

Comteutemeljujepozitivizam i toprekoutilitarizma, zapravo je cilj utemeljitimoral ietikukaopozitivne,kaoprirodneznanosti.Znati da bi se predvidjelo, a predvidjeti da bi se djelovalo–temeljnajeobjektivističkadevizapozitivizmakojaodređujemoralnodjelovanje.

Nifeuerbachneodlazidaleko–povratakprirodijetemeljspasaaprirodasenesmijeshvaćatiuproturječjusetičkomslobodom.Bitčovjekovaodređenjaietičkogadjelo-vanjajeukriticiteologije–jerjeuteologijipofeuerbachu,čovjekovabitpostavljenaizvaniponadnjegasamoga.Njegovantropocentrizamjedalekoodrješavanjaetičkihproblema,nemožemoseotetidojmuda je feuerbachanticipiraoMarxovu tezudadruštvenasvijestodređujedruštvenobićečovjeka.Čovjekjestbićepraksekojaistinskimorabiti jedinstvo ćutilne i teorijskedjelatnosti. Temeljempovijesnofilozofijskih čim-

22 Pavićević,Vuko.;Osnovietike,BIGZ,Beograd,1974.,str.294.23Hegel,G.W.f.,Fenomenologija duha,Beograd,1979.,str.3.,navedenopremaJuka,S.–Etika – Postavke i teorije,Mostar,2006.,str.213.


benikamarxizamćeshvatitida jesloboda spoznata nužnost.Moralnasvijest koja jesvedenanaklasnusvijestodređenajetipomklasnihodnosa–boljerećiHegelovskomteorijomodnosaslugeigospodara.

Schopenhauer je rastočio,ukonačnici,svojumoralnu filozofijuudjelovanje izsami-losti.Voljajetemeljnometafizičkonačelo;savsvemirjevoljakojajestvar po sebi,tesvijetjestsamopredodžbavolje.Temevoljeitemeživotačinebitmoralneteoriječijisezaključakizvodioizpraktičnogazbiljskogaživotadatrebanegirativoljuzaživotom.Teorijaljudskemoralnostijestuegoizmu–djelovanjuzavlastitodobro;zlobi,tj.htje-njutuđegazla;tesažaljenjukojejenajvećainstancapraktičnogamoralitetaionotežituđemdobru–ontoizvodiizpraktičnogaživotajerjeciljuklanjanjeonogaštomožeproizvestiboldrugoga–atojeteksažaljenjekojejetemeljmoralnosti–pasepojmom“sažaljenja”Schopenhauerpribližavamodalitetubiblijskeetike–nečinidrugimaštonebiželiodaonitebičine.

Durkheimpokušavastvaricijenitipremanjihovojvrijednosti,ionželipraktičnoutemeljitiaksiologiju.Autonomnostdjelovanjasastojiseiznužnostipoznatostirazloga–kadaseusvajajupotrebnemoralnezasade,tesesukladnonjima(vrijednosno)djeluje.Weber je uzdigao antropologiju u društvenommillieu – ideal jemoralno djelovanjeracionalnogabićajednakogasamomesebiusvakomdjelovanju.Protestantskaetikadovodidoaskezekojaoznačujeracionalno,svrhovitodjelovanjeiorijentirasepremaugovoruračunajućidaćetakopostupatiidrugaugovornastrana.

1.7. Metaetika

Metaetika (kognitivistička inekognitivistička)dovodisamusebeuupitnost.Jukapa-rafrazirametaetičare:“govoritibilooznačenju,bilooopravdanjumoralnih iskazaneznačislužitisetimiskazimakaojezičnimoruđemuvrijednosnojkomunikaciji,negosetiiskazirabekaopredmetsemantičkei/ililogičkeanalize.”24RadiloseoDeweyevupra-gmatizmugdjejevrijednostisključivovrijednosnastvarilioWestemarckovuistraživanjumoralne svijesti kao činjenice–etikatutekpostajepukoishlapljujućeime.Moorgovoriointrističnom dobrukojejedobroposebi–tadabisevrijednostodredilakao“čimbe-nik”aono“trebalobi”–određujemokao“jest”.Bilodaseradioetičkim naturalistimailimetafizičkim moralistima–metafizikaseponjimanemožeobjektivnoutemeljitikaoznanost,paikadaseradionaturalističkoj falacijiradisezapravooprevođenju jednoga suda u drugi razumljiviji–aliseneradioznanostipajejošvećaupitnostmetaetikekaosastavniceetikekaoznanosti.

AntropocentrizamSchelleraoznačujefenomenologijukojasetemeljinaiskustvenom,ali ne isključuje teologijukaoneki suvišak.Scheller formira vrijednosnimodalitetodnajnižihćutilnih,prekovitalnihvrijednostiosjećaja,duhovnihvrijednostidosvetostikaonajviševrijednosti.Antropocentrizamoznačujeduhkaoopredmećenjesamosvijesti i

24 Juka,S.,Etika – Postavke i teorije,Mostar,2006.,str.277.


psihomotornihakata–paječovjekuzdignutponadprijepora–organizmaiokoliša.BertrandRusselljevjerovaozdravomrazumu–alinijeodustajaoodtogadavrijednosnisudima(dobije)univerzalnikarakter.Ayertvrdi“dasumoralnisudovisamoekspresijeosjećaja,”25prematomumoralnisudovineštoodobravajuilineodobravaju.Ayersma-tradajebitnjegovemetaetikeistinitost.

1.8. Suvremene etičke teorije

MacIntyre utemeljuje etički kulturni relativizam, tu se slažemo s Jukom; on pokuša-vaobnovitiAristotelovoučenjeovrlini iprimijenitigas različnihmotrištau različnimdruštveno-povijesnimepohamaiurazličnimuvjetima.Moralnaponašanjasusvakakouvjetovanamoralnomzajednicominjezinomobičajnošću.“filozofijesumorala,ponaj-prije,eksplicitneartikulacijeprezentacijapojedinihmoraladabuduracionalnoprihva-ćeni.”2626Svakako,povijestmoralnefilozofijenosisljedećesegmente–vrlinekojesubitnezapostizanjeunutarnjihdobara,vrlinekojedajudoprinosukupnomživotu,tevrli-nekojetežeopćemdobruzasvabićaitajsepojammožerazraditi,rastrojitiiliustrojitiunutarodređenedruštvenezajednice,kaoiunutarpostojanjadruštvenetradicije–daprepričamoMacIntyrea.MacIntyrejepokušaoutemeljitiaretističkuetiku(etikuvrline)–kriterijvrlinejeteškoodredivirelativan.EvoštokažeMacIntyrezavrlinu:“Vrlinajestečenaljudskaodlikaposjedovanjeiizvršavanjekojenamomogućujedapostižemoonadobraštosusvojstvenapraksamainedostatakkojinamefektivnoonemogućujepostizanjebilokojegtakvadobra.”27Stogaćeitajpokušajutemeljenjaetikeracionalnozavršitiurelativizmupaiusamomnihilizmu.

N.Hartmannće fenomenologijom percepcije i to intuicijomutemeljiti“novuontologi-ju”temeljemspoznajnerelacijeizmeđu“subjektaiposebibivajućegaobjekta.”28Kaoontologičarpitatćesekakotočovjektrebadjelovatidabitadjelatnostbilaslobodna.Vrijednosnojeupodručjumetafizikepasetakoetikaineutemeljujebeznačina bitka vrijednosti.“Etikatunenastupadrukčijenegosvafilozofija”,“onanenaučavagotovesudove,nego ‘suđenje’samo.”29Onokantovskošto trebam činiti je jedandioetičkeistineadrugiseodnosinaunutarnjepoimanjeetike,tj.namotrišteoetici.Vrijednosnasvijestkaopodručjemetafizikejeistoštoimoralnakakvoća,paćeHartmannustvrditi:“Istovrijediizamoralnukvalitetunastrojenosti,kaozavrijednosnusvijesttekvalitete,zasvijestodobruizlukojesenagoviještauodobravanjuineodobravanju.”30JukanasželiupozoritidakodN.Hartmannapostojidohvatljivaetički idealna sfera,kaoietičkirealnaiaktualnasferaitojepoputmetafizičkeililogičkerealnosti.

25 Isto,str.302.26 MacIntyre,A.,Za vrlinom,Zagreb,2002.,str.IX.27 Isto,str.206.28 HartmannN.,Prilog zasnivanju ontologije,Zagreb,1976.,str.327.–citiranopremaJuka,S.,Etika – Postavke i teorije,Mostar,2006.,str.311.29 Isto–citiranopremaJuka,S.,ista–str.317.30 Isto,sitiranopremaJuka,S.–ista,str.320.


NietzscheovimoralitetćetumačitiproturječnopodutjecajemsameNietzscheovepro-turječnosti,inijenamjasnokakonadčovjekpridonosirazvitkuibudućnosnom,paćetakomoralnateorijaoprevrednovanjusvihvrijednostizapastiuimoralnoikonačnounihilizam,smatraJuka.

JedinihrvatskifilozofkojisenašaouetičkimpovijesnimkoordinatamajeKvirinVasilj.Vasiljkaže:“Čovjekjeiduhiživotinja.Kaoduhnastojisvijetspoznati,kaoživotinjaunjseasimilirati.”31Naravno,Vasiljevaetikavrhuniuopćojformiljubavi:“ljubiBogasvoganadasve,asvogabližnjegakaosamogasebe”,i“najvećavrijednostljudskogaživotamjerljivajeumnomljubavipremaBogu.”32

Uovojknjizisrazlogomsuzastupljenai“Predavanjaoetici”ErnstaTugendhatagdjeontvrdidasemoralutemeljujedokazujućinjegovuplauzibilnost.Tugendhatjekritičanpremamoralnimteorijamaupovijesti,patakoipremakontraaktualistimakojismatrajudanijemoguće utemeljiti vlastitu savjest,naravno,poTugendhatusavjestnijemogućeinstrumentalizirati–čimejeupravu.Prosudbauvijekimaracionalnusferuštojepozna-toiKantu,alitajprosudbenistavakjeotvorenmoralnimpitanjimaiimaosobnielementkojijedominirajućipridonošenjuodluke.

Budući da pojam ljudskih prava, ma kako ekonomski proširen, bar po ideji ne dovodi u pitanje upadljive razlike u blagostanju, on se mora nadopuniti zahtjevom – po svojem smislu neograničenim – za više pravednosti, ako se ne želi da ideja jednakog poštovanja postane fraza.33

Zaključak

MožemoustvrditidanasjeSlavicaJukaovomknjigomvratilaobnovi,podučilapojmo-vimaipitanjimamoralaietike;danasjeprovelakrozpovijesnonajzanimljivijepostavkei teorijeodAntike,prekoracionalizma iklasicizmadosuvremenoga,uglavnom,nor-mativističkogapostavljenjaetike, ionačvrstostojinazasadamadaopstojemoralnenormeiteorijekojeetikuuobličujukaofilozofijskudisciplinuikaoznanstvenuteoriju.Udanašnjojpoplavizanimanjaizaovu(moralnu,etičku)problematiku,ovajeknjigauhrvatskimškrtimetičkimteorijamaipovjesnicamasvježa;predstavljakoraknaprijeduotkrivanjuistinâmoralaietike.Možejojseprigovoritidajeovdjepremaliintereszabioetikuiekološkuetičkuambivalentnost,moždabidrugikroničarietičkepovjesniceuvrstilinekedrugeetičareinekedrugeteorijemoralnosti,nekeodovihizostavili–no,smatramdajeauktoricaupotpunostiostvarilaciljkojegajesebizacrtalainapravilaatoje–dajeostvariladobarpriručnik–udžbeniketikekaofilozofijskediscipline.Audž-benici“kojisudatiurukedjeteta,nestavljajuuosnovusistematskumoralnunastavu,

31 Vasilj,K.,Analiza i sinteza,Chichago,1954.,str.111.–citiranopremaJuka,S.,Etika – Postavke i teorije,Mostar,2006.,str.340.32 Vasilj,K.,Sloboda i odgovornost,Chichago,1972.,str.36.–citiranopremaJuka,S.,Etika – Postav-ke i teorije,Mostar,2006.,str.342.33 Tugendhat,E.,Predavanjaoetici;NakladaJesenskiiTurk,Zagreb,2003.,str.337.


negonastavnikudajusamobrižljivopromišljeneiizgrađeneskele,nakojeontrebadaseoslanjaikojetrebadaispunimoralnimživotom.”34

Da završimoTubićevim riječima “da spordo (ove) – (u zagradu stavioZ.K.) etičkekontroverzeegoizmaialtruizmaništaneobjašnjavavećsamopotiskujepitanjeu‘sivumaglovitudaljinu’.”Ako“klasicimamarksizma,svakako,nijebilostalonidokakve‘etič-keteorije’,jošmanjedomoralizma,većdostvarnogživota”,35SlavicijeJukistalodoetičkihteorijaidomoralizmaidozbilježivotaitoonogauljuđenoga–kojeganemakoddogmatskogamarksizmaimarksističkedogme.Itojedosta.

Korištena literatura

1.Juka,Slavica;Etika – Postaveke i teorije,fakultetfilozofsko-humanističkihznanosti,Mostar,2006.2.Juka,Slavica;Čovječnost u filozofiji Kvirina Vasilja u odnosu na kategorički imerativa Immanuela Kanta,NakladaDHKHB,Mostar,2000.3.Jodl,friedrich(fridrihJodl),Istorija etike, I. i II.,VeselinMasleša,Sarajevo,1975.4.MacIntyre,Alsdair;Za vrlinom,preveli:Kuzman,BašićiStribaKikerec,KruZak,Zagreb,2002.5.Pavićević,Vuko,Osnovi etike;BIGZ,Beograd,1974.6.Tubić,Risto;Britanska filozofija morala,Svjetlost,Sarajevo,1978.7.Tugendhat,Ernst;Predavanja o etici,NakladaJesenskiiTurk,Zagreb,2003.8.Vasilj,Kvirin;Filozofija ljudskoga duha,Ziral,Chichago,1984.

34Jodl,f.,Historija etike II.;VeselinMasleša,Sarajevo,1975.,str.376.–377.35 Tubić,R.,Britanska filozofija morala;Svjetlost,Sarajevo,1978.mstr.45.


SmiljkoŠAGOLJ

TriIvana1

HrvatskemajkerodišenamtriIvana:Raosa,AralicuiAndrića.Postarini,redoslijedjeIvanaAndrića,IvanaRaosaiIvanaAralicu.Jošpreciznijeipokrsnimlistovima,rodišenamIvuiIvane-RaosaiAralicu.KakvatrivelikanaRIJEČI.AriječIVANdolaziodhe-brejskogYEHOHANAN,isloženicajeodJahve=BOGiHanan=MILOSTIV.«Stegnu-te»,tedvijeriječidadošeime,kakovećprvotnokazah.Ivannanašemhrvatskomezna-čii:BOGUMIO,BOGOMDANiliDARBOŽJEMILOSTI.Kakogoddagaprotumačimoiliizgovorimo,aliipoonomeštozaživotadadošeipokoljenjimaljudskogrodaisvogana-RODAostaviše,prikladnojezanašeiIVANEiIVU.Aimeje,kazašestariLatini,znak.Imenijeslučajno,velinašpuk.Božjiprstje,očito,ovdjenadjelu.

Tolikozapočetak.

Kadasamzamoljensudjelovatiovdjeupovodu rečeneproslave,i strah i ljubavsamosjetio.Izmeneidanas,uzRaosovedni,izbijaupravoonajnjegov«Vječnožalosnismi-jeh».AdonPavao,taistoznačnicaukupnenašemudrostizaljudeizaove«Zajaukpla-nine»,nasmrtnojposteljikazasvomenasljedniku:«Samomiježaoštoseuovojgre-benojdolinisuzajošvišenisamsmijao»!Raosseznaosmijati,alinikadapodsmjehivatibezduha,dakle,bez-dušno jer jeusebinosioonuznamenitu istinukako jeupravo«humornajvišaformaduha».MojsusretsRaosomzapočeupravo«Vječnožalosnimsmijehom»uranijojmladosti.Odmahćureći:Raoszaslužujemnogoumnijeidokaza-nijeljudeodperaiknjiževnostiuovenaše-svojedaneodmeneizbogtogaseodmahželimograditi:O Raosu Ivanu, kao književniku, niti sam pozvan, niti ću govoriti, ali hoću reći neka svoja razmišljanja o piscu kojeg neizmjerno cijenim, i to s one točke motrišta o kojoj nešto znam pa, eto, i predajem na Sveučilištu više godina – s MEDIOLOŠKOG STAJALIŠTA, dakle. I Raos je, dijelom, novinar. Temeljnamijeteza,zapravopitanje,štosetodogodilodasunekadjelaIvanaRaosaiIvanaAraliceuspješnosknjiževnogprenesenanaplatno «filmskog jezika», sRIJEČInaSLIKU,anitkoseneusuditelevizijskiispričati,naprimjer,TRAVNIČKUKRONIKU,OMERPAŠU

1 OvajradbiojeuvodnoizlaganjeuokviruRAOSOVIHDANAnaokruglomstolu,uzobljetnicusmrtivelikogknjiževnikauLovreću,kojisuorganiziraliMinistarstvoznanostiRHiŽupanijasplitsko-dalmatin-ska


LATASAILINADRINIĆUPRIJUIveAndrića.IdrugatezamijedasusvatrinašaIVANApromišljalasvojezavičajeiognjišta,dakle,svojMIKROKOZMOS,putujućicijelimsvije-tom,kozmosom,vidjevšimnogekrajeve,aliuvijeksuse,zajednosasvojimlikovima,vraćalivlastitojItaki,OGNJIŠTU:Raos–Imoti,AralicaMorlacima,aAndrićtoj«zemljiciBosni»ukojojseuvijek«drahmradostidušomplaćao».

IvanaAralicudobroznamicijenim,iodavnosmoiprijatelji,uztosamivelikipoštovateljnjegovihromana.IvuAndrićasamsamojednomsusreokaomladnovinar,itoprigo-domnjegovadolaskauSarajevo,kadajevećbionobelovac,zapravonaš«pokretniživispomenik».Nitkonijekaoonrekaovećuistinuonamanovinarima1970.itonanjegovuglađen,aliubitačno jednostavannačin i to riječimakojedesetljećimamoguodzva-njati.NaupitnekihizvjestiteljaštoON,kaomaestroriječi,mislionovinarskompisanju,doslovcejekazao:»Vamanovinarima,velinamtada«ubrk»Andrić,jasedoistadivim.Vitakolakoiolakopišete.Javeomateškopišem».Osobnonisamjačiipreciznijiudarackaoposlanikjedneprofesijenikadaniprije,nitiposlijedobio.Adaironijabudeveća,Andrićusutenovinarske«pitalice»zdušnopljeskale,mislećikakonashvali,umjestodase«vječnožalosnosmijemo».OvosamunioiusvojesveučilišneudžbeniketvrdećidauzortelevizijskomnovinarupripisanjutekstamorabitiAndrićevajasna,kratkaijedno-stavnarečenica.

IvanaRaosanikadanisamimaoprigoduvidjeti,iako,eto,umojojHercegovini,točnijeMostaru,ionsvojudjecuizrodi,ipodučavašemnoge.Idanasjemnogima-UČITELJ.

AsadaotemiipostavljenojtezioekranizacijidjelaRaosaiAraliceiizbjegavanjufilm-skogprijevodaAndrića.

RomankaoifilmKonjanikjednostavnosuvrhunskaštiva,zapravoostvarenja!2OIvanuAralicipoznatojedostaizvanjskih,faktografskihčinjenica.Akademik,književniklasik,nedavnointelektualnimandarin,aliistradalnikuvrijemekomunizma,teprijetogajošidionik,dodušenanižimrazinama,tzv.socijalističkevlasti.Tipičnohrvatskasudbina..Čini seda je tajnanjegovapisanja upravou vjeri upotpunoostvarljivu vjerodostoj-nosttogaglasa.Akoiztogkutapromatramostvari,ovogaromanopiscazaistamože-movidjetitekizdankomprosvjetiteljskoracionalističkogpismaStarcaMilovana.Dajenjegovopisanjezadovoljilopotrebeisključivomorlačkihpotomaka,karijerabimubilaograničenanastatusruralnogaJankaMatka.Konačno,dajepisaosamoiisključivooborbizanacionalnosamoodržanje,kaoiosusretimanagraniciižilavostizagorskogpuka,postotaknjegovepublikenahrvatskombi tržištubiozanemariv.Hrvatska ipaknijeruralnaoazaEurope.Araličinatajnanijeurečenicikojomodjekujefiligranskipreci-zanritamepskeusmenosti,negoumjeriopćostinužnojdaugalerijiMorlaka,TurakaiLatinaprepoznamosudbine.Velikainajpoznatijanjegovaostvarenja,Put bez sna,Gra-ditelj svratištaiDuše robova,čitljivasustogaponajprijeuegzistencijalističkomključu.StarijiodspomenutetrilogijeiAsmodejeva šala,Konjaniknastajetakođerizvanfokusa

2 IvanAralica,Konjanik,Znanje,Zagreb,2002.


najpoznatijihAraličinihnaracija.Obakratkaromanadvostrukosuzanimljivaknjiževnomopćinstvu,aodnedavnoitvifilmskomgledateljstvu.

VrijemeradnjefilmaiTVserijeKONJANIK:početakje18stoljeća.Mjesto:granicaBosneiDalmacije,TurskogCarstvaiVenecijanskeRepublike.Ličnosti:mladiiokrutnikonjanikPetarRevač,uslužbiVenecijanskegraničarskejedi-nice,bježiuBosnuiprihvaćamuslimanstvo.ZaljubljujeseukćerkuduvanjskogbegaLejlu.RevačubijaLejlinaproscaMujagu,aLejlabježipodokriljevenecijanskogprovi-durauZadarikonvertirasislamanakatoličkuvjeru.Željaimjenadmudritiobjestranei zajednički pobjeći u treću zemlju: Austrijsko carstvo. Posljedica je žestoki političkikonflikt izmeđudvijenajjače sile jugoistočneEurope -RepublikeVenecije i TurskogCarstva.Uzbudljivaprodukcijskaavantura.Aralica bi, citirajući svoju babu, kazao: Život je trpež i krpež, moj gospodine!3

ONIMA JUNOŠAMA koji ga htjedoše svesti na stjegonošu »guslarstva« i proglasit»zlimduhomhrvatske književnosti kojimisli daobnavlja pučke, narodne tradicije, azapravo ih unakazuje«...odgovarau intervjuugospodinuGarmazu još jednostavnije:–Ništaseštosamjapisao,ninapočetkunisada,nijeprešućivalo.Odpočetkasuseukrštalaosporavanjaiodobravanja.Nisusenisudioniciusvemutomumijenjali,ostalisuisti,stimdajesvakastranadobivalaprinovu.Kadjedošlodopadakomunizmairas-padaJugoslavije,tasupstancauustimaistihakteramijenjaimeipostaje»antifašizam«,»multikulturalnost«,»otvorenodruštvopoSoroševuviđenju«,»uhumanisteiglobalistepreobraženisplitskimandrilistikaoprostačkavarijantaorjune«,isvevrste»građana«,»multietničara« i »boraca protiv autokracije«, koja to nije, čemu je najbolji dokaz damogugovoritištožele.Njihovimpreimenovanjimanemakraja.Nemakrajaninjihovojmržnji prema »pekama«, »ognjištima i ognjištarima«, »dinarskoj rasi«, »zemljacima« i»guslarima«,uštosusvepreimenovalisiromašnenacionalisteizdobasocijalizma.

Atodaunakazujemtradicijugovorionajšto,ovješenrukamazaverige,visiiznadpeke,dokmuispodtabanažarivatranakojojćese,kadli-tadli,opeći,ostaovisitinaverigamailipaonapeku.No,ostavimotogačijeimeupristojnomdruštvunijepristojnospominja-tiipogledajmokakoto,kodmene,stojispoviješćuitradicionalnommudrošću.

Prvo,janikadnisamimaoambicijupisatipovijesneromane,kakosuihpisaliroman-tičariirealisti.Jasamupovijestinalaziopričekojesutrebalebitisuvremene.Uzasveiluminacijekojejedonijelasutrašnjicapretvorenaudanašnjicu,uzsvečastiisvuslavu,uzsvesporoveiprijepore,nakrajujeuvijekistizaključak.Utjehajeutomuštosipritojspoznajiinajmirnijiinajizdržljiviji»,veliAralica.

Isadaodgovornatezu:Kakojedantakavroman,RIJEČ,bitakouspješnoprenesena,transformiranauslikufilmaitvserije.Mojodgovorje:uspjelosejerje,uzdobrogre-datelja,isamIvanAralicaspravljaoiprilagođavaosvojtekstnovommediju.IAralica,očevidno,osjećatajmedijslike,tajgovorsažetugestiglumca,upogledu,unošnji,u

3 IntervjunovinaruŽeljkuGarmazuu“fokusu”,1999.


okruženjuiscenografiji,uneverbalnojkomunikaciji,kakobisestručnokazalo.Rijetkisuredateljikojibitakavromansamiseusudiliekraniziratibezizvornogpisca,premdanijerijedakslučajekranizacijeknjiževnihdijelaibezsudjelovanjapisaca-autora.Ara-ličinaiRaosovadijelasu,ipak,specifikum.SamAralicajeprihvatiofilmskiitelevizijskimedij,sudjelovaouprijevodunanjihov jezikvlastitogdjela. IhvalaBogu, redatelju ipiscuštotouradiše.Bogatijismo,uzroman,izajedanfilmnanjegovutraguiunjegovuduhu.

I IvanRaos jesvoje«Prosjake isinove»,uzTončijaVelikog,prilagodio filmu imalomekranu,RIJEČmupostadeSLIKOM,ito«naslikuipriliku»njegovaromana.

ZaIvuAndrićakojiseplašio«masovnenovinarskepisanije»(otomesamizniodogađajkojemsamnazočio)i«površnostislike»nijeiznjedrenredateljodnjegovapovjerenja.Romaniipričemuostašezarobljeniupisanojriječi,ineprenesošesenasliku.Rekaobihdasebez IveAndrićanitkoneusudinjegovoslovopreslikatina filmskoplatno iekran.Srazlogom,aliinaštetu!

IAralicajemotivetražiouImoti,tamogdjemujeimenjakIvanRaosovjekovječioisebeinas«danasbudeikadanasnebude».AutuIMOTUstižeijošjedanvelikistvaratelji čovjek iovjekovječi je, rekaobih idodatno -OČOVJEČIsvojimputopisom–PetarGudelj,paveli:«ImaImotasedmeravrata.VrataodNeretve.VrataodCetine.VrataodBosne.Vrataodmora.Vrataodneba.Vrataodzemlje.Ivrataodmatere.Nasedmeravratadođeiprođesveimotsko:SunceiMjesec,jatapticaselicaizvijezda,vjetriioblaci,vuciiposkoci,munjeivile,zemaljskeipodzemaljskevode.Dođuiprođuljudi.Akosiodlučiounjudoputovati,unjojseroditi,unjojumrijeti,kakoćešnaćiImotu?Kakosujetisućamagodinanalaziledivljeguskeiždrali?...Kakojujenašaocar-pisac,uPorfirurođeniKonstantinPorfirogenet,kadjojjeudesetomstoljeću,kaojedanaestojhrvatskojžupi,Porfirom,prvizapisao ime: Imota?Niklo izzemlje,kaoštoničukaćuni.Napajadušu,kaoštotijelanaDvaOkainaOpačcunapajaVrljika.KaoŠevariZvizdanaStu-dencima.KaoživibunariuZagvozduinaLovreću«4.

KadagodprolazimidolazimuImotu,sjetimsetogputopisaipostavimpitanje:štolijeljepše-putuImotuiliPetrovPutopis.Ijednoidrugolijepoisrasloko«sijamskiblizan-ci»,obgrliliseuljubavnomparuižarustasitoBiokovoiplodnaImotazemlja,strasnodišuisvađaju,volesei,hvalaBogu,plodeirađajupićemodBoga–vinom,jersvasudrugapićapočovjekunastala...AovdjeuImotiprvosilazimouImotskopolje.TujenegdjeisamostankojiopisujeAralicauromanuDuše robova.«NjivicadonjivicekaouHrvatskomzagorju.Imotskijenabrijegu.CrvenikrovovigledajuuzeleniloImotskogpolja.Moderanivitalangradić.Ulicesuodbijelogiklesanogkamena.Prijateljskevedu-temašunamrukama.Svejepitomoinjegovano–iondakadjegruboinepomičnokaokamen»,napisasvojedobnoimojcijenjenikolega,samozatajniMladenVuković.

I jošnešto,svakiput (apovjerišemisenekimojiprijateljidase injima todogađa i

4 PetarGudelj:PutuImotu


skinušemi takosljedećeriječi«svrha jezika»),silazećiu Imotu,očekujemkrajceste,gotovokaoznakporedputa–starogaKikaša.Ipričinjavamiseudidovimaskapom»micom»,saštapomuruci ibisagamanaramenu,sonimakojisjedepodkrošnjom,gledajuspragaunučad...

PravorečeTončiVrdoljak:»…Kikašjesvakičovjek.Onima-jednoprirodnotumačenjeporijeklasvijeta.Tvrdidanijepostojaosamojedančovjek.Bogjesvedaonapet:petćutilautijelu,petprstijunaruci,tepetranaIsusovih.KikašosjećadapripadasvijetukojijeodBogabiozaboravljen.Ontolijepokaže:tićešživjetiodblebetavajezika,tiodruku,tiodnogu,atiodsvojeglave.Petijeupitao:“Stoćešmenidati?”“Štodatidam,kadsverazdadoh!”“Dajmirame”,kažepeti.Prosjačenjejebilanužda.Utrećojjepričinaznačeno“prosjaciodnevolje”-oninemajugdjeraditiištoraditi.Štosetičenezakonitadjeteta,tojemoralsvijeta,nijesamoKikašev.”

Naglasimo,međutim,dajebiloionihkojisuserijushvatilikaouvredu,pasamnegdjedavnoiznekihnovinaprepisaooserijiiovo,tekdasepotvrdikakosejošNIJERODIO,tkobisvimaugodio,pačlankopisacveli:»Televizijskaserija»Prosjaciisinovi«poručuje:tosuImoćani,svisuodtakvihisvisujednaki,ugenimaimjelupeština,prijevara,kruhbezmotike...IImoćanisugledaliserijuismješkalise.Teksuposlijespoznalipodvaluiprijevaru:utelevizijskojserijinemanitrunkaistineivjerodostojnosti/NikadainitkonijeuvrijedioiponizioImoćanekaotelevizijskaserija»Prosjaciisinovi”!5

Kaomediolog,međutim,tvrdimdaselipšiglasoImoćaninu,našemčoviku,nijenikadatakouspješnosvitomproniokaoonajštojeslikomiričimaodjekivaosmalihekranaserije«Prosjaciisinovi».

fenomenImoćana,zagrijanotvrdeneki,nemožeseobjasnitilakoiukratko.BitnojedatajfenomennastajeodlaskomImoćanausvijettrbuhomzakruhom,pasekažedaseutomkrajurađaju‘’janjciiposkoci’’:akosehoćeodržati,ijanjesemorapreobrazitiuposkoka.

«Dasmosepredavali,davnobinasđavoodnio.Šakajadajeutojzemlji.Kadsamovidim u što Lovrećani i Zagvoždaci trpaju teško zarađene marke, grade “udere”, nadodaje Vrdoljak. Možemo se tomu rugati, ali je investiranje u te kuće iskonskaobnovasnage:dasedjecanaučeštojeto.Tašačicazemljedajenekisok,nekusna-gu.SjećamsekadsuokupatoridošliuImotski,mojsećaćaprepaodaćenaspobiti,pasmosesakriliupodrum.Naštednjakujeostaograhsasuhimmesom,štojebilarijetkost.Djed,kojijetadaimao84godine,biojeslijep.Stalnojegovorio:“Ajmogorizagoritćelonac”.Ćaćajerekao:“Tata,pobitćenaš‘.“Bemtijačovikakojisedadeubiti”,odvratiojedjed.Tosmohtjelipokazatiserijom!6

5 Pročitajostatak:www.vjesnik.com/html/2001...?r=gle&c=56 AntonVrdoljak,Imotskakrajina,1.travnja1984.str.2.


“MoždanijedneriječiizserijeProsjaciisinovinisupostaletakopopularnekaoriječi-SILONEČISTA!“,kažeMilanIvkošić.7Zatimnastavlja:“Silanečistajenedostatakrodnezemljekojajesimbolžene,kaoštoježenanjensimbol.Zatojesilanečista,bujnaVrti-repka,zgriješivši,trebalaskočitiuvoduitakoseubiti.Prosjačenjejeubijanjezemlje-žene,erosarada.AliVrtirepkuspašavaMatankojiusvojojprosjačkojlukavostivaračakisvoganajodanijegmupretka.Dakle,prosjačenjejemogućeikao“stvaralački”čin.

AlinijeRaosdosegaoonuImotskukrajinukojaimaplodnuzemlju,seksualnogČovje-ka iseksualnuŽenu,kojaveže radkaonačeloplanetarnogopstanka”, tvrdi Ivkošić.

Unovelamainajpoznatijimromanima,autobiografskojtrilogiji»Vječnožalosnismijeh«ipikarskomromanu»Prosjaciisinovi«(medijskinajeksponiranijemzbogistoimenetv-serije),Raosispisujezavičajnimikrokozmos,kronikumentalitetaisudbineljudisvogazavičaja.

ČujmoiIvanaRaosao“prosjačenju”,istina,udrugomkontekstu:”Milostinjenetrebam,nitizanjumolim,jednostavnozatoštovećprekočetiridesetljećanemolimniBoga,panećuniAdministraciju.Imoćanisupoodavnoprerasliprosjaštvo- ikaonevoljuikaozanat-štosemožesasvimilijeporazabratiiizmogromana“Prosjaciisinovi”.8

Sadasevratimotezio«ognjištarcima»inazovimoihapatridima,suvremenije,«kozmo-politskimnacionalistima».

Prošlojeveomamnogostoljeća,jošodstareGrčke,kadasuseapatridipojavili,doovogavremena,koježeleproglasitisvojimdobom.Štoznačiapatrid?Ukratko, to ječovjekbezdomovine,bezdržavljanstva(a=neipatria=domovina).Starojepitanje:moželičovjekbezbrata(roda,na-roda)idoma(domovine).Nerijetkosemnogioglašu-jukakoimjesvijet–domovina,asvakičovjekbrat!Svakoudomljenjeiunarođenjetakvisuspremniproglasiti«rigidnošću»,«uskonacionalnimizatoopasnim».Ljudekojivolesvojnarod–proglašavajunacionalistima,kaoda je ljubitisvoje–grijeh.Mnogi takviapatridi,iakosedeklarirajukaoljudikozmičkihširina,zapravo,nisuništadrugonego«multietničkirasisti»,kakoihjenazvaoIvanAralica.Riječju,tkogodnemisli«kozmički»,apatridno,tkovolisvojdomirod,zanjihjedrugorazredan,niževrijedan,netkotkobimoraobitiizvanzakonaisustava.«Jedritisvijetomitražitidomovinu»-zartonijebioiOdisejevusud?GodinamajeOdisejlutaoprogonjenodljudi,zvijeriibogova.Vidiojezemljegdjeobilnorađajubob,ječam,lozaimaslina,nudilesumuseženekojimasu«bedrabilaljepšaodbjelokosti»,kaoštokazaIvanAralicausvomromanuPsi u trgovištu.Aon/Odisej/jeupornotražiosvojuItaku!AštojeItaka?Neznatanotočić,kazatćepotomAralica,usredvjetrovitamora,ne-plodan,kamenit.ZarljubavpremaItacinijeprirodnapotrebaOdisejeva?,zapitatćese

7 MilanIVKOŠIĆ,Imotskakrajina,15.svibnja1984.8 IvanRaos, iz jednemolbepisane1980.g,preneseno iz: Fra Vjeko Vrčić: Stare slave djedovine, «Grad na gori» (list imotskih župa) br. 2 (26), Imotski 1996.


AralicaulikusvogapustolovaVrančića.IstodobnosčežnjomzapovratkomuOdisejujepostojalaijednadrugastrastzaotkrivanjemiupoznavanjemnovoga.Jedritisvijetomibitiudomovinijestsmisaoživota,kakonamizgledaželipo(r)učitiiOdisej.

PjevatisamooKozmosuanežuditiizasvojomItakom,kaoštomnogidanasčineina-mećusvojeapatridske«vizije»,boljerećiiluzije,doimasekaoverglanjestarihbudnicakojeodjekujučestokaoposmrtnekoračnice.Nakon«svijetlebudućnosti»zazivaose«socijalizamsljudskimlikom».Aondajeizbačenaparola:hoćemo«kapitalističkisoci-jalizam».«UlazakuEuropu»danasje«ideologijskiupakiran»kaonekadašnjeobećanjeo«komunizmukaorajuikraljevstvunebeskomnazemlji».Svakigovoroneminovnojglobalizaciji doimatćesekao«reciklaža»starihideologijskihiluzijamačempretvaranihuvizije.

Takvibi«zavodili»demokraciju,punisuljubavipremačovječanstvu,alimrzečovjeka.UimekozmosaprezirusvakuItaku,svojna-rod!Tosupoborniciotvorenogdruštva,alisuzatvorenizadruge,poputonihprosjakakupreškogĐulagekojisasvojekulebacasrebrnjakepreko sebedabi uživaoumeđusobnojborbi onih što ihhvataju.Kolikotakvih donatora «kruži» nad JugoistokomEurope, bacajući kao i Đulaga s Kupresanovcekrozotvorenprozoruime«otvorenogdruštva»kojejeupravozatvorenozasvekojinisunjihovogasvjetonazora.Sudjelujusamoutojitakvoj«kozmičkojljubavi».Ta-kav«Weltburger»nije«ognjištarac»,nijeukorijenjeni,nitiujednojkonkretnojkulturinitinacionalnom,pojedinačnomsvijetu.Takavkozmopolittvrdidamujesvijet,anezemljaukojojjerod/en/igdježivi,njegovadom-ovina.Takvaisključivostsvegaizuzevsvijetakaojedineistinske,svima«zajedničkedomovine»tolikoseostrašćeno,čestoibezobzirnoinasilnozagovaraiprovodidamujemržnjapremasvemuštonijetoitakvočinjenjeisvjetonazor,objektivno,najvećinacionalizam,samosadastavljenukozmičkerazmjere.«Kozmopolitskijenacionalizamjediniobliknacionalnogidentitetaspojivstimporetkom».9

Trebakazatikako,nasuprotkozmičkomnacionalizmu,nekizagovarajuistitakavrepu-blikanizam.

Kakoseteidejekozmopolitskognacionalizma,republikanizma,demokracije–održa-vajunaprostoreBiH,gdjemeđunarodnazajednicapraktičkiuređujesveodnose,zapo-činje«jednunovubudućnost»?

«Štojeta,kakvajeta,daprostiš,Bosna?»,upitaosedavnoMakDizdar.Pozornijianali-tičarivećregistriraju«javnučinjenicu»kakose,upravopolitikom«mrkveibatine»mnogivećlijepeza«obećanubudućnost»inekritičkiprihvaćaju«globalneideje»u«zemljiciposnojibosoj»ukojojjeoduvijek«vlastitipragzanjenogčovjekabionajvećaplanina,Nadruštvenomplanu,uBosniseiznjedriloraznihudrugazaljudska,ženskaiinapravazagovarajućiglobalizamkaoistinskupriliku.Svoj«kozmopolitizam»uvijajuuoblandenad-ljubavizaBosnom,nerijetkobezHercegovineukojojdominira«ognjištarska,rigid-

9 /Giddens,Anthony,TheConsequencesofmoderrnity,StanfordUniversityPress,1990.str.132/.


napolitika»,po takvim interpretacijama.Punisu ljubaviza«bosanskogagrađanina»,za«bosanskijezik»,za«bosanskukulturu»,za«bosanskupovijest»,…,za«bla–bla–blabosansku»,kakoprimijetijedanznanstvenik.VolesveonočegauživotuBiHui-stinunema,nitijedinstvenogjezika,nititakvekulture,nititakvepovijestiuposljednjihšeststoljeća.Svevišetakavkozmopolitizampostajehegemonizam. Naravno,svepod«zastavomeuropskeBosne»ukojojsemoraživjetikaonekada:s jednimjezikom,sjedinstvenimškolskimsustavom,građanskim,iuunitarnojRepublici».

AIvoAndrićjekrozliksarajevskogliječnika,kojiuI.svjetskomratubježiizBosne,usvomčuvenom«Pismuiz1920»-onimakojiidanastvrdekakojeuBiHvladalahar-monija,jerčetiribogomoljestojejednadodruge-poručioiovo:POSTOJE,ALISVEUISTODOBAOTKUCAVAJURAZLIČITOVRIJEMEIKALENDARE!

«Teško i sigurno izbija sat na KATOLIČKOJ katedrali: dva posle ponoći. Prođe više od jednog minuta (tačno sedamdeset i pet sekunda, brojao sam) i tek tada se javi nešto slabijim, ali prodornim zvukom, sat sa PRAVOSLAVNE crkve, i on iskucava svoja dva sata posle ponoći. Malo za njim iskucava promuklim, dalekim glasom sa-hat-kula kod Begove džamije, i to iskuca jedanaest sati, avetinjskih TURSKIH sati, po čudnom računanju dalekih, tuđih krajeva sveta! JEVREJI nemaju svoga sata koji iskucava, ali bog jedini zna koliko je sati kod njih, koliko po sefardskom a koliko po aškenaskom računanju. Tako i noću, dok se spava, u brojanju pustih sati gluvog doba bdi razlika koja deli ove pospale ljude koji se budni raduju i žaloste, goste i poste prema četiri razna, među sobom zavađena kalendara, i sve svoje želje i molitve šalju JEDNOM NEBU na ČETIRI razna crkvena JEZIKA. A ta RAZLIKA je, nekad vidljivo i otvoreno, nekad nevidljivo i podmuklo, uvek SLIČNA MRŽNJI, često istovetna s njom.»10

Pismo iz 1920. godine kaoepistolarnakratkapričamjestimicesedoimljekaofakcio-nalniesej:antropološka,psihologijska,etnološkaipsihijatrijskaekspertizafenomenabosanskemržnje istrahaODDRUGOGIRAZLIČITOG.Kad je u Španjolskoj počeo građanski rat, DOKTOR Linenfield je napustio sve i otišao kao dragovoljac u republikan-sku vojsku. Organizirao je previjališta i bolnice, pročuo se svojom revnošću i znanjem. Početkom 1938. godine nalazio se u jednom malom aragonskom gradiću čije ime niko od naših nije umio pravo izgovoriti. Na njegovu bolnicu izvršen je zračni napad u po bi-jela dana i on je poginuo zajedno sa gotovo svim svojim ranjenicima: TAKO JE ZAVRŠIO ŽIVOT ČOVjEK KOJI JE POBjEGAO OD MRŽNJE. (266)Dakle:bježećiodbalkanske,čovjekpogibeodiberijskemržnje.Zemljopisno:Balkanjepoluotok;Iberijatakođer;onisu,poluotoci:konfiguracijski,povijesno,kulturno–razli-čiti;mržnjaimjejednakajerjesvagdašnjaisvugdašnja,itkoznakadćeonaikudaigdjeizbitisvojomužasnomipogubnomžestinom.

Izbogovihriječi,kojesuogledaloiBiH,nekibiidanasmrtvomAndrićusudiliumjestodagaproučavaju,želeporavnatisve«globalnimravnalom».Zatenasilne«globalnepo-

10 IvoAndrić: Odabrane pripovetke , SKZ, Beograd 1954, str. 263/4)


trebe»udnevnepolitičkesvrhenadjelujeneviđenoispravljanjepovijestiBiHkrozkojuseželi, upravopodzastavomkozmopolitizma,provući «temeljninarod», jedinstvenanekadašnjavjera«bogumilstvo»,čakijedanjediniidentitet–Bošnjana.Lijepojenetkozamijetiodasu«povjesničarimoćnijiodBoga.Bognemožeizmijenitiprošlost.Povje-sničari točinesvakidan»,nigdjenije takonadjelukaouBiH.KNJIŽEVNICIPOPUTAndrićaispriječilisuimsenastazeiputeve.

Apatridstvo,očevidno,ovdjeimadruguaromu.Najčešćesetuneradiniokakvomkoz-mičkomnacionalizmu,negooonomnajgrubljem,ovozemaljskomšovinizmu.

Predkrajonečemuštojepočelodavno,aaktualnojeidanas.Mnogiimediolozitvrdekakoće«slika»,Internet,filmitvuništitipisanuriječ.Jelitobaštako?Zapravoikadajeizmišljenopismo,mnogisutvrdilidaćeonouništitiduhiusmenuriječ.Naime,premaPlatonu(uFedru)kadjeHermes,navodnoizumiteljpisma,predstaviosvojizumfara-onuTamusu,ovaj jeprokleonjegovunovu tehnikukoja je trebalaomogućiti ljudimadazapamteonoštobi inačezaboravili.Ali faraonnijebiozadovoljan.“Umješni moj Teutonče, rekao je, pamćenje je velik dar koji treba održavati stalnom vježbom. S tvojim izumom ljudi više neće morati vježbati pamćenje. Sjećat će se, ne unutar-njim naporom, nego običnim vanjskim pomagalom.”

faraonovajebrigarazumljiva.Pisanjebi,kaoisvakonovotehničkopomagalo,osla-biloljudskusposobnostkojunadomještaipotpomaže–baškaoštozbogautomobilamanjehodamo.Pisanjejeopasnozatoštoumanjujesposobnostiljudskogumanudećiljudimaokamenjenudušu,karikaturuuma,mineralnosjećanje.Platonovjetekst,narav-no,ironičan.Platonjesvojargumentprotivpisanja,ipak,pisao.AlinijesepraviodateriječiizgovaraSokrat,kojipaknijepisao(budućidanijeobjavljivao,iščeznuojeusvojojakademskojbitci).Danasnitkovišenematakvihbriga,izdvavrlojednostavnarazloga.Kaoprvo,znamodaknjigenisusredstvokojenetkomožemislitiumjestonas;naprotiv,onesustrojevikojipotičudaljnjemisli.Usvojoj«Divljojmisli»čuveniLeviStrausstvrdikakojeprilikompodučavanjapisanjunekogpoglaviceuprašumamaAmazona,kadajepoglavicaizgovorioriječi,aŠtrausihzapisao,poglavicasavudivljengledajućinašaranipapirsaslovimarekao:»Tisisadazarobiomojeriječi»

Kaodrugo, ako su nekoć ljudi trebali vježbati pamćenje da bi zapamtili neku stvar,nakonizumapismasumoralivježbatipamćenjedabizapamtilinekuknjigu.Kaodajefaraonpokazaoprstom,prvonaispisanupovršinu,aondanaidealnuslikuljudskogpamćenja,irekao:“Ovoćetoubiti.”11

Višeodtisućugodinakasnije,VictorHugonamusvojojBogorodičinoj crkvi u Pa-rizupokazujesvećenikaClaudeafrolloakakoupireprstomprvouknjigu,aondana tornjeve islikenjegovevoljenekatedrale, igovori “ceci tueracela”,ovoće toubiti.(Knjigaćeubitikatedralu,abecedaćeubitislike).PričaBogorodičine crkve u

11 UmbertoEco,OdInternetadoGutenberga,predavanjenaTalijanskojakademiji12,


Parizudogađaseupetnaestomstoljeću,nedugopoštojeizumljentisak.Prijetoga,rukopisisubilirezerviranizaograničenuelitupismenih,ajedininačinpoučavanjamasabiblijskimpričama,životuKristaisvetaca,moralnimnačelima,pačakidjeli-manacionalnepovijestiilinajosnovnijimpojmovimazemljopisaiprirodnihznanosti(naravi nepoznatih naroda i svojstava biljaka i stijena), bile su slike na katedrali.Srednjovjekovna je katedrala bila neka vrsta permanentnog i nepromjenjivog te-levizijskogprograma, koja je trebala reći ljudima sve što je nužno zanjihov sva-kodnevniživot,kaoizavječnospasenje.ŠezdesetihjegodinaMarshallMcLuhannapisaosvojuGutenbergovu galaksiju,ukojojjeobjaviodalinearninačinmišljenja,kojijedoniotisak,tekštonijezamijenjenglobalnijimnačinompercepcijeishvaća-njaposredstvomtelevizijskihslikaidrugihvrstaelektroničkihnaprava.AkobašneMcLuhan,sigurnosumnoginjegovičitateljiuprliprstomnaprvusvjetskudiskotekuManhattan,azatimnatiskanuknjigusriječima“ovoćetoubiti”Medijimajetrebalonekovrijemedaprihvatezamisaodajenašacivilizacijanarubudapostaneorijenti-rananasliku–štobipodrazumijevaloopadanjepismenosti.Danasjetočestišibo-letsvakogtjednogmagazina.Neobičnoje,međutim,toštosumedijipočelislavitiopadanjepismenostiinadmoćnusnaguslikeupravoutrenutkukadjenasvjetskuscenustupiloračunalo.

LjudikojisenoćimaupuštajuubeskrajnekonverzacijenaInternetuprijesvegabaratajuriječima.Akosetelevizijskiekranmožesmatratinekomvrstomidealnogprozorakrozkojisemožegledatičitavsvijetuoblikuslika,računalniekranjeidealnaknjiga,ukojojsemožečitatiosvijetuuoblikuriječiistranica.

Ida je istinadavizualnakomunikacijadanasprevladavanadpisanom,problemnijeusuprotstavljanjupisanekomunikacijevizualnoj.Problemjeutomekakopoboljšatiijednoidrugo.Praviproblemiležedrugdje.Vizualnakomunikacijamoraseuravnotežitisverbalnom,uglavnompisanomkomunikacijom,izjednogposveodređenograzloga.JednomjeseomiotičarSolWorthnapisaočlanak“Slikenemogurećine”.Javerbal-nomogureći“Jednorozinepostoje”aliakopokažemslikujednoroga,jednorogjetu.Štoviše,jelijednorogkojegvidimjednorogopćenitoilinekiodređenijednorog,tojest,predstavljalipojedinačnogjednorogailijednorogeopćenito?

Problemnijetakonematerijalankakoizgleda,ilogičariisemiotičarisuispisalimnogostranicaorazliciizmeđuizrazakaoštosudijete,nekodijete,ovodijete,djeca,‘djeteš-tvo’kaoopćazamisao...

Stogaječistovizualnomkomunikacijomiobrazovanjemlakšerealiziratistrategijeuvje-ravanja koje reducirajunaše kritičke sposobnosti. Ako čitamunovinamada je nekičovjekrekao“želimogospodinaXzapredsjednika”,jasamsvjestandajetomišljenjetogačovjeka.Ali akona televizijskomekranugledamčovjekakakogorljivouzvikuje“želimogospodinaCzapredsjednika”, lakšećuvoljupojedincashvatiti kaoprimjeropćevolje.

Knjigećeidaljebitinezamjenjivenesamozaknjiževnostnegoiuvijekkadatrebapa-


žljivočitati,nesamodabisedobilanekaobavijestnegoidabiseoknjizirazmišljaloipromišljalo.Čitatisračunalnogzaslonanijeistoštoičitatiknjigu.

Ljudiželekomunicirati.Ustarimsuzajednicamatočiniliusmeno;usloženijimdruštvimapokušalisutouzpomoćtiska.Alisračunalnomtehnologijomulazimounovorazdobljesamizdata.Ljudimogukomuniciratineposredno,bezposredovanjanakladničkihkuća.Mnogiuopćenineželeobjavljivati,negosamokomunicirati jednisdrugima.DanastočineelektroničkompoštomiliprekoInterneta,štoćebitiodvelikekoristizaknjigu,civilizacijuknjigeiknjižarskotržište.Književnostjedolazakkinematografaistripovasi-gurnooslobodioodređenihpripovjednihzadaćakojejetradicionalnotrebalaizvršavati.Iponosimosedajetako.

CitiraosamMcLuhana,kojikažedajeVizualnagalaksijastupilanamjestoGutenber-govegalaksije.Vidjelismodanekolikodesetljećakasnijetovišenijeistina.McLuhanjerekaodaživimounovomelektroničkomGlobalnomselu.Miočitoživimounovojelek-troničkojzajednici,kojauistinujestglobalna,alitonijeselo–akosepodselommislinaljudskunaseobinusneposrednominterakcijommeđuljudima.

Digitalnievanđelisti,pak,zarazlikuodsvojihsuparnikaapokaliptičara,kakosemeđu-sobnonebašnježnočastepoborniciiprotivniciDIGITALIZACIJE,obećavajurješenjesvihostalihproblema:oni,uistinu,umjestokonkretnihrješenja,obznanjujuspasenjeantikviranogčovjeka.Izmeđuostalog,isuosjećanjeilioslobođenječovjekaodnjegovanepouzdanog i krhkog pamćenja i to uz pomoć džinovskih elektronskih uređaja zaskladištenjepodataka.

ZavršitćutvrdnjomdasenetrebamobojatikakoćenovimedijipotiratistareidavelikaknjiževnadjelanemogubitisRIJEČIprevedenanaSLIKU.NaprimjerunašegaIvanaRaosaidrugih–tosepokazaloiznimnodobrim.

Naravno,izniosamivlastitopromišljanjekakosutomupridonijeliuzredatelja,glumceiostaleupravoiRaosiAralicaprihvaćajućiiradećinaprilagodbivlastitihromanafilm-skomizrazuijezikukaonovommediju.Zadruge,poputAndrića,pravaještetaštouzdebeliromanTravničkuhronikunemožemonositiimnogotanjiimanjiCDistoimenogfilma,kakotomožemoučinitiisKonjanikomiProsjacimaisinovima.


VojislavVUJANOVIĆ

EdaednomprestanugorčineAmir Brka: Negativna geografija, Planjax, Tešanj, 2005.

Izmeđukolumneikarikaturepostojievidentnabliskost.Zajedničkiimeniteljimje-tre-nutak.U trenutku se bokori stvaralačka lucidnost.Ona, pak, podrazumijeva intelek-tualni naboj. U sjedinjenoj aktivističkoj energiji, oni čine koordinatni sustav u kojemlucidnostotkrivaznačenjskekomponenteuspektrutrenutka,intelektualnomenergijomstvaralacznačenjaprevodiu tekst ili crtovnislog.Nastajedjelospecifičneosobeno-sti,nanajneposrednijinačinvezanozasvojmaterijalnikorelat i,često,kadaugasnesmisaokorelata,zgasnei funkcionalnaosnovakolumneilicrteža(karikature).Ali,nebivauvijektako.Kolumnaicrtežkatkadabivajunajrevnosnijisvjedocipovijesnekom-ponentesvogakorelata,predstavljajunajzornijunjegovuistinu.Prisjetimose,recimo,kolumniAugustaŠenoe,njegovihZagrebulja,paćemoseuvjeritiunjihovuznačenjskuenergiju.Ili-daseprisjetimoDomijeainjegovihkarikatura.Očitoje,dakle,dasnagakolumneikarikaturezaviseodstvaralačkemoćiautoradaudatomtrenutkuinjegovomznačenjskomspektruotkrijenesamoonoštoodređujeznačenjskumjerutrenutkavećdasedosegneonasnagaopćostiukojojsezrcalifilozofijarazumijevanjasvijetaine-zaustavljivogvremenskogprotoka,univerzalijekojeodređujusvakoproziranjesmislačovjekoveopstojnostiusukobuoprečnihsila-dobra izla,kjerkegorovskog«Ili - Ili».Akoihnjihovautoruspijepodićidorazineuniverzalnog,kolumnaikarikaturanisutekzajednokratnuupotrebu.

Prohodimo, laganimhodom,vođeniArijadninomniti,kolumnističkimpoetološkim la-birintomAmiraBrke,svjedokomjošjednepotencijenjegovogstvaralačkogbićaipre-poznavajući,ponovo,i lucidnosti intelektualnepotencijekojeovajumjetnikunosiiuovajaspektsvogstvaralačkogaktivizma.Istina,veomabliskitrenucimakojeAmirBrkaelaborira,nismoustanjusagledationedrugekomponentekojeseuzdižuiznadravnineposrednogviđenja,alismoustanjusagledatineštodrugo-reljefnostkojomonuo-bličujesvojelucidijeisvojaintelektualnapromišljanja,najzad:iemotivnuenergijukojuunosiusvojekolumneienergetikustajnetačkekojuizabiredabiupunijemozračjusagledaoonoštojeotkrivaouproživljenimtrenucimaiusvojimimaginativnimintelek-tualnimigrama.


OsnovnitoposjeTešanj.Ongabraniodopačinakojeseustremljujunanjegasasvihstrana,alirastvaraioneopačinekojesuseizrađaleizsamogtkivaovogagrada.Svojgovoruzdiženavisokuravan,štomuomogućujedatomgovoruobezbijediunutarnjuzažarenostkojanedozvoljavadasenjegovekolumnečitajuonakokakoseiščitavajuidruginovinskistupci,preletompogledaprekonjihovihredova,apotomodložeuotpad.Svojimzažarenimemocijamaonsvojimkolumnamaobezbjeđujerazložnostnjihovogpojavljivanja, unutarnji imperativ koji ga je prisilio da ih ispisuje i da ih nudi svomečitalačkomauditoriju.Tonije,dakle,emocionalnauzdrhtalostkojabimuzamagljivalahorizonteidokidalaonajobjektivitetbezkogakolumnanemožezasnovatisvojuopstoj-nost,svojebiće,onsvojojemocijisagledarealnedimenzijeiuokvirtihrealitetasmještasadržajsvojihdokučenihistina.Zbogtoga,emocijekojeunosiusvojekolumnenisuisforsirane, nasilnonametane;one sugradbeni diopatološkog sustava, njegov sre-dišnjidio-načijimkoordinatamagradisvojekolumne,nekaopisackojije,samsebi,nametnuo tajzadatak isveo ihnazahtjevnostda ispunjavaponuđeniprostor.On ihispisujedabirazriješiosvojeunutarnjeiduhovneiintelektualnekomplekse,dovodećiihuodređenikorelativniodnossaukupnimsvojimdjelom.On,dakle,svojekolumnenesmatranečimmanjevrijednimodostalogsvogadjela(poezija,proza,esejistika,raspra-ve,ogledi),itogajeohrabrilodaihizvedeiznovinskihstubacagdjeihjeobjelodanji-vaoipreveoihustrukturuknjige,činećiih,itime,jednakopravnimsadrugimnjegovimdjelima.I,eto,uprilicismodaihnađemo,kaoprviodjeljakunjegovojnovojknjiziNe-gativna geografija.Iteksada,okupljenenajednommjestu,kolumneAmiraBrkezračepunijomenergijomočitujućionoštosmonazvalinjihovimznačenjskimreljefom.

OnesvjedočeotrenucimakojisusplitalisvojvijenacokoTešnja,otkrivanjihovudu-hovnupotku,sinusoidekojesusestjecaleutešanjskomkaleidoskopu,uspostavljajućirelacijedatogtrenutkasavremenomkojejeminuloivremenomkojejenadolazilo.

Jedanodglavnihmotiva,čijomsefenomenologijombavioAmirBrkausvojimkolumna-ma,jestproblematikaprovincijalizma.Uvođenjeovogpojmaukomunikacijukodovogautoraizazivaspecifičnugorčinu,jermunenalazirazlog,maukomeznačenjuupotri-jebljen(najčešćeimapejorativnoznačenjezaostalesredine,aliimjestauunutrašnjostiuodnosunacentralnosredištekojesesmatramjeromvrijednostiiopćegradskostiiduhovneizraslosti),jeronodražavanekuvrstucentralističkesvijestiukojemsenekamjestafavoriziraju,asvadrugasestavljajunaljestvicuumanjenihvrijednosti.PosebnosetoodnosinaSarajevo.Istina,ponekadseovajpojamupotrebljavakaoopćaoznakamjestauunutrašnjostiBosneiHercegovine,splemenitomdobrohotnošću,bezpejo-rativnihkonotacija.Međutim,AmirBrkaneopravdavanjegovuupotrebuniu takvimkonotacijama, pogotovo kada se to tiče Tešnja. Zapravo, Tešanj je osnova na kojojsepropitujeopravdanostupotrebepojmaprovincijalnosti.Utakvimsituacijamaonsepozivanarelativizamupotrebejer,akosekontekstualiziraAmirBrkanjegovuupotrebu,upotrijebisastanovištarecimoeuropskihstandarda,ondajecijelaBosnaiHercego-vinaprovincijasvrloizrazitimprerogativimauusvakomsmislu.Skojimsepravom,iskojimciljem,čujemounutarnjiglasautora,tajterminuvodiukomunikacijuunašimprostorima?ZaštogauvoditiuetiketiranjedrugihprostoraizvanSarajevakadaseonmožeodnositiinanjegasnekihdrugihstajališta?Akadaunjemunapovršinuisplove


centralističkiporivi,ondaonnosijedinstvenoznačenjeunižavanjavrijednostiistvara-lačkihporivausvakojdrugojsredini,makakvedimenzijeoniudatojsredinipoprimali.Kontekstualnoposmatrano,upotrebapojmaprovincijalno,zapravo,remetizdravipro-tokidejakojebisetrebaleravnomjernoširiticijelimnašimprostorompridonosećina-drastanjupostojećeg.TakvimsvojimreakcijamanaupotrebuneadekvatnihpojmovaunašuduhovnuatmosferuAmirBrkajošjačeizoštravasvojprofilizuzetnogintelektualcakojineprihvaćapetrificiraneparametre,nastoji ihslomiti iuvestičinzdravogprotokaidejaubosanskohercegovačkojsredini.

Druga,gotovoopsesivnatemakolumniAmiraBrkejestpovijesniusudTešnja,nekadaš-njeraskrsniceputevakojisuseradijalnoširilenasvestrane,dabi,dolaskomAustro-Ugarske,bioizglobljensmagistrala,pomaknutnamarginu,osuđennaosipanjekojećetrajativišeodjednogstoljeća.Pomalorezignantnimtonom,ongovoridaje,usvojevrijeme,Tešanjbiošestigradpoveličini-izaSarajeva,Mostara,Banjaluke,BijeljineiTravnika,očemujesvjedočiopopisproveden1879.godine.PotompopisuTešanjjeimao5372stanovnika.Apopisiz1910.godinepokazujedajeTešanjimaotekneštovišeod3000stanovnikaidasugapreteklimnogagradskasredištakojasuranijebilaizanjega.Širokufresko-slikuotešanjskomnazadovanjućedatiiutekstuGaudeamus igitur.Nezadovoljannačinomnakojijeobilježenačetrdesetogodišnjicapostojanjate-šanjskegimnazije,on jenačinioprohodkroz razvoj školskogobrazovanjauTešnju.Hodpostupnognazadovanjajezapočeoodposljednječetvrtine19.stoljećakadajeuTešnjuzasvjedočenagrađanska(interkonfesionalna)osnovnaškola(1886.).Tonaza-dovanjeteklojeusporednosopćimnazadovanjem(pajeautorbioprisiljenukompo-zicijutekstaunositipodatkekojejevećranijekoristio).Tojestanjetrajalodopočetkašezdestihgodina20.stoljećakadase,najzad,otvaraprvasrednjaškola,gimnazija.

Trećimomentnakojijereagiraojesuneukostiimprovizacijeurazličitimoblastimadje-latnostiusuvremenomdobu.Jednaodtihdjelatnostijestnovinarskiradusredstvimainformiranjainateleviziji,gdjeseljudiprihvaćajuposlabezprethodnogiskristaliziranogstavapremasadržaju,tragajućisamozaonimštobi,eventualno,moglobitikuriozno,koristećičakiparadigmubezumljatzv.sarajevskog novog primitivizma,«neštopredčimsamodpočetkaostajaozabezeknut».

Postojiinekolikotekstovakojejeteškosvestiujedinstvenitematskikrug,premdasedostajasnomoguvidjetievidentnedodirnetočke.Tosu: Hegel u Tešnju;O vlastohlep-cu;Remake, Remake;Dokument u Tešnju.Pisanisusloženijomaparaturom,pojača-nomrefleksijomučijemsesredištusmještalaproblematikaljudskogsamoljubljakojaseprojiciralaiudogađajekojisuupravominuli,uratnazbivanjaurazdobljuod1992.do1995.godine.Tosamoljubljesepojavljujenarazličitimstupnjevimaotuđenosti,is-ključivostikojomse«čakirođenabraćanepomirljivodijele»,pajemogućegovoriti«oizuzetnološemdruštvenomambijentukojijeuTešnjunasceni»,ukojemseisključuje«mogućnostdrukčijegmišljenja»idovodido«monoumnostikoja,akoinepretendiraprventvenona istinuoprošlosti,ondasvakakodolazi izprošlosti, i to izonekoja jedesetljećimaprijeratazaseuzurpiralaprivilegiju na istinu,hibridizirajućisesčudnimindividualnimmentalno-duhovnimsklopovimakojenemoguidentificiratidrukčijenego


kaosvojevrsninarcizam, psihološkupatologijuzakojupostojiisključivo‘stvarnostvla-stitog procesamišljenja, osjećanja i potreba’ (Erich fromm)».Na ove stavove, iakoposredno,nadovezujuseimisliizdrugihtekstova,posebnoutekstuO vlastohlepcu,izkojegsaznajemodasurevnjivostnijejenjavalaniunajtežimtrenucimaopsadeTešnjauposljednjemratu.Promatraojeteljudeneposredno,fiksiraonjihovekarakterološkeosobine iodnjih izmodeliraoposeban tipčovjeka jošu ranoj fazi rata, i zapisaogau tekstukoji jeslučajnopronašaousvojoj«nesređenoj»arhivi.Nastao je27.1.1994.godine,podnaslovomKako prepoznati vlastohlepca.Tekstjerazvedenu15sentencikojimasemožeprepoznativlastohlepac.Zailustracijunavodimojednu:«Intrigeilukavespletke,čijikonačanrezultat,vještodomišljen,vidisamoon,njegovasuspecijalnost.Zbogprirodestvari,poovojkarakteristiciteškoćetegauočiti,alibuditesretniakostegaprepoznalidokuintrigeispletkeuvlačidruge.»

SveovedogađajeAmirBrkaosvjetljavaiznaglašenoiskošenogkuta,alirezultatnisuodređeneironijskekaskadevećjednodepresivnoosjećanjezačijeozdravljenjeonnedoslućujelijekiako,nakraju,očuvavanadu(kojaposljednjaumire):

«Razumijevajućito,nemoguadanakoncuipakneizrazimoptimizam,jersamposveuvjerendasuposrijedipovijesnoposljednjiostaciovogdruštvenogmutantasausušti-niizrazitodevijantnomsvijestiidaćesnjegovimdefinitivnimodlaskomsapozicija,in-stitucionalnihiparainstitucionalnih,sakojihsebitnoodlučuje,aodlazakjeneminovan(biološki-akovećnedrugačije),izaTešanjipakdoćiboljavremena.»

Je li to glas vapijućeg u pustinji.Možemoovu autorovumisao - nadu konotirati povlastitojvolji,aliostaječinjenicadasmokrozovetekstoveupoznalijednuličnostkoja,bezsusprezanja,gledastvarnostotvorenihočiju,bezstrahazadireunjezinabolesnatkiva,razrezujeihdabisegadostimakarvidjele,akovećnismoustanjuboritiseprotivnjih.Zbogtoganasposebnoradujekadasesretnemosnjegovimtekstovimaukojimapodržavaipojavekojezračeljudskošćuiljudskimsamoprijegorom,kaoutekstuFe-nomen «Pobjeda»posvećenomtešanjskomčudukadajeispodpokrovaproviriogenijetešanjskogprostora,razbudioenergijekojesudesetljećimazatravljivane,kojesevišenisudalesputavati i,vlastitomenergijom,podigao industrijskigigantPobjedukoji jesvojuproizvođačkumoćširioidalekoizvanvlastitihlokalnihokvira.Apočetnastanicabilajeobičnalimarskaradnja!Pritom,PobjedanijebilasamoproizvodnigigantvećigeneratorintelektualnihpotencijaulažućivelikasredstvauškolovanjemladihTešnjaka.Sočitimponosomautorzaključuje:«TeškodajenekimalibosanskohercegovačkigradsedamdesetihiosamdesetihgodinaimaovišestudenatauSarajevunegoštojeimaoTešanj».

PoredPobjede, tajse lokalnigenije javljao inadugimmjestima,preobražavaoseustvaralačkevrutke,oblikovaoličnostikojimaseTešanjuistinumožeponositi.JedanodnjihjeitešanjskiHare,najpoznatijinogometašovogagrada,kogasuzvalidapomogneTOŠK-ukadgubiutakmice,čakiondakadajezakoračioučetrdesetu.Aulovujemo-gaoizecastićiprijenogoštobitoučinililovačkipsi.DrugatakvaličnostjeMustafaĆe-man,jedanodnajznačajnijihbibliografaukulturiBosneiHercegovine,kojijepomagao


čitavojplejadiljudiuizradamanjihovihdiplomskihradova,magistratura,paidoktorkihdisertacija,adasenikadanijeuzoholio,dajeupravoinastojaoostatisamozatajan.Asveštojeučinio,učiniojesvojimfizičkimangažmanom,bezračunalaidrugihmodernihpomoćnihsredstava.Kadjejedanpisacpoželiovidjetinjegovoračunalo,onmujepo-kazaojednukartonskukutiju«ukojojsudesetinehiljadapapirnihkarticaspodacimaosvemuisvačenu,oBosniiBošnjacimanajviše»irekao:«Eto,tojemojinternet.»

SvisuovitekstoviobjavljivaniuviduuvodnikaulistuTešnjak,zatimnaweb-straniciiuzagrebačkomčasopisuBehar.

Drugopoglavljeknjigesadržidvaopsežnijarada:Teatar u tešanjskom teataruiIkono-grafija falsifikata.Prvijetekstnastaoupovoduobilježavanjapedesetogodišnjiceama-terskogpozorištauTešnju,adrugi jevezanzakrađuikonaiztešanjskepravoslavnecrkve.

Propraćajućipedesetgodišnjicudomaćegamaterskogpozorišta,AmirBrkaseodvažiodasarealnihčinjenicateatarskogživotauTešnjuotklonimitskenaslagekojesusetalo-žilevećčitavostoljećeiprijetiledarealnostpotpunozakriju.Krenuojeodpočetnogim-pulsa-teatarskedjelatnostisrpskogučiteljauTešnjuStevePetranovićakojijeuovomgraduubosanskojpozadinijoš1865.godineorganiziraopozorišnepredstave,pajetajdatumuzimanzapočetakrazvojateatarskogživotauBosniiHercegovini(bezobziranapodatakdajeizvjesniučiteljBanović1842.godineuSarajevuorganiziraopozorišnepredstavesasvojimučenicima).Odnjegasupolazilisvikojisunastojalidapočetketeatra uBosni pomaknu što dublje u prošlost. Promatran iz te perspektive, pothvatStevePetranovićapoprimaojemističnuaurui,utojopsjednutostinikomenijepadalaonapametdapokušanaćirazlogezaovajPetranovićevčin.AmirBrkajeprvikojimujepokušaopristupitisosojnestrane,tražitiupravosamerazloge.Njihnijebiloteškonaći:bilojetovrijemeživoginteresavlastiuSrbijidaBosnupripojesebi-slalisuunjusvojemisionare(bilojetovrijemevladavineknezaMihajlaObrenovića)dapropagirajutuideju.Stevoje,bezsumnje,biojedanodmisionara,isavsvojradjepodređivaotojsvojojzadanosti(iakojerevnosnoobavljaoisvojuučiteljskudužnost,miriozavađeneobitelji,nastojaosrpskomživljunametnutiistinskegradskeformeživotaiuspostavitištoljepšeodnose izmeđupravoslavnog imuslimanskogživlja).Utojnjegovojzadanostitrebatražitiirazlogezasamizborrepertoara.Nije,dakle,slučajnoizabrananiHebelovaJudita,aniŠileroviRazbojnici(igranipodnazivomHajduci).Bilesutosvojevrsnebud-nicekojesu,podkrinkom teatarskogčina,nuđene tešanjskompravoslavnomživlju.AmirBrkanije,dakle,išaozatimdaponištikulturološkustranuPetranovićevačina.Onjebioprvikojijesvojimviđenjemučiniotransparentnomideološkupozadinuučijejeimeiizvedenovajkulturnipothvat,otkloniojednostranostuimekompleksnostiviđenjarealnihstvari.

JednostranostgledanjanaPetranovićevčinnastavljenajeiuvremenimakojasumuslijedila,bezobziranatokolikoonabilaoportunavelikosrpskoj ideologiji,pasečakiudjelatnostiAdem-ageMešićainaprednjakaTešnjavidio«kontinuitetPetranovićevepozorišnedjelatnosti».Tatendencijajeposebnoojačalaizmeđudvasvjetskarata,kroz


djelatnostdruštvaGajret,bezobziranaoporbukoju jeulagalaNarodna uzdanica toj«Gajretovoj srbizirajućojkulturnojpolitici».Mistifikacijesuprodužavalesvojvijekina-konDrugogsvjetskogrataglorifikacijomPetranovićainjegovedjelatnostiuBosni,kao«beskompromisnogborcazaistinu,pravduislobodu».Izvedenoizovakvogkonteksta,imeStevePetranovićastavljenojeiunazivtešanjskogamaterskogpozorišta.Biojetonastavakonogkontinuitetakojijetrajaogotovopunojednostoljeće

UknjizijepovijesnarekonstrukcijamitaoSteviPetranovićurazlagananadvadesetstra-nica,dokječetrnaestsljedećihvezanozaživotamaterskogpozorišta.Zanjegovnasta-nakAmirBrkajeistakaodanijeproistekaoiznaraslihduhovnihpotrebasamesredineveć kao «konstrukt određen (mono)partijskomdruštvenom zbiljom», kao instrumentdaljihmanipulacijakojećeneki«aktivisti»upromicanjutešanjskekultureštedrokoristitiiumaterijalnomkorištenjusredstava,davanihzadjelatnostpozorišta,izauzimanjuzna-čajnihpoložajauuspostavljenojsveopćojdruštvenojhijerarhiji.

Razbijajućimitomanskupokoricukojajezasjenjivalarealnučinjenicupostojanjateatar-sketradicijeuTešnju,AmirBrkasemoraorazračunatiisonimakojisutumitomanijuprotežirali,međukojimasuseposebnoisticaliSmailTerzićiMomčiloSpasojević.Onisu«dolijevaliuljenavatru»itimepridonosilidajeAmirBrkausvojustudiounosiosna-žanemotivninabojkojimjeiinačerastvaraoonajideološkikompleksštosesmještaoizamitomanskepokorice i ogledaoseu ranouspostavljenoj velikosrpskoj ideologijikojomsuseuredovaliodnosinaovimbalkanskimprostorima.Tiemotivninabojistva-rajuprividda,krozrazračunsmitomanijom,AmirBrkaugrađujeisvojevrsnoantisrpskoosjećanje.Tobibilenezreleprimisli,jer,svojimstavovima,htiotonekoprihvatitiiline,AmirBrkaisamosrpstvočistiodnjegovanaličjakojejeiSrbimadonosilonesrećukaoidrugimaokonjih.

Inače,svojujestudijuAmirBrkakoncipiraoumrežikratkihodjeljaka,isvakijeodnjihimaoodređenotematskopokriće.Takvihodjeljakaimaosam,uzprolegomenukojomsepodastiraoproblemusvojimglobalnimodređenjima.

Druga studija posvećena je uistinu nesvakidašnjem događaju - otuđenju kolekcijeikonaiztešanjskepravoslavnecrkvePokrovaBogorodice!IkonesuzavrijemeratabilesklonjeneutrezorufilijalePrivrednebankeSarajevo.Ucrkvusuponovovraćeneutoku2000.godineitadajepočeladrama:prednovu2001.godinuikonesuodne-seneuBijeljinu,beznajave,noću.Uslijedilajeprepiskaipregovori,aliseikonenisuvratileusvojmatičniprostor.Tojeokosnicastudije.Međutim,AmirBrkajetučinjenicuiskoristiodabipredočiočitavupovijestodnosaTešnjakapremasvomeblagu,sastavkolekcije, s vrijednosnom ocjenom povjesničara umjetnosti Zdravka Kajmakovića.Autorjebrižnoskupljaosveštoseodnosilonaikoneinatešanjskucrkvu.Osnovnaporukakojaproistječeizovestudijemoglabisesvestiusljedećusentencu:Tešnjacisu,bezobziranavjerskupripadnost,brižnočuvalisvojevrijednosti,čakiunajdram-tičnijimvremenima,zavrijemeDrugogsvjetskograta.Stogaseovajčinotuđenjanemoženičimopravdati.


UtrećemdijeluknjigesmještenasudvaintervjuasAmiromBrkom.JedanjenačiniopjesnikDijanKalač(objavljenuWalteru25.9.2002.godine),adrugisrpskipjesnikZo-ranBognar(Aplauz,München,srpanj2004.).Rađenisusrazličitommotivacijom:prviuformimrežepitanjabezunutarnjihmeđuodnosa,sračunatihnanekuvrstu«oficijelnih»stavovapjesnikaopojavamasvedenimupitanje;drugi,pak,težiojezatimda,slijedomsvojihpitanja,uobličiipjesničkiiintelektualniprofilAmiraBrke.Zajednički,oničinere-ljefanportretautoraoveknjige,dovoljnovidljivdapoželimonjegovuprisutnostunašojblizini,dagapoželimozasabesjednika.

Pokušalismonačinitizapisuviduprohodnjekroztekstualneprostoreneobičnekon-figuracije u kojima se ogledala Brkina intelektualnamoć uviđanja dubodolina našihpomračenihsvijestiutrenutkuukojemobitavamo,ikrozpejsažečudnograstinjanje-govihemotivnihstanjapotresneintonacije,spuštanekatkadidogorčine.Samokatkad,bljesnemunjomzaoživotvorenjemsvojihnadaisvojihvjerovanja,ikroztmasteoblakepropustimoćnesnopovesvjetlakojimajeosvjetljavaogenius locisvogagrada,svogazavičajnogprostora,bilodaseradiovelikomindustrijskomgigantuPobjedi,zasnova-nomnaingenioznostidomaćihtvoračkihsnaga,bilodaseradioHaretu,pronositeljuduha pobjede Tešnjaka, ili o čudesnombibliografuMustafi Ćemanu koji je, svojomstvaralačkom silinom, nadilazio lokalne okvire i širio se svim prostranstvima gdje jeproklijavaointereszaduhBošnjaka.Pokušalismonačinitiportretzasnovannasenzor-nomsustavupjesnikaAmiraBrke,silininjegovihreakcijanapotresekojisusezbivaliunjegovojokoliniutrenutkunjegovih(inaših)proživljavanjasvihmoralnihlomovaljud-skebestijalnosti.Tonijeportretpjesnikavećživogčovjekakojigledaravnouočisvojojsvakodnevici,urastaunjenelabirintedabi,neposredno,proživionjezinekataklizme.

Zažarenausvomeiskaznomjezgru,sokusomtrpkeoporostibezkojese,činise,inemožegovoriti onašoj realnosti, ova knjigau svojoj kompozicionoj osnovi imanekeklasičneuravnoteženostikojabinaslakonavelanapomisaodabismojemogli,sizvje-snomlakoćom,čitatiuonometrenutkusmirajadanakadasepripremamonapočinak.Tuuravnoteženostsmonastojaliugraditiiusvojzapisvjerujućidasetakvomritmičkomuspostavom vlastitih refleksijamožemopribližiti suštini ove knjige na razdaljinu bezvidljivedistance. Ipak, jedannas je tekst prisilio daporemetimo tu svoju ravnotežu.To je tekstRemake, remake.Uzbunjujenasonvećsvojimnaslovom.Imauodzvukuovestraneriječi(uraskorakunjezinaispisai izgovora)nečegahladnog,opskurnogineprihvatljivogsobziromnatodajerodnariječdovedenauponižavajućiodnospo-drazumijevanja (smještanjauzagradu)odzvukaoneobesmišljenostiodkoje jeovajautornačinio«rapsodiju»upjesmiReverberacija(kojaćese,kasnije,naćiunjegovojzbirciVrijeme sretnih gradova),iakonamsečinidaautornijeimaonamjerunaovakavnačinjekonotirati.Alioverefleksijemožemonazvatiusputnim,zapisanimnamarginistranicegdjejeovajnaslovotisnut.Jer,onozbogčegasmoporemetiliravnotežusvogazapisa,jestnačinrealizacijeovogzapisa.Onseizdižeiznadravninakojojjerealiziranaknjigaucjelini,isvojommisaonomprodubljenošću,i,jošviše,svojimkonceptualnimrješenjem.Nazvalibismo jemisaonim pastelom,unutarnjimpjesnikovimsolilokvijem,onakvomvrstomzapisakakojetočinioAndrićusvojimZnakovima pored puta.Tonijereplikarealnom,premdajetakointonirana;onajeizgubilaodonetrpkostikojuusebi


noseostalizapisioveknjige.Autorjesmiriosvojuustaljenupobunu,kaodasepomiriosčinjeničnimstvarimaisadaihprevodiusvojunutarnjimonolog.Iupravoutojmono-loškojtonskojobojenostisvogagovoraonoddvijeuniverzlanesentencegradinovu,svoju,refleksijudanashistorijajedinotomeučidajeljudskazbilja«osuđena»na«vra-ćanjeuvijekistog».Primijenjenonanašupovijest,toznačivraćanjestravičnihpogibelji,ljudskihstradanja,patnjiiratova.Ili,kakoihautorsvodinazajedničkiimenitelj:ZloUdrugačijemkontekstu,uovompjesnikovompromišljanjuotkrilibismonovivrutakgorči-nevlastitenepomirljivostis«postojećimstanjemstvari».Sadasvetodrukčijezvuči.

«Izaista-čovjeksemorasložiti:upovijestisenekestvariponavljaju.Činise,međutim,daozbiljnijemuposmatračunećepromaknutikakonijebašvelikibrojpojavakojeupovijesti imajurefreničankarakter.Štoviše:daseuraznimpovijesnim likovima javljasamojednastvar:ZLO!Zlokojevećitimeštoseunašemjezikuizričesamostrigla-sanagovješćujedamiinismoBogznakakviđaci.Svojimneugodnim,čakprijetećimzvukovnim sklopomova riječ,međutim, kao da eufonično sugerira nešto suprotno:prepoznalismoZlo,alineželimoonjemugovoriti,jerseplašimodaćemogaiznovaprizvativećiizgovarajućiga...Zatotektriglasa.»

Natraguovakointoniranihrefleksija,Brkazasugovornikapronalazijedinomogućeg-Makakoji,«poputmitskogOrfejaspuštajućiseumračnumagmunašedalekeprošlostidabinavidjelodanaizniosvojugorku spoznaju (podvuklimi)».

SlijediAmirBrkaMakovumisao,podsjećanasdaMakovoRazmirjeijestrefren«bosan-skihstradanja»,aGorčinovatragedija,kojije,«mravanezgazivši,upetipetvojnibil,bezštitaioklopa»,«nemaupovijestiprostorzasvojsmiraj».

Misao jestigladosvogzenita, iobznanjujeseudvasvojavida - svojom lomnošćupredbešćutnimprojektimakoji«nemoguimatisluhanizaštoosimzanačinnakojićepokušatiglobalnosapetisvijetipodreditigaCiljučijaseaksiologijaapriornoprihvaćainipoštonedovodiupitanje»,isvojomneplodnošćuubosanskojpovijestiukojojnijebilo sila koje bi nasdoveledopune spoznaje o identitetubosanskohercegovačkogčovjeka,svodećiganajednukomponentu-vjeru,ilisuodricalesve«štojestsadržinapoliloškogkulturnogmodelabosanskohercegovačkogidentiteta».

SvojzapisAmirBrkazavršavasvojevrsnimkompozicijskimgambitom:podsjećanjemdasusereminiscencijejavilenakongledanjafilmovaDanisaTanovićaNičija zemlja iDineMustafićaRemake(odaklejeovariječdospjelaiunaslovzapisa)kojigovore«oposljednjemostrvljenjuZlaubosanskohercegovačkojpovijesti», idaga jenačinioutrenutkukadajeAmerika,ponovo,napalaIrak.Iostalomujejošsamotodausvojumonološkupartituru,usvojmisaonipastel,ugradi još jednuMakovumisao,prožetudubokomljudskomtronutošću:«Edaednomprestanugorčine»...

AmirBrkajenapisaoknjigukojadokazujedapjesniknijesanjarkojisegubiumagma-masvojihmetaforavećžižakojaplamsanatragičnomžrtvenikusvogasvakodnevlja.Tomogusamoduhommoćni.


fabijanLOVRIĆ

MirulauvrtustaklenešumeDrago Štambuk: Staklena šuma (pjesme): gl. ur. Borben Vladović: 115 mm x 180 mm, meki uvez, 167 stranica: Mala knjižnica DHK; Zagreb, 2006.

NasamomvrhuhrvatskeieuropskepjesničkepiramideDragoŠtambuksenašaovećodavno,tesvojimradomipriznanjima(kaoštojeiPlaketa„Vladimir Nazor“za2006.godinu)samopotvrđujesvojemjesto istrajnim iuspješnimradom.Taj radnijesamoknjiževni.Humanostjeodavnosastavnicomnjegovadjelovanja,bilodaseradioliječ-ničkompozivuilidiplomatskom.OvomesemožepridodativeomauspješnaknjiževnamanifestacijaunjegovimrodnimSelcima,Croatia rediviva, kojajezaživjelapredKrvaviUskrs1991.godine,itrajejošuvijek,aonjojjezačetnikomiidejnimtvorcem.Onsam,usvompjesničkomsvijetu, težisavršenstvu, težinovomiboljem,oslobađatjeskobustihom:„...gdje si, bijela dušo, gdje su krila tvoja?“(7.stranica).PjesničkakrilaDrageŠtambukavidljivasunanebunajvišihdometa.

Tematskaslojevitostmožepotražitiodgovoreu:domoljublju,vjerničkomiskustvuipre-poznavanju,filozofskomoduševljenjuotkrivenog,izvodompoučakaizsvijetapovijestiimedicinekrozzrcalnostživotnemudrosti;uočavanjemipoučavanjem,ukazivanjemnadrugačijeodnoseusvijetuukojemobitavačovjek.Sviodnosiimajuuljudbenucrtuslijedakrozotkrivanjenovihriječi,štojeplodlucidnostipjesnikove.Nastilskidostojan-stvennačinonrealiziramisliustihovedajućiimozbiljnost,dokjemetaforičnodosljedanikrepak.

Hodajući izmeđumislioživotu ismrti,povučenajegenezaneraskidivostipostankainestanka.Nejasnoćatrenutkanavodipjesnikadaseupita:U koje, čempresa, skrovito gnijezdo / položi mirula jaje svoje smrti?(9.stranica).VječitablizinaineraskidivavezaovedvijeparadigmenajboljejeoslikanaupjesmiMacula flava, macula caeca(10.–11.stranica) .Ovajmedicinskipojami fenomen,opjesmljenjenajedinstvenŠtambukovnačinizraza: jednostavno,dopadljivo,simbolično,rečenicamakojesubližepjesmiuprozinegoustaljenomritmustandardnepjesničkeforme,alinikakobezritma:onogoz-biljnogiprofinjenogkojeusebinosiintelektualnoiskustvo.VjerničkapripadnostBogu,crkviKristovoj,trajeupjesnikujošoddjetinjihdanaiprvihspoznaja,jersamoiztakvogodnosamoguizrastiblistavi,antologijskistihovi:To što đavo zna da Bog postoji / ne čini


ga vjernikom.(14.stranica).SvetookrenutojekrozizvanjskoienterijerskodoživljajnostanjeduhauskomešanoelektronskimmedijemibombardiranosnijegomsaTVekranaučijojigrivostiseneučestvujeaktivnokaopromatrač,negoanalitičarodnosastvarnostiiumreženostiubitakčovjekakojislikedomovinenikakoneodvajaodosobnogživota,jerdomovinajeu„neshvatljivo plamenoj ljubavi“.(15.stranica).Ispisujući„.. golu istinu, / u slavu nevine misli,“(18.stranica)zavidnomdisciplinompjesničkogslijedaulijevaseučitateljasnagaiproduhovljenostmisli,domoljubnižar,ljepostinventivnostiiosjetilnogkojisenesebičnopotpomažuuuzdizanjustihovatronuvelikihmajstorapjesništva.

Narativnostjeodlikasvakogpričaoca,aumjetnostnjegovajeslaganjeriječiusvježinuizraza.Kodovogplodnogautoramnoštvojetakvihpjesama.Sigurnojekakobiiova-kavizborbiouspješan,posebiceakobinjimovladalazavičajnatematika:„Ima li mira nježnijeg / od mira na kupalištu / kojega zidao je otac moj. // U sutonu kasnoljetnom / kad u postelju liježe dan / a more se poput ulja ljeska, / dok barka stoji kano okamenjena. // Razbih srce, / staklenu čašu.“(30.stranica).

Nevjerujućiljudimapjesnikvjeruječovjeku.Njegovčovjekjesvjetlost,on:„Svijetli / i kad sva / svjetla zgasnu.“(34.stranica).

Uočljivo je čitatelju kako je većina stihova s početka neke pjesme, te se usuđujemrećikakojestvaralačkinabojsvojomupornomagresijomnapotisnuto,izvršionagonkakobisesmislenaradnjapisanjapretvorilaupraktičnost.Ovikratkiuvodiutemusuinajblistavijistihovikojejepjesnikčuvaoinosiousebidoknijepronašaonačindaihoslobodiipredasuncu.Koristećisetimizvoromsvjetladograđivaojeprilaze,smislenoresionapordokonačnoguratka.Različitostmotivairazličitostritmaimajuistipočetnižar, istuzvijezduvodiljukojujeuspješnoslijedionaputudokonačnice,štosemožeuzetiključnimoznakamaovog,prvogdijelapjesama.

Svuočovječenost, karakternucrtu i humanu raskoš,pronalazimoupjesmiZapešće(41. stranica). Iz jednostavne teme izvučeno jena svjetlouljudbenihodnosaprepo-znavanjevrijednostičovjekapremačovjeku,apotisnutisusvirazlozikojibi,možda,kodnekogdrugogprobudilidrukčijeosjećaje,drukčijevrednovanje.Ovakvuveličinublistavihodnosaimajusamoonikojiznajuvrijednostiživota,vrijednostiljudskograda,kojiprepoznajusveonoštočiničovjekarazumskimiplemenitimbićem,kojiprepozna-jesvogsubratakaokratkogputnikauvremenuplanetaZemlja.Duboko impresivna,nježnaiprotočna,narativnopitka,niskastihovaovepjesmeprolazikrozčitateljapoputpsalmiodobroti.

U nekim kraćim formama zrcali se filozofska crtamudrosti prenoseći trajnost životaismrti,višekaoslijedgibanja ipretakanjajednogudrugo:„Slijepac slijepca vodi. / Stopa crna u crnoj stopi. // Bijelo pada, pada bijelo. / U mračnoj stopi dječja stopa.“(44.stranica).SlijeddeskriptivnihpjesamadonosiopisnedogađajeantropološkivezanezaodređenopodručjeukojemsevidinapokazivostimaduhHrvata,aopet,prikupljenoživotnoiskustvodonosiporedbenepredmeteizegzotičnihkrajeva,ilionebliskijeslikeipjesnikuičitatelju:„Pogledavam te, oraše kraj Drave, / dok dišeš krošnjom i strižeš gra-


nama. / Svijetleć ugljenim plodovima / poput kvazara u mlijeku svemira.“(52.stranica).Kaodanamželi ispričatikakonemamjestakojesenebimoglouspješnoopjesmiti,kaodanemasusretailimisliadanebimoglobititemeljemuspješnojpjesmiukojojseusunčanemudrostiiliživotna,iskustvenafilozofijaizraslakaoslijedodnosa.Bitakpo-stajesvrhombitka.Zasvepostojirazlogizkojegnamdolaziodređenapjesma,različi-togritmairazličitogstilskog,aliipak,Štambukovoguprizorenja.Misaonepjesmepravasuposlasticaovogautora.Tujenjegovizrazstostrukooplođenljepotom,porukomublistavojjasnosti:„Neka moje otputuje srce / niz padinu planine / kojom bijesni snjež-na oluja. // Probodeno iglama lednim / u ritmu se usporenu širi / i stišće – tražeći svoj put.“(70.stranica).Utraženjutogputasampjesnikprolazi:Hrvatskom,Amerikom,paopetHrvatskomuKraljevuSutjesku:„I danas, / nepromijenjeno / nakon punih / osam stoljeća / tuče srce / hrvatskoga kraljevstva / za kojim pjevajući / plaču Sutješčanke.“(89.stranica).Spajajućiiuspoređujućidvijerazličitosti,kultureživljenja,odčovječenoičovjekublisko,plastičnoitoplo-životno,pronalazinajboljinačinkakobiterazličitostiinjihoveoprečnostipokazaoštoupečatljivijeonkrajnjihovihjasnosti.Poredbenosežućiudalekuprošlosthrvatskihkraljeva,asada,doknaBobovcuulaziucrkvu,osjećadavnimirishrvatskihkraljeva,čijeduše,mirišunadivljekaranfile:„...u pokopnoj crkvi, / pred vratima Bobovca.“(93.stranica).

Zlatnolišćestihovajeopredmećenoutrećemciklusu,brojčanoodvojenom,ukojempočetnapjesmapočinjelirsko-socijalnomslikomskupljačicelišćanaZrinjevcukojaupredanostiposlučakizapleše.Naglašavajućivrijednostskupljanjališća,ajesenuvijeksjećanagubitak,pjesniknamdajenovurazvidnicuodnosa,jerslišćemseskupljaboljeseniipokazujeočišćenolice:„...Ona i jest / ponajprije odnositeljica bola i tuge...“.(98.stranica).Oduvodajesenskog,prolazimoperivojimastihovakojiizrastajuizokriljavjere,rođenjaKristovog,nekaposebnanitpastoralaprožimljesvepjesmeovogciklusa,paidruge,čakionekojihsesjećamizranijihknjigaiokojimasamponeštobilježio,donosećikomparativanuviduvišeznačjeviđenogistvarnostiubitkuodnosakojevje-štouplićeucjelinu.Bezstvarnosti inemacjeline.Motivisnježnihprostranstavanisuslučajni,alisnijegjeimetafora,hladnoćaiblizinasmrtiubjelininevinosti.Razumijelitosvijetiline?Svejedno.Akosmoosuđeninaživot,osuđenismoinasmrtkojanamjeizdanaudanbliže?Zato:„Stara zvona lijepo zvone.“(111.stranica).

Čakavštinajeurođenitragzavičajnogagovoraovogbogatogizvorajezičnognazivlja,teupjesničkomvrtupronalazimopjesmukojapočinjenarodnimuzvriljempjesničkojformi:„Pašjunska juga u tmastila brstu / Obigraju ranu maćavu i vrsnu.“(115.stranica),dabidokrajaostalavjerna tomgovoru,punini jezika i ritmukojiprepoznajemokaozemljopisnipojamukojemsestječejednodrukčiježivotnoiskustvo.Čestojetoživotnoiskustvopropraćenoneumoljivostima,obvezamanakojesemoraodgovoritipojavomnemarećizaorganizamiumor.Svijestjevodiljakretanjaičestonemilosrdnaprematije-lukojesebuni.Tražiodmor.Trebabitijakpoputželjeza:„Mornar sam provučen nekoli-ko / puta ispod kobilice broda. // Kakav Marsija: moje mišićje / odrto i kosti stoput strte.“(127.stranica).Ovakvaspoznajaiznjedrujesuodnosživotnogisvjesnog,iskustvenogifilozofskog,štoveomadojmljivozračiizpjesničkogversakojimseŠtambukuspješnosluži.Njegoviključisuodavnaotključalinajzatajnijedijelovepjesničkogizrazaukojem


vrtoviriječipronalazenajprikladnijeležaljkeučaškamacvjetova.Onjeistraživačboljeg:„Istražujemo cijeli život, / kopamo po duši / i ljudskim vrtovima. // Na kraju stižemo po-četku. / Onamo, / od kuda krenusmo / davno. // I postajemo mudriji / tek za cigli trenutak / shvaćanja // da svoj početak / gledamo / po prvi put.“(145.stranica).Ujedno,ovojeiprvaunizučetvrtogdijelaovezbirkekojaodišesvimonimštoočekujemoodpjesničkeveličineDrageŠtambuka.

Nadrastanjeprosječnostinesamoupjesničkomnegoiuživotnomodnosu,vidljivojeuodnosimaBogu,Njegovojmoći,Njegovojvoljikojajebezuvjetnopravednostkojuželisvakičovjek.Metaforacrni snijegponavljasevišeputa.Taobojenostsnijegomnijepri-jatnosttoplokrvnomorganizmu,negopreprekakojutrebasvladati.Tojesmisaoborbeiupozorenjekakosmrtočekujenašdolazak,naštonaspjesnikupozoravadaneidemobezprisutnostiBoga:„Gospodin je pastir moj, / zla se ne bojim / jer On je sa mnom.“(148.stranica).

Sveprosudbeoovompjesništvu,onjegovojslojevitosti,meta-jezičnomustrojuizraza,prepoznajemouuspješniciiskustvenog,znalačkiviđenogiodabranomsnagomemoci-onalneinteligencijekojupoučavasamživot.Akobisejednompjesmommoglaobilježitiovaknjigastihova,ondabitomoglabitipjesmaPiz:„Magarac. Samar mu polegao na / jednu stranu. Da li uspostavit / izgubljeno ravnovjesje oduzimanjem / s nagnute bande / ili dodavanjem tereta na podignut / kraj? Ravnotežo, težino izbora. // .......... // Posvećeni su oni i ljubljeni, / kojima Bog namijeni ravan / dodavanjem utega. / Križ, sudbinski uteg. Piz vremena.“(178.stranica).

Uspješanspojiskustvenog,prepoznatogutrenutkuinspirativnogtrenutkadoniojenasvijetjošjednuuspješnuknjiguDrageŠtambuka.

Knin,18.srpnja2006.


PerinaMEIĆ

Aspektičasopisneteorijeiprakse

Vinko Brešić: Čitanje časopisa, MH, Zagreb, 2006.

Kadajesvojedobnoknjiževnikritičaripisac,StanislavŠimićčasopisenazvaomotorima književnosti,odnosnodobopisimačinisedajepronašaodvijeznačenjskeinačicekojesažetoipreciznoopisujuključneaspektečasopisnepoetike.Časopisinaimejesuak-tivnipokretačiikreatoriknjiževnostiukojimasenaspecifičannačinodražavanesamoknjiževniikulturni,većidruštveniživot.

IprijeiposlijeStanislavaŠimićaprotagonistibogatehrvatskeknjiževnetradicijesu,višeilimanjeuspješno,pronalazilisintagmekojimasuoznačavaličasopise,teukazivalinanekaodnjihovihsvojstva– hambarima književnosti nazvaoihjeStankoVraz,svagda-njim hljebom prosvjetljenih narodovfranjoRački, plućima književnostMarijanMatković,aIvofrangešihje,primjerice,označavao barometrima književnosti.

Uhrvatskojznanostioknjiževnostičasopisinisuuvijek istraživanisustavno. Izvjesnepraznineustudijuperiodike,kojihjeistinasvakimdanomsvemanje,svojimdugogo-dišnjimznanstvenimradomuspješnopopunjavaVinkoBrešić,profesornovijehrvatskeknjiževnostinafilozofskomfakultetuuZagrebu.Utomsmisluinjegovanajnovijaknjiga-Čitanje časopisa,štojeupodnaslovuoznačenakaouvod u studij hrvatske književne periodike 19. stoljeća, jestevažanprinosstudijuhrvatskihknjiževnihčasopisa.

Nastala u okviru projekta istraživanja cjelokupne nacionalne periodike ova knjigaproučavačasopiskaomedij sneospornovažnomulogomu razumijevanju razvoja ioblikovanjaknjiževnostisnjezinimnajšireshvaćenimkontekstom.Porediscrpneinfor-mativno-deskriptivneobradehrvatskečasopisneprodukcije19.stoljeća,VinkoBrešićustudijiČitanje časopisanudi teorijski relevantan interpretativnimodelprimjenjivnaproučavanjeperiodikeunajširemsmisluriječi.Knjigasesastojiodsedampoglavlja:Od hambara do motora, Granice starije i novije hrvatske književnosti, Što je zapravo


časopis?, Djelo u nastajanju, Praksa i moć, Od Matice hrvatske do Društva hrvatskih književnika, Urednik – glavna karika, Pripitomljavanje publike i Oblik tradicije,kojimasupridodanislikovniprilozi, tj.kopijenaslovnihstranicačasopisaodDanice (1835.)doŽivota(1900.),kaoigodinenjihovaizdavanja.

PolazišteBrešićevakako teorijskog, tako ipraktičnog istraživanjahrvatskeknjiževneperiodike19.stoljećatemeljisenarazumijevanjučasopisakaomedijasnedvojbenovelikimutjecajemnaoblikovanjeknjiževnetradicije,tj.napoimanjučasopisakaožanraukojemusedogađaaktivnainterakcijaknjiževnogidruštvenogživota.UtomkontekstuBrešićsposebniminteresomprogovaraioulozihrvatskihčasopisauprofiliranjunovijehrvatskeknjiževnostikaospecifičnog književnog modela kako u pogledu funkcije tako i u pogledu struktura.Tezeodkojihusvomeistraživanjupolazi,Brešićovjeravausvo-jevrsnomknjiževnopovijesnom i književnoteorijskomdijalogu s hrvatskim književnimznanstvenicima,teteoretičarimačasopisausvjetskimokvirima.UhrvatskojznanostioknjiževnostionkaonajzaslužnijeistraživačeizdvajaAntunaBarcaiMiroslavaVaupoti-ća,dokuokvirimasvjetskeznanostioknjiževnostiističeteoretičarepoput:JoachimaKirchnera,OttaGrotha,ErnestaHerbertaLehmana,WilmontaHaackea,EmilaDovifataidr..

Unatočtomuštojeusvomeistraživanjuuzimaouobzirteorijskeipraktičnespoznajenavedenihautora,Brešić ipaknijemogaoizbjećinizotvorenihpitanjakojaseprven-stvenotičumetodologijeproučavanjaperiodike.

IstraživanječasopisaBrešićujedodatnootežalačinjenicadaseuhrvatskojznanostioknjiževnostinjezinuteorijskomproučavanjupoklanjalomalopažnje.Svjestandadotakvesituacijenijedošlozbogmanjkainteresazastudijperiodike,većzbognedovr-šenosti procesa usustavljivanja časopisnog nacionalnog korpusa, Brešić će u knjiziČitanje časopisaponuditineketeorijskiintrigantneipoticajneideje.

TakoćeupoglavljuŠto je zapravo časopis?kojesesknjiževnoteorijskogimetodološ-kogaspektaizdvajakaonajznačajnijepoglavljeuknjizi,Brešićpokušatiartikuliratištoprecizniju,aliujednoištosveobuhvatnijudefinicijučasopisa,teopisatinjegovu,kakojenaziva,žanrovsku poetiku.

RazmatranjemosnovnihpretpostavkičasopisakaomedijaBrešićukazujenanoveas-pekteunjegovuteorijskomproučavanju.Tinoviaspektiproizišlisuizanalizeformiukojimasečasopis javljaupraksi.Terminološkeinačicekojimasuteformeoznačene(dovoljnojenabrojatisamoneke:list, novine, časopis, magazin, žurnal, glasilo, organ, kalendar, almanah, album, ljetopis, anale, godišnjak, bilten, arhiv, zbornik, smotra, građa, radovi, biblioteke, zbirke, prilozi, kola, zora, vila, vijenac, zabavnik, glasidr.),azakojećeisamBrešićustvrditidanajčešćesinonimskipovezujuvišepojmova,signalizirajuraslojenostčasopisananizvrstaipodvrsta.Sobziromnaonajzajedničkistrukturalninukleuskojisepojavljujeusvakomeodnjih,Brešiććespravomprimijetitidaječasopismogućepromatratiuokviruteorijskekategorijeroda.Takavpristupproblemuznači ipotvrđivanječinjenicedaječasopis,kaopojam rodnog karaktera,hijerarhijskinadre-


đensvimnjegovimpraktičnimrealizacijama(poputnovina, dnevnika itjednika,odno-snomagazina, biblioteke, muzejailizbirke,kaoinjihovih,istaknutćeBrešić,slikovitihizvedenicakaoštosukurir, vijenac, prijateljisl.).

Činjenicadajeiunajrazličitijiminačicamačasopisaupisanajedinstvenastrukturačaso-pisanamećedvostrukuoptikupromatranjaistogaproblema.Časopiskaonadstrukturarodnogkarakterasjedne,ičasopiskaoformaupraksisdrugestrane,možeseistražitijedinofunkcionalnomkombinacijomknjiževnoteorijskogiknjiževnopovijesnogpristupačasopisnojgrađi.AknjigaČitanje časopisaupravojesteprimjertakvekombiniraneme-todološkestrategije.Unjojje,naime,obrađenagrađaorganiziranaprvenstvenosob-ziromnanačelodijakronije,tj.autorpratičasopiseuvremenunjihovanastanka,alipritomunezaboravljaneospornovažnonačelosinkronijepomoćukojegartikuliraneop-hodanteorijskiokvirzastvaranjesvrsishodnogiefikasnoginterpretacijskogmodela.

Svoje istraživanjeperiodikeBrešićuknjiziČitanje časopisazapočinjepoglavljemOd hambara do motora.Unjemuautorprezentirapovijest studijâperiodikeuhrvatskojznanostioknjiževnosti.Podsjećajućičitateljananizistraživanjaperiodikeustudijamaknjiževnopovijesnogatipa,kaoinaspecijalističkestudijepojedinihčasopisaonuočavakontinuiraniintereszaproučavanjeperiodike.Nounatočtominteresuistalnimpoma-cimauistraživanjimačasopisisunerijetkoostajalinamarginiinteresaknjiževnihpovje-sničara.NepodcjenjujućivažnostbrojnihknjiževnopovijesnihispecijalističkihstudijaoperiodiciBrešić, kaopozitivanprimjer ipak izdvajaVaupotićev informativno-kritičkipregledčasopisaod1914–1963.,objavljenkaoposebnopoglavljeuPanorami hrvat-ske književnosti XX. stoljeća(1965.).Unjemuse,smatraBrešić,otišlonajdaljeupro-učavanjuknjiževneperiodike.PoredVaupotićevapregledačasopisaod1914–1963.BrešićističeiprojektCroatica – bibliografijeuokvirukojegjepakotpočetsustavnijiradnapopisivanjuknjiževnečasopisnegrađe.

Situacijaunovijojpovijestiistraživanjačasopisadanasznatnojepovoljnija.Povećaniintereszabibliografijepojedinihčasopisajeevidentan.Tomeuprilog,napominjeBre-šić,ideosuvremenjenatehnologijakojaznatnoolakšavaistraživanje,aliičinjenicadajeideološkidiktiranapodjelanamatičnuiemigrantskuknjiževnostprestala.Ovorušenjevještačkihbarijeraizmeđumatičneiemigrantskeknjiževnostiotvorilojenovevidikeuistraživanjimačasopisaprvenstvenozbogčinjeniceštohrvatskaknjiževnost,poprviputnakonpreporoda,postajesvjesnavlastitecjeline.

UpoglavljuGranice starije i novije hrvatske književnostiBrešićističeipresudnuulogučasopisaunastankunovijehrvatskeknjiževnosti,tepodcrtavavišefunkcionalnostkaojednuodključnihosobinačasopisakaomedija.Sukladnotomu,onnaglašava,kakosekontinuiranimpraćenjemčasopisneprodukcijemoguprepoznatipromjene,kakoustrukturiinačinupoimanjaknjiževnosti,takoiudruštvenomživotu.PotvrdučinjenicedačasopismožeslužitirazličitimciljevimaBrešićobilatopotkrepljujeprimjerima.Takonavodidasenapoljuznanostioknjiževnostiupravoučasopisimamogupratitiampli-tuderazličitihpoimanjaknjiževnosti.Podsjećajućičitateljanarazličitekoncepcijeknji-ževnostikodGajaiVraza,poznatisukobStarihiMladihtijekommoderneiliobračuns


dogmatskomliteraturomsocijalističkogrealizmaposlije2.svjetskograta,Brešićotvaratekjedanodmogućihaspekatačitanja časopisa.

Važan dio Brešićeva proučavanja periodike jeste i onaj u kome je istražio formalnerazlikeizmeđučasopisainovina.Bavećiseovimproblemomkrozistraživanjepitanjakaoštosu:ritamizlaženja,odnospremasuvremenosti,bavljenjemopćimiliposebnimtemama,potomupućenostnajširojjavnostiiliteknjezinuuskomkruguisl.,Brešićpri-mjećujeda jestupanjograničavanjausvakomodovihpitanja izraženijiučasopisu,negolikodnovina.Todrugimriječimaznačidaječasopisuodnosunanovinespecija-liziranijipotemama,vrstipublikekojojjenamijenjen,teograničenijisobziromnaritamizlaženjaisl..

Želeći ipak izbjećiproturječnosti imogućenesporazumezbogčinjenicedaupraksinalazimonajrazličitije tipove i vrstečasopisaBrešićseusvome istraživanju fokusiraprvenstvenonauloguštojepojediničasopisimaunekomdruštvu,tenaprocesekoječasopiskaomedijpokrećeispunjavajućisvojetriosnovnezadaće,atosu:dainformira, dokumentira i transformiratoistodruštvoivrijeme.

Ukazujućinaslojevitost časopisnestruktureBrešić razlikuječasopiskaodjelo u na-stajanju,tj.časopiskaosvojevrsnuidealističkukonstrukcijunastalu“uglaviurednika”odnjezinepraktičnerealizacije.Pitanjekolikesumogućnostirealizacijezamišljeneča-sopisnekoncepcije, tekakvesuposljedicemogućihodstupanjaodnjeupraktičnimostvarenjima,BrešićjeistražioupoglavljimaDjelo u nastajanjuiPraksa i moć,gdjejedetaljnoopisaoiinterpretiraokonkretnehrvatskeknjiževnečasopise19.stoljeća.

UkontekstutakonaznačenogproblemskogokviraBrešićjesosobitompozornošćuana-liziraosarajevskičasopisNada,zakojićerećidaje,iznevjerivšiisprvazamišljenukon-cepciju,postao izraziti časopis hrvatske književnosti razdoblja moderne.ČasopisNada,zahvaljujućikojojiSarajevopostajejedanodcentarahrvatskeknjiževnosti,nijeslučajnoufokusuinteresaVinkaBrešića.UpravonaprimjeruNadeBrešićnajjasnijeekspliciraisvojumetodološkupoziciju,pozicijuukojojkaoknjiževnipovjesničarsosobitimintere-sompratiprožetostknjiževnostisjedne,idruštvenogživotaiideologijesdrugestrane.TadvostrukakodiranostknjiževnostiBrešićujeočitodalainizpoticajazabavljenjebrojnimspecijaliziranimtemamaukojimasuvidljivestalneinterferencijeumjetnostiidruštvenogživotaunajširemsmislu.Njegovobavljenjeautobiografijom,putopisima,emigrantskomknjiževnosti,odnosnoknjiževnostiizvanslužbenihgranicaRH,tečasopisimakojimajeposvetionajvišeistraživačkeenergije,tonajboljepotvrđuju.

Svoje shvaćanje časopisa kao dinamične, komunikacijskim interakcijama određenestruktureBrešićartikuliradefinirajućičasopisotvorenim djelom.Časopiskaootvoreno djeloneizostavnajekarikaurazličitimsemiotičkimprocesimačijejeposljedicemogućesagledatipomnoistražujućikontekstvremenaukomejenastalo.

AupravopoglavljaDjelo u nastajanjuiPraksa i moćdonosenizzanimljivihzapažanjaproizašlihuzproučavanjahrvatskihknjiževnihčasopisauvremenuukojemusupojedi-


ničasopisinastali.NaovadvapoglavljanadovezujusetekstoviOd Matice hrvatske do Društva hrvatskih književnikaiUrednik – glavna karika ukojima Brešićanaliziračasopiseizakojihstojeodređeneinstitucije,teproučavaznačajurednikakojeganazivaglavnomkarikomulancu:

Nakladnik → Časopis → UREDNIK ← Suradnici ← Čitatel j i

Uzovadvapoglavlja,poglavljePripitomljavanje publikeupotpunjuje iscrpanopishr-vatskečasopisnepraksesasvimrelevantnimpitanjimaodnačinaborbezačitatelja,honoriranjaautora,naklade,prodaje,raslojavanjačitatelja,formatačasopisaidr..

KnjiguČitanje časopisaBrešićzavršavatekstomOblik tradicijekojimzaokružujesvojaakribičnaistraživanjahrvatskihknjiževnihčasopisa19.stoljeća.Unjemu,ističućivaž-noststudijanacionalneperiodike,onponavljasvojutezudačasopisijesuoblik tradicije,utjecajnijiiprisutnijinoštonamsetonaprvipogledčini,tedapredstavljajuspecifičanoblikdruštveneprakseunutarkojeseverbalizirajuiusustavljujunesamopogledinasvijetvećinaknjiževnost.

NapisanauvremenusveopćeglobalizacijeipojavenovihmedijameđukojimaInternetimanesumnjivovodećuuloguknjigaČitanje časopisaVinkaBrešićaznačajanjeprinosstudijuperiodike.Aktualnakakozbogizborapredmetaizučavanja-hrvatskihknjiževnihčasopisa19.stoljeća-takoizbognačinaobradeodabranegrađe,onajedobarprimjerusklađenostiknjiževnoteorijskeiknjiževnopovijesneanalize.

UknjiziČitanje časopisaVinkoBrešićje,razmotrivšiključneaspektečasopisneteorijeipraksenaprimjerimahrvatskeknjiževnečasopisneprodukcije19.stoljeća,proširiodosadašnjespoznajehrvatskeznanostioknjiževnosti,testvoriopouzdanvodičustu-dijuperiodike.


Čitaonica

AdmiralMAHIĆ

PutmajčinskogsrcaDubravka Brajković: Put srca, Matica hrvatska Mostar, 2006.

Dubokosvjesnadase-uskladusTolstojevimiskustvom-oonimsretnimvremenima«nemamnogotoganapisati»,nakontridesetogodišnjepraksepsihologinjeinakoncuikolumnisticeVečernjeglista,DubravkaBrajkovićjepokušalazbirkomsvojihkolumninačiniti jednunjojbliskuvrstknjigesamopomoći,pri tomesavjesnonapominjućidaje«pravastručnapomoćnezamjenjivau razrješavanjuproblemakadsenađemonaraskrižjuživota».

Naravno,kolumnističkaformanijenaročitopogodnazaovupriličnofilozofskinastroje-nupsihologinju,aliograničenostustupljenogprostoraautorica–namjestoeksplikacijeteoretskihkoncepata-nadoknađujekorištenjemnekihmnogostarijihisažetijihformiprenošenja iskustava,kaoštosubasne,anegdote ili jednostavneživotnepričekoječitateljuukazujunaučestalostpastogaikomičnostviđenjaljudskihnesrećainespora-zuma-skojimasesusretalausvojojdugogodišnjojpraksi-pokojimasu«krivciuvijekneki drugi».Ukratko, radi seo jednomnastojanjuda seprenesepsihološka zrelostjedinkekojajesvjesna,uskladusnaučavanjemKastanedinogDonHuana,daniputsasrcemnionajbezsrca«nikamonevode,alijedanimasrca,adruginema.Najednomjeputovanjeradosno,doklegodseponjemukrećeš.Drugićetenatjeratidaproklinješsvoj život.»Autorica timepokazujedazanosshvaćakaoosnovuživota iodbijabilokakvufatalnuvezanostzafetišizamživota.Naime,onaprepoznajenjegovuistinskuvri-jednostikonačnicu,tečitateljanastojivoditiunutarrealitetajednogtakvograstvorenogljudskoghorizonta.Horizontabićaodkojegsesveudaljavauraznemetafizičkerupe,alibićakojejeipakispunjivo.

Pritome,izuzetnalapidarnostfrazekodDubravkeBrajkovićukazujenasintetizirajući,danekažemosinergetskikarakternjezinihepitomavlastitogdugogodišnjegpraktičnog


ičitateljskogiskustva,kaoipomnogpromišljanjaproblemakojimasebavi.Iskrenostidobronamjernosttognaporasenajboljeogledaudubokojfilozofičnostinjezinihizla-ganja,kao iusposobnostidaseone iskažuu jednojveomakratkoj formi,kakva jenovinskakolumna,koja jeuovomslučaju još ikraćanegoobično,sobziromdasenovineplašedosađivatičitateljimasavjetimaopćevrste–moraseraditiiliohoroskopuililjubavnimproblemima,ilipakonimasreumom.Pripustitijednogpažljivogiobzirnogfilozofadauletiubespozornostadonovinskogčitateljstvaumodernovrijemepredstav-ljapodobarizazovzaurednikajednogmasovnogmedija,pamaukojemsedomenuondistribuirao.

Međutim,urednikjeočitoznaoštoradi,štoprekoobimaprostoraštoprekoodabiraosobekojaćepriopćavatiopćeistine,kojeinisubaštakoopće.Općesuonimakojinastojemislitimimouvriježenihfrazeologija,aliinjimasuintrigantneipoticajne,poštoautoricanalazioriginalannačindaumladomilinerazbuđenomduhupobudionemisliiemocijekojetuilinestanujuilimoždaipakčučeuduhuonihkojisumeđunjimazreliji.Njezinpristupjeuvijekoriginalan-onanecitiraJungaiAdlera,HornayevuiliEricsona,onasenebavinikliničkompsihologijom.Onase takođernebaviniakademnskomfilozofijom,kojunažalostunašem,ipakzapadnompodnebljujošuvijekpriznajuzaje-dinufilozofiju,nedopuštajućinikakvimnekatedarskim,«nesistematiziranim»sistemimamišljenjadasepredstavljajukaofilozofijailimudrost.

Ali,ovojenewage,iproširenočitačkoiskustvojenjegovaprednost:skorosvatkojesposobannamirisatiodaklemudrostdosijava,takodajeterminfilozofijadanasosigu-ransamozaautore,temeiproblemekojinenosedovoljnoduhovnogiskustvadazako-račeuoceanživota.filozofijajedanasterminkojioznačavavelikoakademskuDosadu,gomiluinternacionalizama,idiomailisintagmikojisenerazumijunejersuprevišein-teligibilninegozatoštosuhiperproduciraniiskovanidaprikrijuprazninumišljenja,od-nosnomišljenjapodužnosti,obavezeproduciranjamudroslovnihradova,baškaoštomodernipisci članovi kojekakvih «strukovnih»udruženjamorajuproizvesti određenukoličinuknjiževnihdjelanagodinu,kaodasukazandžije.Iondasepišesamozatodabisebiloiliostalopiscem,nazor,jersenemaštoreći,paseuživau«umjetnostiriječi».Sobziromdanemavajanjaistinskihslutnji,strahovaičuvstava–izmišljajuse,anaras-položenjuuvijekpostojestarijetrendovskezabrinutosti,dramatičnostiimodernosti.

UslučajuDubravkeBrajkovićnemapotrebezastrahomodtrendičnosti.Autoricabezikakvihkompleksaiizravnopristupapoučavanju,prosvjetljavanjuilipaksamopodsje-ćanjunaesencijalnepoukekojesvakidanmožemoizvlačitiiznašihživotasamoakoneblejimouredigiranjeideološkeformulekojebubajuiztv-aparata.Brajkovićevunezani-manitiopterećujeikakavakademizam,ilitišupljiranje–onajeosobakojashvaćaživotivolisvojebližnje.Onekojezanimaigraakademizamaicitatatomogutražitinadrugommjestu–onacitirakadjemisaotakodobradajeinjojposlužilakaovodič.Itaiskrenostautoranajvišepridonosipotencijalnojutjecajnostiovogteksta–onjepisaniživljenizaautora.StogaizBrajkovićkinihriječiodjekujetodaonaživizasvogbližnjeg.Alinenalažni,pseudokvijetističkinačin,nesosmjesimautjeheisamilostibezpokušajaulaskaudileme.Onaulaziusvenašemodernesamoraskolekaoindijanskivrač–promatrajući


ihsvisinaistinskogiskustvakojenadilazinašetelevizirano-magaziniziranesvijestiire-cepte,itoprilazisistinskimosmijehomljubavikojazaistarazumije,anesamodopuštasvakodnevnu ljudskuaberantnost, i kaže: «Svatko jeonakav kakavmorabiti..., a nijedanposaonemožeobavitisamojednaosoba»Upravostoga«prečestozaboravljamodasvatkoimausebineštozbogčegagamožemocijenitiivoljetitedamožemoiodonoganajmanjeganeštonaučiti.»Autornas,dakle,učidasesvijetnadopunjavaima-nama,atonijebašnezahtjevno,nipremaonimameđunamakojisunajzreliji.

IčitateljtakozaistamožeučitiodDubravkeBrajković,istinskiuči.Dubokomajčinski,intelektualniduhautoricebrineosvakojriječiirečenicikojeupućujesvomčitatelju,itonesamozbogkratkoćeodređeneformenegoistogaštoznadasvakouludoizgovore-noopćemjestoremetipažnjuiodvlačinjezinočitateljskočedoodmudrostikojojgabarinicijalnošalje.Pritometemudrostinisunimaloočekivaneinesamonjezine.Autoricačestootpočinjesvojekolumnes«nestručnim»autorimakao, recimo,svijetnamskimbudističkimfilozofom,iliindijanskompričomobojamakojesenemogusložitikojajenajvažnija,padođekiša,sapere ih iposložiudugu–njihovenajljepšeponištenjeuskladsusjedovanja.Onapoštujeupotpunosti«alternativnost»znanjakojenadilazistru-ke,ikoristisvanakupljenaljudskaduhovnaiskustvamimookviranew agepomodnosti.Radise,naime,o istinskikonstruktivnomkorištenju trendovaurazmišljanju ipisanjudanas.Autorica,naime,nastojinadograditi ilipoentiratimislikojedonosinapočetkuteksta,umjestodaihnaprostoplačepozitivnimtonovimailiklasičnimordinacijskimsa-vjetima.Radiseoautoricikojanije«totemist»ineklečipredautoritetimatkzv.dubinskepsihologije,autoricikojajedovoljnoistručnoiduhovnozreladasvakogpojedinačnogautorauzmekaobašto–individualnoogledaloilijedanaspekatpsihičkogkosmosa,ukojemsvakagalaksijaimasvojekonfiguracijeinemožesekonačnosagledatiizper-spektivedrugetemperamentalnegalaksije.

Naravno,dugogodišnjapraksauakademskomreviruovedomenehumanističkihzna-nostinosiisvojenegativneutjecajenaautora.Nekibihejviorističkiilipragmatičkinere-alnipristupiponekadprosijajuiuautoričinimnaputcima.Onaponekadsugeriradaubračnomdrugutrebatražitionogakojivasjeosvojio,ilipakcitiraautorakojiprebrajazagrljajezarazličitenivoeživosti.Alitipadoviupopularnostsuipakpriličnorijetki,tolikorijetkidapotvrđujupravilo–autoricanikadkonačnoneupadaupojeftinjujućeidealizmejednakokaoniuočaje.

Dubokosvjesnaneizmjernosti iakounutrašnjosti područja kojim jedri i spašavauto-pljenike, ili zagubljene posade, ili prosto zbunjene pred neizmjernošću tog oceana,autoricasvojezrelepsiho-filozofskeporukeiznosikaojednostavnesavjete,bezikakvogdociranja.Jednostavno,«unašimjerukamamoćdanečijedušeiživoteslomimoilipustimodaslobodnopolete»,aonatoisamačiniovomknjigom–najboljinjezinisa-vjetisuupućeniroditeljima,baškaoštojeisamaroditeljsvoječitateljskedjecekojimanedada ihnatrunjeni roditeljiučeda«školskekolegegledajukaosuparnike,da jeprobitačnijesklapatinagodbe,podlagati seautoritetima»,pazato «odmalihnoguunjihovasrcausađujemoželjuzabogaćenjem»idivljenjeprema«onimakojisuuspjelistećibogatstvobezobziranakojinačin».Anikadsenepitajući«kakvućebudućnost


oni(djeca)darivatisvijetuakoimpokazujemosamosilu,strast,oholostizavist.»Iopetnamnakrajunijejasnozaštodijetekojeučimoda«slušapjevpticaigledakapljicekišenajesenjemlišću»neuspijeva«zadržatinevinostpočetka».Eda,zaistasmodjecamiljudskabićaiusvakomtrenutrebamopazitisvojenutarnjetokovekaobrižljiviroditeljinikadodraslogdjeteta.

Nasamomkraju,činise,autoricabisvasvojapredhodećarazmatranjavoljelasvestinajedantren,velikudilemunanajsitnijuodluku,najednuraspolućenostkojutrebaza-cijelitipravimpotezom:«Hoćeliunukdjedapamtitiporibičkimpričamailiponjegovojnestrpljivostidokmalerukeučestavljatimamacnaudicu»?Zaista,odgovorjenanama:jesmolispremninanajmanjimogućinaporvolje–strpljivost?

USarajevu,18.12.2006.


PerinaMEIĆ

ŽenskaautobiografskaprozaCecilija Toskić: Pa, da krenem ispočetka, Synopsis, Zagreb – Sarajevo, 2004.

LiterarniprvijenacCecilijeToskićPa, da krenem ispočetka jeste zanimljivonarativnoštivožanrovskibliskoonomuštobisemoglonazvatimodelomženskeautobiografskeproze.Knjigasastojiseod28vrlokratkihpričaosvakodnevnimživotnimdogađajimameđusobno povezanim kronološkim linearnim narativnim slijednom determiniranimsveprisutnimautobiografskimelementima.Autodijegetskapripovjednapozicijagovoriuprilogčinjenicidajenemogućeodvojitiautoričinprivatniiliterarniidentitetpajeglav-najunakinja,CecilijaToskić,uknjizikaoiustvarnomživotu,profesoricanjemačkogajezikaizfojnice,majkadvojedjecekojajeuvihoruratnihdogađanjanapustilasvojudomovinuiotišlaživjetiuAustriju.Sobziromnatematskepreokupacije,tespecifičnostiprimijenjenihpripovjednihtehnikaunutarkojihpripovjedačicasvjesnodistingviranara-tivnovrijemetekstaodvremenaispričanihdogađaja,pričeuknjizimogusepodijelitiudvije tematski ikronološkoorganiziraneskupine.Prvuskupinusačinjavajupričeonjezinudjetinjstvuidjevojaštvu(Kata Govorušić, Petokraka, Poznavanje prirode i druš-tva, Kozmički problemi, Kritičari, Mario, Raspusti, Dernek u KiseljakuiŽenski nogometni klub).Udrugomdijeluknjigenalazesepričeukojimaautoricaprogovaraosvomži-votuuizbjeglištvunastalomkaoposljedicaratnihzbivanja(Kokošinjac mrtvih kokoši ili otvoreno pismo Benjaminu,Adagio, od Brke, Opća enciklopedija u devet tomova,Nova četiri zida, Vikend, Poljubi me Kato!, Breza, Mala Marija, Dobro, Molitva, Orhideje, Jučer sam dobila otkaz, Antibaby, Ručak, Idealna žena 2000, Ista Šemsa!, Fotografija, Božićna priča).Unutarovedrugeskupinemoglobiseićinadaljnjupodjelunapričestematikomoizbjeglištvuioneobračnomživotuivlastitojintimi.

Prvaskupinapričakronološkiobuhvaćavrijeme70-tihi80-tihgodina.Onesuujednonajboljidioknjige,dioukojimaautoricaispisujesjećanjanavlastitoodrastanjeuplićućiunarativnotkivonizzanimljivihopažanjaovremenuidruštvuukojemuživi.Miješajućiuspomenenanaivnost djetinjstva s blagomali sveprisutnom ironijomnaopćamje-staondašnjegsocijalističkog ikomunističkogsvjetonazora,CecilijaToskićkombinirarazličite pripovjedne tehnike. Ili preciznije, a sukladnoGenettovoj tipologiji pripovje-dača,Toskićevakao intradijegetsko-homodijegetskipripovjedačmijenja točkemotri-


štačimepostižeiznimnunarativnudinamiku.Kombiniranjemtočkimotrenjainfantilnepripovjedačice-lika,apotompripovjedačicekojanarativni slijedprezentiraspozicijazrele,odrasleosobečijanaracijukarakteriziraironično-podsmješljivapripovjednadis-tanca,CecilijaToskićznatnousložnjavanarativnusintaksu.Takvanarativnapolifonijaomogućavajojrazotkrivanjenizahumorističnihdetaljau“smrtnoozbiljnom”vremenuukojemujeučlanjenjeuSavez pioniraimaloznačenjekolektivneinicijacijeudruštvo,ukome je,kako tošaljivo-ozbiljnoupričiPoznavanje prirode i društvakaže–u imeinteresazajedničkenamSocijalističkefederativnerepublikeJugoslavijestrancimabilozabranjenodavatibilokakveinformacije.Bilojetodruštvokojejeušarenojđačkojtorbi(adonijelajujetetkaizNjemačke!)prepoznalosubverzivni,neprijateljskielement,po-tencijalnoopasanzabratstvo i jedinstvo svih naših naroda i narodnostiitosamostogaštosenije,kaoostaletorbe,dalauguratiuškolskuklupu.

Ipak,zapažanjaovremenukoje jeplasiraloopće frazeobratstvu i jedinstvu, trulomkapitalizmuilikapitalističkomizrabljivanjuradničkeklase,nisunegativističkiintonirane.Snostalgijomkaoglavnomstvaralačkommotivacijomautoricaprizivausvijestznako-veondašnjesvakodnevice injezineprepoznatljive ikonografije–odpetokrake,OHOljepiladoKluza–teevocirasjećanjana izgubljenovrijemedjetinjstva imladenaštva.Verbalizacijasjećanjanataj,boljiživotsasvakomsljedećompričomrazotkrivasekaonadopunaemocionalneiegzistencijalnepraznine.

NakonpričeŽenski nogometni klub autoricaotvaradruginarativniciklusukome te-matiziranovo,izbjegličkorazdobljesvogaživota.Pripovjedačketehnikeutimpričamaponeštosemijenjaju.Zarazlikuodonogauprethodnimpričama,glavnilikipripovje-dačicaje,upričamaizovogciklusa,odraslažena,izbjeglica,suprugaimajkakojapro-življavaizbjegličkukalvariju.MotivacijuzapisanjeovihproznihuradakaCecilijaToskićpronalaziupotrazizavlastitimidentitetomutuđini.PričaAdagioje,primjerice,kompo-niranakaonarativnarefleksijao jednomprijeratnomdruženjusprijateljima.PozivnakoncertnakojemućeseslušatiAlbinonijevAdagiouautoriciproustovskiprizivasjeća-njanaprijatelje,nanekadašnjiživotkojijezbogratakrenuoneočekivanimsmjerovima.Dubokoproživljavajućitragičnostsvojeizbjegličkesituacije,azbognemogućnostidakaopojedinacuratnomvremenuištapromijeniautoricaseponovnovraćadjetinjstvuiprošlosti.Ali,zarazlikuodpričaprveskupine,uovimaonaneinsistiranavremenskojdistanci,pačak i fragmente izdjetinjstvapripovijedauprezentu.Ostajućiuokvirimatako odabrane pripovjedne pozicije ona u ovim pričama puno više govori o svojimunutarnjimproživljavanjima,životnimusponimaipadovimanoštojetočinilaupričamaprvogadijela.

Želeći u tome biti što uvjerljivija autorica poseže i za epistolarnom formom. TakvimodabiromToskićevapostižedvostrukukodiranostpričekojasemožečitatinadvjemarazinama.Prva jeprivatna i intimna,adrugauniverzalna,općeljudska, javna.U tomkontekstupričeKokošinjac mrtvih kokoši ili otvoreno pismo BenjaminuiNova četiri zida,kao dva privatnaotvorena pisma Toskićeva artikulira kao poruke upućene ne samonjihovimadresatima,negoisvakomuonomutkopreispitujućisebetražiizlazizteškihegzistencijalnihsituacija.


Epistolarna formaupričama Kokošinjac mrtvih kokoši ili otvoreno pismo Benjaminu iNova četiri zida,tenaracijautrećemlicuupričiOpća enciklopedija u devet tomova-ukojojautoricapripovijedaosvomeocukojiuratuspašavaknjigenosećiihufojničkisamostan-pomažeToskićevojdistanciratiseodneizbježnogsubjektivizmakadtrebagovoritio temamakojezbogsvojesloženosti iozbiljnostipripovjedačenerijetkood-vodeupatetikuisentimentalizam.Pisatiovlastitimroditeljima,svomeodnosupremaBogu, ratu,etičkimnazorimaali iosobnimdvojbama,uovim jepričama lišenoone,zaženskopismokarakterističnesubjektivnosti iemocionalnosti.To ipakneznačidapripovjedačicanastupaanalitičkihladnoisuzdržano.Naprotiv,krozsveovepričeonasčitateljemnastojiostvaritištovećuprisnostnudećimuvlastitiživotiintimukaotekst.Pritomujeosobitozanimljivnačinnakojiautoricaspajaozbiljnoikomično.Takvispojeviosobitosuefektniupričama(Antibaby, Ručak, Idealna žena 2000.iIsta Šemsa)ukojimaCecilijaToskićprogovaraovlastitoj intimi i seksualnosti.U timpripovijestimaglavnajunakinjaje,sjednestraneintelektualka,profesorica,majka,asdrugeženakojapadauočajzbogmalihgrudi,velikihušiju.Njezinbrakjeujednomtrenutkuprikazankaoscenarijzasapunicu,avećudrugom,čitateljujeponuđenanetakopoetičnapripovijestosuživotusasuprugomBosancem,bivšimmilicionerom,ateistomsrpskogapodrijetla.To narativno razotkrivanje intime krozpreplitanje trivijalnog i ironičnogposve kores-pondirasnaslovomkojiupravosugeriraipozivačitateljanaženski prisanrazgovorokoječemu.

KnjigaCecilije ToskićPa, da krenem ispočetka nudi na prvi pogled pažljivo organi-ziranu, linearnu realističkupripovjednukonstrukciju.Sudećipo stupnju referentnostisadržajnogslojaovaknjiga zacijelo jeste realistična. Ipak, iakonjeziniprozni uradcizahtijevajukontinuiranočitanjeodpričedopriče,redoslijedomkojimsejavljajuuknjizi,primijenjenepripovjednetehnikeznatnosusloženijeprvenstvenostogaštostrukturaoveautobiografskeprozepočivananačelufragmentarnosti.Svakaodovihkratkihpri-čakomponiranajeodnizadigresijaštoihpripovjedačicanižeponačeluasocijativnepovezanosti,astalnovraćanjenaosnovnufabularnunitautoricaostvarujeponavljanji-marečenicatipa:no, da krenem ispočetka.

UproznojartikulacijipripovijestiovlastitomživotuCecilijaToskićnaosobitozanimljivnačingradilikovečijisumodeliosobeiznjezinasvakodnevnogživotnogokruženja.Tilikoviiz“stvarnosti”postajujamacautentičnostipriče,aliinjezineuspjeleumjetničkestilizacije.Linijenjihovihsudbinapovremenoseukrštajusasudbinomglavnejunakinje,ačestojeriječonizuslučajnostištonerijetkograničesauzvišeno-patetičnim(kaoštojeslučajslikomMaleMarije)ikomičnim(npr.likprijateljaMarija).U autobiografski koncipiranomproznom izrazuCecilije Toskić nema komentara kojibikomunikacijusdjelomučinilizamornom.Kadopisujedruštvenikontekst,kadslikačitavugalerijulikovakojidefilirajukroznjezinživot,onauspijevaostatizanimljivom.Uz-budljivostnjezineprozenijeuopisimanekihvelikihdogađaja,većumanjimnarativnimsekvencamaštosvojomdvosmislenošćuproizišlomizčestihpromjenatočkimotrenjaotvarajuprostorhumoru.Iakonijepripovjedačicakojadocira,Toskićevačitateljujasnosugeriramogućesmjeroveinterpretacije.


ZbogsvogspecifičnogkompozicijskogisadržajnogustrojaknjigaPa, da krenem ispo-četkaizazovjezažanrovskeklasifikacije.Dvojbakojasenamećejeste:jeliovaknjigazbirkakratkihpričailisvojevrsniautobiografskiroman?Naslovknjige,terelativnovisokstupanjnarativnekonzistentnostiuartikulacijipričeovlastitomživotukojuobjedinjujejedanlik,mogaobinavestinazaključakdaovaknjigajesteautobiografskiromanlaba-vekompozicijskestrukture.Uprilogtezidajeipakriječozbircikratkihpričamožesenavestizaokruženost,ekonomičnost,dobraorganiziranostnaracije,teefektnopoanti-ranjekojeteoretičarikratkepričeobičnonavodekaojednoodnjezinihglavnihobilježja.Bezobzirana to,važnijeodpokušajapreciznijegžanrovskogodređenjaoveženskeautobiografskeproze,kojazapravopredstavljasvojevrsnižanrovskispojgorenavede-nihpoznihmodela,jestečinjenicadajeautoricaunjojuspjelastvoritiprepoznatljivpri-povjednistil.SpretnomanipulirajućinarativnimtehnikamaCecilijaToskićuknjiziPa, da krenem ispočetkavodičitateljaufabularnelabirinteispresijecanebrojnimdigresijama.Zbog takvepripovjedačke vještineglavna junakinja, autorica-pripovjedačica,CecilijaToskićpostajemnogostrukozanimljivliterarnilik.Bezvelikihipatetičnihemocijausvo-jimproznimuradcimaonarabijednostavan,aliistovremenostilskiefektanizrazkojijeprihvatljivinajširemčitateljstvu.

UknjiziPa, da krenem ispočetkaCecilijaToskićuspijevasavladatiizazoveštoihpredautorapostavljaautobiografskižanr.Prekodiravšivlastitiživotunarativnesekvenceonauspijevapronaćinajboljistrukturalniobrazaczaformalnuorganizacijuteksta.Opredije-livšisezazahtjevnuformukratkeautobiografskeprozekrozženskiotvorenotematizira-njeintimeimalihsvakodnevnihživotnihpričaCecilijaToskićseuknjiziPa, da krenem ispočetkapredstavilakaotalentiranapripovjedačicačijekratkepričečitateljazasigurnonećeostavitiravnodušnim.


NevenkaNEKIĆ

Oljubaviismrti,tatkootomenijevećpjevaoMile Maslać: Vrijeme pripravnosti, Zagreb, Stajer-Graf, 2004.

Oljubaviismrti,tatkootomenijevećpjevao.Akosepišepoezijaitoobjavi,MileMa-slaćtočinišestomzbirkom,moraserećineštonovanaprepoznatljividubljinačin,moraseposegnutisvejačeuneznanenutrinevlastitabića,pakadneuhvatimsebe,pronalazimdrugekaoja,mojekaoja,našekaoja.Iopetsamtoja.Hoćuovajnevaljalisvijet,sasvimnjegovimkrvavimi lajavimokruženjem,smrćui jamama,spaljenimkućama…svejetoživotkojegaseneodričem,onjemojavoljenazbiljaisnovitost.IupravotakoseiraspredamrežapjesničkogatkanjaMileMaslaća:odsnovitostidozbiljeinatrag,jersamojeudaljinamaBožjimspas,samotamogdjeprebivaRIJEČ.“UpočetkubiRiječ”,započinjeiMaslaćsvojunajnovijuzbirku.

MudruizrekuKafkinudaživinaovomsvijetukaodajeapsolutnosiguranunekidrugiživot, pjesnikMaslać, čini se, prihvaćaugotovo svakomestihuupirući svoje snageuonokristološkokojeosluškujeuzastrašujućojkakofonijisuvremenasvijeta:“Trije-štanjemstvorenookruženje/izkutijaslika,glasova iglume/gađausrce;”osluškuje iodabireonobiblijskimudrounutartebrbljaveiprljavestvarnosti,pajuriunakanidajeobuhvati,juriodzagrcnućadoushitaiboli,ponekadslobodnimstihom,kratkim,lapi-darnim,katkadrimovanimiprobranimsonetnim,uvijekodređensemantičkimritmompratećisvojunutarnjimodel.

Njegovakazaljkakrećeseod ljubavi - raznih ljubavi - ljubavizadom, ljude,prirodu,ženu,Nebo,dosmrtikojususreće,osobno,licemuliceuDomovinskomeratu.(Pođohzemljompaljenom,Opetizničega,GodineGospodnje1991.,Našeježitocrno,pačitavciklusUolujinaBanovini….)

Određenneospornomjestom rođenja (Sonetpredzimu: ”Vežemsezazemlju, tiho,poputmraza…),rasprostrtdiljemsveobuhvatnedomovine,doprijevšiodMostaranaobaleDunava,komeposvećujedioduše, izdižesepjesniknadsvojimvidjelomdo


nedohvatnihvisinaNebaitranscendiratuzbilju,ostajućiistovremenousvomintimnomprostorujednepjesničkesamotnosti.

Drugielementovezrelepjesničkezbirkejeprijelazodsvakidašnjegadoapsoluta.SlušajućidrevneglasetamonegdjeizmeđuStocaiNeuma,otkrivaritamstoljećaiduhpređa.Staknivatru:”Staknivatru /grij vodu/peri rane /nebrojene./Tvoje rane /mojetijelo/dopremljeno,/mojetijelo/izdaleka./Čekajući/datevidim/jatevidim/ranomoja,/ljutarano.”

Tatužbalicaizrazitoženskoganabojakojasemožepjevati,četverosložnapoputstarihpjesamanarikača,jednajeodtihpoveznicasdubokomnarodnomtradicijomkojaseponegdjejavlja,nečesto,uovimsuvremenimstihovima,kojimadominiravjerodostoj-nostosebujnepjesničkeriječi.Gorakudubiniduše,prohodipjesniksamsamcatspa-ljenomzemljomiizterealnostiodlaziuinverznunadrealnustvarnost:“Ispodsvjetla/suncesije..”(Pođohzemljompaljenom)

Utojsvakidašnjici,izdignutojnasemantičkidrugurazinu,žitojecrno,asestrenevesele,dok“Crvizjelicaodavno/pištiugredama”.Zemljajecijelajednavelikaposudakrvištoseskrutnulanakamenuiuspaljenimkućama,koje“Sažežeplam,izjeda/kućuinjezinusjenu.”Tojedonekleagresivnadramatikaratnogaiporatnogapjesništvaukojemožiljcinikakodazarastu,padoknekiiztogaizvlačeusuvremenojpoezijiiprozizaključkedaBoganema,ilidasemože,jerjeizmišljen,ugasitinainternetuna“delete”,pjesnikMa-slaćtragazaokriljempravogaBoga,ostavivšisvojuoholost,svoje“ozloglašenoja”,dokmu“Dušatrkomkidakomadsvogatijela….žudiopijela…”,ataistazemljakojapočivaunjemu,izmičegladnaineplodna,paipaknenadomjestiva.Svejetudolje:strahovi,za-mršenosti,poniženja,mračnoisumornobauljanjeporatištimaslicimakojaumiru,slikerazorenosti,očaj:“Moćnojenebovisoko/zemaljskotutnji,rušise.”

Utimpjesničkimtrenucimanastajuslike,jasneirazumljive,komunikativne,umimezisukojegsviznaju,aipaklokalneitemporalne,bliskecentrupoetskemagme,neuronjeneutamunedodirljivoga,danastolimodernogatrendovskoga,globalističkoga,“au-tističnoga“ .Možemoproćizemljominebom, iNebom,kojimaprolazipjesnikMileMaslać,kojinekriječuvstvaiodajeseonomnajprisnijem,stvarajućipritomesamojednomviđeneslikeizzaumljasvojezemljeUlro:“Drhti/pucazemlja/međuočima.”“Išaosamuvatru/kojapada/iničeizzemlje..”..”Penjemose/udnodana/navrhbri-jega/upustinju”…“Tusi,alinepostojiš/Vidišsesamo/usvojimočima…”“Psilaju/naoglodanekosti...”…”Riječičuvaju/tiho/ovoostavljenomjesto..”“Tatamasasuse/use..”

BolkaokonstantausvakomjeodovihsedamciklusauknjizipjesamaMileMaslaća“Vrijemepripravnosti”:Naškrižniput, Igrepredoluju,UolujinaBanovini,Zavičajne,SvetaMarijo,Anđeli,Starepjesmeijunačke.

Isvetebolisuvećviđeneionjimasepisalopunoirazličito,painanačinkaokodMaslaća,dajesvakariječpoputzaklinjanja,apjesničkisvijetmagijskikrug,ukojem


čarobnjakburkapovršinuvodečarobnimštapićem,vrškomsvogajezika,tamnimidu-bokimjezikomkojisežedoglazbenihponora,dofragmenataskriveneitekponekadshvaćeneduše.

Onoštogagoninapisanje“Ispisujemsvekoliko/tamankaovapno/uspaljenojkući.”Nostalgijazaprošlim,slutnjaonjegovojvrijednostiislikovitosti,osobitosudošledoizražajaupjesmi“ImajednodavnodrvouMostaru”.

“ImajednodavnodrvouMostaruokojesevežudrvenakolica,zatodrvovežemuspomenustarukojusutuklizakrinkanihlica

susjediglumcištoprošlošćuhode.”….

Kolikogodselirikanemoževrjednovatipremaistinitimiskazimaiopisimastvarnoga,onoipakimasilnusnaguisimboliku,onodražidaspoznamo,ononamobjašnjavaitranscendencijupjesnikovajezikaimisli.Otomedrvetupjevaiusljedećojpjesmi“Posjećanju”,aliovogaputadalekoizdignutoiznaddeskripcije:

“JošjeonodavnodrvouMostarubezimenorasteiurajuubeskrajukaodamukorijenjenevapiuvis,uneboavapi.

Kaodamuzemljacrnaibistravodaneznačeživotkaoštonineznače.

Alipostoji,posjećanju,naraslorazraslodrvouMostarubaštakvokaodajeudrvetu,udrvusvenadrvetuništa

odkolijevke,zipke,doneba.”

To,kakojepjesnikstajaoprednekim“pasjimkolima”igledaokakosemrtvatijelaba-caju,anemajuzube,jerihjenetkoizbio,tojošsamoposebinijepjesma,alionatopo-stajeustihovimapodnaslovom“SvetaMarijo”.Toishodište,tolimračnoikrvavo,datezazebeudnusrca,tojerazorenarealnostizkojemnogibježeufikcije,ufilozofiju,mit,san,ustrastizanepoznatim,egzotičnim,samonestvarnim.Akosenakoncuposve


razori,realnostbezičegaosimpraznestrastizairacionalnim,ondasestižeubescilje.Razoritidaseneprepozna.

Picassojetoovakoizrekao:“Slikajeumenizbrojrazorenja.”Umjetnikujedopuštenodaučiniupravotako.Nočakitunaćićemopartikulestvarnogakojiunovojkompozicijirađajunovurealnost,osobnu,umjetničku.UtakvojnadosjetilnojrealnostikrećeseiMaslaćumnogimpjesmama,aposebnouonimakojiseokrećuBoguiGospiMariji.

Ipakinakoncuizdvajampjesmu“Sonetpredzimu”,moždakaovelikinazivnik,svedeniračun,posvetuživotu,eufonijugorčine:

“Vežemsezazemlju,tiho,poputmraza,evosoptitravauzluštoneklone,vežemsezazemljuvlastitaiskaza:perjanice,bitkeiteškekanone.

Evo,opetsprovod,lanacsmrtiduži,klimavikliktači,šaptačodbetona,stigosmounajam,svijetjesvetouži.Klokoćevećpotoksušičavihzvona.

Dušatrkomkidakomadsvogatijela,bijeliserublje,ruho,injenapladnjupa,poželizrakazadrukčijuradnju

kadkamenomsediše,žudiopijela:potresasezemlja;većumiruzimenaglostprijateljstva:prijateljtko,skime?“

NovajezbirkaMileMaslaćainovazrelostupjesničkomsvijetu,unatočmjestimičnimneujednačenostima,onakaodanajavljujejošsažimanja,odricanjaodjednostavnoga,putovanjauneistraženogasebe.


MarioBILIĆ

PričaodGavanadonašihdanaAnte Matić, IMOĆANI, vlastito izdanje, Zagreb, 2006.

UvlastitomizdanjuAnteMatićobjaviojeknjiguoljudimaImotskekrajine.NijetopričasamooImoćanimaizaImoćane.PisackojinijeImoćanin,pisaojeoprošlostiiljepotamaImotskekrajineiosvojimprijateljimaipoznanicimaizimotskihsela.Nekejeupoznaoleti-mično,snekimasedružioiprijateljevao,snekimadolazioudoticajkrozživot,pajetakonastalazanimljivaipoučnapričaovelikimimalimImoćanima,znanimineznanim.NjimajeponegdjedodaozemljakeDuvnjakeitakojenastalapričaoprvomimotskomtajkunuGavanu,papoučnapričaovelikimaimalima,pjesnicima,znanstvenicima,umjetnicima,sportašimaimalimvelikomljudima,kojejeMatićupoznaočitajućiknjigeili idućikrozživotisvijet.Nekejeupoznaodokjestudiraoiliradio,nekenanjemačkimbauštelama,aneke,bogme,uAustraliji,AmericiilinajuguAfrike.Gdjegodjeišao,aobišaojedobardioplaneta,nailaziojeutoj„lijepojnašojtuđini“,kakojenaslovljenajednaMatićevaknjigapriča,upoznaojeilijenabasaonanekogaizImotskekrajine.OdZagreba,prekonjemač-kihgradova,Toronta,MelburneaiDurbana,sretaojeiupoznavaoImoćane.ZatoMatićspravomnajednommjestokažedajevišeImoćanautuđininegoustaromkraju.KnjigapočinjelegendomoGavanuinjegovojzlojženi,paoprošlosti,ljepotamailjudimaImot-skekrajinedabisedokrajaknjigeizredalopodostaznamenitihImoćana,kaoštojeTinUjević,Raos,Gotovac,Bušić,Grabovac,Šimić,Vrdoljak,Parlov,Maras,Jurčević,Rebić,Tandara,Babić,Domljan,Boban,Gudelj,Bilić,Lončar,Đerek,Todorić,Žužul...

Posebnostoveknjigejeunabrajanjuikratkim,ganutljivimopaskamauzImenaiprezime-naimotskihsokolova,kakosuzvaliimotskehrabremomke,kojisudalisvoježivotezaslo-boduHrvatskeunedavnomobrambenomioslobodilačkom,Domovinskomratu.GotovodanemabojištauHrvatskojgdjenijenekiimotskisokolpaoubojuzaLipu svoju,kakojeLijepu našuzvaojedanodimotskihjunaka.ZanimljivojepročitatištoMatićpričaopokoj-nomIvanuRaosu,VladiGotovcu,BruniBušićuijošnekimImoćanima,kojisuseugradiliilinastaniliuhrvatskojkućijezika,kućislobodeikulture.KadopisujedogodovštineImoćanaiDuvnjaka,nasmijatćetesedosuza.ZnalisuseImoćaniiDuvnjacišalitinasvojituđiračun.Akokreneteodkoricedokorice,bitćevamjasnonakonHasanaginicezaštoseuImotskojkrajinirodiogenijalniTin,velikiIvan,lucidniAntun,oratorVlado,blistaviBruno,hrabriAndri-jica,boksačMateimnogodrugihImoćana,kojisubitniuhrvatskojpovijestiikulturi.


fabijanLOVRIĆ

KadazemljasrceotvoriblagoPero Pavlović: Dubrave (poema, oslikao Srećko Kriste, akvareli /15 uradaka), Matica hrvatska, Stolac – Neum, 2006.

Akose ičijidub riječi ižirioslobodomnovokovanicanastalih izkrilanaroda,onda jetozasigurnoneiscrpnorječničkobogatstvoutkanjuPerePavlovićazornoisimboličkijasno, ljepošćunepredvidivo,upoeticikojazačudnomsvježinomozaruječitateljanaputukojimprolazipjesnik.Odmahuprvimstihovimamožemotvrdnjuobogatitidoka-zom:„Ozrcali u najjasniju riječ / San / Snohvatice / Promisao i davna sjećanja / Trpku tavnu tešku povijest / I pjesma će sva ljepotom i ljubavlju odanit“...(7.stranica).Našavšipolaznicuu samoj riječidubrava – čije značenjemožemouprirodnimokvirimapre-poznatikaoprostorobrastaohrastovomšumom,svoznačenjetogprostorapoprimavišeznačje,vežesezaneboizvijezde,usidrujeusamosrce,priznajeteškoće,trpljenjei križ kroz tri stotinegodinapostojanja, što seodnosinamjestoDubrave.Slijedećiarhetipskizov,upućenismonaGrguraBarskoginanjegoveriječiRegnum Sclavorum,jerokamenjenedokazujuvišenegonebrojeneizrečene.BisernuniskužupeDubrave,toponimski čine: „Bivolje Brdo, Bitunja, Boljuni, Burmazi / Opličići, Počitelj, Poprati, Stolac / i Vidoštak // I Vidovo polje ravno / Planum Sancti Viti / I Sveti Vid / I žuborna le-dena Vidoštica / I Narenta / I Vidoštačka Kraljica.“(9.stranica).Imamoznalca,pjesnikakojipredstavlja,pokazujeirascvjetavabitnostikakobipokazaobitak,kakobiusustavioprošlost,sadašnjostibudućnost,uštojeutkanavjera,dokazivanadgrobnaarhitekturapomoćukojeseočitujetkojetubio,odkadaikakoživio,jer;antropološkiostacisutu,arheološkiivjerskikaostećci:„...na Radimlji, Burmazima i Boljunima.“(10.stranica).Tu je igodinabola iprogona,1622.kadasustanovniciDubrava,katolici,prognani ipobijeni, rastjeraninasvečetiri stranesvijetaodosvajačke turske ruke. Ipak,ostalesukuće,kakobilježibiskupDominikAndrijašević1629.godine,aunjimasustanovaliraskolniciiTurci.TakopletePeroPavlovićustreptaludaljinuusadašnjostzbogsvjetlaubudućnosti,izčegaseljubavosjeća,nepokazujeseinegovoriseonjojdabisesamoreklo,negoseproživljenaiuživljenautkivouskipljujeučežnjuidragost:„Od Stanojevića do Barana / Od Crnića do Trijebnja / Budim golubicu kamenu / Kako se glas lijetom uskriljuje / Pjesma daleka prostranstva sluti.“(15.stranica).


UslutnjiprostranstavaPavlovićseigrariječimaodtrenutka:„Kada pjesma bijaše ze-mlja“,amoglobisekombinatorikomusustavitidrukčije,Kada zemlja bijaše pjesma,noostavljamopjesnikaunjegovojnakani,snovitostimisli,kojidubokoosviještendomo-ljubnimzovomneotkriljujesvoj letdaljeodpovjesnica,antropološkihdetalja išaptavizijebudućnosti.Toštojestvarnosttakvomkakvomjest,bila,jestibitće,uprizorenojekaoopomenanaponovljivostpovijesti.Semiotički,detaljilikovnostidobrodođuova-kvimpjesmamakaopokazateljistvarikojevećnekoristimousvakodnevici,negovišekaoantropološkiizložakodređenogvremena.Vrijemeduhovneobnoveslijedi,teAndri-jaŠumanović,župnikgradački,šaljeKristovogmladogvitezauDobranje:„Sabo Lupi / Lipnja 1704. dohodi sa studija Fermo“.... // „ Ja, Andrija Šumanović, župnik gradački / Tebe, Sabo Lupi / Brate u Kristu Spasitelju / Šaljem u Dobranje / Župu što ostade u tmici i tami dana mnogih / Nakon pogube nade / Nakon pogodbe u Srijemskim Karlovcima / Da Živom Riječju hraniš i bodriš vjerni puk svoj //. (17.stranica).Opjesmljenidetaljipovi-jestiprerastajuulirskimementoosjećajaiprirodnihokruženja,uarkadijskimirukojemprirodaponajboljeopsjedne,zarobičovjeka,jer;usvakomčovjekujeprikrivenipjesnik,akoneupismenomizrazu,dušamupropjeva:baškaoštovidimonaslikanbronziniistogtrenutkapomislimonazvonjavu,naglasinjegovoznačenje,naputokazdoblaga,dozvijezda.PutujepjesnikputomozvjezdanimkrozDubrave,krozsvojunutrinu:„Kao sjeme što padne na plodno tlo / I donese bogat plod / Neko trideseterostruk / Neko šez-deseterostruk / Neko stostruk“.(19.stranica).

StostručiljepotomPavlovićsvojepjesničkoiskustvo,pokazujeidokazujekakojenje-govalirajednaodnajugođenijihukorpusuhrvatskogpjesništva.

Vidljivavjerauživotizbijaizsvakepjesmeovogpjesništva,neovisnoodsvihnevoljakojesusesručilenanjegovnarod,narodHrvata,jer;neumirepovijestnatopljenakrvlju–neumireživotnatopljenvjeromuKrista:„Mladice smo iz panja maslinova / Mladice života / Slap žuborni što vječno se obnavlja / Vječni / Kao što život vječan je.“(21.stra-nica).Radannarodzaboravljanateškoće,tečimminuratnisukobi,obrađujusepolja,obnavljaseživotivišesenemislioratu,rađajusedjeca,aodgajateljicaCrkvabilježii,bilježenonebriše:„Župnika Andrije Lazarevića u Gracu / U molitvu i čin kojima pobje-đuje zlost i zlog // Krstio sam 17. veljače 1728. dijete / U župi dubravskoj (Parochia Du-brauensi)“(23.stranica),dakle,vrijemejedasebilježiživotsrećaiveseljeuobnavljanjunjegovom,jer;krozsvakonovorođenoobnavljasesamKrist.

Jesmolisklonisamisebi?–neznamzaštoizrekohtopitanjeilijeduhpjesnikaprogo-vorioizmene,ali,nikadanijedobroopustitiseublagostanju,nikadadobrozaboravitinakrižkojipritišćeNjegovaleđa,jer;inaškrižjetoistokaoštosmoiminjegovi.Upozo-renjadolazeizpjesmezagledaneubudućnostukojojPavlovićvidistrepnju,aliineskri-venunadu:„Zov zori u nova svanuća / U nebeski poj / U oplet bliska glasja / Odzivom daljina“.(27.stranica).Utakvomzovuzoremisnici:„Pavao Jelić / Mato Ančić / Kome u pastoralu pomažu Franjo i Felix / Pa Petar Bronzić / Petar Bukvić / I Jozo Pažin.“ (27.stranica).OvajsvjetlonosnistručakljudiuljuđenihuvjeriKristovojpostajegarancijomhrvatskogbitkanaodređenomprostoru, te ihsvakakospominjemos razlogom, jer;

1�0 | Motrištabr.37,glasiloMaticehrvatskeMostar

župasegranaiumnožavaupedesetselaizkojihsukrozprolazbezvremenostimnogistradali,mnogiotišliinikadasenisuvratili,aonjimajedinosvjedočekućeotvorenihvrataikonjibezjahača,aliiAnzelmoKatićkojega:„Krunom trnovom okruniše / Ljeta Gospodnjeg 1760. / Kao i moje predšasnike / Da budem biskupom časne trebinjske biskupije“ (28.stranica),aonusvojojdobrostivosti:„Utemelji sestrinsku župu Hrasno ... 1761.“(29.stranica).Ništanijeprepustioslučajuovajtragačzariječjukojujevećdav-nopronašaoipavlovićevskiprotkaokrozsvojepjesništvo.Izvlačećiiztragičnostisvognarodaživot,onoplemenjujestradanjeuznosomžrtvekojadobivaplemenitudimenzijunevinoosuđenog.Praštanje jenaslućena iprokazanavidljivostsvakepjesme,svakenakanedasestvoricjelovitipjesničkidoživljajizkojegazračinadazapravdominjezi-nommaterijalizacijomuobraćanju:„To vas naše oči / Orošene suzom / Čekaju.“ (31.stranica).Svijajućignijezdonadubupjesništva,pjesnikisampostajenosačtoggnijez-da,postajedubčuvarvrijednostiumreženihuljepotusveukupnostiukojuvjerujekaopobjednicunadzlom, jer;nijeuzaludsvojmučeničkiživotzavršioLukaRaguž1832.kojibijašesvećenikomuDubravamaiTrebinji.Aopet,za jednogdrugogsvećenika,velikana,rećiće:„Vidoje Maslać:/ Jedno burno stoljeće / Jedna zlatna nikad nedočitana knjiga.“(34.stranica).Oduvijekseizpotlačenihiponiženihjavljaonesvakidašnjibunti:„U srcu Dubrava / U srcu mome i tvome / U Prenju / Hram će Božji niknut od naših najljepših želja.“(34.stranica).

Nazočnost svećenika,nazočnostCrkveunosi naduu ljude, župljane, koji se žrtvujugradećianerazarajući,tedogotovišecrkvusvetogMihovila1869.uPrenju,srcuDu-brava.RaskriliosesupervizorpjesničkogbdjenjanadDubravamatebilježikakosenebizaboravilo,kakonebibilozabuna,tkogdjepripada,teozarenpiše:„Pjesma sam / Bajka / U viru moje krvi / U korijenu preduboku / Šumori povijest.“(37.stranica).Gradećidijaloškuuskomešanostsebeipjesmeusebi(XVI),unarednojulaziunjezinosvjetloigledakroznjezineoči,dalekosežneupravocrtjuvremena,osvjetljavarušilačkepohode1942.kadasusvećenikaViduPuticuuPrenjupolilibenzinomispalili,kaoi:„...crkvu Svih svetih / Na Aladinskom brdu / 9. lipnja 1992.“(39.stranica).

Divnojebitigonetačemovakvogpjesništvakojeusebinosisvijetletrenutkeživota,vje-reioprostanateškomičestonerazumnom,krvavomipotirućemputudoistine,očemusampjesnikPeroPavlovićkaže:„Kada zemlja blago otvori srce / Stratišta / Grobišta / I jame / Prošapnu imena i prezimena / Najdubljom hrvatskom istinom probuđena.“(43.stranica).Samotakojemogućeočuvati,daklevjerom,svojbitakinjegovodostojan-stvo.Najstrpljivijiprimanagradu,jer;značekati–čekatiistinu.Onauvijekdolazi...

Motrištabr.37,glasiloMaticehrvatskeMostar | 1�1

AnteMATIĆ

ČITAONICA

Biblijska trilogija Mire GavranaMiroGavran,PONCIJEPILAT,Mozaikknjiga,Zagreb,2006.

Biblijsku trilogiju (Judita, Krstitelj i Poncije Pilat)hrvatskipisacsvjetskogaglasaMiroGavranzatvorioječudesnofascinantnomiintrigantnompričomoPoncijuPilatu,čovje-kukojije,opravširukepredzaluđenomipodivljalomsvjetinom,IsusaKristaosudionasmrtrazapinjanjemnakrižu.

TrećeizdanjeGavranovaromanaonajpoznatijemsucuupovijestipravosuđaljudskogroda,rimskomnamjesnikuuJudejidovoljnogovoriointeresučitalačkepublikeunasisvijetu.KritičarisupisaliuglavnompozitivnooGavranovunajnovijemromanu,nekisveusuperlativima.PisacpratiPilatovživotodmalihnogudodesetakgodinanakonIsusovesmrtiiuskrsnuća.UsjenitenapeteitragičnepričesuptilnojeopisanaPilato-važenaLea,kojajepobiblijskompiscusanjalaIsusaimolilaPilatadamunesudi,apoGavranovojpriči imalajemoćusnupredviđanjabudućihdogađaja.UnatočLeinuupozorenju iurlanjukrvožednegomile,Pilat jekako jepoznato,opraoruke iosudioganasmrtonakokakosutadaRimljanikažnjavalibuntovnike,urotnike i razbojnike.PripovjedačsenijedržaoevanđeoskeistineoPilatuinjegovojsudbini.Onjedaosvojeviđenjedramatičnihzbivanjaprijedvijetisućegodina.LikoviuGavranovojpričisutakopostavljenidajedandrugogslijedi,dopunjujeiosmišljavaučovjekailiodvodiputomštonikudnevodi.

PilatovsudbinapoGavranovojpričijetragičnijanegolijeuBibliji.fabulaotkrivarim-skogčasnikaSilana,kojizanekebitkeuAkvitanijispasinekogdječačićaizpaklapoko-ljaipaleža,posiniga,odgojiuvojničkomduhuinasamrtimupriznadamuonnijeotac,nitimujenjegovapokojnaženamajka.Dakle,kaomladićna„očevoj“smrtnojposteljisaznajedajeposvojen,dajesinnekogbuntovnikaizdalekerimskepokrajine.

Pilatstoičkipodneseistinuosvompodrijetlui,nakonpoočimovesmrti,odlaziurat.Une-kojbitkispasiglavuzapovjednikuTiberiju,kojikasnijepostajerimskicar.Uznakzahval-nostištomujespasioživot,cargašaljeuturbulentnu,nemirnuJudejuzanamjesnika.


UJeruzalemuPilatupoznažidovskudjevojkuLeu,kojomseoženi iz ljubavi.Sveidekao normalno, dok se nije pojavio Tiberijev čovjek od povjerenja, Antonije, kojimuprenesenaredbucaraTiberijadaobračunasnekimčovjekomkojisenazivaMesijomizakojegjerekaonekividovnjakdaćesrušitRimskocarstvo.UmeđuvremenuokrutniisuludiHerodpogubiprorokaIvana,rođakaIsusova,ažidovskisvećenici,književniciifarizejioptužeIsusadajeprotivnjihovaBogaiprotivrimskogcara.Pilatnijeimaoizbo-ra.DaojeIsusarazapeti.KadjepogubioMesiju,misliojedajeriješioproblemkojijemučiocarauRimuiŽidoveuJudeji.IsusoviučeniciisljedbeniciširilisupričudajeIsususkrsnuotrećidanidajeMesija,kojićedoćiuposljednjedanesuditiživimaimrtvima.Mislećidaće iskorijeniti tu nesreću i caru poslati dokaz svoje učinkovitosti i odanosti,aŽidovimaudovoljitiipridobitiihzasebe,Poncijeseprevario,pogotovuonogadanakadjezapovjednikusvojegardenarediodapobijusveIsusovesljedbenikeuBetfagi.Podokriljemmrakalegionarisuupalimeđunjihisveodredapoklali,istaroimladoimuškoižensko.NakonpokoljaKasijeje,naužas,primijetiodajemeđupobijenimaiPilatovaženaLea.TojePoncijazgromilo iposvepromijenilo.UmireTiberije,PoncijasmjenjujenovicarivraćauRim.Ostavšibezvoljeneženeismisla,vidjevšikakvazlaradisuludicarKaligula,darujesvesvojesiromasima,oblačiprosjačkeprnjeipostajeobraćenik,pokajnik,promijenivšiimeuNikodem.Odvisokogčasnikarimskevojske,vlastodršcakonzula,suca i silnikakrvnikapretvorioseukrotkogpokajnika, Isusovasljedbenika,vjernika.

PilatjeuGavranovojpričijakozahvalanlikčovjekakojiprolazipaklenukatarzudoobra-ćenja.Pripadnikvisokogstalaža,vojnik,ratnik ičasnik,namjesnikuJudejiuvrijemeIsusovemukeismrti,čovjeksileinasilja,suočioseuJudejisposvenovomstvarnostipolitičko-vjerskom,kojunijebiokadarnadići,nitijepakshvatiti.Kakojezavršio,pisacnekazuje.

Jednostavanstil,napetadramskaradnja,kratkejezgroviterečenice,uvjerljividijalozi,brzonizanjedogađajaiscena,višeotkrivajubijedučovjekaPoncijanegosavsjajimoćrimskognamjesnika.UGavranovojpričinemasuvišnihpojedinosti.

PosebnosufascinantnidijalozikojePilatvodiscaremTiberijem,velikimsvećenikomKajfom,lukavimAntonijem,mudrimstarcemJafetom,ljubljenomženomLeom,odanimKasijem,povjerljivimSalvijem,sumnjičavimLucijem,siromašniminesretrnimAbelominapokonsnamučenimizagonetnimIsusom.

Gavranovabiblijskatrilogija,kadseboljeidubljepogledaishvati,moždajeumjetničkinajkompleksnijiliterarnizahvatunajnovijojhrvatskoj,amoždaisvjetskojknjiževnosti.Dubokosamuvjerendaćeovatrilogijaostatikaotrajnavrijednostupovijestihrvatskeknjiževnosti.


Priča iz najkrvavijeg stoljeća u ljudinjakuAnđelkoVuletić,PLAMENISLAMKA,Meandar,Zagreb,2006.

Prvoživućehercegovačkopero,prozaikipjesnikAnđelkoVuletićobjelodaniojesvojšestiromanPlamen i slamkauČegecovojizdavačkojkućiuZagrebu.Pričajetoočo-vjeku,profesionalnom revolucionaruVladimiruGalu injegovuužasavajućemsvijetu ipromašenuživotu.

Galserađasoktobarskomrevolucijom1917.godinenegdjekrajZagreba,doknjegovotac,kaoaustrijskivojnikiruskizarobljenik,sudjelujeuLenjinovojrevolucijiinestajebeztraga.UzaludGalzaocemtraga.OdlazimladiGaluRusijuiodsjedauhoteluLux,gdjesuserojili,gojili,odgajaliipreodgajalibudućirevolucionari,paćetuGalsrestiiupoznatiPoljakaKarla,NijemcaWilhelma, TalijanaPalmira,Hrvata Ivana Stevu,Srbi-naŽivorada,BugaraKaraivanova,ČehaAntonjina,Slovencafranca,MađaraJanoša,UkrajincaDemjunjeka,francuzafrancoisa,LitvancaItvasa,ŠveđanaLarson,Španjol-ca Ibarurija, PortugalcaOrtegu...U tomhoteluLuks odsjedao je i kalio se za svojukrvavuulogunaBalkanujedanodnajvećihzločinacadvadesetogastoljećaJosipBrozTito.Svisuoniusvojimnarodima,usvojimzemljamapreoravalistaruEuropuistvaralinekinjihovnovisvijetbezBoga.SvisuoniprošlikomunističkosveučilištenacionalnihmanjinaZapada.Svisuovladaliteorijommarksizmailenjinizmaiprošlistrogupraksurukovanjaoružjemipaklenimnapravama,šifriranjeidešifriranje,ubijanjenaraznenači-ne,maskiranje,postavljanjezamkizaatentateikakoorobitibankeitakodalje.

VladimirGaldobivanadimakVozduh,jerjeupraksi,kadsevratiouHrvatsku,besprije-kornoprimjenjivaosvaznanjakojajestekaouRusijiizato,nakonsvegaštojeučiniouživotu,nakontolikihžrtvakojejeostavioizasebe,nasvomkrvavom,revolucionarnomputu,nasmrtnojposteljiuZagrebuudubokojstarostijedinamuježeljadasevratiusvojuRusiju,uhotelLux,dapobjegneizdemokracijekojagajesnašlapotkrajbesmi-slenaipromašenaživota.MoliGalsvojesudrugoveuzluKonspiratora,Šilovića,Kaj-velija,pačakisvećenikadominikancaDominikačijegjeocaposlaonaonajsvijetkadjeDominikbiodječak,damupomognupobjećiprekograniceuRusiju,damupribavelažnepapire.Galaprogoni isjenanjegovepokojneženeEde,koju jekaouhićenicudugomučio,ispitivaoinakrajulegaonanjumilomisilom,napraviojojdijeteimoraojeoženitidaseslučajnonesaznaistinaujavnostiodrugovima.Moraoježivjetistomtra-gičnomženom,čijesuroditeljepobilioninjegovidrugovi.Danebihdokrajaispričaoovustravičnupriču,nećurećikrajsamozatodapročitateVuletićevroman,pogotovutopreporučujemmlađima.

Gal ustrajeu svomzludo kraja života, u svojim zabludama kako jeuimenaroda irevolucijesvedopušteno;možeubijati,mučitiljude,preodgajatiislatinarobijekaone-prijateljeradničkeklaseivisokihciljevačovječanstvabeznadeivjereuBoga.Sjećajućisesvojihdrugovapozluprijenegoćepokušatiuhvatitisezaslamkuspasaumoruvla-stitogužasa,predočimuiskrsavajuoniskojimajestvarao„novisvijet“,nosiokapunatrirogaipjevaodaseboriprotivBoga,dajevjeraopijumnarodaidasujedinovlasniciistineipravdeMarks,Lenjin,Staljin...dolazemupredočimrtvidrugoviskojimapreva-


romisilomnametnuoHrvatimakomunizamisrpskihegemonizam.NjegovisudrugoviisuborciAdžija,Cesarec,Krleža,Bakarić,Karakaš,Kovač,Ritig,Kopinič,Krajačić...Svisumrtviibačeniuzaborav,nasmetlištepovijestiosimjednogailidvojice.

Na19.straniciVuletićoslikavaHrvate,naosamdesetojpričaonekomGalovuruskommesiji,na92.ijošnekimstranicamairečenicamapišesuvišnoiistočnoka,kojenijeu duhu hrvatskog jezika, na 111. ocrtava današnju Rusiju jednom riječi koju nisamrazumio,na116.pišekakosetajblesaviVozduhumisliokakoćeoninjegovidrugoviizliječitisve ljude,čovječanstvo,na144.straniciVuletićnavodimjestagdjesekrojilasudbinaHrvatakrozstoljeća:Venecija,Pešta,Beč,Carigrad...

DodajmojošPariz,Rim,London,Moskva,Beograd,Washigton,Bruxeles,Haag..ireci-mo,nekihnosivrag!

Fratarske zgodne nezgode MirkoBagarić,ZGODEINEZGODEMALOGBRATA,Našaognjišta,Tomislavgrad,2006.

KnjigaZgode i nezgode Malog bratafraMirkaBagarićaobjavljenajeunakladiNašihognjišta2006.godineuDuvnu,odnosnoTomislavgradu.Bagarićevefratarskešaliceipošalice,smijurije,zezancije,zafrkancije,dogodovštine,šale,skapade,viceve,dosjet-keisitne,simpatičnespletkedopuniojeilustracijamaAnteIvanković.

Ispodnaslovauzagradamaautor fratarskihZgoda i nezgodastavio jeuzagradama-dankadsuseianđelismijali.I,doista,BagarićeveZgode i nezgodevrveduhovitim,kadštoiciničnimsmijurijama.Štosvefratrijedandrugomnepodmetnu,kakosesveduhovito,simpatičnoiplastično,plahoivalovito,klasičnoitektičnoodnosepremasvo-jimaionimakojisuizvanzidinasamostana.fraMirkojeskupioiprikupiovišeod200zgodainezgodaizživotasjemeništaracaibogoslovaskojimajeučioistudiraoiistotakoo fratrimaskojima ježiviousamostanu ilidolazioudoticajpožupamagdje jebionaslužbi.Dakako,nekejeisamdoživiouredovničkomisvećeničkompozivu.Udanašnjemmetežu,grabežu,davežu,rudežuiguvežu,trci,stisciivrisci,žurbi,samoćiizloći,dobroćedoćiBagarićevaknjiga,kojaodmara,razveseljava,razblažujeiublažujetegobeživota.Nakonpročitanihnekihzaistaduhovitihdogodovštinaslatkosečovjeknasmijeinačaszaboravisveživotnebrige.Bagarićevaknjigazarazbibrigudobrodođedarazbijevećeilimanjebrige,koježivotdonosi-komuviše,komumanje.Šalesenasvojituđiračunpape,biskupi,prelati,monsinjori,popovi,fratri,isusovci,dominikanci,fokolarini,selzijanci,benediktinci, lazaristi,pačak ihladni istrogi trapisti,koji rijetkogovore,alikadponekiodnjih izvalikakvugutu,smijehodjekujehodnicima i razbijatišinusamostana.

Zanimljivojenapomenuti,kaoštouromanuOrden njegovazemljakaČuića(izistogsuselaBukovice)nemaženaniženskoglika,takouBagarićevimZgodama i nezgodama


nemačasnihsestarainjihovahumoraismijeha.Samofratri.MenijenajjačionajkojegsamčuoudubrovačkomsamostanuMalebraće.Poslijeratanekaskupinapartizanskihodrpanacaiprimitivaca,kojajedošlaizšumei,prolazećifraTeofilanaStradunu,počelisulupaticokulamapopločnikuiarlaukati:Dolje popovi! Lopovi! Dolje popovi!

fra Teofil ih je ušutkao, amožda i posramio duhovitomdosjetkom viknuvši: I fratri, dolje!

MislimdaćeBagarićevaknjigamnogerazveseliti,opustitiinasmijatidosuza.Smijehje,kažu,zdrav.OdsvakogBožjegstvorasamočovjekimadarsmijehaigovora.

Ne mora svak znati za HercegovceMilanIvkošić–ZdenkoĆosić.OPETTIHERCEGOVCI,Gral,ŠirokIBrijeg–Zagreb,2006.

GodinamasamsedružiosIvkošićem.Stanovalismoblizuiradiliuistojnovinskojkući.Znamgaudušuikakodiše,zakoganavija,kakosedovijaizanovijeta.PočetkomratauHrvatskojĆosićijasmoletjeliuAustralijuinastupaliupetaustralskihgradova.OnjepozadatkuodradiozaBosnuiHercegovinu,ajazaHrvatsku.Zdenkojevrstanpolitičkianalitičar isolidankolumnist,dok je Ivkošićpričazasebe.Značovjek„rađu““paseproguraoinateleviziju.Prekomenesuseiupoznalipočetkom1992.godine.Biosamnapromocijiidobioposvetuodobojice.MilanjenapisaoGenijubroj2.odGenijabrojjedan,aZdenkoonakoprijateljski,ponaški.

Dakle,znamoseipročitalismoseiprijeizlaskaoveknjige.ZaZdenkasamznaodajepravi,duboki,temeljitiHercegovacizBuova,azaMilananisam.Ne mora svak znati za Hercegovce.

Nakladnici knjige suRuža iStankoMikulić, urednikGrgoMikulić.Opremaknjige jeloša.Kaodadržiteurukamanekudosadnuznanstvenustudiju,doktorskudizertacijuiličitanku.Smeđabojakoricaibijelaslovakoljuzaočisvakogatkoserazumijeudobruopremuknjige.Budućidaobojicasvojeslike ljubenastranicamaaustrijskihnovina,moglisustavitisvojeslikedaihseonisamiičitateljinagledajudomilevolje.AmoglisuslikuHercegovine,ilinekidetaljkojijetipičanzaHercegovinu.

Nekinovinarineuspijuobjavitisvojenajboljetekstoveunoviniukojojrade.Tojemož-daslučajsMilanomIvkošićemipolitičarominovinaromZdenkomĆosićem.DubokiHrcegovacĆosić i plitki novopečeni Ero sa svoga svita Ivkošić, kako je sam rekaonapromocijiuZagrebudavučehercegovačkekorijene,objavili susvojeponajboljetekstove,kolumne,doksunekiIvkošićevinovinskinapisiizapisiprerasliueseje,kaoHercegovina među zvijezdama,Obilježeni Dinarci,Opet ti Hercegovci...

1�� | Motrištabr.37,glasiloMaticehrvatskeMostar

Kadsepročitaju tekstovi,objavljeni i onineobjavljeni, shvatitedasuonidrugibolji,temeljitiji,ozbiljniji,konkretniji,jezičnodorađenijiimisaonoprihvatljiviji.Topunogovoriučijesurukepalihrvatskidnevnilistoviitiražnijitjednici.NajstarijiIvkošićevvremenskioznačentekstobjavljenOpet ti Hercegovcijeiz1993.godine.IvkošićjeuHercegov-cima objavio36kolumni,odtoga16nisuobjavljivaneuaustrijskomVečernjem listu,najtiražnijemdnevnomlistuuHrvatskoj.Ćosićjeboljeprošao;onjeobjaviouovojknjizi71kolumnuisamojednuneobjavljenu.

Kolumne,odnosnoesejekojeIvkošićnijeuspioobjavitinastranicamaaustrijskoglistaiobjaviosadauovojzajedničkojknjizisĆosićem,govorevišeodsvihonihkojejeobja-viouaustrijskimnovinama.Ijedanidrugipratezbivanjauratuiporaću.ĆosićotvaraočisjajnomibritkomanalitikompolitičkihzbivanjaiigaraukojimasuuvećinislučajevaHrvatigubitniciuBosniiHercegovini.OnikojiolakolupajuglupostioHercegovcimailionikojipokazuju ignoranciju inetolerancijupremaHercegovcima,preporučamdapročitajuIvkošićevuiĆosićevuknjigu,paćevidjetiidrugustranumedalje.AkojejedanKrleža imao ružnepredrasude i iskrivljenomišljenje oHercegovcima, što tek reći oobičnimsmrtnicima,pogotovuvelegradskimzagrebačkimprovincijalcima iprimitivci-maiznekihkrajevaLijepenaše.Zapravo,naslovknjigedaojeKrleža.KadjevidiodaTenžerapišeboljeodnjega,pitaojesvojepijuneodaklejetajmladacgenijalac,pakadsumureklidajepodrijetlomizRame,kažudajeuskliknuo:Opet ti Hercegovci.Mo-gućedajetimehtiorećiiporećinekegenijalneHercegovcepoputRuđeraBoškovića,Šimićaijošnekih,koje,kadbiodbacili-jamačnobiosiromašilihrvatskupovijestikul-turu.NijemalidoprinoshrvatskojpublicisticiiovaknjigadvojiceHercegovaca,osobitoIvkošićazakojegnekigovoredajekatkadravanTenžeri.Jatakonemislim.JedanjeineponovljivTenžera,kaoštosubilineponovljiviZagoracibastardKrležaiErosobadvasvijeta,Šimić.

Metafizički sklad mnogoglasjaMilePešorda,SLUŠAMTVOJGLAS,Maticahrvatska,Mostar,2006.

Treće ispravljeno idopunjeno izdanjePešordinenajboljeknjigepjesamaSlušam tvoj glas,jasnodonejasnoćeiupitnodoneodgovora,otkrivadozlabogateška,dubokou-mna,visokomoralnaimetafizičkogpjesnika.Akoja,nekamioprostečitatelji,kaopje-snikiknjiževnikritičar,teškoshvaćamiprihvaćamnekePešordinepjesme,štotekrećioobičnimčitateljima,pogotovuonimakojinisusklonipoezijiiljepoti,skladuistihijadiporedanihriječiupjesmi.ZaovuPešordinuzbirkupjesamamoždanajvišeodgovaraonatajnovitaivremenitaNietzscheovamisaonapočetkuZaratustredajeza svakoga i ni za koga.Svamudrostiumjetnostsastojiseuporetkuidubiniriječiustihuirečeniciupisacaipjesnika,ureduiporetkunota,uoblikovanjakipovaizkamenegromade,uvještinipotezakistomislogombojanaplatnuilinečemudrugomukao,primjerice,onenajstarije,blistaveslikeneukogaibezimenogslikaraizAltamire,izkamenogdoba.

Motrištabr.37,glasiloMaticehrvatskeMostar | 1��

Jednostavnost,čistota,britkost,gipkostumaukojemnepaliTinova„bolnagluma“,kojavapiizauma,duhovitost,cinizamiononeštoštoudubiniriječiipustošiizmeđuriječi odjekuje jekompočetka i odjekom iskona.Nije svaki stih skladnoodjekivaoumenidoksamčitaoPešordinepjesme.KažudajeMichelangelodošaoukamenolomizagledaosedugounekugromadumramora,pakadsugapitalištotolikodugogledau jednugolemustijenu,on jekratkoodgovorio:U njoj vidim Davida.Tako iPešordapišesvojepjesme.IzistogmajdanavadilisustameniznamenzasvojepjesmeŠimićion,podistimbrijegomdošlinasvijet,rasli,istomsedivilikrajolikuičovjekuvremenomibremenomnamučenu,dabisvakinasvojnačinpodigaosebikućuodslova,riječiistihovaukojimapjesnikklečis rukama ispruženimputnebesa izagledanimu tajnuljudskogudesa.

KadčovjekpročitabezimenogautoraAsanaginice,Šimića,Tina,Maka,Šopa,Šanti-ća,Bubala,Kordića,Vuletića,Koromana,Martića,Pavlovića,Šegu,Stojića,Petrovića,Sušca,Tolja,Kebu,Marinu,Bašića,Ćorića,Pešordu...shvatiipriznadajeHercegovinazemljanesamokamena,smokava,duhanaivinanegoivelikepoezije:velikihimalihpjesnika,koji seodsvojezemljekamenite,odsvojeprkosne iplemenite,odneba ikamenanisunikadudaljili,nirastali,pačakniusmrti.Jezik traži kuću,kažePešordauuvodnojpjesmijednimstihom,edabistrpljivoslovimaiglasovimapodigaokućujezikaukojojćesenastanitidovijeka.Pešorduništanedodirujenježnošću,paotudanjegovapobunaprotivsvegaisvačegaštomuostavljaožiljkenaduši.Knjiganapisanaiobjav-ljenaprviputprijevišeoddvadesetgodina i,sadaponovopo trećiput,dopunjena,dotjeranaiobogaćenanovimspoznajamainapomenom,zornogovoriopraznoj,pu-stojškoljkikojomdječačićmožesamouigripokušatiprelitimoreulokvicuizdubljenuupijeskuiunazočnostizamišljenogšetačaAugustinuiuprisućušutljivihstvarikojimajeoduzetanevinostbezvelikekoristiza igdje ikogananebeskojgalijigdjesečuje iglaspjevačabuntovnikaMilePešorde.PjesniksepitauSanjačupobuna:Ali tko će oprati mrak povijesti/ tko li uništiti zmijski dah koji grli pjevača/ na njegovoj uvali,kaonanebeskojgaliji.Uriječiipjesmikaoutijelunoćurijetkivideunutarnjunagostiobasjanjarastvaranjatajne.Perozamočenoukrvljubavi,kakojenapisaoJureKaštelanurecen-zijiprvomizdanjudavne1980.godine,jezdiuhladu,tišini,tmušiipustošinebesapoputkonjanaonojprasliciizkamenogdoba.

Učka se došaptava s Vranom i Čvrsnicom AndrijaVučemil,IZAUČKE,Riječkinakladnizavod,Rijeka,2006.

Nadugom, teškom imukotrpnomživotnomputu,odduvanjskogselaOplećana,paprekoSplita,Brača,Gologotoka, još nekihmjesta iRijeke, pjesnikAndrijaVučemilostavljaizasebesvijetlitragikaočovjekikaopjesnik.Kaočovjekborioseizlopatiozasloboduzemljekojagarodila,kaopjesnikpjevaooljepotiistrahotiljudskogtrajanjaukomunističkojdugojnoćiisljepoćionihskojimajemoraoživjetiiputovati.


Vučemiljedugovremenabiozaokupljenzavičajem,svojompostojbinomduhaitijela,Duvnom, poljem, Vranom,Čvrsnicom,Radušom i Ljubušom, pa je konačno, nakontolikovremeneživećiuRijeci,iznjegaprovaliladrugazavičajnostiljubavzaKvarner,Rijeku,Istruisveosimpaklenog,ukletogotokanakojemjeproveopetgodina.LjepoteKvarneraiIstreVučemilbacanapapir,uriječiistihove,aGoliotokbacauzaborav,uništavilo.MoždajepomaloštetaštonijeopisaoiliopjevaostrahoteživotanaGolomotoku,gdjesumnogihrvatski rodoljubi stradavali, aneki i živote izgubili u strašnimmukamazasloboduhrvatskognarodaiHrvatske.

Ovapoema,kažimo takoporadi jasnosti,ustihu ipjesničkojprozi,možda jeposlijeDuvanjske rapsodijeponajbolještojeVučemilnapisao.Mislimdasupovezanejednomtajnomniti,kojaseotkrivaakosepročitaijednaidrugapoema.Jednabezdrugenemože,jergdjeprvazavršava,ostavljapribježišteodaklećenovapočetiitrajatiusvomsvijetu,kojinijeni izdalekaradost i ljepotazaonekojisuzaboravilidaposlijesvegadolaziiostaječovjek.IlustracijeMariceBrezacprateidopunjavajuVučemilovestihoveipoetskerečenice.NijeVučemilsamozavičajacDuvnaiKvarnera,kakomislirecenzentknjigeStojević.Vučemilovzavičajjeovasuznadolina,planetkojipoputnebeskegalijeploviokoSuncamorimatišine,pustošiipraznine.StebesudnegalijedižesvojglasisvojemolitvepjesnikVučemilBoguiostavljapotomstvutrajnedaroveidozreleplodovesvogaumaisrca.DavnojeVučemilprošaostopamapredakaisada,prikrajusvogapjesničkogputa,uspevšisenatjemeUčke,vidioještojesonestrane.TakojenekaddavnouDuvanjskompolju, podno Ljubuše, u bešici hrtvatskedržavnosti, osjećao iosluškivaokakoseVraniČvrsnicadošaptavaju o tajni koja ječi svemirom.Sadtatajnaječiuriječiistihu,ispodUčke,umoru,kaodrugastrananedozvanainikaddovoljnootkrivenailjubljena.Slabostiovepoezijesusuvišneriječiunekimpjesmama.No,takvesu zanemarivamanjina. Sve u svemu,Vučemil ne prestaje pjevati ni u jeseni života,kadsveveneipadaštojepadubilosklono,kaoneštoštojeosuđenonapropadanjeinadanje.No,štojenisko,istruli;štojevisoko,iščezne,izatojeovaVučemilovapoemadobrodošlausvojevrijemeiupredjeleduhaizemljovidaonihkojimajeinamijenjenairadikojihjenapisana.

Trebalo bi mijenjati narod - ne vlast!JosipLaća,ATENTAT,Dan,Zagreb,2006.

Svakapričauovojknjizisvijetjezasebeiposebi.Akosepomnijepogledaitemeljitijepročita,otkrivasetajnovitunitvodilju,kojaseprovlačikrozsvepriče.Tanitjeupravoonoštoovepričečiniprepoznatljivim i zanimljivimzačitatelja.Gotovosvaka jebezsuvišnihnaklapanjaitrabunjanja,štosedogađamnogimpiscimaunašedoba.Riječ-ju,pisacAtentata krozsvakusvojupričuotkrionamjedjelićjednogvremena,kojejeminulo,akojejeostavilotragoveuljudimainjihovimsudbinama.Bilesutološeslugejošlošijihgospodara.LaćakaodalutaselimaDalmatinskezagore,zaseocimai,poputstarozavjetnogproroka,negdjezastaneipričaonimakojigaželesaslušatištosedogo-dilo.Nikadnegovorizašto.Točitateljtrebaodgonetnuti.Utomeijestdražpriča.Dakle,


uvijekseisvagdjeneštoprenosiskoljenanakoljeno,netkonekomdrugomispričane-štoonekomtrećem.Možetobitizajedničkasvetinjaodređenogkrajaiobičaja,zavjetiliobiteljskatajna,pojedinačnasudbina,kaoupričiŠapat.Radiseočovjekukojišapatomliječiljudeiživotinjeodzmijskogugriza.

Tajšapatsamposebinebibioneštoposebnodaganijeglavnijunakposveslučajno,spontanoodaoonomekomunijebionamijenjen.Tupričadobivanaiznenadnosti,kojasvakojtakvojpričidadneposebnipečat.

JunaciLaćinihpričasuljudinjegovazavičaja,nekiživi,nekimrtvi.Galerijajetolikovakojisačinjavajumozaikjednogvremenaukojemjepisacživiodoksenijeotisnuousvijet.No,ikasnijesevraćaoljudimaikrajevimabezkojihnijemogaobitiibezkojihnebibilooveknjigepriča.

PosebnojezanimljivaidojmljivapričaAtentat,pokojojjeknjigainaslovljena.Upričisedetaljnoopisujeinapućujeneukačovjekakakoubitipredsjednika.Međutim,nebitobiloništaposebnodaseizpažljivačitanjanevidiokojemsepredsjednikuradiikojegbitrebaloubiti.Teškonarodukoji imatakvogpredsjednika,aipredsjednikukoji imatako‘’opak’’narodkojegbitrebalomijenjatizanekidrugi.Upravoutomuijestdražiporukaovepričeioveknjige.

Bespoštedna bitka pasoljubacaJosipLaća,OVDJEČUVAKING,OgranakMHSkradin,2006.

IdečovjekstazomkrozšumarakpokrajjarunskogjezerauZagrebu,vodipsazauzicu,zastane,otvorinekuknjigu,maloneštopročitaikrenedalje,kaodaganeštoizknjigenaljuti.PogledaosamboljedoksamprolaziopokrajnjegaipsaividiodačitaLaćinaKinga i tomezagolicalo,pasampasoljupca iknjigoljupca ljubaznozapitaomogu liznatištočita,aonjekratkoodbrusio: ‘’Nedolaziuobzir.’’Zašto,buniosamsegla-sno.‘’Odjebi,čovječe!-odsječenepoznatiikrenudalježurno,kaodasamganečimuvrijedio iliuplašio.MoždaćenekisličnorećikadpročitajuovuLaćinuknjiguoratupasoljubacaipasa.Naime,kulturadržanjapasaunasjenatakoniskojgranidajetozabrinjavajućezasveonekojinemajuništaprotivonihkojiimajupse,danjihovipsinepiškeikakajugdjegodstignu,patrebadobropazitiidućiulicamailišećućiparkomdaneugaziteupsećiizmet.

Pasoljupcisupostaliagresivni.Prijećevamoprostitštostekrivopogledalinjeganegonjegovapsa.Nebirajusesredstvauobračunupasoljubaca.

PremdaLaćanapočetkuknjigekažedajeisključenasvakasličnostsastvarnimoso-bama,sličnostjepriličnoočitasnekimpolitičarimaiosobamaizjavnogživotauHrvat-skoj.Pričajejednostavnaidojmljiva.Radiseotomedanetkotrujepseitrebapronaćitrovačapasa.Utomposludolazidosvegaisvačega,izbijajunapovršinustvarikoje


nemajublagevezespsima,ninekakvimtrovanjem.Radisevišeoljudimanegopsima.TuLaćavješto iuvjerljivovarira ipoigravase ljudimaipsimapodjednako.Ovaj intri-gantanromanradosečita izbogtogaštopomalouživateotkrivajućinekepolitičareimoćnike,tajkune,lopoveihuljemeđupasoljupcimailinjihovomljutimprotivnicima.Knjigajetemeljitoodrađena.Opremabesprijekorna.SamoneznamštoćesedogoditiakoprokužezlodusiidojavnicištojepisacpričomAtentathtiorećiikoga,kakoinakojinačinubiti.

Potraga za nestalim AntišomJosipLaća,PAŠU,OgranakMHSkradin,2007.

LaćinapričaonestalomAntizaista jenapeta,dirljiva ipoučna.Odpočetkadokrajapričevjerujetedaseradiodečkuilimladiću.NakrajushvatitedajeAntemnogostariji.Pričajenaokolaganaijednostavna.DođeuvelegradpomaloretardiraniAnte,kojitakomucakadgovoridagarazumijusamooniskojimaživi.Antejetakavdošaonasvijet.Teškogovoriijoštežesesnalaziizvanrodnogmjesta.Govornamanamujetakvadagamalotkorazumijekadgovoriosimnjegovihnajbližih.

TajitakavAntišadođerodbiniuvelegradsmajkom.Bratinevjestaodunaposao,dje-cauškolu,amateriAnteostanusamiustanu.Matigapošaljeponovinedonajbližegkioska.Antišajeizišaoiztoplastanauhladnu,maglovituvečeri,kakonaprvomkioskunijebilonovinakojejehtiokupiti, išaojedosljedećegkioska,kakoihnijebiloninatomu,odlutaojedoknijenabasaonakiosknakojemsubilenovinekoje jeredovitočitalanjegovamati.Antenijeznaočitati,nipisati.ZnaojedajestannjegovabratanaJarunu,agdjejeonodlutao,nijeimaopojma.Pitaojenekuženunaulici,aligaonanijerazumjela.Drugagajekrivorazumjelaiuputilausuprotnomsmjeru.TakojejadniAnteprelazioiztramvajautramvaj,izautobusautramvajinikakonijepotrefionaJarun.Palajenoć.Kadsunjegovishvatilidaseizgubio,dalisuseupotragu.No,bezrezultata.Čitavunoćtražiogajebratkružećizagrebačkimulicama.Sutradansugatražilisvikojisučulidaseizgubio,akojisugapoznavaliiličulizanjega.GotovosvidoseljeniciuZa-grebuizDrnišeiokolicedalisuseupotraguzanestalimAntom.Bratjerazglasioprekonovina,radijaitelevizijeoAntišinunestanku.TkojesvetražioištojeAnteproživljavaouvelegradu,pročitajte,paćeteseuvjeritidajošponegdjeimasolidarnostidobroteisreće.

Nevelikromangovorimnogooljudimakojinisuzaboravilidasuljudiidaposlijesvegaostaje samo čovjek. Dok sam čitao kako zagrebački Drnišani traže svoga zemljakaAntu,silnosampoželiodaimsepridružimupotrazi.Kadsuganašli,radostiislavljunijebilokraja,kaoštouovojuzbudljivojLaćinojpričinemakraja,nipočetkaljudskojsolidarnosti.


Moć zla u mraku ljudinjakaMijoTokić,OTEOSUNCE,DHKHB,Mostar,2006.

Najnovija, trećapo reduzbirkapjesamaMijeTokićaOteto sunce izišla je u izdanjuDruštvahrvatskihknjiževnikaHercegBosnauMostaru.RecenzijesunapisaliAntunLu-čićiKrešimirŠego.TokićevepjesmeilustriraojeAnđelkoMikulić.Tobibiloononajbit-nijeoizdavanjuiopremiknjige.Međutim,pisatiotomeštojemeđukoricamaTokićevezbirkepjesama,nijebaštakojednostavno,kakosečini.Tokićjesvojuknjigupodijeliousedamciklusakoji,istinizavolju,svakizasebegovorisnagomsvojeponiženeistine.Moćzlajegolemaumrakuljudinjaka.Tokićgovorioopakimprstimazla,kojisezavlačeiprotežukrozpukotinetmineigrabesvjetlostkojaidolaziiznekevišesile,kojaoblijećeokočovjekainjegovausudaistoonakokakojenekaddavnoKopčićobjahaoDuvanj-skudolinuodzoredomrakanabrzonogomkonjuMlikoti.

Premdajeiskusionavlastitojkožipolitičkiterorsvjetskihprotuhaimoćnikakojisuza-vladaliBiHiostaviliožiljkenadušipojedincainaroda,pjesnikstaloženoprogovaraupjesmiSveostavljatragidobrokažedaNišta ne prođe/ da ne odjekne u nama.NekepjesmeTokićposvećujeprijateljimailipoznatimosobamaizpolitičkogilikultur-nogmiljea.IpakodudaraodsvihsvojomporukomiodjekompjesmaLomače,ukojojsuiovistihovi:

Za svako veliko Djelo/ za sve dobro i lijepo/ skovan je križ/naložena lomača

Ovateškakonstatacijaoodnosimameđuljudimazaistajeukristološkomsmislusve-prisutnauživotima ljudinaovojvjetrometini,nakojusmoseukrcalikaonazaleđenbrod.

TokićpjevaostradalimanaOvčari,osijačima,oračima,ratnicimaipatnicima,osvemuštoneotimazlatnosunceslobode.Takoujednojpjesmigovoriostrahotikadtezavade s cvijećem,kadutvojaustasvoje stave riečiikadutvojudušuutisnu misao griješnuistrašnimbivakadsegradnagoriu sebe urušiuposvemašnjojpustoši.

OvomnovomzbirkomTokić jepodariočitateljimazreleplodovesvojeduše.OvoštopišemoTokićevojpoezijizornopjesnikpredočavauposljednjojpjesmi–Jedinoblago.TkobudečitaoTokića,shvatitćedajenaišaonaVoljenu zemljunakojujeizmaterepao,nevinijiodistine,nidobar,nizao,gurnutuvatruljubaviupoljuljanugradu,ukojemnegubinadudaćeizanjegaostattrag.

Sokolovi sapetih krilaMarioBilić,IMOTSKISOKOLOVI,UIS,Imotski,2006.

Imaknjigakojebudenajdubljeinajljepšeljudskeosjećaje,aimaionihkojeučovje-kuizazovugađenje,odvratnost,ružnost.KnjigapjesamaMarijaBilićaImotski sokolovi


spadauonekojebudenajdubljeinajljepšeosjećajeučovjeku,odkojihsepjeva,smijeiliplače.Odprvedoposljednjepjesmečovjekuspontanopotekusuze.Svakogpogi-nulogbraniteljaTrećeimotskebojneBilićjepodariopjesmom.Četrdesetijedanmrtavmomakijedanposveslučajnozaboravljen,stavljenisunastraniceoveknjige,kojajeumeniprobudilabeskrajnutuguinekubolzatimmladimljudima,kojeuopćenisampoznavao,osimonogakojijepaonaonomGolubovukamenu,tamonegdjeumrkimbrdimaponadDubrovnika.

KnjigapočinjepjesmomprvompoginulomhrvatskombraniteljuJosipuJovićuizavrša-vaVelimiromĐerekomSokolom.

NedavnosambiouVinjanimaGornjimnablagdanSvetogaRokaipomoliosenagrobuimotskogSokola,kojipadenaGolubovukamenuzasvoje,zaplemenitu,zabaštinu,zaLijepunašu.Padeuljutombojubranećupragdomaočeva,domoveigrobovepredaka,svakiokrvavljenipedaljtlauzemljiHrvata.Tomislave, jedini u majke,govoriojađenaineutješnamajkazapoginulogsinajedinca,mladogUjevića.ZaMatuJurošaBilićveli: prolistala/ vinjanska dubrava/ u dubravi/ Mate Juroš spava/ je li meka travnata prostirka/ što pokriva/ Matu pukovnika

Najmlađimeđu njimaMladen Aračić imao je tek osamnaest godina.Mario GlavotaskončauKašiću,StipeKrnićuGospiću,MatePatrlj dopadesmrtnih ranau IslamuLatinskom, Vinko Žužul naGolobovu kamenu ostavimladost svoju, Ivica KujundžićnaLopudu,ŠiljenaVelebitu;MiroslavGudeljVelaganijesemajcivratioizIloka,JureLjubičićklonuuStonu.Bože,gdjesusveratovaliiživoteostavljalizasloboduHrvatske.Takosuimčiniliipreci.Samorazlikajepovelika,ovisuznalidaseboreiginuzaslo-boduhrvatskognaroda,anjihovidjedoviipradjedoviratovalisunaraznimstranama,podraznimzastavamaizatuđeintereseislobode.Sokolovisuznalizaštodajusvojejedineživote.

IkakonapisavelikiTin:Niknut će plod iz slavnog sjemenaibitćeduhovnasnagazasvavremena ovimasadaionimakojićeikadaživjetiuslobodnojzemljiHrvatazakojusuonisvoježivotedali.Pjesmesupisanetečnomikavicom,onomikavicomkojomgovoreljudiImotskekrajine.

Gola istina o KostelićimaTomislavBirtić,KOSTELIĆI,vlastitoizdanje,Zagreb,2006.

Katkadjeteškopovućicrtuizmeđuknjiževnostiipublicistike,izmeđuknjiževneinovin-skerečenice.TomisedogodiločitajućiBirtićevuknjiguoblistavojsportašiciskijašiciJaniciKostelić,njezinomsjajnombratuIvici iocuimAntiKosteliću,kojegnadimkomzovuGips.Tajstrogičovjekuspiojenačudannačinodsvojedvojedjecenapravitine-štočemusediviočitavivijet.Janicajeplanetarnaskijašica.ImalodjeteuKini,Japanu,Americi iliAustralijiznazaHrvtaskuprekoveličanstvenesvjetskeiolimpijskeheroine


pobjedniceu višeskijaškihdisciplina.Kraljicasniježna,kako jeodmila zovu, JanicaKostelićpostiglajekaonitkoupovijestiskijanja.AnteKostelićinjegovačudesnadjeca,kćerJanicaisinIvica.Tkoimsenedivi!

Mukotrpnupovijestnjihovaodrastanja,treniranjaistotinemukaokosmještajaiplaća-njasvedousponanaolimpijskitronBirtićjeopisaonajedanležeran,dopadljivnačin.Ontoradilakoćomiumijećempisca,kojiživiodnovinarstva.Teškojedanasživjetiodknjiga.

OpisujućimjestairaznedogađajeizživotaKostelića,Birtićtokazujepomalopublicistič-ki,onakonovinarski,kakojegodinamanavikaopisatiuuglednimhrvatskimtjednicimaidnevnicima,alikadzađeudijaloge,ondajetovećdrugiBirtić,pisacdobreproze.

PričaoKostelićimaječudesnouvjerljiva,potkrijepljenadokumentima,obogaćenaci-tatimaiznovinaiizrazgovoraautorasjunacimanjegoveknjigeoKostelićuinjegovojdjeci.

PrvidioknjigebavisestarimKostelićemkaorukometašemitrenerom,njegovimžena-ma,ljubavima,uspjesimaipadovima,adrugidiojeolegendarnojJaniciinjezinubratuIvici.NakrajuknjigeBirtićotkrivaanegdotomokonobarenjuJaničinujednostavnostiveličinusnježnekraljiceizzemljeHrvataukojojnemapoštenaskijališta,dakakoakoseizuzmeononadomakZagreba.Janicajeprekoljeta,kadokopnesnjegovi,konobarilanaKorčuli,pasunekigosti koje jeposluživala i koji su jepovršnopoznavalipočelidvojitijelionailinije,ondaseosmjeliodoktorDraženSjeblkojijejeosaglazbenikomKalođeromipitaokonobaricu:

-Janice,jesilitodoistati?

Janicamujeodgovorilaprotupitanjem:

-Aštonebibilaja!

ČitajućiBirtićevupričuoKostelićima,uživaseulijepomjezikuiobiljupodatakaoAntiKostelićuinjegovojfantastičnojdjeci.

Menesuoduševilidijalozi.Apoznatojedasudobripiscionikojiznajupisatidobre,uvjerljivedijaloge.


Kad robinja robuje ljubaviAntoZirdum,ROBINJAIMARTOLOSI,OgranakMaticehrvatskeZenica,NapredakpodružnicaVitez,2005.

RadnjaromanasmještenajeuBosnuzaturskogzuluma,udobaKosače,Tomaševića,Tvrtka,Ostoje,SandaljaHranića,Šantićaisultana,pašaivezira,Harambega,Junuz-bega…PisacovepovijesnepričepozivakatkadupomoćMarkaMarulića,HanibalaLucića,DžoruDržića,ŠiškaMenčetićaiDinkaRanjinu.

Predočimaprolazigalerija likova, ljudisvakakvihkarakteraizanimanja,odkraljevaibanovadobegova,pašaisultana,odsvećenikadobiskupa.Takodoznajemozaštosevitezovineženeuratnodoba,zaštojepaoSrebrenikuturskerukei ljepoticamladaplemkinjaDanica.PratimokaravaneputovimakrozBosnu,svedoDubrovnika,gdjesetrgujerobljem.TuMirkoDerenčinpronalazikonačnosvojuljubavDanicumeđurobljemiotkupljujejepomoćusvojihprijateljaizDubrovnika.Pričajućisudbinuplemeniteljepo-ticeDanice,Zirdumčitateljaupoznajesmrežomondašnjihdružbiitajnihobavještajnihslužbiturskih,mletačkih,austrijskih,dubrovačkih...

Pratimohrvatskijalinesloge,izdajstvaiprevare,poturčenjaiturskačerečenjadiljemporobljeneBosneidobrimdijelomHercegovine.NištaZirdumovojpričineoduzimaodljepote,dojmljivostiiuvjerljivostiuvođenjeupričuHanibalaiostaledubrovačkepiscezačinjavce.

Zirdumov romanzaslužujevišestrukupozornost, jerunjemuse razotkrivaosebujanrenesansnirukopis,alineusmislu‘’preinakeondašnjega’’,većpromicanjeipomicanjeunašedane.KrozjezikHanibalaLucićapisacprogovaraoočuvanjuhrvatskogžićaibićaBosnezasurovogturskogvakta.

Poigravajućiseonimštosedogodiloionimštosemoždailivjerojatnodogodilo,Zir-dumdosežesvojupripovjedačkusugestivnost;postajeboljomiprihvatljivijom,danekažemiistinitijom,premdabiseitomogloreći,akoseimajunaumupovijestiihistorijeusuhoparnim,čestofalsificiranimpričamauudžbenicimairaznimpovijesnimprikazi-maikronikama.

OvoproznodjeloponajboljeještojedosadanapisaoAntoZirdum,amoglobipostatiznačajnoiunovijojproznojprodukcijiuBosniiHercegovini.ZirdumjeizbjegaozamkemodernitetaiispričaosvojimjezikomistilompričuizprošlostiBosnezaturskevladavi-neistalne,vjekovneborbeHrvatazaopstanaknasvojojbašćini,kakobitorekaopje-snikMak.KapadoljezapričuoplemenitojrobinjiDanici,kojajedinorobujeljubavibanuDerenčinu,Luciću,MarulićuiostalimjunacimakojisuušliuZirdumovupriču.Nekisupisalionekakvomplagijatu.NemaotomenigovorauovojZirdumovojpriči.NijemibilojasnonapromocijeuMostaruzaštojeZirdumkudiosebesama.Nijemogućedanijesvjestandajenapisaodobruknjiguproze.


Pjesme poput kolajne od krijesnicaMarinaKljajoRadić,SVICIKAMENITI,DHKHB,Mostar,2006.PjesmesuMarininepoputkrijesnicau tami ili svitacaodsvjetlucavadraguljastaka-mena,koji iskrsavaju iz tmine i ljudskesudbine inagle iskonu,smislu,posljednjemijedinomistinskomutočištunakonsvihnevoljaimuka,kojesvakistvorprolazikrozživotisvijet.KakojeznaorećiTin:Za let si dušo stvorena.TakosuiMarininepjesmesvicikojisevidetekutami.Zapravoprisvjetludanasvicikaodanepostoje,alikadsepogaselučinebeskeisveprekrijemrakzaboravaminulogdana,tektadasejavljajusvici,tektadakrijesnicesvjetlucajuutami.Onenamjasnogovoredanisusame,danismosamiuovojastralnojtmini,tišini ihladnojbeskrajnojpraznini,naovojnebeskojgaliji,kojaploviokosuncaistoonakokakooneoblijećuokodrvetaživotaušumipostojanja.Svejetodivotaživota.

Dokpjesnikinjagazizemaljskimputovimaipodižeočiuneboikatkadpunegnjeva,onaipakuspijevapjevatiikadjojsenepjeva,asveraditogadadođedocilja,dosvesilja,doBoga.

Marinajekršćanskapjesnikinja,vjernicakojapjevajućisvjedočisvojuvjeru.NakrajuknjigedolazipjesmaukojojMarinakažeotvorenoisigurnauonoštojeIsusobećaoljudimakadjeodlazioOcu,daćedoćiusvojsvojojslaviimoći,suditiživimaimrtvimaistvoritinovoneboinovuzemlju.

Marinakaodavećčujetopot jahača apokalipse,dokplačuizgubljeniikličuždraloviiznadbrdakojasemnože.Bože,kojelistraveiužasakadtovrijemedođeprijeljudskogspasa.

JezikpjesnikinjeMarinejepitakibritak.Samapriznajedačeka‘’ugrizriječi’’,propletikolopletmisli,slatkorizamorDuše,sjetnoizavjetnoOtajstvoriječiuovojdolinisuza.Riječi lošeporedane,razbacanebez ikakvareda ismisla,zaistasugujeuhladnimipustimnjedrima.Takvajesudbinapjesamalošihpjesnika,štoseneodnosinaMarinuKljajo.PjesnikinjaMarinaimasvojstil,svojsričajiizričaj.Onaseoslobodilasvihonihkojisujojdobacivalisastranekojimputembitrebalaićidosebe,kaodojedinogcilja,dopjesmeiljepotekrajolikapoezije.

Oprosti nam, Bože, što smo ostali HrvatiAnteNadimirTadićŠutra,RAĐAJJELENA,INA,Zagreb,2006

SamnaslovmežacnodasampomisliodajeŠutrapodutjecajemdonAnteBakovića,propagatoranatalitetauHrvatskoj.Međutim,tonijeto.Naprotiv!Rađaj, JelenajedobropogođennaslovkadseiščitajupjesmeifusnoteispodpjesamaoveŠutrinezanimljiveknjigeoHrvatimazakojesemožeparafrazirationaznamenitamisaoDalmatincasve-togaJeronima:Oprostinam,Bože,štosmoostaliHrvati.Pjesnikjepokazaozavidno


znanjehrvatskepovijestiikulture,posebicesetomožepročitatiuuvodnomtekstuprijepjesama.Šutra je išaonekimsvojimredomi redoslijedom,najprije jeuvodninjegovtekstohrvatskojpovijestioddavninadonašihdana,pasurecenzijebiskupaIvasaiJezerinca.Potomčitamoosamdesetakpjesama.Gotovo ispodsvake je fusnota.Danijetihfusnota,malobitkorazumioŠutrinupjesmu.PoslijepjesamaslijedemišljenjaopjesmamaakademikaNikiceKolumbića,doktoraprofesoraTihomilaMaštrovića,VladePandžića,EdurdaPeričića,MiljenkaBuljcaiAnteJurkovića.

Listajući i štijući pjesmu za pjesmom, imao sampriliku pročitati pjesmu posvećenusvimvažnijimhrvatskimvladarimakrozpovijestipoznatimosobamahrvatskekultureiumjetnosti.IspodnaslovanekihpjesamasuzahvaleipohvalepojedincimaikatkadsvimakojisuušliuŠutrinupjesmuifusnotu.PjesmaŽviždi buranapisanajedvojako,najprijejezikomMarkaMarulićaipotomsadašnjimknjiževnimjezikom.ZapravoŠutrajesamsebeprepjevao,štojezanimljivoiprviputurađenoujednojknjizipjesama.Tojeučiniodapokaželjepotuimilozvučnosthrvatskeikavice,kojajetrebalabitihrvatskiknjiževni jezikdanijeonaj ruskišpijunGaj ionajcotaviCrnogorac,koji je izigravaovelikogSrbina,kažemdanisuodigralizanekedrugeinterese,pasuHrvatitakodobiliumjetnijezik,izmišljenijezikkojimidanasslužbenoiumjetnopišu.MenisevišedopalaonaverzijapisanastarimMarulovimjezikomodovenasuvremenomhrvatskomjeziku,kakoautorkažeupodnaslovupjesme.

Nekepjesmeprožetevjerom,domoljubljem,ljubavljuzaobiteljiodanostPapiiBogumoglesubitidorađenije,jednostavnije,spontanije,prirodnije.KadŠutraprogovorisvo-jimjednostavnimjezikom,ondamujepjesmauspjela,akadnastupisvečano,teatralnokaodadržigovornarodunakninskojtvrđavi,pjesmajeusiljenaineuvjerljiva.IstotakoŠutrabitrebaoizbjećimoraliziranjeunekimsvojimpjesmama.Sveusvemu,ovaŠu-trinaknjigapjesamajezanimljiva,čitljivaipoučna,posebicezaonekojibagatelizirajuilineznajuhrvatskuprošlostionekojiodbacujuipreziruhrvatskupovijest,sadašnjost,kulturu,baštinu,vjernostIsusovunamjesnikunazemljiivjeruuBoga.Moždabinakrajutrebaloreći:Oprostimi,Bože,jersamHrvat!

Crta koja se pretvara u zidAlijaKebo,CRTA,NikKujundžić,Lukavac,2006. NajnovijazbirkapjesamaAlijeKebe,pjesnikaidugogodišnjegurednikamostarskogknjiževnog časopisaMost, još jednompotvrđuje pjesnika dosljedna sebi i svom si-gurnom,utabanompjesničkomputudo iskona.Neki ćepomisliti da jeKeboCrtom konačnopodvukaocrtu i sabraosve što jedo sadanapisao.Petnaest knjiga je izaKebe,petnaestpostajanadugomputudoSlovaivječnosti.Crta jepodijeljenanačetiriutrška,kaonačetiristranesvijeta.Premdaseustvarnostineštocrta,precrtava,zacr-tava,podcrtava,Alijakročiprekoopasnecrtekojaspaja i razdvajasvjetove i,poputstarogproroka,opominjeonekojiživucrtuželepretvoritiuhladni,mrtvizidukojemsu


uzidaniljudskikriciijauci,pjesmeižalopojke,beznađeinade,ljubavizloba,ljepotairugoba,dobroizlo,ljudskostizlost.

Kebojevatreni govornik,kojisenelibipodviknutiiurlatinaonekojisupružilibodljikavecrte razdora,zidajuzidoverazdvajanja, rušespomenike,vitlajukocima ikonopcima,prijetesindžirimaitamnicom,pišuposvojimzidovimaćirilicomilatinicom,svatkosvo-jimpismom,svojomojnom,hujomiruljom,maljem,peromišmajserom.Pjesniksenesnalaziusvijetukojineosjećavišesvojim,sigurnim,spokojnimistogazazivljeSvesil-nogda„uzmestvarusvojeruke“jer„Ranajošpomalopeče“uljudskomčoporu,nacrtiljudskogsramaiponosa,predzidomboli,gdjepjesnikproklinjeimoli.PjesmaOdlazak posvećenajepjesnicimakojeKebodržisvojimprijateljima,učiteljimaibraćompoperuisudbini.ObraćajućisepjesničkojbraćiVelji,AtifuiIvi,pjesnikprolaziispredpustekućeĆorovića,mirisomgadozovecvijećeizŠantićevebašte,dokgaHamzanudi„grozdo-vimarima“Skenderprizivaizponornice,aMakoran,moranigoraknaBaramačekakudprotječesve modrija rijeka.Nakrajushvatidagadrumodvodidobrdagdjegakob čekabesudnarijekaipad u bezdan snainištavila.NakrajuknjigejepjesmaHercego-vina,kojasveobjašnjava,nasveukazuje,svemuseraduje,nada,moliiplače,kao...plodište i rodište /sjemenište i klijalište /zgarište i patište/ jadište i nadalište/ praštalište i maštalište/ postilište i skrovište/ dvorište i zborište/ očevina i stečevina/ gruntovnica i putovnica/...i,nakrajukrajevaCrta završavasdvastiha:Moja od zlata kovina/ Moja Hercegovina.TakoseKebopridružujevelikimzaljubljenicimauHercegovinuŠimiću,Maku,Aleksi,Lucijanu,Veselku,Anđelku,Kreši,Zdravku,Mili,Marini ionimakojićevoljetivišeHercegovinunegojeonamoglavoljetinjih.Hercegovina jeodistazemljapoezijeistraneerozije,aBosnablistaveprozeisilničkegroze.ŠtobiBosnabezsvojihpripovjedača,aHercegovinabezpjesnika,kojisuprkosni od snaiživogljudskogzlaišlidostojanstveno,ornoinepokornoispodravnodušnihzvijezdaudobaisilnihnajezda.

Suze za stradalnike križnih putovaBranimirKovačević,SUZEZABLEIBURG2,vlastitoizdanje,Zagreb,2007.

Nikadpobjednicinisučasnogovoriliipisalioporaženima.Rijetkosupobjedniciljudskipostupalipremagubitnicimaijadnicima.Malokadsupobjednicidržalisemeđunarod-nihkonvencijaoratnomzarobljenicima.

Moždaničijafantazijanijeravnaljudskojzbilji.Moždasesvedogodiloštosuljudifantazi-raliisanjali,pamoždaivišeodtogaijošdalje,idublje,ihuđeiluđeštosezalaziuonoštosuljudijednidrugimačinilinaovojnebeskojgalijinakojojzajednosaživotinjama,pticama,biljem,vodom,ribamaikamenjemobilazimookosuncavećmilenijimaitrajemousvojimsvjetovimaibivamoinestajemosvakoživobićeusvojojsudbiniiusudu.

ČitajućiKovačevićevuknjiguopobjednicimaizDrugogsvjetskogrataštosu,nakontesvoje“slavne pobjede”radiliporaženima,čovjeknatrenutakzažalištojeuopćečovjek,


jeronoštosučinililjudiljudima,nakakvesuihsvemukenagonili,nakakvesvenačinemučiliiubijali,nemapremca“raskoši”čovjekovazlanaplanetu.Zvijerisumačjikašaljzaljude.Nemazvijerinazemljikojaćenekuživotinjumučitidanimaigodinama.Točinisamočovjekčovjeku.BiojeblagonajEnglezkadjerekaodaječovjekčovjekuvuk.Vuknaovcusvojepravoima,kažedrevnaizreka.Takokažeiporedakstvariuprirodnomlancuživihbića.Lavicazaskočiantilopu iliampalu,povali je,usmrti ipojede.Sve tokratkotraje.Toistovukučinizecukadgasustigneidograbi,jastrebmanjojptici,većaribamanjoj.

OpisujućizlesudbineljudinakonDrugogsvjetskogrataiposlijerata,Kovačevićnampodastiretakveljudskezloćeodkojihsečovjekudižekosanaglaviiledikrvužilama.Tolikozlainasiljauime“bratstvaijedinstva”iMarksovaiLenjinovamanifesta,dačo-vjeknepovjerujedajetouopćemogućeilijemoždaplodmašte.Nažalost,maštiovdjenemamjesta, većstrašna i zlokobna ljudskazbiljanasiljačovjekanadčovjekom.Otomstrašnomljudskomnasiljuizločinimasvjedočeljudikojisuprošlimučenjaiostaliživi,asvjedočeionikojisugledalikakopartizanimučeiubijajuzarobljenevojnikeicivile,kakonoćuupadajuukućeiodvodeljudeunepoznato,najčešćenamučilišteigubilište.PotresnasusvjedočanstvaIvanaĐurića,JosipaPavkovića,TomeMartinovi-ća,ferdinandaBegića,StjepanaKulundžića,MilanaTomića,IvanaPelivanovića,IvanaPerkovića,IvanaLasovića,VladimiraJakića,Ivanapl.Jelačića,SlaviceKumpf,IgnacaLikera,MirkaŠimića,JosipaČeprinićaiLukePavičića.Samođavolskiumiživoljudskozlomožesmislitivrstemučenjainačineubijanjakakočitamousvjedočanstvimapreži-vjeliosudbinamaubijenihuKovačevićevimSuzama kojisukrvničkipobijenisamozatoštosubiliHrvati.

O timstrašnimsudbinamanijesesmjelonizucnutigodinama,svedo l990.godine.PoslijeraspadaonenesretnedržaveJugoslavije,kojajenastalaukrviiraspalasekaostrvinaukrvi,mogloseslobodnorećiinapisatištosedogodilohrvatskimzarobljeni-cima i civilimaodbleiburškogpolja doKozare,Šida,Đevđelije…niz krvaveputovepartizanskogzlosiljal945.godineinekolikoporatnihgodina.

Pohvala ljepoti sjenice od riječi PeroPavlović,LAUDESMENSIBUS,Gral,ŠirokiBrig-Zagreb,2007.

Plodan,rodan,blagorodan,rječit,vičan,raskošan,domišljat,načitan,obrazova,kova-nicamasklon,oboružannovimriječima,pjesnikPeroPavlovićiovomzbirkompjesamaLaudes mensibuspokazaojesvusvojukrasotujezikaiumijećegrađenjapjesamaodstamenihstihova,kojisusačinjeniodnježnih,dražesnihineizbježnihriječihrvatskogjezika,kojegPavlovićnosiusrcu, imauprstu,unoktu,uperuzlatoperu,usvakomdjelićubićaižića.

Pavlovićseigrariječima,diraihnježno,prebacujesdlananadlan,cjelivakaomajkamalenočedosvoje,miluje,umiva,povija,mijesikaokruh,oblikuje,strpljivoklešesvaku


ponaosobiugrađujeusvojukućujezika.SvevišajeisveljepšajePavlovićevakućaodriječi.Premdajenijeiznutraposveizgradio,onseunjojvećnastanio.Saduređujeivrtsvojihriječiokokuće.Kadusvanućepijetaoseoglasi,pjesnikseustajeizoromzoriinikadnezorliineznojiseututanj.Svakakapznojaisvakariječpričasuzasebeisvakasuzadatćeđerdanodslovaičudesnihznakova,štoihjePavlovićsljubavljuiumijećemsnovaoikovaodanimaigodinama.

ImariječiukojimaPavlovićklečisvijenubolanluk.Atokihukvremena,protokstvari,koritomvremena,Pavlovićaništanježnošćunedira.OnsvezlobeirugobeubiserjepretvaraivezeokovratasvojeDivepoezije,kojojžrtvujesvesvojedaneigodine.Strplji-vidjelatnikipatnikriječi.PoputTinainjegove„suzedatićeđerdane“,paćeihjednogadanaobjesitibratuovratu.Nekvidedidekakojeslatkaijakaimoćnaljubavbratska,kakojelijepaHrvatska,onaHrvatskakojuPavlovićljubiriječimaidarujestihovimaistoonakokakodragidragojnosibuketcvijećaubranupolju.PavlovićuLaudesu pjevagodišnjimdobima,mjesecima,nebu,grebu,životu.SlikaripjesnikVladoPuljićgotovosvakujepjesmidopuniosvojimvještimpotezompera,paseovaknjigadoimakaovilaudivotiiljepotikrajolika.

Vijesti narasle do besvijestiVladoŠimenc,PRIČAMTIVIJESTI,Čvor,Bjelovar,2006.

Ukoričenadžepna svakodnevica. To su lucidni, kratki, duhoviti, cinični i kadšto jetkiminiosvrtiŠimenčevinaljudeidogođajenašegavremena.Šimenčevakronikastrašnihvijestinaraslajedobesvijesti,dotočkekojaćepuknutiakosenastaviovimtempomobmanjivatiilagatiuimenekihsitnihilikrupnihinteresanekihinteresnihskupinailipakvećih imoćnijihnaroda.Šimenčevevijesti nemaju rok trajanja,nisukvarna roba,alisuzatozornozrcalonašegadoba,vremenakojepodjednako izazivaudivljenje isa-žaljenje.Šimenčevevijesti,kapparodijeikratkenatuknicenanekevijestiitekstoveuhrvatskojtiskovini,naradijuiliteleviziji,govoresnagomsvojeponiženeistineiljepotomvedrineŠimenčevaduhaismislazahumor.NištanepromičetakolakoŠimenčevuokuiubojitomperu.Svojenatuknice,vjestice,pričice,nabusiteibritkeprotuvijesti,VladoŠimencljubomornobilježi,slažeiodlažeuškrinjicu,pakadjeotvorite,bljesnebiserje,drago kamenje, zlato, srebro i pokoji kamenčić, kojegmožetemirne duše uzeti nadlaniotvrknutiprstompremanekompolitičaru,naprimjer.VjesticeipričiceŠimencjeprošaraoisječcimaiznovina,slikamapolitičara,tajkuna,javnikaidojavnikaidvosmi-slenimibesmislenimnaslovimaiznekihdnevnikaitjednika.KaonaslovLijevi i desni džep.Šimenctomnaslovudodaje: oba su prazna.Ili,naslovPadaju cijene stanova.Sčijihbalkona,šaliseVlado.Unekimnovinamabiojenaslov:Mesićevi partneri u belotu postali veleposlanici.Šimencdodaje:Ćaća ih zakartal!NajednuČičkovusuluduizjavu:Treba osnovati udrugu za zaštitu ateista,Vladojepriklopiokratko:Od Isusa Krista.Naupitunovinam:Čega su se odrekli poznati u vrijeme Korizme,Vladoodgovara:Hrvata u Bosni i Hercegovini.Ova knjiga vrvi duhovitim vjesticama, aforizmima, osvrtićima,bodljamaicakamaicakicama,crticamakojenasmijudosuza,abogmeizamisleako


dubljezađeteiuđeteuonoštoŠimencpišeištotakojezgrovitopišena233stranicesvojezaistadrageidobreknjige.

Srećkove duhovite pričiceSrećkoIlić,ZGODESKAMENAIVODE,Neretvanskariznicaumjetninaiinihvrijednosti,Opuzen-Zagreb,2006.

Tvrdoukoričeno,šivano,na290stranicaSrećkoIlić je izvezaosvojemalenepričeoljudima i događajimaneretvanskogsliva i razliva.Recenzent Ilićeva rukopisadoktorPaveškovićgovoriooaziljudskosti,smijehu,radostiisitnicamaodkojihjesvačijiživotsazdan.DrugirecenzentMladenVukovićpišeonarodnimumotvorinama,koje je Ilićgodinamaprikupljao,zapisivaoikonačnoukoričio.

Knjiga vrvi dosjetka, šalama i pošalicama, pričama i pričicama, sličicama, crtežima,fotokopijamadokumenata,bilješkama,svimisvačimštosveobjašnjavamotoknjigeMarkaTwainaoboramakojepokazujugdjesunegdarbiliosmijesi.

Ovuknjiguresikratkoća ižitkostsvakedosjetke ipošalice,anegdote ipiščevesilneželjedaseobistinionanarodna:Tkosesmije,radostokosebesije.Kadseiščita,pro-čita,skužiimemoriraIlićevaknjiga,dođetedospoznajedajeuživotumoždanajbitnijenasmijatisebeidruge,radovatiseiondakadnijevrijemeradosti,pjevatikadtisenepjeva,smijatisekadječovjekunajteže.Kakoječovjekjedina„životinja“kojasesmije,Ilić reda toliko tihsmijurija,barzeleta,kakobi to rekliTalijani,dasečovjekuhvatizatrbuhodsmijehačitajućiZgode s kamena i vode.

LjudiudoliniNeretveodistaseznajunašaliti,opustiti,jedandrugompodmetnutiklipić,našalitisenasvojituđiračun.SvejetoIlićopisaonasvojnačin,nastojećidačitateljdo-živisvakuzgoduinezgoduupravoonako,kaodajesljudimakojitočineilistojipostra-niipratištosedogađanaobalidokribarkrpimrežu,ubirtiji,nanekojslaviiproslavi,ubrijačnici,uuredu,uvrtiću,uškoliibogomolji,posvudakamoljudiiduigdježive.Na290stranica200pričica,kojimajejedinismisaonasmijationogatkoihčita.Bravo,Iliću,sivitiću!

Zapisi jednog prezaposlenog profesoraVladoAndrilović,PRIČEIZPRIKRAJKA,HKZHrvatskoslovo,Zagreb,2006.

AutorknjigeizabranihkratkihpričaVladoAnrilovićpunoradi,predajenanekolikofa-kulteta,pakaduspijeunekojpauzici,napišenekusvojucrticu,noticu,pričicu.Tonekovrijemestoji,kiselise,kakoveliVlado,ondavikendomilipraznikomprofesortopreo-bražava,odnosnopretvaraupriče.NapromocijiAndrilovićevihizabranihpričicaipričabilojezaistafenomenalno.Promotorjekratkogovorio,onajštoječitaoulomkebioje


takođerkratak,jasaniglasan,anakontogagladnapublikanasrnulajenaslavonskedomaćespecijalitete,kulene,kobasice,krvavice,hladetinu,špek,slasticeisokodšlji-vaigrožđa.Profesorbitrebaočešćeizbacitikojunovuknjigu.Tojebilomišljenjeonihkojisunazočilipromociji imalomkirvaju.Štosemenetiče,Andrilovićbi trebaovišeseposvetitipredavanjima,apisanjepričaprepustitidrugima,onimakojitoboljerade.Knjiga je luksuznoopremljena, tvrdekorice,uvezenošivanjem.Tosunajboljeodlikeoveknjige.Ah,ipapirjedobar,anijelošnislog.

U Mašinoj knjizi, srećom, nema političaraMatijaMašaVekić,HVALADOBROTI,MHSplit,2007.

Upoplaviknjigakolumni,komentara,razgovora,kritika,publicističkihnaklapanja,evojošjedneknjigerazgovoraizperaMašeVekić.

Sabrala Maša svoje razgovore s poznatim akademicima, doktorima, svećenicima,umjetnicima,profesorimai,srećom,međunjimanemanijednogpolitičara.IzatosamsguštompročitaoMašinuknjiguodkoricedokorice.PetdamaidesetvrlihmuževagovorilisuMaši,aonajetonajprijeobjavilaunovinamaičasopisimaisabralauknji-gu,kojanalikujeudžbenikuzapučkoškolce.Naravno,svakiodpozvanihnarazgovorimaoještorećioonomeštoznaištomujestruka.Uzsvakirazgovorjeislika.NakrajuknjigestavilajeMašaisvojusliku.Kadmoguraznoraznikolumnistiuhrvatskojtiskovinistavljatisvojeslikeuzglupetekstove,štonebiondaiMašauzzanimljiveipoučneraz-govoresumnimljudimanašegapodnebljaivremena.Meniosobnobilajezanimljivijaposvetaoveknjigekoja,dakako,ispodportretadotičnogredovnikaimisionaraglasi:

Posvećujem Hrvatu Filipu Vesdinu (1748-1806), bosonogom karmelićaninu, redovnič-kim imenom Paulinusu a Sancto Bartholomeo, misionaru u Indiji o 200. obljetnici njego-ve smrti.

Nijetosve.NaportretuNikoleKoydlapišeIVANPAVAOVESDIN-CROATA.Ostaosamudvojbikakojemisionaruzapravobilokrsnoime.Tojenapočetkuknjige,anakraju,nakon razgovora,Maša jenapisaladobar tekstomisionaruVesdinu.Samokako tospojitisonimakojisuprijegovorili.NitkoodnjihnijespomenuoVesdinaosimMaše.OvojeMašinadesetaknjiga.Pisalajeuglavnomosvecima,liječnicima,teolozima,ča-snimsestramaiobiblijskomprorokuigromovnikuIliji.Mašaimaširokobzor.


Sveto drvo na hrvatskoj zemljiMladenVuković,NAŠAVELEČASNAMASLINA,NapredakSplit,2006.

Maslinajedrvokojemožerastiidavatiplodovetisućuivišegodina.MalojeBožjihstvo-rovakojisemoguusporeditisasvetimdrvetomkojerasteinahrvatskojzemlji.Maslinanetrpivelikuhladnoću,zagađenost,nebriguisamoću.Olivapodivljaakonemaubliziničovjeka.Maslinanemožebezčovjeka,ačovjekbezmasline.KadjebiblijskipravednikNoapreživljavaostrahotupotopa,pustiojegolubicudamudoneseznakskopna,jerjeposvudabilanepreglednavodanakojojjeplutalanjegovakorablja.Golubicasevratilanosećimaslinovugrančicuukljunu.Zaštobašmaslinovugrančicukodtolikogdrugogdrveća,voća,povrća,travaicvijeća!?IsusjenaMaslinskojgori,podstablommasline,molioOcadaga„gorkačašamine“,molio,bdioičekaosvojemučitelje.

Pjesnicisuoddavninaopjevavalitosveto,blagorodnodrvo,slikariprenosilinaplatnaiskladateljiskladaliunote.ZlatnareljefastavratanaulazuuZeusovhramimalasuma-slinunavidnom,počasnommjestu.USemiramidinimvisećimvrtovimamaslina jebilaplemenitodrvo,podkojimsusegostilikraljičiniposebnigosti.Maslinisukiparipodizalispomenike.USlanom,nahrvatskojobali,mještanisupodiglispomenpločisnatpisom:

Stablojemaslinesimbolmira,mudrostiipostojanosti,atakavjeinarodovogakraja.

Narodnipjesniciusmenompredajomprenosili supjesmeomasliniskoljenanako-ljeno,svedokihnisuklasicinapisali ipohraniliumemorijunaroda.Svakinarodimasvojedičnepjesnikekojimaseponosi,patakoihrvatskinarod.Nemaioleznačajnijegpjesnikakojinijenapisaopjesmuomaslini.

OtachrvatskeknjiževnostiMarulićpjevaomaslini,paMenčetić,Ranjina,GundulićKa-čić,Kranjčević,Matoš,Šimić,Ujević,Šop,Cesarić,Kaštelan,Parun,Pupačićimnogidrugi,svedonajmlađihBilića,Šutre,Šovagovića,Pancirova,Peleca...

Ponajboljepjesmaomaslinisuuglazbljene.Pjevajuosvetomdrvudiljemsvijetaipla-neta.Maslinajedugovječna,takodugovječnadanemadrveta,niikakvadrugogrodanaZemljikojitakodugopostoji.

MaslinauIsusovuzavičaju,kažu,palajenatlonakondvijetisućegodina,anajstarijanašamaslinajeuKaštelŠtafiliću1700godina.Od1990.zaštićenijespomenikprirode.Kaštelanskamaslinadaje800kilogramamaslinasvakegodine.Akobisepomnožilotostisućuivišegodina,kolikojetokilograma,kolikouljamaslinova,dasečovjekuzavrtiuglavi.Maslinusvehvali,slavi,paiIsusugovorunaGori.

KnjiževnikMladenVukovićsesilnopotrudio,prikupiopjesmenašihpjesnikakojisupje-valiomasliniiobjelodaniopod,zaista,naslovomdostojnimmasline:Naša velečasna maslina.

NaslovjeMladenposudioodTina,kojijenapisaojednuodnajljepšihpjesamaomasli-niinaslovioje:Velečasna maslina.


Izložbe

VojislavVUJANOVIĆ

TajnovitostživihrealitetaFRANE RADAK, Izložba u Maloj galeriji Sveti Anto, Sarajevo/ Bistrik, 12. - 19. ožujka 2007.

Frane Radaknezasnivasvojgovorna razvijorenojpaleti,paleti zvonkih tonova,onjesmirujedoprozračenesivegamekadaonapoprimaodredbemonološkepartitureunutarnjegzborenja.

Svojuinspiracijupronalaziusvijetufiguralnog,alimusprežeformedonjegovesuštine,ponekad i dogeometriziranih određenjamada se rijetko kadodriče narativnog kaoveznenitikojaseodržavaizmeđuautora,slike ionogatkopristupanjegovojslici.Utakvomodređenjufiguralnogslojaslikeizabranabojenagamasejavljakaonjenaarma-tura,čvrstinakojomsenamećekaokonzistentanfaktorukupnognjenogodređenja.

TosupolazišnestanicesakojihfraneRadakkrećeuoblikovanjusvogalikovnogsvi-jeta.Širinaplatnajestsamiobzorslike,njezinapozadina,vidnopoljeukojeumjetniksmještasvojvizualnisvijet.Onjeneraščlanjuje,nepodređujenilinearnoj,nizračnojprojekciji,nepodajesezamamnostiiluzivnog,pozadinajestbojenamaterijalnostdatausvojimplošnimgradacijamaizkojihuprviplanproničupredmetiinspiracijekaodaseoslobađajusvojepreegzistentnezagubljenosti.Onihprizivaiztezagubljenosti,dovodiuprviplan,apotomihstiliziradonjihovihsuština,aočuvanonarativnose,potom,spre-žeupoetsko,upravouonumonološkupartituruunutarnjegzborenja.

Takvatvoračkasinusoidaičinionajznačenjskiobzorukojisesmještaovoslikarstvo.Onopledirana intimnomfaktoruzborenja,gotovonekojvrsti ispovjednog tonaliteta,ali,istovremeno,toslikarstvopledirainaonomkontemplativnomkojejegotovoine-odvojivoodintimnog,ispovjednog.Tojegovortišine,gotovonečegpobožnog,kojesesvodiusnažnekonturedabiutojtišiniodržalosvojuopstojnost,čvrstinusvojevizualneprezentnosti.Ipostajepomaločudnodanatojčvrstinipredmetnoginzistiraupravou


onojsferipredmetnoggdjesetačvrstinajavljausvojojnajfluidnijojformu–ucvijeću.Njegovibuketikaodasu izrezani iznekečvrstematerije, imajugotovoskulpturalnoodređenje,premdaumjetniksvojuinspiracijuuvijekopredmećujeuplošnojdimenziji.Cvjetnebulkesegotovoosamostaljujuiunjimasejedinojavljajutonovibojenezvon-kosti,alisenioneneodvajajuodpozadineizkojesuprizvaneusvojukonkretiziranuopstojnost.Čak,ujednomtrenutku,tombojenomzvonkošćurealiziratćejednuslikuucjeliniinaslovitćejeCvijeće u žutom.

franeRadaknedopuštadaunjegovelikovnepartitureprodiruelementisvijetakojimjeokružen,prepunpovijesnihturbulencija,onnestupaudijalogsnjima,svojpogledupireiznadnjih,zagledaseuonevrijednostikojeočuvavajudignitetljudskogdostojanstva,makakočovjekniskopaousvojojozlovoljenosti,gubećiizvidaonebožanskezasadeukojimaseioličujenjegovamisionarskarolaovdje,naovomesvijetu,jedinomukojemmožeopredmetitisvojuduhovnost,svojuplemenitost,svojebožanskopozvanje.

SvojsvijetlikovnihrealitetafraneRadakprovidikroznekolikotematskihcjelina.Poredcvijeća,kojesmovećspomenuli,onsvojuinspiracijunalazi,prijesvega,uženi.Ovubiriječunjegovuslikarstvutrebaloispisivativelikimslovom.Alionuženinetražielemen-tepoželjnosti, iakosunekepostulacije tijelasvedeneupravoumetaforupoželjnosti.Vjeransvomekontemplativnomprincipu razrješavanjaslike,onženusvodiupravoumetaforuočištakrozkojesedokučujeduhovnostsvijeta.Ženajekondenzatteduhov-nosti,njeziniatributiženstvenostičinereljefduhovnosti, ionestišanosti,okojojsmogovorili.Aktovi,kojeončiniugljenom,bijelimicrnimpastelom,iliakrilikom,realiziranisuutojtišini,čakiondakadaihnastojidokrajapribližitionomispovjednomkojimjeprotkanonjegovoslikarstvo,dajućiimnazivesjasniminsignijamaintimnog,kaoštojenazivOna,iliPoznata.Najčešćeihnazivaaktomurazličitimpoložajima(«Stojeći akt»,«Sjedeći akt»,«Ležeći akt»).Utimaktovimanajčešćeakcentiradonjeekstremitete,bilodaoblikujenjihoveoblinesblagimnaglašavanjemvolumena,bilodaihpostuliratakodaonenoseivizualnupuninuslike.Ipak,morasejošjednomponovitidatonečinidabiženskotijeloučiniosenzualnim,poželjnim,većdabisvojojmetaforiženstvenostikaokategorijioduhovljenogsvijeta,daopunijiplasticitet.Tajplasticitetbivaposebnovidljivunjegovimcrtežimaugljenom,apotomradomupastelu.

Jednaodnajmoćnijihmetaforaduhovnogeksponiranajenanjegovimslikamasmoti-vomptice.Najednomeksponatupticazakrivačitavonjegovovidnopolje.Aisamnazivslikejedovoljnosignantan:U počast ptice.Naziv izakrivenovidnopoljeuzdižuovajeksponatdoparadigmeukupnogodnosaumjetnika isvijeta.Slikasepreobražavaupjesničkimotivsuzdržaneglasnostimonološkepartiture.Tojebitanotklonodsuvre-menoglikovnogagovorenjakojipotječeizkrajnjezaoštrenogkutagledanjanasvijet,s naglašavanjemekspresivnih zaziva rastakanja konzistentne slike realiteta, traženjazaumnihistinaumetafizičkimsferamarastočenogzbiljnogsvijeta.Govorenjeupočastpticijestgovorenjeupočastsvijetuukojisejošuvijekvjeruje,pamakartajsvijetbiosvedennačistedimenzijekrajnjegintimizma.Tajumjetnikovintimizampostajeorijentirzanaševlastitokretanje,zanašuvlastituistinukojurazbuđujemousebiičijojseistinipriklanjamodabismosenašliisnašliusveopćimpovijesnimturbulencijama.


Ribe, kojima franeRadak posvećuje evidentnu pažnju, postaju njegova zagonetka.Uvijeksepojavljujuuparu,suprotnogpoložajanapladnju.One,svojimvretenastimoblikom,izazivajuvizualnudragost,svojimpoložajemsugerirajudvavidakretanjačijase centralizacija svodi u naglašenoj kružnici očiju, čak, oblikovanjem njihovih tijelaumjetnikrazvijamalubojenupartituruodnosabijelih i tamnihzonasmeđuprelazimainekihdrugihbojenih tonova.Pa ipak,zagonetnostostaje:umjetnikunjihugrađujeneketajnesamonjemuznane,tetajnepuštadaseprelijevajuprekoeksponataidaseunjimaoličavaumjetnikovakreativnasnaga–usvakodnevljupronaćitajnu,tojemoždaikrajnjizagovorovogumjetnika,bezobziraštosmo,svojimanalitičkimrazlaganjima,pokušavalidokučitionajracionalnipoticajizkojegajeumjetnikkretaourealizacijusvo-jeslike.

Tajnovitostsvakodnevljazakojomumjetniktraga,jestetajnovitostsamogumjetničkogčinakojemsepodajefraneRadak.Krajnjuodredbuovakvomnačinulikovnoggovo-renjačinenjegovieksponatisamaslinamaislikomTrnjanski krovovi.Svejeuovimsli-kamasvedenouprostoreispovjednogiuprostoretajnovitogkojejeumjetniknastojaogonetatiodprvihsvojihživotnihspoznaja,otkrivaounjimapregršti životnih tajni,alinikadanijeuspiodosegnuti ionuposljednju tajnu– tajnuživljenja,ugrađenuukorustablailiuritmičkimkaskadamaukošenihkrovnihplohakojeispunjavajuvidnopoljesvijetaukojiumjetniksmještasveštovidi i štočini rubniprostorcjelovitognjegovaviđenja.Utomesvijetunemadrame,nemadramatičnihiskušenja,iznevjeravanjaonogljudskogkojejeponiosvojimrođenjem.Oniživeusveobuhvatnojpritajenosti,iztesvo-jepritajenostiizlučujuuslikuonajsvojkrajnjisupstancijalitet–tajnukojaijestosnovnatemaslikarstvafraneRadaka.


DanijelaUCOVIĆ

IZLOŽBE

Grafike Dragana Cohe, Galerija Svetozar Ćorović, Mostar

Naprvi„vizualnidodir“slitografijamaDraganaCohejasnonamsestavljadoznanjadasutozabilješkeputnikačijajedrapokrećevlastitaunutarnjabura.Glavnainspiracijasumustarigradovi,crkve,pjace,škveroviitajnovitiportunikojeoblačiuprofinjenuizma-glicuitimepojačavanjihovudrevnumistiku.

Kadslikagrad,prikazujenjegovnukleus,njegovosocijalnosredište,alionoštojeinte-resantnojesttodasvojevedutelišavaljudi.Onijesutvorevinaljudskemanualnosti,aličovjeknijepotrebandabisemogaoosjetitinjihovživot.Dobropoznatikrajevidobivajunovudimenzijukadaprođukroznjegovlirskifiltar.Kadriranenametljividioispecifičnitrenutakkojiujednomožebitiimiranitreperav.Unjegovgradulazisepolakoamašta,vođenanjegovimlinijama,počinjerasti.Otkrivanoveineobičneperspektive.Ustalnojjepotraziičežnjizajugom,osjećaičuvaMediteranminulihvremena.Crkveikampanelisusamizasebe,samisnebom.Uliceigrađevnametropolauvlačiuambijentromantič-nogagrada.Aktovisuerotični,uprovokativnimpozama,alinedotičuvulgarnost.

DraganCohaležernoideususretsvojojmaštitakodajenagotovosvakojslicineboživo inemirno te takorazbijanjegoveusnulevedute.Bojesustaložene i iduukoraks pejzažom,ponegdjebljesnupoput iznenadne sunčeve zrake koja seprobija krozoblake.

Nanjegovimlitografijamapreplićuserealnostimašta,uzburkanostimuk,pejzažiživesduhovnošćurenesanseislobodomimpresionizma.

Stjepan Šimić, Memento, Caffe galerija Mala, HD Kosača, Mostar

Izložbom“Memento”StjepanŠimićprikazaojemotivekojisuizravnovezanizakulturu,duhovnostiprirodnookružjehercegovačkogčovjeka.Naime,onsvojimdjelimapraviretrospektivuautohtonihsimbolakojisupodjednakobitnidanaskaoiuproteklimsto-


ljećima.Budućidajeovdašnjičovjekuvijekživiousimbiozisprirodom,onajetaukojojjenalazioiskonskuinspiraciju.KadaseŠimićokrećeslikanjumrtveprirode,tadadomi-nirajuplodovikojisuspecifičnizaMediteranikojisepreplićusasimbolompismenosti,karakterističnimzaovopodručje.

Novozavjetnelikoveidogađaje,prikazanenanekolicinidjela,oslikavananačinkakonanjihgledasuvremenivjernik-kršćanin.

Razdobljeod12.dokraja15.stoljećauovojzemljikarakteriziragradnjabogatoukraše-nihkamenihnadgrobnihspomenikanamjestimavječnihpočivalištaovdašnjihvladar-skihvelikodostojnika.

Stećakpooblikuiornamentimaodišespojemukorijenjenihtradicijaisuvremenogutje-cajarazličitogpodrijetla.Unjemuseotkrivajubizantska,romaničkaigotičkaumjetnost,takodajeonsamposebilikovnoprihvatljiviinspirativan.Kakosesvakičovjekvraćasvojimprecima, te kroznjihovuprirodnu i kulturnuostavštinu želi bolje ispitati sebeu svom vremenu, Šimića su na istraživanje i promišljanje potaknuli upravo “kamenispavači”kaojedanodnajznačajnijihsimbolaautohtonebosanskohercegovačkebašti-ne.Upravojeovdjetajdrevnispomenikprikazankistomdanašnjegčovjeka.Ugodnimkoloritomonihbudiizsrednjovjekovnogsnaipomlađujeih.Razlažeih,poigravaseteksturominamodernističkinačinkombinirageometrijske,antropomorfne,zoomorfneivegetabilnemotive.SagledavajućicijeliŠimićevopus,onnassnažnopotičenačuvanjekulturnihiprirodnihvrijednostinašegpodneblja.

Triangollo, izložba Ljube Kovačića, Davorina Briševca i Vladimira Mićkovića, Caffe galerija Mala, HD Kosača, Mostar

Prednamasuradovitrojiceumjetnikapotpunorazličitaizričaja,štojeodrazrazličitihsvjetonazora i iskustava. Iako koriste različitematerijale, tonove, forme, povezuje ihdugopromišljanje idubokoproživljavanjeprilikomstvaranja.Bezobziraukojusferulikovnostizađenjihovakreacija,zadržavajubitnukarakteristikumoderneipostmoderneatojejakaindividualnostiintrigantnosimboličnainterakcija.

Kovačićstrukturalnospajasveizričajedopolovice20.stoljećaifiltriraihkrozemocijeborcazaboljubudućnost.Spajajućielementeživog ineživog,pokazujeneindiferen-tnostpremaglobalizacijiiotuđenjučovjekaodprirodeatimeiodsamogsebe.Nosijakuporukukojomopominjeikojapotičesvačijistrahzasutrašnjicu.

Imamopriliku vidjeti jednogposvedrukčijegBriševca koji iskače iz svoggeometrij-sko-analitičkogmeditativnogklupkaivodinasusvjetovesvojihpromjenljivihgodišnjihdoba.Proljećejebojovita,rasplamsanacvjetnalivadakoju interpretira izperspektive


pčelekojaprolijećekroznjuilisespremanaslijetanje.Njegovajesenneprikazujepriro-dukojaumire,onaživipunimživotomajesenjelišćekaodanikadnećedotaknutitlo.Sdrugestrane,Mićkovićevastalnamotivacijasuljudi.Neznaniiznani.Nasvojimgra-fikamaonbojamapokazujesvojeemocijeiduhovnastanjaaoblicimamisli.Konačno,skulpturomimdajetrodimenzionalnostgdjesemoguvidjetisvenjihoveljudskekarak-teristike. Iakootvorene i slikovite, stojenagranicibizarnosti imorbidnosti.Pokazujetankoćutnostoblikovanjaiostavljanamotvoreneislobodneputoveprirazumijevanjunjihovabitkakojijeusvimanama.

Valentina Bošnjak, Neobični dodir noći, Caffe galerija Mala, HD Kosača, Mostar

Neobični dodir noćinazivjeizložbeslikaautoriceValentineBošnjakotvoreneunedjeljunavečeruCafegalerijiMalauKosači.Dvadesetak izloženihdjela, rađenih tehnikomakrilik,prikazanojebojamakojeodišujačinom,punoćomiizražajnošću,doksuoblicilinijaibojapredočenikaojednacjelina,štogovorioegzistencijalnomrazvojuslikari-ce.

“Kadaseprocjenjujelikovniizričajslikara,jedanodbitnihčimbenikajestnačinnakojinasonuvodiusvojsvijet.ValentinaBošnjaknamjevečerassvojimslikarskimostvare-njimadalaraznolikukartuzaulazakunjezinuuskovitlanuimaginaciju.Naime,njezinjesvijetpoputbajke,ausvojsvojojotvorenostipostojidražskrivanja,usvojtamiprobijasesvjetlost.Instrumentiprikazaninaslikama“svirajutišinukojuimdirigiraambijent”.Predjeli i forme izmašte,koji suprednama,odišuborbomsvjetla i tame,odkojegpobjeđujeupravoonoštomiodaberemo.Zbogtankoćutnostiskojomnampokazujesvojestijene,valove,instrumenteipejzaže,dodirujenasnasebisvojstvennačin,neo-bičnimdodiromnoći.

Jasnosunaglašeniusamljenipejzažikoji sunabijeni,predolujnomsuatmosferom,štopojačavadramatičnostuokolišu.Kontureipotezikistasuistančani,aonouštoihsjedinjujenijenikakvalikovnashema,negoskladnorazlijevanjekojesugeriraemotivnostanjestvaratelja.NasvimslikamaValentinasehvataukoštacsvlastitimlikovnimizri-čajemipokušavanaćidovoljnuskladnuvezuizmeđuvijugavostiigeometrizma,štojoj,naradostsvihnas–uspijeva.

“Svakidiomogživotaisveonoštojaujednomdanudoživljavam,izraženojenaovimslikama.Mojajedinainspiracijajetišina,premdasamesliketakoneizgledaju.Jedno-stavno,samojaunjimavidimmir, tišinu...Jer,kolikogoddaganetkodrugitutraži,nemaga”,kažeautoricaizložbeValentinaBošnjakkojojjeovoprvasamostalna,prem-dajedosadaizlagalananekolikoskupnihizložbi.ValentinaBošnjakrođenaje1984.ufojnici.StudenticaječetvrtegodinenaAkademijilikovnihumjetnostiuŠirokomBrijegu,Odsjekslikarstvo.


IovomizložbomCafegalerijaMala,kojajeuposljednjevrijemesvojprostorustupila,prijesvega,mladimumjetnicima,osvježavalikovnuscenuivraćadostojanstvolikovnojumjetnosti,kojajedanasuvelikojmjeripotisnutanamarginedruštvenihzbivanja.

Štresss, izložba Ive Zeljko, Inge Kljajo i Maje Rubinić, Caffe galerija Mala, HD Kosača, Mostar

IzložbanazvanaŠtresss,predstavljaradovetrijumladihmostarskihumjetnica.Kadajeriječoumjetničkomstvaralaštvu,svakaodnjihtristojipredvratimapronalaskasvogvlastitogizričaja.

NaprvisusretsdjelimaIveZeljkojasnosestavljadoznanjadanjezinaumjetnostpo-čivanapsihologijižene.Sveonetamnemisliproživljavatijekomjednogdanaitijekomcijelogsvogabivanja,Ivapercipiraibezkamufliranjadajenamihnauvid.Njezineženesuzamišljene,elegične,ustrahuipotrazi.Igrajusesprirodom,uživajunavjetruiusvo-jojženstvenosti.No,prizaokruživanjudjela,kojinamnatrenutkepokazujekaovlastitiautoportret,koristikombiniranutehniku:žicu,tkaninu,plastiku,perle...

KodIngeKljajosvejeizraženojarkimbojamaisnažnimkonturnimlinijama.Ekspresio-nističkioslikavapojedince,paroveiskupine.Zanjezineljudemožemoslobodnorećidaihprikazujesizraženimemocijamakojeseočitujuuprijelazusasjedinjenostinarazdor.Odcijelepričeizdvajadramatičnitrenutakkojinamdanaslutitidajeprijetoganeštobiloidaćeposlijetoganeštobiti.

MajaRubinićprikazujeobičneljudeusvakodnevnimsituacijama.Naizgled,svejedječjicrtežkubističkeformeiprihvatljivihboja.Zapravo,pokazujemistikujednoličnogživotakojijeupozadiniispunjensnovima,imaginacija,potrebama,hirovima,radostimaiza-brinutošću.Naime,sobziromdajedanašnjičovjekbombardiranviškomnepotrebnihinformacija, izmučenubrzanimživotom,on teškospajasvojvanjski iunutarnjisvijet.Majase,primjerice,okrećetimčesticamamašte,pitanjimaoonostranom,prikazujućiOzsvakognjezinoglika.Nijebitnomjesto,nisubitniljudi,onoštojestbitnotojeener-getskafuzijakojanaspokrećeičiniposebnima.



Dnevnik

VesnaHLAVAČEK

Radiodnevnik

MOĆ LJEPOTEPraizvedba djela «Dona eis requiem» don Dragana FilipovićaDatumobjavljivanja:28.11.2006.Iscjeliteljskamoćumjetnosti zrcali seuosmostavačnomglazbenomdjelu»Donaeisrequiem»donDraganafilipovića,praizvedenompočetkomstudenoguMostarskojka-tedrali.Potpomognutsavršenouvježbanimglasovimapjevačamješovitogzbora«Promusica»,muziciranjemKomornogsastavaSimfonijskogorkestraMostaričlanovaSara-jevskefilharmonije,lirskimsopranomsolisticeAmireVoljevica,kojajevisokomrazinomizvedbesolo-dionicapotvrdilaiovogaputasvojenedovoljnoiskorišteneglasovnekvali-tete,potom,glasovirskompratnjompijanisticeikorepetitoriceMarijanePavlovićiplodo-nosnomsuradnjomnainstrumentacijiidirigentskomvođenjuizvedbedjelasJuliomMari-ćem-hitnuojenašskladateljsvojubijelu,odglazbesatkanu,lađunanjendugiputusvijet.Bijela lađa Osamsvjetlonosnihpalubatogbijelogbroda,osamodmorišta–osamglazbenihstava-ka-dajunamdovoljnorazlogadaponovnopovjerujemo,inakonsvegzla,nakonsvihmukaistrahotaštonamihjedonijelanedavna,ratomobilježenaprošlost-kakoživotmožebitilijep,kakosuljudidobriikakojeljubavmeđuBožjimstvorenjimamoguća…filipovićevodjeloutegjedobrotenavagidobraizla,utegkojisavršenstvomsvogobli-kaivilinskombjelinomsadržajasnazidobradajeonunajveću–otkupiteljskumoć…Izdubinamirisnogtla,iznajdubljihzakutakadušeskladateljeveprizvanižuborprotjeca-njauglazbljenihmolitavaustavcima:»Očenaš»,«ZdravoMarijo»,»Slavaocu»i«Vjernim


mrtvim»…tajšumproljetnihvoda,nakojimasebijelevoden-cvjetoviioslikavaodrazvretenastihtijelabijelihptica,štonamiznepojamnihdaljinamašubijelimkrilimausvompreletu,kojinaslućujemouinstrumentalnimstavcima«Susret»,»Sjetise,čovjeksam»,»Utvommiru»i“Ljubavtvoja”…tabjelinacvastištoseprosipljesneba,doklebdimouoblakufilipovićevadjela–svetopodastireranamaovogasvijetamekanoutočišteikonačište…Izmeđučudesnoskladnihosamstavaka«Requiema,»okupljenihu jednucjelinučvr-stomunutarnjomlogikom-samojedan,«ZdravoMarijo»,sadržisolodionicezasopran;upravotajstavakproživljenojeotpjevalaAmiraVoljevica…Marija ČežnjazaidealomkakavDjevicaMarijajest,čežnjazamilošću,zaljubavljuoneštoje–blaženameđuženama-moralaprihvatitibolspoznajedaćejojsinbitimučeniraspet;čežnjazamilošćuNašeGospe,kojojjesrceprepuklopodkrižem,nakojisuprikovalito-pliplodutrobenjezine,Isusa-štogajeukrvirodila,nagrudiprivijala,korakomnjegovimkročila–inanebozanjimuzašla…čežnjazaNjom,izabranomodDuhaSvetoga,bolnomiradosnom,jerjunanebesimagrijeplamenljubaviGospodinaiSinanjezinoga…čežnjazaMarijomkojasveshvaća,svevoliinositeretsvekolikepatnjeovogasvijeta-tačežnjadubokojeutkana,zahvaljujućisnažnojnadahnutostiskladateljevoj,uplemenito-nostal-gičnasazvučjajošjedne»AveMarie»,štoseovogaputaizlilaizsrcaiperadonDraga-nafilipovića…molitvekojastojiuzbokonojBach-Gounodovoj,Schubertovojiinima…Tajglazbomiskazani,sbeskrajnomtoplinomizgrcanidrhtaj,zovzamajkom,zapramaj-komnašom,takantilenaštoseizvijatragajućizanašombiti,zaSvemoćnomLjubavi-razlijevaseprostorom,obuhvaćanas,izdiževisokoiodnosiuprostranstvaslobodeiljepote,kojaspašavasvijet….Srh lijeposti i uzvišenosti što nasobuzimadok, nošeni snagom interpretacijeAmireVoljevice, uranjamoubogato zvukovno tkanjefilipovićeve «AveMarie», još jednomsvjedoči,kakoseglazbom,doista,gotovomožedosegnutiononeizrecivo,onozačimcijelogaživota–togljudskog,kratkog-žudimo,ištoćemo,možda,jednomiskusitiupuninisjedinjenostiuBoguisBogom.A ljubavpremaNašojGospi, koju jecijelogaživota, vođengeslomTotusTuussvje-dočioipokojniPapaIvanPavaoII,nježnostpremaMariji,kojujedonDraganfilipo-vićpretočiouzanosnu iprečistumolitvuDjevici - ljubav je to i zacijeliovaj svijet…Plovidba I tako,porinutajebijela lađa:zaplovilo je,nakonsvojepraizvedbe2.studenogdjelo«Donaeisrequiem»,sasvojihsvjetlonosnihosamstavaka,izmatičneluke-KatedraleuMostaru,odjedrilouonudubrovačku-iosvojilodušeslušateljakojisuseunjojzatekli5.studenog,nakoncertu,kojije,kaoionajmostarski,upriličenupovoduDanamrtvih…Kamodalje?Vjerujemo-kaoštojetourazgovoruzaRadioHercegBosnekazaoipro-


fesornaMuzičkojakademijiuSarajevupoznativiolinistDževadŠabanagić-kakoćesedjelo«Donaeisrequiem«otisnutiuEuropu,usvijet…podbudnimokomTvorca,vođenoneumornimstvaralačkimduhomautoradonDraganafilipovića,kojegavećpoznajemokaoskladateljaoratorija«Drugouskrsnuće»i«Mojsije»,temnoštvadrugihskladbi;glaz-benikakoji,nakonstudijaglazbeuRimuiboravkauSarajevu-djelovanjemusrediniukojojživiveć13godina-unašemMostaru,kaoprofesornaTeološkominstitutuiGlaz-benojškoliIvanapl.ZajcatekaozborovođabrojnihvokalnihskupinaiKatedralnogzbo-ra–svojimpoticajnimprimjeromnadahnjujeiokosebeokupljamnoštvomladihljudi,stvarajućitakonovo,pozitivnoozračjeuglazbenomiduhovnomživotugradaisvijeta.

SVIJET NA DLANUUz solistički koncert pijanista Olivera Motta

Datumobjavljivanja:09.12.2006.

CijelisvijetdržaojeusvojimrukamamladipijanistOliverMott–novazvijezdanamo-starskomglazbenomnebu,dokjesinoćuGalerijikraljiceKatarinesvirao:spunoumi-jećaigracioznosti-Andantegrazioso,sdozomblagemelankolije-Menuetto,teusve-čanomivedromtonu-Rondo(AllaTurca),-tristavkaMozartoveSonateuA-duru-nasamompočetkusvogaprvogsolističkogkoncertaugradunaNeretvi,ukojemu,većdvamjeseca,učenicimaGlazbeneškoleIvanapl.ZajcaprenosiznanjestečenouItaliji,naDržavnomkonzervatorijuuTrentu,apotominabrojnimmajstorskimtečajevimakodprestižnihglazbenihpedagoga…«Beethovenjeskladateljkojeganajradijesviram»-priznaoje,urazgovoruzaRadioHerceg-Bosne,mladiumjetnik,rođen1976.godineuTuzli,graduukojemujestekaopočetnoglazbenoobrazovanje…Idoista,zahvaljujućiMottovojsposobnostidadubokopounutridjelokojeinterpretira,BeethovenovaMjesečevasonata,kojasetakođernašlanaprogramukoncerta,osvojila jesvojimprigušenim,zatamnjenimsjajemslušatelje,kojisu,opet,sdubokomposvećenostisvjedočilisvojesudjelovanjeusvečanomčinumuziciranja…UslijedilesuRapsodijaop.79JohannesaBrahmsa,BaladauG-molufrederickaCho-pina,teParaphrasefranzaLisztanatemuVerdijevogRigolletta;usvetriskladbeMottse pojavio – poput svih velikih reproduktivnih umjetnika - i s dozom sustvarateljskeimaginacije–produbljujućidokrajazamislinjihovihautora.No,virtuozitetilakoćaskojomjeMottosvajaoinajzahtjevnijeglazbenedionice–plodsudugotrajnogimukotrpnograda:koncert,poputonogaštosmogasinoćslušaliuGalerijikraljiceKatarine-prostoru,kojije,ispunjenzvucimaglazbedobioatributesvetišta-spre-mase,kazaonamjenašnovisugrađanin,ipošestmjeseci;ali,kakojeglazbanajvećaljubavnašegumjetnika-riječjeoslatkojmuci,kojanakrajuurodibogatimplodovima.


«Jauglazbudajemsve - idušom i tijelomsamunjoj; to jemojaopsesija,mojži-vot!»RiječisutokojimajezavršiosvojuispovijestzaRadioHercegBosneOliverMott–umjetnikeruptivneenergije-kojiće,vjerujemo,svojimsudjelovanjemuglazbenomživotu,gradunaNeretvipodaritinovi,unutarnjisjaj–sjajkojidajenovismisaonašemtrajanju.

Spomenimo se prijatelja

Datumobjavljivanja:11.12.2006

Usuradnjismostarskomknjižaromiantikvarijatom«Škrinja»,DruštvohrvatskihpisacaHercegBosnepriredilojeučetvrtak7.prosincaknjiževniskuppodnazivom«Spome-nimoseprijatelja»-upovodudesetegodišnjicesmrtiknjiževnikaVladimiraPavlovićaiuznaksjećanjananetompreminulogčlanatogDruštva,JuruJurkovića. «VladimirPavlović,rođen1935.godineuTrebižatukodČapljine,biojeprijesvegapje-snik-ikadajepisaoprozuikadajepublicističkiprinosionašojstvarnosti»-kazaojeknjiževnikDraganŠimovićusvomprogovoruoopusupisca-čijejestvaralaštvoduginizgodinapratiokritičarskimuk.«Elegijaokralju»,»Vrijemevatre»,«Zamakupljusku»,«Grivna»,«Zemljazebnje»,«Korablja»,«Tmica»,«Mirta»,«Stigma»«Genezaretskapla-vet»,»Gral»,potom-dvapjesnička izbora:»Izabranepjesme» i«ArkaodNarone» - teposthumnoobjavljena«Getsemanskaura»-naslovisupjesničkihknjigaPavlovićevih.»Knjigaproze«Kadsusekozesmicale»pokazujekakosePavlovićodnosiospramono-gaštonasjekaonarodgušiloisputavalo:pokušavaojebitiboljiijačiodusudakojinamjebionamijenjen.Tripublicističkeknjige:»UMayerlingujednezime»,«Requiemzauzaludnemrtvace»i«Ožiljci,ranjenikrajobrazi»,svjedočenamoneobičnojizačudnojenergiji,kojajekrasilaovogačovjeka,naročitouzadnjihšest-sedamgodinanjegovogživota-kadajevećbiloizvjesnokakoolovnavremenanetragomnestaju» -dometnuo jeŠimović izaključio:«OplodilasesvakaaktivnostVladimiraPavlovićanaovomsvijetuotomećeposvje-dočitiinjegoviđaciizKuleNorinske…Bioje«Božjimrav»-akojetosamnapisaozafraLucijanaKordića,poslijenjegovesmrti-kakojeinačeznaokazatizatiheiustrajneosobeiznašekultureiduhovnosti.»Nakon što se prisjetio svojih susreta s VladimiromPavlovićem, predsjednikDruštvahrvatskihknjiževnikaHerceg-Bosneprof.dr.AntunLučićnaglasio jekakojetajvrsnipisac, skupa s Veselkom Koromanom, Nenadom Valentinom Borozanom i PetromGudeljemstvorio«kvartetknjiževnikakojisudjelovalipodkapomSveučilištauMostaru»…SpomenuvšisenedavnopreminulogJureJurkovića,proznogpisca,pripovjedačaipje-snikazadjecu-Lučićseosvrnuonanjegovu«antejskuvezanostzaBihać,zazavičaj…Jurkovićevadarovitostipismenostbilesunaglašene,noonjeskončaosvojusudbinupoputA.B.Šimića:okrenuojeleđadruštvu,apomoćdruštvadošlajedoistapreka-sno…Knjigesumubileiznimnodobrouređeneioblikovane-cijeniojeknjigukaoarte-


fakt.»JureJurkovićostatćeupamćenprijesvegakaopisaczadjecu.UlomkeizdjelaVladimiraPavlovića i Jure Jurkovićanadahnuto jegovorio IgorVidačković - studentAkademijezadramskuumjetnostuMostaru.

Gradu s ljubavlju


Velika dvoranaHrvatskogadomahercegaStjepanaKosače uMostaru bila je sinoćpremalena da primi sve posjetitelje koji su željeli saznati što su to članovi HKUD»Sveti Ante-Cim» pripremili za svoj, već tradicionalni, božićno-novogodišnji koncert«Gradusljubavlju».Apriredilisu-podbudnimokompredsjednikaDruštvafraLukeMarićaiumjetničkimvodstvomGoranaJuričića-doistaraznovrstanprogram,ukojemususudjelovali:Mješovitipjevačkizbor«SvetiAnte1939.» -koji jepodravnanjemSandeBuntić iuzglazbenupratnjuSilvijeVukojevićizveobožićnepjesme,potom,izvornaskupina«SvetiAnteCim»kojanasjepodsjetilananašetradicionalnenapjeve,teTamburaškiansambl«Trubadurisvetogfranje»,štogavodiŽeljkoŠimić,idječjizborovi«SvetiAnte-Cim»,»Svetifranjo-Ilići»i«SvetaBarbara–Rudnik»,štosu,zajednosmladomsolisticomLu-cijomHrstić,takođerizvelicijeluniskubožićnihskladbi…Članovifolklornogansamblaotplesalisunajprije-bečkivalcer,azatimiigreizPosavine,Zagorja,pabunjevačkeigre–doksuoninajmlađimeđunjimazaigrali»Kaubojskiples»ikoreografijupodnazivom«Zvončići»,kojomsudočaraliveseliblagdanskiugođaj…Osobito suburnobili pozdravljeni nastupi slavljenika-veterana: kantautoraKrešimira–KrešeŠunjića,kojijesinoćobilježio45godinaumjetničkograda,tedevedesettrogo-dišnjegVojimira–VojkaVilenice,kojiveć65godinapjevauZborufranjevačkecrkveuMostaru…Biranimitoplimriječima–svimase,nakoncu,zahvalioisretnenadolazećeblagdanepoželiofraLukaMarić,akrozprogramvečeri,usvomeprepoznatljivomstilu,vodionasjeMinjaZelenika.

Tiha noć


SjećateliseBožićanašegdjetinjstva?Nebojebilotakoobećavajućemodro,rasvijetljenomjesečinomštoseslijevalainizbakinsokak,prijateljskisutreperiledalekezvijezde,aunašimsrcima,punimapovjerenjainade,raslajeradosnazačuđenostnadvelikim,okruglimsvijetom;trebalojejoštolikotogavidjeti,saznati,shvatiti,odgonetnuti-riješiti


mnoštvouzbudljivihnepoznanica…Apadalajetihanoćnagrad,glazbomjebilaispu-njenabakinakuća,prepunadragihlica,iprozorisusvijetlilisjajemsvijećasbožićnogdrvceta,štoje-blistavookićenošarenimkuglama,orasimaibonbonama,zamotanimaustaniolibakinimzimskimkeksima–gotovododirivalostropsobe…Eto, jedna takva tihanoćdoplovila jeunašesjećanje,doksunam«Splitski liječnicipjevači»,podravnanjemRajmiraKraljevića,iuzglasovirskupratnjuRozarijeSamodol,15.prosinca,uvelikojdvoraniHrvatskogdomahercegaStjepanaKosače,pjevali«Tihunoć»-isveostalebožićnepjesme,(kojimanasdarivajuvećpetugodinuzaredom)-tijekomBožićnogkoncertaštogajeorganiziralaMaticahrvatskaMostar...OvogaputasnjimajeugradunaNeretvinastupioisplitski«Zbormedicinskihsestara»-kojesu,predvođenedirigenticomMiromĐukićMilašević-nasamompočetkuvečeriotpjevaleskladbe«LapastoraKaterina»i«Neksrcetvojezna»…«Splitski liječnici pjevači» potom su izveli kolendu« »Dobra večer, bogda», otpjevaliskladbe«Očenaš»i«TranseamususqueBetlehem»,«Adestefideles»,aondasmojošjednom zapljeskali našim također dugogodišnjim i dragimgostima - solistimaOpe-reHNKSplit: tenoru Stefanu Kokoškovu i njegovoj, prvi put na repertoar Božićnogkoncertauvrštenoj«Pieta,signore»,SvetiMatošićuKomnenoviću,kojije-prviputnamostarskojsceni-otpjevao«Oh,HollyNight», tebaritonuRatomiruKliškiću iskladbi«Nebesaslave»…Uslijedilaje,većspomenuta,«Stillenaht»,azatimskladbe«Lenfantautambour»,«Božićnodrvce»,«Joytotheworld», još jednamolitva-«Očenaš»,pa«Svetatrikralja»…«Večerašnjikoncertsmospremalisidejomda,osimhrvatskihbožićnihpjesama,done-semodjelićekultureizkatoličkogsvijeta,izeuropskihkulturnihtradicija,kojesevezujuzaBožić.Toznači,dapjevamoinalatinskom,francuskom,engleskom,španjolskominjemačkomjeziku-itakvimmozaikompredstavimoEuropuubožićnomozračju-Eu-ropukojunosimousebiisasobom…»pojasnioje,urazgovoruzaRadioHercegBo-sne,članZboraivoditeljprogramakoncerta«Splitskihliječnikapjevača»,dr.IvoUrlić,neuropsihijatarsvjetskogaglasa–dometnuvšikakoinjemuinjegovimkolegamaliječ-nicimasudjelovanjeuZboruznači«festivalzadušu…;jer,nakoncjelodnevnogicjelo-tjednograda-kadautorkomnavečeruosamsatisjednemouZboripočnemovježbati-formalnoserastopipostojanjebilokakvogdrugogsvijeta…Uđeteusvijetglazbe-usvijetljepote-kojivamispunjadušuiangažiravasnapotpunodruginačin…»kazaonamjeUrlić.UnastavkuBožićnogkoncerta,gitaristDomagojMijićodsviraoje«Španjolskefolklornevarijacije»,kantautorToniJanković,-predstavljenkao«mostarskizet»-podsjetionasjenavrijemekadaje,kaočlansastava«Divljejagode»pjevaopopularneskladbe:»Jedinamoja» i «Krivo je more», a u završnici koncerta, nakon «Kantion de cuna» - publi-ka je, zajedno sa svim izvođačima, otpjevala «Zvončiće» i « U se vrime godišta»…«Splitskiliječnicipjevači»injihovigosti-skojimasmoprovelijošjednuradošćuitopli-nomispunjenuvečeruHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosačeuMostaru,pred-


ložilisu–isascenetogDoma-iurazgovoruzaRadioHercegBosne-daimostarskizdravstveni radnici pođunjihovim stopama, oforme zbor i na sceni se -možda većsljedećegodine-pridružekolegamaizSplita–izdragogsusjedstva…Pa,«Mostarskiliječnicipjevači»-iščekujemovassnestrpljenjem!

In dulci jubilo


«Neksrcetibudenajljepšidar»-pjevalisumladi,anđeoskiglasovičlanovaAkademskogpjevačkogzboraSveučilištauMostaru,vođenirukommagistriceKatjeKroloŠarac,iuzglasovirskupratnjuprofesoriceMarijanePavlović,izvodećiCouperinovu«Pastoralu»,napočetkuBožićnogkoncerta,štosuga18.prosincapriredili–ujedinstvenomambijentukapeliceSamostanaškolskihsestarafranjevki…Ami,slušateljismo-baškakokažena-slovtradicionalnenjemačkepjesme,takođeruvršteneuglazbeniprogramvečeri–«Indulcijubilo»-«uslatkomzanosu»-živjeliminuteispunjenemuzikomistihovima,kojimasu,poznatiinepoznatiskladateljicijelekuglezemaljskeslavilirođenjeIsusovo…«Spavaj,spavajdjetiću/o,NebeskiKraljiću,/jaćutebečuvati/svojimsrcemgrijati…»Ljubavlju,takojednostavnoiskazanomrimamatradicionalnehrvatskepjesme«Klanjamtise,Kraljiću»-prožetesuitradicionalnapoljskaskladba»Kristjerođenovenoći»,ionaamerička-«Rudolf-jelencrvenognosa»,Rheinbergerova«Dijeteserodilo»,baškaoitradicionalnaengleska»Dječaksbubnjem»,i»O–antifone»ZoltanaKodalyja»-pjesmečijisunaszvuciodvodiliupredjelejošneiskazanihtajni…UgodnoiznenađenjezaslušateljebilajeskladbaBenjaminaBrittena«Thereisnorose»…»Nemaružetakvevrline/kaoštojeružakojujeotkrioIsus/aleluja,aleluja/jeruovojružisadržanisubiliraj izemljaumalomprostoru/čudesandogađaj…»«Čudesnidogađaj»,dočaranču-desnomglazbom-uprostorunezemaljskeljepote-kapelicioslikanojrukomidušomruskogumjetnikaAleksandraZvjagina-to jesažetakglazbenevečeri,štosunamjeprirediličlanoviAkademskogpjevačkogzboraSveučilištauMostaru…«TijekomšestogodišnjegstudijacrkveneglazbeuAustrijibila sam redovitoprisutnaprobamafakultetskogzbora,kaoionogkatedralnog,uGrazu,itamosamistinskizavo-ljelavokalnuglazbu…Neštoseotvoriloumeni,zaljubilasamseupjevanje–itoštosamupijalasvihšestgodinapokušavamdanasprenijetistudentimaskojimaradimuMo-staru…Upoznalasampunosvjetskeglazbeneliterature-izaovajkoncertsamizabralaonoštosamdržaladastudentimogukvalitetnootpjevati…Tonisusamotradicionalnebožićnepjesme-većionemodernije,ujazzobradi»-kazalajemr.KatjaKroloŠaracurazgovoruzaRadioHercegBosne.DvadesetosamstudenataglazbeOdjelaglazbenekultureprifakultetuprirodoslovno-matematičkih iodgojnihznanostiSveučilištauMostaruokupljenihuAkademskipje-vačkizborsvojnastupzavršilisuskladbama«Zvončići»,«VeseliseMajkoBožja»,«StilleNacht»i«WewishyouamerryChristmas»...


No,uznjihdvadesetosam-«zborjeidaljeotvorenzasvemladeljudekojiživeuMo-staruiokolici,kojiimajuvoljeiljubavizapjevanjei,naravno,dobarglas»-poručilajeputemvalovanašegradijaKatjaKroloŠarac.Vjerujemokakoćesenjezinompozivuonimuzičkinadareniiodazvatii,ubuduće,utorkomičetvrtkompodijelitiradostzajednič-kihprobasasvojimkolegama-članovimaskupineentuzijasta,kojićese,kakonamjeobećalanjihovavoditeljica,nastavititruditidanamspunoljubavidarujukvalitetneglazbenenastupe.

Smijeh kao lijek


Smijehjeljekovit-tvrdevrloozbiljneliječničkeglave…Stoga,svivikojimasečinikakonematepunorazlogazaradost,svivikojima,možda,tmurna,brigamaopterećenasva-kodnevicatugombojidane-posjetiteštoprijemostarskuGaleriju«Aluminij»…Moždaćete,potaknutikarikaturamakoječinepostavizložbe,štojepodnazivom«Mementohrvatskekarikature»otvorena20.prosinca-vratitiosmijehnalice…Moždaćeteuspjetiuvidjetiihumornustranusvegaštovamsedogađa… Vatrogasacstojinavisokimljestvamaipokušavakrozprozorskiotvorspasitidjevojkuiz nebodera u plamenu – no, ona još uvijek bira: koju haljinu za tu prigoduobući?–dokplameni jezičci zahvaćajuogledalopred kojim stoji…Ili: Konobar, napritužbugostakakomuutanjurupunomjuheplivaijednamuha-donosisprejkojimćeuljezaošamutiti,apotommrežicomizvaditivan…Naravno,gostuostajetuistujuhupojesti...Ili:Opernapjevačicavježbaglaskrajotvorenogprozora,anacestiisprednjezinekućeleže slučajni prolaznici – onesviješteni «ljepotom»njezinog soprana…Na licemjestadolazipolicija,vršiočevidivrpcomograđujemjestozločina…To su, doista, posve bezazlene teme o kojima su, svojim crtežima, pokušavaju-ćinasnasmijati -progovorila trojicakarikaturista -odnjihčetrdeset i tri,štosusvo-je, samo za ovu prigodu nacrtane radove, izložili u prestižnoj mostarskoj galeriji…Nasvečanostiotvorenjapojavilasusetrisudionikaizložbe:karikaturistiRatkoMaričić,(generalnikonzulRepublikeHrvatskeuMostaru),DavorŠtambuk,kojijepostigaome-đunarodnuslavu,iIgorBrešan,jedanodorganizatora«Mementa…»No,međuimeni-maautoraizložakanailazimoinaonaNikolePlečka,PetraPismestrovića,MarkaIvića,BrankaEfendića, IvanaHaramije,BorivojaDovnikovića,SrećkaPuntarića, i inih…Sviodredasuizložilikarikaturebezteksta,formata25X25cm.«Toštojekarikaturapotpunoistisnutaiznovina-neznačidajenestala:stotinjakradovahrvatskihkarikaturista izloženo jeugalerijamadiljemsvijeta…Takosedanasodvijaživothrvatskekarikature…»-rekaojenasvečanostiotvorenjaRatkoMaričić,astručnasuradnicaGalerije«Aluminij»


IngaDragojeMikulićdometnulakako«specijaliziranihumoristički časopisidanasnepostoje-pomeoihježutitisakkojinamželianesteziratimozakinašživotpretvoriuprpošnivodvilj…»IgorBrešan,pak,prokomentiraoje:»Pjevačicakojaimamudanteiline-završinaprvojstranici-iodtogasmješnijegnema…i,karikaturitunijemjesto!»Anaopaskuvašenovinarke-kakosunasdobrikarikaturistigodinamanavodilinarazmi-šljanje,Brešanreplicira:»Karikaturaje«opaka»,govoriuniverzalnimjezikom,koji,akonijeprostivulgaran-znabitiupozoravajući…»DavorŠtambuk,najnagrađivanijihrvatskikarikaturist,dobitnikdomaćihimeđunarodnihnagrada:uSloveniji,Poljskoj,Nizozem-skoj,Indoneziji,Japanu,Italiji, ifrancuskoj-zemljiukojojgajeMinistarstvokultureovjenčaloodličjemViteškogkrižazaliteraturuiumjetnost–istaknuojekakokarikaturistigovorediplomatskimjezikom,jerneželenikogauvrijediti-većsamonahumorističannačinosvemuprogovoriti…ZavršimoovajprikazcitirajućiBrešana,kojiupredgovorukatalogaizložbe«Mementohrvatskekarikature»konstatirakakoprotjerivanjekarikatureizdnevnogtiskaispecija-liziranihčasopisa«sugeriraporažavajućudruštvenu istinuostanjuduhanacije,kojasvjedočikakojedolaskomslobodaidemokracijezapravoprestalapotrebazahumo-romikarikaturom,netolikousmisludruštvenogkorektivaiuljudnogponašanja,kolikonasušnepotrebeštoproizlaziizstanjaduha»,i-ponadajmosekakoćemasovanposjetizložbi «Memento hrvatske karikature«, postavljenoj umostarskoj Galeriji «Aluminij»,makardonekleopovrgnuti tajpesimističkizaključak:karikaturivratitidignitet imjestokojejojpripadaunašimživotima,anama,posjetiteljima,osmijehnalice…Jer,neza-boravite:smijehjedoistalijek…

Sveta noć


«O, sveta noć» - dok zvijezde svoj sjaj šalju…» - uzdiže se, snažnom emocijom oplemenjen, glas Barbare Othman, da bi, nedugo potom, njezin tamni sopran, vrlo sugestivno prizvao mir i tajnovitost one jedinstvene, »Tihe noći» - u kojoj «spava sve, samo Marija s Josipom bdi…»…AmostarskiBožićnizbor,najprijepjevablagošćuobojenu«Uspavanku»:…/Snivajmidjetešcesan/Nadtobommajčicabdi/Tebićeanđelidoć/Čuvatćecijelutenoć/…»,aonda,iovegodine,izvodiskladbu«Usevrimegodišta»:onunjezinuverzijuštojeponiklaunašem,hercegovačkomkraju–pjesmukojaje,kakonamjeisamvoditeljBožićnogzbo-radonDraganfilipovićpotvrdio,skladana«uteškommolu»-moluštoprizivausjećanjetugombremenituprošlostnarodakojije,eto,ipakdočekaosvogSpasitelja…Pjesmajetokojasvakiputoslobađaiznas,slušatelja,onedubokozapretanenanoseuspomena,ugra-đenihunašatkiva,unašekosti-sjećanjana«dugiputkroznoć»našetrnovitepovijesti…UpravosutečetirivećspomenutepjesmeizvedeneusklopuBožićnogkoncerta«NadobrovamdošaoBožićisvetoporođenjeIsusovo»štoje,uorganizacijiagencije«Ste-la-Media»,priređen21.prosincauvelikojdvoraniHrvatskogadomahercegaStjepana


KosačeuMostaru -bile, zapravo,uporišne točke teglazbenevečeri; večeri tijekomkojesmo,također,uizvedbiTamburaškogorkestraHRT-ateestradnihumjetnikaJasneZlokićiBorisaĆireGašparca,kaoizbora«Slavuj»(štogavodisestraMateaKrešić),ionogaizškoleuKruševu,uzsudjelovanjenaglasoviruprofesoriceMarijanePavlović,djece - recitatora, iMažoretkinja «Zrinjski» - imali prigodu čuti još cijeli niz poznatihbožićnihpjesama-ali,iuvertiruzaoperu«Seviljskibrijač«GioachinaRossinija–štojujezaTamburaškiorkestarHRT-a,kojimravnaSinišaLeopold,prirediopokojnimaestroNikicaKalođera-velikiglazbenik-učijučastjeuvertirauMostaruiodsvirana…«Božićnepjesmeizražavajupravu,čistuteologiju,na jednostavannačin, izanjihovoizvođenje–zbor jenenadoknadiv»-kazao jepozavršetkukoncerta ,u razgovoruzaRadioHercegBosnedonDraganfilipović…SinišaLeopold,pak,istaknuojekakojeprogramkoncertanastojaoosvježitinovimskladbama,itakoorkestrupružitiprigodudaprikažesvojbogati,šarolikiglazbenirepertoar,skojimsepredstavljaslušateljimadiljemHrvatskeiEurope,paisvijeta…Svionikojisuse21.prosincazatekliuHrvat-skomdomuhercegaStjepanaKosače,sjetitćese,primjerice,kaoilustracijetetvrdnje-idodatkakoncertu-veselenovogodišnjepolke…EstradniumjetnikBorisĆiroGašparacprviput jenastupionaBožićnomkoncertuuMostaru iosobitoseradovaošto je,utoplomozračju,kakvojeteprosinačkevečerivladalou«Kosači»-mogaoizvestidvijebožićnepučkepjesme:»O,pastiri,čudonovo»i«Kirieeleison»-aliiskladbe«Mojangelek»i«AveMaria»…ApjevačicaJasnaZlokić,učijojsmo interpretacijičuli «Radujtese,narodi» i «Usvevrimegodišta»,te«BijeliBožić»ZdenkaRunjića–prisjetilase,urazgovoruzanašradio-Božićasvogadjetinjstva(uzneizostavnemaminefritule)–dabi,potom,opetsamozanašeslušatelje,otpjevalanekolikotaktova«Tihenoći»-skladbekojaje-kakojekazala-većgodinamanikako«nemožezapasti»nabožićnimkoncertima…IšarmantniidobroraspoloženivoditeljvečeriMirkofodor-bioje-kao,uostalom,isviostalisudionici–inakonkoncertapripravanzašaluipjesmu-pajeizaslušateljeRadijaHercegBosne (sjajno!) izveo«WhiteChristmas»…Dakle, inakonBožićnogkoncerta–koncert-nadomjenku,u«gornjoj»Kosačinojgaleriji…AnašadragagošćasopranisticaBarbaraOthman-kojojsevraćamoinasamomkon-cuovogaprikaza,izrazilajeiznimnuradostštovećduginizgodinanastupanabožić-nimkoncertimauMostaruipoželjeladaseštoprijevratiugradnaNeretvi,ukojemujepublika takoradodočekuje,anjusvakikoncert,kako jesamapriznala, ispunjavaposebnomradošću…Štorećinakraju?Sveta,tihanoćjevećizanas-no,Djetešceje,zapravo,ikadprođublagdani-uvijeksnama…Znamolimusedovoljnoradovati?Znamoliga,doista,vo-ljeti?


Ljubav u Hercegovini


Najljepši instrumenti ikadastvoreni,uzbibaniženski imuškiglasovi-preplitalisuse,voljeli-ičeznulizaljubavlju,pjevaliDjetešcetuiDjevici,domovini-KroacijiisvojojHer-cegovini-bolovaliplemenitimbolomiprizivaliuzvišenetrenutkeduhovnogprožimanjadvajubićaštoseljube-isvetousamojednojglazbenojvečeri-tijekomkoncerta«Her-cegovinisljubavlju»-nakojemusunastupilehercegovačkeklape:»Lira«izTrebižatai«Narenta»izMostara(obježenske),potomonemuške:«Kolo»sBune,«Brotnjo»izČi-tluka,«Rodoč»izRodoča,«Zlatnadolina»izČapljine,«Ero»izMostaraiklapa«Hrvoje»-takođerizgradanaNeretvi…Organizator-HrvatskidomhercegaStjepanaKosače-najaviojesinoćodržanikoncertkaosmotruhercegovačkihklapaipromocijuvišeglasnogpjevanjauHercegovini…No,bilajetavečerpunovišeodpukesmotre:klapesusesretnonadopunjavale-kaodasujednadrugojglazbomodgovaralena–opetglazbom-većpostavljenapitanjai-poka-zalekolikodubokih,nježnihiplemenitihosjećajanoseusebižiteljiHercegovine-ljudistvrdogkamena,sposobniispremninavisokeemotivneiduhovneuzlete…Publika,željnaklapskepjesme,oduševljenojepozdravilaioneskladbeštosunosileobilježjadalmatinskogmelosa,ioneshercegovačkogkrša,starogradske,kaoibožić-ne,no-pravootkrivenjebilesutriautorskeskladbedonDraganafilipovića,voditeljaklapa«Narentai«Ero».Svetrinastalesupremapredlošcimaustihuhrvatskihpjesnika:ženskaskupina«Narenta»,vilinskiugođenimglasovima,odšaptala je ispovijest«Tri-badušuvidit»,skladanupremaistoimenojpjesmiAnteTadića–Šutre;klapa«Ero»jedonijelaskladbu«Jasam…»,komponiranunastihoveSilvijaStrahimiraKranjčevićai-naširokomoreispratila«Nanovuplovidbu»lađu-premaistoimenojpjesmiDobrišeCesarića…«Nisamželioskladatipjesmeoddva-triakorda-trudiosamsestvoritizahtjevnijuglazbu-izadovoljansamnačinomnakojijeizvedena-kazaojezaRadioHercegBosnedonDraganfilipović,pozavršetkukoncerta…Vjerujemokakoćenajvišezanimanjameđuklapamailjubiteljimaklapskepjesmepo-buditiona«Tribadušuvidit»…Riječjezapravooskladbikojabimoglapostatisvojevr-snim«hitom»-no,toćepokazativrijeme…IčetvrtapjesmaštosujeizveleklapekojevodidonDraganfilipović-skladatelj,kojega,uztemeljitoglazbenoobrazovanje,krasiineiscrpnainventivnostistvaralačkaenergija-božićna«Uspavanka»-obogaćenajefilipovićevimnovimaranžmanom…Točkuna«i«,nadrugugodinuzaredompriređenomkoncertu«Hercegovinisljubavlju»-stavilajeklapa“Hrvoje”,pjesmom«Kroacijo,komatertevolim»,dabiusamojzavšnici,sveklape,zajednospublikom,otpjevale«Utovrimegodišta»…


Hercegovinajesinoćpjevalazasvojudušu-prebogatu,raskošnu-naizmakustarogljeta-ulazećiunovo,osnaživšitakonaduivjerukakoćeidalje,unatočsvemu-ubitisvogabića«uljubavirasti»,kakoćeje«ljubavuzdizati»…

ORFEJEVA SMRT


(DRAGANŠIMOVIĆ14.VI.1964.–6.I.2007.)

Euridikaseokrenula,uzdrhtalaodljubavi,IorfejskesutistrunepotonuleuHad...Kakavte,pjesniče,tamoobgrliohlad,Isčegaćenamodsadsuncesjati,ubavi

Snovniče,srcakrilatoga…Nevini,Prejasnidan,štostvogsetočiočelaČimećeponovnozablistati?StrijelaTvoguma,štonebusepropela,istini

Kušajućodgonetnuttrag-kakoćekazivatiKojimputempoći-ihoćelinastvojavoditi

Zvijezda,stazomzemaljskom,bolnomisnovitom…

Kaži,pjesniče–kamosuzeoveskritiIkakopodkapomnebeskomhoditi

Bezsvjetiljketvoje–cestomtrnovitom…

Mostar,6./7.siječnja2007.


Vizije pune sjaja

Uzgostovanječeškog„Wallingerkvarteta“uOKCAbrašević


Sjajapunevizijebilesunašastvarnost,sinoć,doksmoudvoraniOKCAbraševićuMostaruuizvođenjučeškog„Wallingerkvarteta“slušaliGudačkikvartetuEs–duruve-likogbečkogromantičarafranzaSchuberta,Gudačkikvartetbr.2uD-duruAleksandraBorodina,članaruske„moćnegomilice“iGudačkikvartetbr.2,poznatpodimenom„Intimnapisma“LeošaJanačeka–skladateljakojijenaprijelazuiz19.u20.stoljećeživioistvaraoupravouBrnu,graduizkojegajestigaoglazbeniansambl,kojinamjesvojimmuziciranjemdaonaslutitikakojesudjelovanjeuljepoti,zajedništvouljepoti,našanajvažnijainajsvetijazadaćanaZemlji.

ViolinistPavelWallinger,voditeljkvartetakojinosinjegovoime,injegovekolege:JanVašta–drugaviolina,MiroslavKovar–viola, iJanŠkrdlik–violončelo,bilisuugod-noiznenađeniozračjemkojejevladalouAbraševićevojdvorani,prepunojmladihljudi–uglavnompolaznikadvijuglazbenihškolauMostaru-skojimasuse,uostalom,uradnojatmosferidružiliitijekomprijepodnevnogboravkaugradunaNeretvi,zavrijemeradadvosatneglazbeneradionice,usklopukojesumladiglazbenici,makariutakokratkomroku–punonaučiliodmajstorakomorneglazbe,spoznavšijošjednomkakosesamoupornimistrpljivimovladavanjemsvimtajnamazanata,korakpokorakstižedoumjetničkihvrhunaca…

Ačlanovi“Wallingerkvarteta“,utemeljenog1986.godine,ovjenčanipriznanjimaina-gradamanameđunarodnimnatjecanjima i radoslušaniuzemljamaEurope,Afrike iAmerike-kamoihjenjihovaumjetnostodvodila-uzskladbeLeošaJanačeka,Alek-sandraBorodinaifranzaSchuberta,nasvomrepertoaruimajuiHaidnova,Mozartova,Beethovenova,DvorakovaiSmetaninadjela…

„Važnonamjedanasglazbakojuizvodimoucijelostiispunjava,aliistuvrijednostimaičinjenicadatuunutarnjuispunjenostmožemopodijelitisaslušateljima“-kazaonamjePavelWallingerurazgovoruvođenomnakonkoncerta.

SvojuturnejupoBosniiHercegovini„Wallingerkvartet“nastavljanastupimauSaraje-vu,usklopu„Sarajevskezime“,iuTuzli.

Asvimikojismopozorno i radosnoslušalinašegoste izBrna,opčinjeni trenucimaprovedenimausretnomsuglasjusaSchubertovom,BorodinovomiJanačekovomglaz-bom,osvojeninačinomnakojisu trivelikaskladateljadoživljavaliživot isvijet–otišlismo s koncerta prosinuti osjećajem kako nam je nekadavna, daleka i draga rukaprijateljskidomahnula-iosnažilanastomgestom,tvorećitakomostuvremenu,sve-vremenu,krozkoje,zahvaljujućisvemoćnojmuzici,kročimorameuzramesprošlim,paibudućimnaraštajima…


MiraPEHAR

KronikakulturnihdogađanjauMostaru,prosinac2006.-ožujak2007.

06.12. «CABARE CABAREi» ,poznatiumjetnikZijahSokolovićumostarskomklubuOxygenizveojesvojkabaretkaoživotnukomediju.

07.12. Početak rada prvog bh centra – World Music (WM) svečano je, u sjajnojatmosferiobilježenuMuzičkomcentru«Pavarotti».

08.12.Pijanist Oliver Mott održao solistički koncertu,doposljednjegmjestaispu-njenoj,UmjetničkojgalerijikraljiceKatarineKosača.

15.12. Predstavljena knjiga «AIDS i virusni hepatitis» - bolesti koje prijetedr.sci.DankaLupija,nekadašnjegšefaodjelazahepatitiseKCUuSarajevu.Knjigusupredsta-vilidr.sci.IvoCurić,dc.dr.MilanMimicateIvoNuićprof.uUmjetničkojgalerijikraljiceKatarineKosača,auorganizacijiMaticehrvatskeMostar.

15.12. Predstavljena zbirka pjesama «Svitac kameniti» MarineKljajoRadićuHrvat-skomnarodnomkazalištuuMostaru.OknjizisugovoriliknjiževnikAnteMatićiprof.dr.AntunLučić.Autoricajeistaknuladajeovonjenačetvrtazbirkapjesamametaforičnanaslova,kojisekakojekazalamožeprepoznatiiiščitatiupjesmamaunutarkorica.

19.12. Humanitarni koncert «Svečanost svjetla»održanuHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

19.12. Predstava «O čemu je riječ»dječjegdramskogstudijaMTMOKC«Abrašević».

20.12. Prezentacija projekta Oscar Wilde»Infantin rođendan»dramskočitanje,auto-raSalkeŠarićauCentruzakulturu.


20.12. Predstavu «Sve o ženama» MireGavrana,izveliglumciHNKMostar.

21.12. Svečani božićni koncert «Na dobro Vam došao Božić i sveto porođenje Isusovo»uvelikojdvoraniHrvatskogdomahercegaStjepanaKosače,uorganizacijiagencijeStelaMedia.Nakoncertusunastupili:BožićnizborMostar,Dječjizbor«Slavuj»Mostar,JasnaZlokić,BarbaraOthman,BorisĆiroGašparaciTamburaškiorkestarHRT-apodravnanjemmaestraSinišeLeopolda.VoditeljprogramabiojeMirkofodor.

28.12.»Želimir Dado Miladin»-retrospektivnaizložbaslikaipredstavljanjemonografijeuUmjetničkojgalerijikraljiceKatarineKosača.

06.01.Koncert Simfonijskog orkestra MostarodržanjeumostarskojKatedraliuzmisu.

10.01. Svečani božićni koncert u povodu pravoslavnog BožićaodržanuUmjetničkojgalerijikraljiceKatarineKosača,uorganizacijiParohijemostarskeiSrpskepravoslavnecrkve.Nakoncertusunastupili zborSvetaAnastazijasrpska izTrebinja, te folklornaskupinaKUD-a«SlavkoMandić»izLaktaša.

11.01. Pod nazivom «Hvala splitskoj bolnici»predstavljenjedandioprogramavelikehumanitarneakcije.Djelasedamnaestslikarakojasunastalanakolonijipoklonjenasusplitskojbolnici.

16.01. Predstavljena knjiga «Lijepa naša kolonijo» Josipa Jovića,zahvaljujućiMati-cihrvatskojMostar.Knjigajepredstavljenauposlovnomcentru«Sivrić»,apredstavljačisubilidr.JureBurić,dr.SlavkoMusa,ŽeljkoRagužiMarinkoJovanović.

21.01. Sportski plesni klub «Romantik» organizirao je tradicionalnu plesnu reviju uHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

22.01. Izložba pod nazivom «Štresss» u Caffe galeriji «Mala», trijuhercegovačkihumjetnica:MajeRubinić,IngeKljajoiIveZeljko.

31.01. Premijerna predstava «Bljesak zlatnog zuba»prematekstuMateMatišića,uizvedbi čitavogansamblaHNKMostar,potpomognutagostimafranomPerišinom izDubrovnikaiVedranomMlikotomizZagreba.

02.02. Izložba u spomen Šantiću.Uokviruobilježavanjagodišnjicesmrtivelikogpje-snika ihumanistaAlekseŠantićauspomenkući«Ćorović»održanneobičankulturnidogađaj.OtvorenajeizložbamladogsarajevskogslikaraMarkaPopadića,tepromo-virananajnovijazbirkapjesamaikratkihpričapodnazivom«Putzanemoguće»čijijeautornjegovasestraBojanaPopadić.Izložbujeotvorioak.kiparflorijanMićković,aozbircipjesamagovorilaprofesoricaAlmafazilObad.

06.02. Plovidbom oko svijeta do Kosače.PomorskikapetanStjepkoMamićizložiojesvojadjelazasvekojivolemiriseibojeMediteranaimora.Slikeprštavih,svijetlihboja,


smotivimamora, riba suncaplavetnila, svjetionika, prostranstava. Izložbu jeotvoriopoznatiknjiževnikMiroPetrović.

08.02. Izložba prve generacije diplomaca i apsolvenataNastavničkogfakulteta,odje-lalikovnihumjetnostiupovoduproslave30-teobljetniceosnutkaUniverziteta«DžemalBijedić»,uCentruzakulturu.

10.02. Spektakularna dodjela 6. Večernjakova pečata uHrvatskomdomu hercegaStjepanaKosače.ČitateljiVečernjeglistaizBiHnakontrotjednogglasovanja,ukonkuren-ciji20nominiranihkandidata,zaosobugodineproglasilisupremijeraRepublikeSrpskeMiloradaDodikaZahvaljujućinapriznanjuDodikjerekaodamujeovojednoodnajdražihuživotuimajućiuviduokolnostiisredinukojamugajedodijelila.(Hrvatisupretežitočita-teljiVečernjeglistazaBiH,tejePečatznakotvorenosti,dijalogaisuživota).

12.02. «Fizički trening Odin teatra (demonstracija rada iz 1972.)-uokviruprogramaMediatekapredstavljenajeprojekcijadokumentarnogmaterijala.

14.02. «Zaljubljeni Mozart»,gudačkikvintetSimfonijskogorkestraMostarprirediojeupovoduDanazaljubljenihkoncertsimboličnognaziva.KoncertjeupriličenuUmjetnič-kojgalerijiKraljiceKatarineKosačaiizvođenasudjelaovogslavnogaglazbenika.

16.02. Izložba slika Stjepana ŠimićauCaffegaleriji«Mala»

22.02. – 24.02. Filmski festival o ljudskim pravima,održanuorganizacijiOKC«ABRA-ŠEVIĆ»,Net.KulturnogklubaMaMaizZagrebaifilmklubaMostar.festivaljeotvorenuMuzičkomcentru«Pavarotti».

23.02. – 25.02. «Teatar u zajednici – sredstvo socijalnih promjena»bilajetemame-đunarodnekonferencijeuorganizacijiCentrazadramskiodgojMostarskogteatramla-dih(MTM),održaneupovodu33.rođendanaMTM.PredstavljenjeidvobrojčasopisazateatariodgojTmačaArt33-34,kojijeprviputtiskandvojezično.

01.03. Svečana premijera filma Antonia Nuića «Sve džaba»održanauvelikojdvoraniHrvatskogadomahercegStjepanaKosače.

03.03. Održan izbor za Miss Model UniversityuvelikojdvoraniHrvatskogdomaher-cegaStjepanaKosače.

04.03. «Neobičan dodir noći»izložbaslikaValentineBošnjakucaffegaleriji«Mala».

07.03. «Susret sa Svjetlom riječi»organizirao jefranjevačkimedijskicentarSvjetloriječiSarajevo,podpokroviteljstvomGradaMostarauUmjetničkojgalerijikraljiceKa-tarineKosača.OSvjetluriječiiizdavaštvuBosneSrebrenegovorilisufraMijoDžolan,provincijalBosneSrebrene,fraIvanŠarčević,urednikrevijeSvjetloriječi,fraIkoSkokoiknjiževniciŽeljkoIvankovićiIvanLovrenović.


07.03. Izložba grafika akademskog grafičara Dragana Cohe izBeograda, u spo-men-kući«Ćorović»nakojojjepredstavljenookočetrdesetgrafikarađenihtehnikomlitografija.09.03. Predstava «Maske»,postotiputizvedenaovainteraktivnapredstavauizvedbiMostarskogteatramladih.

12.03. Koncert klasične glazbeizvedenudvoraniOKC«Abrašević»podpokrovitelj-stvomČeškogveleposlanstva.

15.03. Održana Konferencija o kulturnom nasljeđu,kaopokretačuturističkihaktiv-nostiirazvojaturizma,aupriličilojujeVeleposlanstvoKraljevineŠpanjolskeuBiHuhotelu«Ero».15.03. - 16.03. Pod nazivom «Dani Aluminija»,održanasvečanaproslavatvrtke«Alu-minij»d.d.o.kojomjeovajgospodarskigigantobilježio10.obljetnicupokretanjaproi-zvodnje.SvečanimotvorenjemizložbeakademskogslikaraizZagrebaRobertaŠimra-kazapočelojedvodnevnoslavlje.Uglazbenomdijeluprogramanastupilesušibenskeklape«More»i«Maslina»,glazbeniansambli«Bonaca»i«Musicforever»tesopranisticeMarijaBubićJamaniNeraGojanović,ŽanaMarendićBučević,mezzosopranistica,Ste-fanKokoškov,tenor,IvicaČikeš,bas,teprof.GordanaPavić,glasovir.

16.03. Predstavu «Helverova noć» izveojeKamerniteatar55izSarajevaudvoraniNarodnogpozorišta.PredstavujerežiraoDinoMustafić,abriljantnesuulogeostvariliMirjanaKaranovićiErminBravo.

16.03. Predstavljena knjiga Imam petljuSvetlaneBroznaUniverzitetu«DžemalBije-dić».20.03. «Obitelj kao zajedništvo» -StudijskidanuokviruredovitogzasjedanjaBiskup-skekonferencijeBiH,aorganizirajugaVijećezaobiteljBKBiHiBiskupskiordinarijatuMostaru.


MOSTARSKOPROLJEĆE–DANIMATICEHRVATSKEMOSTAR200711.4. Otvaranjemanifestacije-operetaEro s onog svijeta,NPSarajevo/DaniMa-

ticehrvatskeMostar –Mostarskoproljeće - dirigentVjekoslavŠutej, solistJanezLotrič

11.4. StoljećelikovnekultureuMostaru12.4. LutkarskokazališteMostar13.4. Crnogorskonarodnopozorište17.4. OliverDragojević 26.4. Gospođaministarka,NPRSBanjaLuka4.5. festivaldalmatinskihklapaOmiš(Mareta–Dubrovnik,Luka–Ploče,Linđo

-Dubrovnik) 8.5. ZdenkaKovačičekiBlackcoffe10.5. Bljesak zlatnog zuba,HNKMostar12.5. Mostarsko književno proljeće, međunarodnaknjiževnavečerusuradnjisa

DruštvompisacauBiH,Sarajevo iDruštvomhrvatskihknjiževnikaHerceg-Bosne,Mostar

13.5. ZlatanStipišićGiboni15.5. Atelje212 17.5. Dan sretnog djetinjstva/književninastupLukePaljetka,izložbadječjihrado-

va,nastupdjecepjesnika,nastupnajboljihučenikaglazbenihškola/18.5. LutkarskopozorišteMostar21.5. MaksimMrvica 23.5. Opera Nikola Šubić Zrinski,NarodnopozorišteSarajevo/DaniMaticehrvat-

skeMostar–Mostarskoproljeće23.5. GradimirGojer,promocijaknjige25.5. Tisuću i jedna noć,HNKZadar 26.5. Gospari vam s pjesmom dohode(SimfonijskiorkestarDubrovnik,TerezaKe-

sovija,ĐeloJusić,IbricaJusić,Dubrovačkitrubaduriidrugi)29.5. Bez trećeg,HNKSplit 30.5.Jajce-31.5.Mostar-Tamburaški orkestar HRT,dirigentSinišaLeopold,nastupaju

SandraBagarić,IvicaŠarićidrugi


6. Plaža,TeatarExitZagreb2.6. SharfclubZagreb4.6. Nora danas,HNKVaraždin5.6. LutkarskokazalištePečuh6.6. BolschoiDonKozaken-ZborvelikihdonskihKozaka11.6. Sluškinje, NPMostar12.–17.6.filmovisaSarajevofilmfestivala 20.6. Orestija,Dubrovačkeljetneigre 20.6. Sveti Vlaho Blasius Blaž,Dubrovačkeljetneigre21.6.-21.6. SašaDejanović,gitaraiOlgaŠober,sopran23.i24.6.–Zatvaranjemanifestacije-Carmina burana,Zagrebačkafilharmonija, ZborHRT,ZborIvanGoranKovačićZagreb


Respektabilankulturniprogramregionalnogznačenja

Poštovani,Svelikomosobnomradošćupratimkakoizgodineugodinu«DaniMaticehrvatskeMostar»rastuiodjednotjedneuskrsnepriredbepretvarajuseurespektabilankulturniprogramregionalnogznačenja.

OdržavanjemovepriredbeuMostaru,gradunaklonjenompjesnicimaiumjetnicima,aliigraduratomrazorenomirazdijeljenom,nanajboljisemogućinačin,univerzalnimjezikomumjetnostiponovnogradionoštojenekoćpredstavljalojednuodnjegovihnajvećihvrijednosti-bogatstvorazličitihkultura.

MaticaHrvatskaMostarimačvrstuipostojanupozicijuudruštvu,djelujućiuuvjerenjudasepoznava-njemsvojeipoštivanjemtuđihkulturastvarajunovevrijednosti.Unjihovomraduželimimidaljepunouspjehakaoisvimizvođačimauuvjerenjudaćeovapriredbaimatidugiuspješanvijek.

Srdačno, StjepanMesićZagreb,15.ožujka2007.


PismoMostarskomproljeću–DanimaMaticehrvatskeMostar2007

Kaočovjekvolimovumanifestaciju,njeneprogrameiatmosferu

… Svrha države je sreća njenih građana …

NapočetkusvogministarskogmandataimaosamodvažnostipodržatikulturnumanifestacijuDaniMa-ticehrvatske,prepoznavši jekaomanifestacijukojanjegujeonoštouMostaru iBosni iHercegovinibaštinimokaonajvećuvrijednost:bogatstvorazličitihkulturaitradicijamedjusobnoprožetihi,istovre-meno,osobenihiautohtonih.

OvihdanaponovomeprožimaosjećajzadovoljstvaiponosaštojeMinistarstvokulturenačijemsamčeluzasadajedinopodržaloarheološkaistraživanjanalokalitetuDesilouHutovublatu,pokazavšipunopovjerenjeStudijuzaarheologijuprifakultetufilozofskihihumanističkihznanostiuMostaru.

MaticahrvatskaMostar,usuradnjisdrugiminstitucijamakultureimanifestacijamauMostaru,BosniiHercegoviniiregiji,zaštitnijeznakkulturnihzbivanjaisredišnjajemanifestacijekultureuHercegovinialiicijelojdržavi.

OdličnasuradnjasDubrovačkimljetnimigrama,Splitskimljetom,Sarajevskimdanimapoezije,kazali-štimaizSarajeva,BanjeLuke,Tuzle....ovejegodineproširenasuradnjomisaSarajevofilmfestivalom.

DaniMaticehrvatske-Mostarskoproljeće,manifestacijajepotrebnaMostaruicijelojBosniiHercego-vini,potrebnajecijelojnašojregiji.Onajedemonstracijanaklonjenostipremaljepotiiumjetnosti,školaljubavipremasvomenaroduipoštovanjapremadrugome,školaljubavipremasvojojdomovini.

Kaočovjekvolimovumanifestaciju,njeneprogrameiatmosferu.Kaoministar,zadovoljansamštodr-žavaBosnaiHercegovinaupravoputemfederalnogministarstvakultureisportaispunjavasvojusvrhuivećgodinamausrećujeljudeMostara,Hercegovine,kaoigostekojisasvihmeridijanaiparaleladođuvidjetiMostaridoživegaunajljepšemsvjetlu.

GavriloGrahovacfederalniministarkultureisporta


Književna zaklada/fondacija «Fra Grgo Martić»,čijijeosnivač«Stanićgroup»-SvjetlanStanić, raspisuje

NATJEČAJ za godišnju književnu nagradu «Fra Grgo Martić»

Članak 1.Književnunagradu«fraGrgoMartić»utemeljila je istoimenaZaklada/fondacija,sci-ljempoticanjaknjiževnogstvaralaštva,tepoboljšanjamaterijalnogpoložajaknjiževnihstvaralaca.

Članak 2.Književnanagrada«fraGrgoMartić»dodjeljujesejednomgodišnje,itoza:1)najbo-ljuzbirkupoezije,2)najboljuknjiguproze(roman,priče/novele,putopisi),3)najboljuzbirkupoezije(prvijenac)autorakojidosadnisuobjaviliknjigu4)najboljuknjiguproze(prvijenac)autorakojidosadnisuobjaviliknjigu,i5)kraćiknjiževnirad(bilokojegžanra)iliknjiževnustudijuinspiriranelikomidjelomfraGrgeMartića.

Svenagradedodjeljivatćesezadosadneobjavljenadjela(rukopise).Ukategoriji3.i4.pravosudjelovanjaimajuknjiževnicido35godinastarosti.

Članak 3.Radoviseprimajudo30.travnja/aprila2007.godine.Objavljivanjerezultatabitćeobav-ljenonazavršnojmanifestaciji,kojaćebitiupriličenanagodišnjicusmrtifraGrgeMar-tića,30.kolovoza/augusta2007.godineuKreševu.

Članak 4.NaosnoviodlukeUpravnogodbora, iznosinagradaza2007.godinususljedeći:zanagradepodbrojem1.i2.po7.000KM,zanagradepodbrojem3.i4.po1.000KM,azanagradupodbrojempet2.000KM.

Uiznosnagradeugrađenjeihonorarzaobjavljivanjeknjige.

Članak 5.Autorinagrađenihrukopisaobvezujusenaustupanjepravanaprvoobjavljivanjena-građenihdjela,aKnjiževnafondacija/zakladaobvezujesenaobjavljivanjedjelaurokuodšestmjeseciodobjavljivanjarezultatanatječaja.

RadoveocjenjujeOcjenjivačkisud,kojegćeimenovatiUpravniodborZaklade/fonda-cije.


Članak 6.PravonatjecanjazaKnjiževnunagradu«fraGrgoMartić»imajusvidržavljaniBosneiHercegovine,izuzevčlanovažirijainjihovihobitelji.RukopisimorajubitinapisaninanekomodjezikanarodaBosneiHercegovine.

Članak 7.Natječaj jeanoniman.Rukopisisešaljupodšifrom.Šiframorabitičitko ispisananavanjskojstraniomotniceukojojserukopisšalje,kaoinaprvojstranicirukopisanakojojtrebastajatiinaznakaukojojkategorijiseautornatječe.

Uzrukopisseprilaže izapečaćenakuverta,načijojvanjskojstrani takođermorabitiispisanašifra,aukuvertipriloženiadresa,telefon,kopijaosobneiskaznice(ličnekarte)autoraikratkebio-bibliografskebilješke.UomotnicimorabitiiCDskompletnimruko-pisomknjige.Kuvertespodacimaoautorimaotvarajusekomisijski,uprisutnostisvihčlanovaOcjenjivačkogsuda,nakonštoOcjenjivačkisuddoneseodlukuonagrađenimrukopisima.

Članak 8.Radovisešaljunaadresu:KnjiževnaZaklada/fondacija«fraGrgoMartić»,Poljebb(Zgrada«Boreasa»),71260Kreševo,BosnaiHercegovina, s naznakom: zaKnjiževnunagradu«fraGrgoMartić»



Documents

br. 37, glasilo Matice hrvatske Mostar - knjizevnost.orgknjizevnost.org/wp-content/uploads/2013/03/motrista_37.pdfZa utemeljitelja i nakladnika: Josip MUSELIMOVIĆ Glavni i odgovorni