Sveučilište u Zadru

Odjel za arheologiju

BRIBIR I OKOLICA U RANOM SREDNJEM VIJEKUseminarski rad iz kolegija

Nacionalna arheologija ranog srednjeg vijeka

Mentor: Studenti:

Jure Šućur, prof. Leona Mišić

Antonela Klobučar

Zadar, 30. studeni 2015.

UVOD

Bribir se nalazi 12 km sjeverozapadno od Skradina. Obuhvaća prostor od Vranskog jezera do

rijeke Krke, ovu informaciju doznajemo iz spisa Konstantina Porfirogeneta. Konstantin nam

donosi informacije o teritorijalnoj podjeli Hrvatske na 11 županija, ujedno navodi i Bribir kao

jednu od županija. Ovo su prvi spisi koji spominju Bribir i oni su iz X. stoljeća.1 Bribir se

nalazi se na dominantnom položaju koji mu pruža bitnu stratešku prednost, zaštitu, uvjete za

prosperitet, kvalitetan život itd. Okružen je udolinama za ispašu te šumama za lov, a u blizini

se nalazi potok Bribirčica koji stanovnicima Bribira i njihovoj stoki pruža pitku vodu koja je

neophodna za život.2Prvi stanovnici na prostoru Bribirske okolice spadaju još u neolitičko

doba, kontinuitet života nastavlja se u brončano i željezno doba. Tada je to područje naseljeno

Varvarinima koji su dio Liburna. Za Cezara Varvaria je dobila Ius Italicum te postaje

municipij. Antičko razdoblje prepoznaje se po mnoštvu ostataka arhitekture. Period seobe

naroda dovodi do propasti antičke Varvarije iz koje su u IX. stoljeću rađa Bribir, kojeg

naseljavaju potomci romaniziranih Liburna i novog stanovništva. Život Bribira buran je kroz

cijeli srednji vijek.3 Srednji vijek Bribira obilježen je vladanjem Šubića. U XI. stoljeću u

darovnicama Petra Krešimira IV. i Zvonimira po prvi puta javljaju se Šubići.4 Završetak

života na Bribiru stavlja se u XVII./XVIII. stoljeće.5

POVIJEST ISTRAŽIVANJA

Zbog svoje bogate prošlosti interesiranost za Bribir se pokazala još u XIX. stoljeću. Godine

1901. započinju prva arheološka istraživanja koja vodi fra Lujo Marun, uz pomoć Vlade

Ardalića.6 Istraživanja su bila usmjerena na otkrivanje antičkih bedema i prostor oko crkve i

samostana sv. Marije. Istraživanja je prekinuo Prvi svjetski rat, pronađeni nalazi su smješteni

u građevinu na Glavici gdje su ostali do Drugog svjetskog rata kada su uništeni.7 Znanstvenici

su ukazivali na važnost lokaliteta i potrebu daljnjih istraživanja, ali bez uspjeha. Godine 1959.

seoski paroh je pozvao Muzej hrvatskih arheoloških spomenika i započinju nova istraživanja

pod vodstvom Stjepana Gunjače. U istraživanjima sudjeluje Šime Batović i Mate Suić iz

Arheološkog muzeja u Zadru te Josip Korošec s Filozofskog fakulteta Ljubljana. Istraživali su

1 S. GUNJAČA, 1968a, 207. 2S. GUNJAČA, 1968a, 205. 3T. BURIĆ et al., 1987, 9-10. 4T. BURIĆ, 1997, 9. 5T. BURIĆ et al., 1987, 25.6T. BURIĆ et al., 1987, 17.7S. GUNJAČA, 1968a, 211.

1

višekonhnu crkvu ispod današnje crkve sv. Joakima i Ane, nekropolu Vratnice, Dol,

srednjovjekovne kuće, samostan i crkvu sv. Marije. Istraživanja su trajala dvadeset godina,

ustanovljen je razvoj lokaliteta od brončanog doba do perioda dolaska Turaka.8

STAMBENA ARHITEKTURA I FORTIFIKACIJE

Na Bribirskoj glavici pronađen je stambeni horizont srednjovjekovnih kuća, smatra se da su

kuće bile raspoređene po cijeloj Glavici, no pronađeno je svega par nastambi. U jednoj od

pravokutnih kuća pronađen je novac iz XIV. stoljeća koji dokazuje da su tada ovdje živjeli

ljudi. No to ne znači da nastambe nisu izgrađene i ranije.9 Pretpostavlja se da je stanovništvo

ranog srednjeg vijeka naselilo tj. koristilo kasnoantičke nastambe.10 Kiklopske zidine Bribira

datiraju za Cezara tj. u vrijeme kada je Varvarija postala municipij.11 Otkrio ih je Fra Lujo

Marun, bili su veliki i debeli. U antici su opasivali Varvariju sa sjeverne, zapadne i istočne

strane.12Ovi bedemi se koriste u ranom srednjem vijeku.13

NEKROPOLE

Na prostoru Bribirske glavice nalazi se pet srednjovjekovnih nekropola, dvije se nalaze uz

vanjske bedeme, a tri nekropole se vežu uz crkve.14 Tri su ranosrednjovjekovne, Vratnice i

Novi put izvan bedema te Groblje unutar bedema. Istovremene nekropole s kojima su vidljive

sličnosti su otkrivene u Ostrovici, Otresu, Krkoviću. Za početak razvijenog srednjeg vijeka

karakteristični su ukopi oko crkve. Glavna i jedina nekropola u XII. i XIII. stoljeću postaje

Groblje. Od XIV. stoljeća do dolaska Turaka koriste se dvije nekropole, Tjeme oko crkve sv.

Ivana i Dol oko crkve sv. Marije.15

Vratnice

Nekropola Vratnice se nalazi kod zapadnog ulaza u staru Varvariju, otkrivena je prilikom

istraživanja bedema Varvarije (Slika 1.).16 Na tom prostoru je otkriveno devet rimskih

grobova, što ukazuje na tradiciju ukapanja. Pronađena su 123 srednjovjekovna groba, većina

8T. BURIĆ et al., 1987, 19-21.9S. GUNJAČA, 1968b, 239. 10T. BURIĆ et al., 1987, 27. 11T. BURIĆ et al., 1987, 10. 12M. SUIĆ, 1968, 224. 13T. BURIĆ et al., 1987, 25. 14T. BURIĆ et al., 1987, 45.15T. BURIĆ, 1997, 12-24.16M. PETRINEC, 2009, 50.

2

ovalnog oblika. Prostor oko glave i nogu je obložen s nepravilnim kamenim pločama, a dno je

od nabijene zemlje. Gotovo svi grobovi su prekriveni s kamenom pločom, što je običaj na

području Dalmatinske Hrvatske. Većinom su pokopane žene i djeca, što ukazuje na veliku

smrtnost novorođenčadi. Ruke pokojnika su položene uz tijelo, ponekad prekrižene na prsima.

Nisu pronađeni drveni ostatci, čavli ili grobne oznake, a u 64 groba su pronađeni nalazi.17

Najčešći nalazi su obične karičice, prsten, sljepoočničarke, aplike za odjeću, par željeznih

ostruga.18 Dasen Vrsalović nekropolu datira u X. i XI. stoljeće, a Dušan Jelovina smatra kako

je moguća i ranija datacija. Mate Zekan na osnovu karakteristične materijalne kulture

(naušnice i ostruge) smatra kako je nekropola korištena od kraja VIII. do X. stoljeća.19

Slika 1. Položaj Vratnice (M. PETRINEC, 2009, 51.)

Novi put

Nekropola Novi put se nalazi na istočnom dijelu Bribirske glavice. Prilikom uređenja

prilaznog puta 1960. godine je otkriveno trinaest grobova.20 U deset grobova su pronađeni

nalazi, karičice sa „S“ nastavkom, jednojagodne naušnice, kružne aplike, prstenje i jedna igla.

Uvijene kričice i karičice s „S“ nastavkom datiraju se u kraj 8. stoljeća. Nakon prestanka

korištenja ove nekropole koristi se nekropola Vratnice. Početak korištenja nekropole Novi put

17D. VRSALOVIĆ, 1968, 247- 248.18M. PETRINEC, 2009, 52.19T. BURIĆ et al., 1987, 46.20M. PETRINEC, 2009, 50.

3

prema Mati Zekanu stavlja se u kraj VIII. do sredine IX. stoljeća.21 Dušan Jelovina nekropolu

datira od IX. stoljeća do XI. stoljeća, na osnovu pronađenih nalaza.22

Groblje

Nekropola Groblje koristi se od X. do IV. stoljeća. Nalazi se unutar bedema oko višekonhne

srednjovjekovne crkve, odnosno oko današnje crkve sv. Joakima i Ane. Pronađeno je 59

ovalnih grobova, a 32 groba su sadržavala nalaze. Najčešći su naušnice i prstenje.23 Preslojena

je pravoslavnim grobljem, a velikim dijelom je još u periodu XIV. i XV. stoljeća preslojena s

grobljem nazvanim Tjeme. Godine 1906. na pravoslavnom groblju, prilikom izgradnje

grobnice, pronađen je bogat grob s dva para pozlaćenih srebrenih naušnica, kopča, prsten,

aplike i ogrlica.24

Tjeme

Nekropola Tjeme nastaje u XIV. stoljeću oko gotičke crkve s četvrstastom apsidom, dijelom

prekriva nekropolu Groblje. Ističu se grobovi na dvije ili tri etaže, što je karakteristično za

period od XIV. do XVI. stoljeća.25

Dol

Nekropola Dol se nalazi oko crkve sv. Marije, unutar crkve i samostana. Koristi se od XIII. do

kraja XVI. stoljeća, pronađena su 172 groba.26

SAKRALNA ARHITEKTURA

Na bribirskoj glavici otkriveni su ostaci četiri crkve i samostan. U rani srednji vijek spada

samo jedna crkva koja se nalazi ispod današnje crkve Sv. Joakima i Ane. Na Bribiru se još

nalaze crkva Sv. Marije i samostan koji se datiraju u XIII./XXIV. stoljeće,

kasnosrednjovjekovna mala crkva sa uglatom apsidom koja se nalazi na seoskom groblju

blizu današnje crkve Sv. Joakima i Ane, te mala jednobrodna crkva sa oblom apsidom i sa

ostacima pregrade, koja se nalazi pokraj Vartnica, koju je 1913. godine otkrio Lujo Marun.27

21T. BURIĆ et al., 1987, 46-47.22D. JELOVINA, 1968, 243.23T. BURIĆ et al., 1987, 47.24M. PETRINEC, 2009, 72.25T. BURIĆ et al., 1987, 48.26T. BURIĆ et al., 1987, 49.27S. GUNJAČA, 1968b, 235-238.

4

Ranosrednjovjekovna crkva nije najbolje istražena pošto je nad njom danas crkva. Smatra se

da je bila osmerolisna ili šesterolisna. Prilikom istraživanja crkve otkriveni su ulomci

crkvenog namještaja koji se stavljaju u razdoblje od sredine IX. do sredine X. stoljeća.28

Nakon dugotrajne potrage za titularom ove crkve, ustanovljeno je da je ona bila posvećena

Sv. Ivanu.29

SKULPTURA

Srednjovjekova skulptura je glavni dekorativni crkveni element. Na srednjovjekovnim

skulpturama su vidljivi neki ostatci starokršćanskih motiva, a razvijaju se i novi stilovi -

predromaničkih, romanički i gotički. Predromanička slulptura se veže uz osmerolisnu crkvu

koja se nalazi ispod današnje crkve sv. Joakima i Ane. Skulptura je dio arhitektonskih

elemenata ili unutrašnjeg namještaja. Najmanje su očuvani ulomci predromaničkog

namještaja, zatim nekoliko arhitektonski elemenata ranoromaničkog stila. Najbrojniji su

nalazi rane gotičke skulpture. Predromanički ulomci malobrojni i većinom oštećeni, najčešće

su to elementi oltarne ograde. Ulomci pluteja i pilastra su ukrašeni geometrijskim motivima -

kružnica, romb te kružnica ispunjena rozetama. Pronađeni su ulomci arhitrava, a kapiteli i

zabati nisu otkriveni. Jedan od ulomaka ahitrava je ukrašen s obje strane, a obično nisu

ukrašeni sa stražnje strane pa se smatra kako je možda pripadao nekom drugom crkvenom

elementu. Pronađen je ulomak ukrašen s križem i natpis „RIT“. Pretpostavlja se kako je to

dio pluteja ambona, datira se u drugu polovinu IX. stoljeća do prve polovine X. stoljeća.

Ranoromanička skulptura je očuvana bolje, ali je manje brojna. Ne zna se točno kojim

građevinama pripadaju ranoromaničke skulpture. Najčešći su ulomci nadvratnika ukrašeni

motivima loze. Karakterističan je ulomak s dvoprutom lozicom, s privjescima na listovima.

Jedan od bitnijih ulomak je dio lunete portala s heraldičkim prikazom drveta života i zvijeri.

Motivima i načinom obrate ovaj ulomak se povezuje sa sličnim nalazima zadarsko-splitske

grupe iz prve polovine XI. stoljeća.30

METALNI NALAZI

28P. VEŽIĆ, 2012, 47. 29M. ZEKAN, 2012, 169. 30T. BURIĆ et al., 1987, 25-33.

5

Na Bribirskoj glavici pronađeni su brojni metalni nalazi namjenjeni za svakodnevnu

uporabu.31 Najbroniji nalazi su poljodjelsko oruđe (srpovi, motike, lopate), obrtnički predmeti,

konjska oprema (ostruge, žvale, potkove), oružje i razni drugi predmeti (noževi, britve,

ključevi, dugmad).32 Nalazi oruđa upućuju na razvijenu zemljoradnju. Pronađeni predmeti za

kopanje datirani su od VIII. do X. stoljeća, također i kose sa ravnim ili uvijenim lukom

sječiva. U periodu od VIII. do X. stoljeća kovale su se škare s lukom oblika poluprstena.

Pronađeni su i noževi koji su služili kao oruđe i oružje. Mogu se datirati u period od IX. do

XII. stoljeća, a ključevi od IX. do XIV. stoljeća. Strelice su bile glavna oprema slavenskog i

hrvatskog ratnika. Od IX. do XII. stoljeća koriste se strelice u obliku lista, a kasnije se koriste

strelice piramidalnog vrha.33

NUMIZMATIKA

Značaj Bribira potvrđuju numizmatički nalazi.34 U periodu ranog srednjeg vijeka koristi se

bizantski novac. Pronađen je folis cara Lava VI. (886.-912.) ili Romana I. (919.-

944.).35Također, novac cara Konstantina V. Kopronima (751.-775.).36 Od kraja 12. stoljeća

slabi korištenje bizantskog novca.37

KERAMIKA

Na Birbiskoj glavici ponađena je keramika iz perioda prapovijesti, antike i srednjeg vijeka.

Srednjovjekovna keraika dijeli se na dvije skupine: grubo kuhinjsko posuđe i stolna keramika.

U ranom srednjem vijeku vidjljiva je tradicija korištenja kasnoantičke keramike. Keramika je

crne boje, loptastog oblika ukrašena valovitim linijama. Uz velike količine autohtone

keramike javljaju se i ulomci karakteristični za ranoslavenski period od VII. do kraja VIII.

stoljeća rađeni na jednostavnom lončarskom kolu ukrašene sa valovitim crtama ili kosim

ubodima. Na dno posude ponekad su se stavljali znakovi u obliku geometrijskih motiva kao

neka vrsta lončarskog pečata. Posude su dovršavane rukom što se vidi po unutrašnjoj strani,

gdje su vidljivi otisci prsta i neravna površina. Najviše ulomaka rane slavenske keramike

31T. BURIĆ et al., 1987, 97.32T. BURIĆ, 1997, 13.33T. BURIĆ et al., 1987, 97-102.34T. BURIĆ, 1997, 13.35T. BURIĆ et al., 1987, 108.36T. BURIĆ, 1997, 13.37T. BURIĆ et al., 1987, 108.

6

pronađeno je na Tjemenu i među ostatcima srednjovjekovnih kuća na Dolu. Keramika od

kraja VIII. do kraja IX. stoljeća je trbušastog oblika ukrašena valovnicama na dijelu ramena

ili vrata, keramiku iz perioda od XI. do XII. stoljeća teže je izdvojiti zbog tradicije

ukrašavanja i oblikovanja posuda.38

U XIII. stoljeću javlja se glazirano stolno posuđe i luksuzna keramika, a od kraja XIII. do

sredine XV. stoljeća karakteristična je tzv. arhajska majolika.39

OKOLICA BRIBIRA

DUBRAVICE - u selu Dubravice, ne daleko od Skradina, uz crkvu gospe Fatimske

pronađeno je ranosrednjovjekovno groblje. Pronađeno je oko desetak žara te također kosturni

grobovi položeni u jamu.40

VELIM-VELIŠTAK- kod Stankovaca, otkriveno ranosrednjovjekovno groblje, 27

paljevinskih grobova te kosturno groblje sa poganskim karakteristikama.41

OTRES - LUKAČUŠA – pronađena predromanička crkva koja se datira u sredinu IX.

stoljeća čija je oltarna pregrada imala natpis koji je spominjao kneza Branimira. Također se

smatra da je u blizini postojalo i groblje iz IX. / X. stoljeća.42

SMRDELJI - DEBELJAK – u sklopu otkrivenog kosturnog groblja, više puta pronađene su

paljevine sa metalnim nalazima. Pronađena je kasnoavarska pojasna garnitura, jezičci, fibule,

medaljoni itd.43

ĐEVRSKE - ARDALIĆA BAŠĆA - grobovi sa poganskim načinom pokapanja.44

LIŠANE OSTROVIČKE - NIMCI - groblje sa poganskim karakteristikama.45

OSTROVICA - GREBLJE - pokopi sa poganskim načinom pokapanja, 115 grobova sa

kršćanskim karakteristikama.46

PIRAMATOVCI – VRT IVE ŠAKIĆA – pronađen grob sa kršćanskim načinom pokopa, te

grob sa poganskim načinom pokopa, pa se smatra da se ovdje nalazilo groblje sa oba

horizonta.47

38T. BURIĆ et al., 1987, 68-71.39T. BURIĆ, 1997, 27-28.40M. PETRINEC, 2009, 13.41M. PETRINEC, 2009, 13. 42M. PETRINEC, 2009, 85. 43M. PETRINEC, 2009, 14. 44M. PETRINEC, 2009, 17. 45M. PETRINEC, 2009, 21. 46M. PETRINEC, 2009, 43. 47M. PETRINEC, 2009, 44.

7

PIRAMATOVCI – VRBICA - pronađeno 120 grobova sa kršćanskim načinom ukopa.48

ŽAŽVIĆ – otkrivena ranokršćanska crkva sa polukružnom apsidom i naosom, koja je bila

adaptirana u IX. stoljeću, od majstora za vrijeme Trpimira.49

ŽDRAPANJ – uz crkvu sv. Bartola pronađeni ostaci ranokršćanske bazilike, sarkofazi te

natpis. Smatra se da je natpis nastao u radionici koja je bila u opticaju za Branimira.50

ZAKLJUČAK

Bribir se odlikuje bogatom poviješću i brojnim nalazima te arhitekturom. Danas se smatra

jednim od značajnijih srednjovjekovnih lokaliteta u Hrvatskoj. Šubići koji su vladali Bribirom

tijekom srednjeg vijeka doveli su ga do vrhunca političke moći i teritorijalne raširenosti. No

Bribir nam je također vrlo značajan i u drugim razdobljima, prapovijest, antika do perioda

dolaska Turaka. Neki znanstvenici Bribir nazivaju hrvatskom Trojom.51

LITERATURA

- BURIĆ, T. et al., 1987 - Tonči Burić, Vedrana Delonga, Magdalena Dragičević, Dušan

Jelovina, Mate Zekan, Bribir u srednjem vijeku, Split.

48M. PETRINEC, 2009, 58. 49N. JAKŠIĆ, 2009, 18-19. 50N. JAKŠIĆ, 2009, 28-29. 51 T. BURIĆ, 1997, 29-30.

8

- BURIĆ. T., 1997. - Tonči Burić, Bribir: srednjovjekovno sijelo Šubića. Split.

- GUNJAČA, S., 1968a - Stjepan Gunjača, Strateško i historijsko-arheološko značenje

Bribira, Starohrvatska prosvjeta, ser III, sv. 10, Split, 205-212.

- GUNJAČA, S., 1968b - Stjepan Gunjača, Nalaz srednjovjekovnih arhitektura na Bribiru,

Starohrvatska prosvjeta, ser III, sv. 10, Split, 235-242.

- JAKŠIĆ, N., 2009. – Nikola Jakšić, Varvarina praeromanica

https://bib.irb.hr/datoteka/444544.Jaki_-_Varvarina_praeromanica.pdf (22.11.2105)

- JELOVINA, D., 1968. - Dušan Jelovina, Tri starohrvatske nekropole na Bribiru,

Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 10, Split, 243-246.

- PETRINEC, M., 2009. - Maja Petrinec, Groblja od 8. do 11. stoljeća na području

ranosrednjovjekovn hrvatske države, Split.

- SUIĆ, M., 1968 - Mate Suić, Bribir (Varvaria) u antici, Starohrvatska prosvjeta, ser III, sv.

10, Split, 217-234.

- VEŽIĆ, P., 2012. - Pavuša Vežić, Dalmatinski šesterolisti – sličnosti i razlike, Ars Adriatica,

br. II, Zadar, 41-74.

- VRSALOVIĆ, D., 1968. - Dasen Vrsalović, Starohrvatska nekropola pred ulazom u staru

Varvariju i njena konzervacija, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 10, Split, 247-250.

- ZEKAN, M., 2012. - Mate Zekan, Bribir – ubikacija crkve sv. Ivana i prilog atribuciji nekih

kamenih spomenika, Dani Stjepana Gunjače 2 : Zbornik radova sa Znanstvenog skupa "Dani

Stjepana Gunjače 2", Split, 165-175.

9