BROD NA SAVI I PRVI SVJETSKI RAT (1914.-1918.)

BROD NA SAVI I PRVI SVJETSKI RAT (1914.-1918.)

Katalog izložbe

DRŽAVNI ARHIV U SLAVONSKOM BRODU

Augusta Cesarca 1

AUTORI IZLOŽBE I KATALOGA

Gordana Slanček Domagoj Zovak

SURADNICI Eduard Butijer Davorin Hrkač Josip Kecerin Zvonimir Toldi

Izložba je otvorena od 9. lipnja do 31. prosinca 2014. godine

Katalog je financiran sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske

Slavonski Brod, lipanj 2014.

''BROD NA SAVI I PRVI SVJETSKI RAT (1914.-1918.)'' 3

Jelačićev trg u Brodu na Savi 1915. godine (danas Trg Ivane Brlić Mažuranić)

UVOD

Državni arhiv u Slavonskom Brodu uključio se i 2014. godine u obilježavanje Međunarod-nog dana arhiva (9. lipnja) i to sa izložbom ''Brod na Savi i Prvi svjetski rat (1914.-1918.)'', a koja se naslanja na predloženu temu ''Prvi svjetski rat u hrvatskim arhivima''. Ovom izložbom se Arhiv, zajedno sa brojnim drugim ustanovama u kulturi u Republici Hrvatskoj, uključio u obilježavanje stogodišnjice početka Prvog svjetskog rata.

Izložbom smo nastojali, kroz arhivske dokumente, prikazati dio svakodnevnog života Bro-đana u ratnim uvjetima kao i posljedice ratnog stanja: nestašicu životnih potrepština, sku-poću, neimaštinu obitelji vojnika koji su bili na ratištu, loše gospodarske prilike itd.

Osim arhivskih dokumenata, na panoima izložbe kroz fotografije koje smo posudili od gos-podina Zvonimira Toldija, kolekcionara Josipa Kecerina i Eduarda Butijera može se osjetiti ozračje Prvog svjetskog rata. Prikazana su razna bojišta na kojima su bili i naši Brođani, rat-ne bolnice u Brodu na Savi u kojima su pomagale i brojne Brođanke, kao npr. naša pozna-ta spisateljica Ivana Brlić-Mažuranić i njene dvije kćeri (Zora i Nada).

Do podataka o ulozi Ivane i njenih kćeri smo došli na temelju fonda Preslike arhiva obitelji Brlić (HR-DASB-354), koji se čuva u našem Arhivu. Dr. sc. Davorin Hrkač došao je do zaključ-ka, a na temelju podataka iz Matičnih knjiga da su one boravile najvjerojatnije u Pričuvnoj bolnici jer spominje kontakte s dr. Jakobom Lambergom, liječnikom iste bolnice.1

Iako ova izložba donosi samo fragmente kojima se nastojalo predstaviti život Brođana u teškim ratnim vremenima, jer u Držav-nom arhivu u Slavonskom Brodu ne postoji toliko op-sežna dokumentacija ko-jom bi se mogla detaljnije rekonstruirati svakodnevica u Brodu na Savi od 1914. do 1918. godine, ona pr-venstveno ukazuje na po-vijesne izvore u Arhivu (i

šire) koji su nezaobilazni za svakog istraživača povijesti Slavonskog Broda i okolice u nave-denom razdoblju.

1 Članak pod nazivom ''Umrli u pričuvnoj i zaraznoj bolnici u Brodu n/S u Prvom svjetskom ratu'', trenutno u ru-kopisu, ustupljen DASB za potrebe izložbe ''Brod na Savi i Prvi svjetski rat''


O PRVOM SVJETSKOM RATU

Prvi svjetski rat je vojni sukob između zemalja članica Antante (Velika Britanija, Francuska i Rusija) i njihovih saveznika (Italija, SAD, Srbija, Crna Gora, Rumunjska, Grčka i dr.) s jedne strane, te zemalja članica Trojnoga saveza, odnosno Centralnih sila (Njemačka i Austro-Ugarska) i njihovih saveznika (Osmansko Carstvo, Bugarska) s druge strane. Rat je trajao od 28. srpnja 1914. do 11. studenog 1918. godine. Pobjedu je odnijela Antanta, pa su nje-zine članice na Mirovnoj konferenciji u Parizu (1919.) skrojile novi svjetski poredak.2 U sukobu je sudjelovalo 36 država od ukupno njih 54 u svijetu, a rat se vodio na teritoriju 14 država. Rat je rezultirao ogromnim stradanjima i materijalnim štetama, a u njemu je sudje-lovalo približno 70 milijuna ljudi, od kojih je oko 10 milijuna poginulo, a 21 milijun bilo ranje-no. S obzirom na to da je Prvi svjetski rat bio pozicijski ili rovovski, većina poginulih i ranjenih su vojnici.3 Glavni uzrok izbijanja Prvog svjetskog rata bile su nesuglasice između članica dvaju vojno-političkih saveza, Antante i njihovih saveznika, te članica Centralnih sila i njihovih saveznika oko održavanja i širenja nacionalnih i kolonijalnih imperija.4 Povod za rat poslužio je Sarajevski atentat 28. lipnja 1914. godine kada je ubijen austrou-garski prestolonasljednik, nadvojvoda Franjo Ferdinand. Austro-Ugarska je odlučila taj atentat iskoristiti za obračun sa Srbijom, iako je mogla pretpostavljati da će napad na Srbi-ju, s obzirom na ruske interese na Balkanu i napetosti u međunarodnim odnosima, izazvati opći ili svjetski rat.5

Kao sastavni dio Austro-Ugarske, Hrvatska je sudjelovala u Prvom svjetskom ratu sa svo-jim postrojbama i to najviše na talijanskom, galicijskom (danas dio Ukrajine i Poljske) i balkanskom bojištu. Od 1868. godine u Aus-tro-Ugarskoj Monarhiji postoje dvije uspore-dne vojne organizacije: zajednička vojska i bojno pomorstvo, te domobranstvo, pose-bno za austrijski, posebno za ugarski dio monarhije. Dualističkim rješenjem ustroja Austro-Ugarske Monarhije Hrvatska je stvar-no podijeljena na austrijski i ugarski dio.6 Postrojbe zajedničke vojske u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji bile su podređene Glav-nom vojnom zapovjedništvu / XIII. zboru u

2 Hrvatska enciklopedija sv. 10 (Lekikografski zavod M. Krleža: Zagreb, 2008.), str. 402-408 3 Isto 4 Isto 5 Isto 6 Milan Pojić, Ustroj Austrougarske vojske na ozemlju Hrvatske 1868.-1914. (Arhivski vjesnik br. 43, ožujak 2001., str. 156-160)

Karta Europe 1914. godine


Zagrebu, a one u Kraljevini Dalmaciji Vojnom zapovjedništvu u Zadru / XVI zboru u Dub-rovniku. Isto tako su podijeljene i domobranske postrojbe. Zapovjedni jezik i zastava do-mobranskih postrojbi bili su hrvatski, a najveći dio časničkog zbora čine Hrvati. 7 Zakonskim člankom o domobranstvu iz 1890. godine umjesto polubrigada uvode se pje-šačke pukovnije i to: 25. zagrebačka, 26. karlovačka, 27. sisačka i 28. osječka pukovnija pod zapovjedništvom 83. i 84. brigade.8 Brođani (u sastavu zajedničke vojske) su se prema mobilizacijskim planovima Austro-Ugarske nalazili na području popunidbenog kotara 78. K.u.k. pukovnije koja je imala sjediš-te u Osijeku, a pripadnici domobranstva sa područja Broda na Savi služili su vojni rok, ta-kođer u Osijeku, u 28. domobranskoj pješačkoj pukovniji koja je1914. uključena u 42. do-mobransku pješačku ''Vražju'' diviziju. U Osijeku su bile stacionirane i 7., 36., i 107. poljsko-topnička pukovnija, sve prikoparske postrojbe i 12. ulanska pukovnija. Nakon rata nave-dene postrojbe su vraćene u Osijek i potom je uslijedila demobilizacija.9 ''Vražja'' divizija je sudjelovala u napadu na Srbiju, u bitkama na Ceru i Kolubari, u borba-ma na galicijskom bojištu, da bi početkom 1918. otišla na talijansko (rijeka Soča) bojište i tamo je dočekala kraj rata.

U samom Brodu na Savi nalazila se tijekom prvog svjetskog rata posada stražarske satnije koja je završetkom rata i ukinuta, kao i pučko-ustaška 33. radnička satnija u Brodu.10

7 Isto 8 Isto, str. 159 9 Vladimir Huzjan, Raspuštanje Hrvatskog domobranstva nakon završetka Prvog svjetskog rata (u Časopis za suvremenu povijest, god. 37., br. 2), str. 452. 10 Isto, 453-454

Domobrani na galicijskom bojištu (Fototeka Zvonimir Toldi)


SVAKODNEVNI ŽIVOT BROĐANA U RATNOM VREMENU

Rat je prisutan prije svega, u službenim uredbama, poput Naredbe br. 20.480-1914, od 14. kolovoza 1914.godine, Okružnica Kr. Hrv.–slav.-dalm. Zemaljske vlade, odjela za bogoštov-lje i nastavu, upravljena učiteljstvu pučkih škola u pogledu podupiranja ratne spreme:

U znamenitim ovim danima, gdje je više nego inače potrebno da svaki građanin bude na svome mjestu, te da savjesno i požrtvovno vrši patriotske svoje dužnosti, očekuje Kr. Hrv.-slav.-dalm. zemaljska vlada, odio za bogoštovlje i nastavu, da će sva učiteljska lica, koja ni-su vezana vojnom dužnosti, gdje god im se za to prilika pruži, neutvrdivo potpomagati za vrijeme rata vojničke i građanske oblasti u svakom pravcu, a naročito kod ukonačenja i opskrbe vojništva, kod njege ranjenika, kod drugih poslova namijenjenih spremi vojske i kod akcije za podupiranje oskudnih obitelji mobilizovanih vojnika, ulažući sve svoje duševne i fi-zičke sile za kralja i domovinu.11

Društveni život Broda na Savi u ratnom periodu ogledao se u organiziranju dobrotvornih manifestacija organiziranih za vojnike, ranjenike, obitelji mobiliziranih vojnika, udovica, rat-nu siročad…

11 Službeni glasnik Kr. Hrv.-slav.dalm.zem. vlade , odjela za bogoštovlje i nastavu, 31. srpnja 1914.

Hrvatski domobrani u Srbiji (Crni vrh) 1914. godine (Fototeka J. Kecerin i Eduard Butijer)


U tjedniku ''Posavska hrvatska-list za politiku, pouku i gospodarstvo'', od 15. prosinca 1917. godine piše:

Zabava hrv. gospoj. dobrotvornog društva u Brodu obdržavana dne 8.t. mj. u svratištu ''Centra'', protekla je uz ugodnu glazbu hrvatskih napjeva vrlo veselo i zabavno, te je ne sa-mo od rodoljubnog općinstva vrlo posjećena bila, već je i materijalnim uspjehom sjajno na-gradjena. Istaknuti nam je uz najtopliju hvalu gg., koja su oveće preplate društvu položili i to gg: Alexander Ehrmann K 70, Centralna pecara K 50, Franz Weisz K 50, C. Kappon K 50, Lazić Joco ''Srijemac'' K 40, Kaufmann Emil K 30, Brdarić Slavko K 30, Fürst Vatroslav K 20, Dr. Vasilj Biga K 20, Mayer Lavoslav K 20, c. i k. kapetan v. Palm K 20, Goldstein Braća K 40, Jakob Lei-tner 20, Josip Hanza K 20, Dr. Marić K 10, Stjepan Benčević načelnik K 10, Katić K 10, kao i još mnogi drugih plemenitih darovatelja sa manjim preplatama. Posebnu još hvalu i ovim pu-tem izrazujemo ovdašnjem ''Stolnom društvu za podupiranje siromašne školske djece bez razlike vjere i narodnosti'' na načelu sa podpredsjednikom gosp. Slavkom Kolakom i tajnikom gosp. Karlom Weldt-om, koja su nam gg. Obilan broj lijepih zgoditaka za tombolu poklonili, i koje smo uz pripomoć naših dičnih, omiljenih gdjica i utržili. Poput marljivih pčelica imajuć pred očima samo plemenitu zadaću ''za našu siročad'' neumorno i punom parom se draže-sne gđice na posao dadoše, na raspačavanje karata za šaljivu poštu i tombolu, što nam je vrlo lijepu svoticu unijelo, na čemu i gdjicama našu najtopliju hvalu izrazujemo. Svima – svi-ma, i na svakom ma i najmanjem prinosu topla hvala. Odbor.

U Kronici franjevačkog samostana u Brodu na Savi IV(1879.-1932.) piše sljedeće:

Ova godina 1915. biti će vrlo teška za sve slojeve. Ostalo je neobrađene zemlje i neposijanih usievah pomanjkanja konjah i ljudi, koji su jedni i drugi uzeti u vojsku. A uz to stariji svijet je morao ići sa kolima i konjima u kolone, a mnogi i na težački posao na popravka puteva i tomu sličnog. Tako da je ostalo malo tegleće marhe i radnih sila u narodu.12

Cijene namirnica i životnih potrepština u ratnim su uvjetima rasle. To se može vidjeti iz Izka-za cjenika živežnih namirnica za gradsku bolnicu 1916. i 1917. godinu.

HR-DASB-157, Osnovna škola ''Đuro Đaković'' Brodski Varoš, inv. br. 1, Spomenica za pučku učionu u Varošu, str. 258 , 10.12.1914.

12 Kronika franjevačkog samostana u Brodu na Savi IV, Slavonski Brod, 2003., str. 277


HR-DASB-1, Gradsko poglavarstvo u Brodu na Savi (1881.-1918.), inv. br. 102


Okružnicom bana kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije13 od 26. siječnja 1915. godine broj 2.964 prikupljali su se darovi za nabavu božićnice vojnicima. Ovu pripomoć organizi-rao je ratno-pripomoćni ured u Budimpešti, a sprovodio se u školama u kraljevinama Hr-

vatskoj i Slavoniji. Ratno-pripomoćni ured je poslao spomen listove Kr. županijskim oblastima i gradskim pogla-varstvima, te ravnateljstvima školskih zavoda, da ih prema podnesenim sabirnim arcima razdijele pojedinim darovate-ljima.

Osim prikupljanja darova za Božić školska mladež je bila uključena u prikupljanje dob-rovoljnih prinosa za ratne in-valide među školskom mla-deži. Kr. Hrv.-slav-dalm. Ze-maljska vlada, odjel za bogo-štovlje i nastavu pozvala je svojom okružnicom od 16. rujna 1914. (br. 24.321) učitelj-stvo viših i nižih pučkih škola, te ženskih stručnih škola, da skupa s učenicima pristupi sabiranju i izrađivanju različite tople odjeće za vojsku.14 Pri-kupljala se pomoć i za siro-čad poginulih vojnika (na-redba Kr. hrv.-slav.-dalm. Ze-maljske vlade, odjel za bogo-štovlje i nastavu, od 12. svib-nja 1916., br. 13.147)15.

HR-DASB-1, Gradsko poglavarstvo u Brodu na Savi (1881.-1918.), inv. br. 68

13 Službeni glasnik Kr. Hrv.-slav.-dal. Vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu, 1915. godine 14 Isto 15 Službeni glasnik Kr. Hrv.-slav.-dal. Vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu, 1916. godine


U Spomenici Pučke škole u Lovčiću (HR-DASB-141, inv. br. 1), školska godina 1914./15 piše sljedeće:

Mnoge škole su pretvorene u bolnice pa se se nije moglo otpočeti s redovitom nastavom. Školska djeca su obavljala gospodarske poslove naročito u onim kućama iz kojih je doma-ćin mobiliziran. Marljivo su radili i za ratnu pripomoć. Evo što su sve radila: ujesen i u proljeće sabirali su i sušili kupinovo lišće, koje bijaše otpremito za pravljenje čaja vojsci. Nadalje su pleli od slame pletenice, kao što ženske pletu svoju kosu. Od tkanina su izčikavali pamuk za ranjenike…O Božiću darovali su novaca za božićne darove vojnicima u ratu, kao i za siro-mašne nemoćnike, koji su ostali bez ruku i nogu. Dalje su sabirali kovine za nove topove, te vunu i vunene stvari. Također bijaše sabrano nešto novca, koje bude otposlano odboru za podupiranje siročadi u ratu palih vojnika i odboru za pomaganje slijepih vojnika.

HR-DASB-157, Osnovna škola ''Đuro Đaković'' Brodski Varoš, inv. br. 1, Spomenica za pučku učionu u Varošu, str. 263, 05.02.1915.


Naredbom Kraljevske hrvatsko-dalmatinske-slavonske zemaljske vlade, odjela za bogoš-tovlje i nastavu, od 26. studenog 1917. (br. 30.000) izdana sporazumno sa odjelom za unu-tarnje poslove i za pravosuđe, te s vrhovnim crkvenim vlastima u zemlji o vođenju matica umrlih za pale u ratu i preminule u povodu rata hrv.-slav. pripadnike16 možemo zaključiti da je tadašnja država vodila računa i o evidencijama poginulih u ratu.

Budući je nedostajalo bakrenog materijala za ratne potrebe država izriče sljedeće nared-be:

1. Naredba bana kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 12. lipnja 1917. (broj 13.971) kojom se proglašuje naredba Kr. ug. ministra za zemaljsku obranu od 22. svi-bnja 1917. (br. 10.875/prs. 20/b – 1917) u predmetu upotrebe zvona u ratne svrhe.17

2. Naredba Kr. ug. ministra za zemaljsku obranu od 29. listopada 1917. (broj 23.738 pr. 20-b. 1917.) o upotrebi orguljskih cijevi u ratne svrhe.18

3. Naredba bana kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 5. studenog 1917. (broj 28.920) kojom se proglašuje naredba Kr. ug. ministra za zemaljsku obranu od 15. listopada 1917. (broj 22.544 pr. 20/b-1917.) u predmetu upotrebe bakrenog ma-terijala na crkvenim zgradama u ratne svrhe.19

16 Službeni glasnik Kr. Hrv.-slav.-dal. Vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu, 1917. godine 17 Isto 18 Isto 19 Isto

Arhiv obitelji Brlić, kut. 67, svežanj 7, snimak 96272


Dana 2. rujna 1916. godine sa Franjevačkog samostana skinuta su samostanska zvona. U Kronici franjevačkog samostana u Brodu na Savi IV(1879.-1932.) o tome događaju piše sljedeće:

Prvo zvono: preliveno po Gerhardu Maibaumu u Djakovu 1865, težko 95 kilograma. Natpis je bio sliedeći: Na slavu i poštenje presvetom Trojstvu prikazao Marko Klasanović, guardijan ro-dom iz Iloka.

Drugo zvono: Fusa campana (Saliveno zvono) per Ioannem Berthaneo Gradiscae anno 1833., težko 198 kilograma. Natpis: Ecclesia Patrum Franciscanorum Brod (Crkva Otaca fra-njevaca u Brodu).

Treće zvono: Gegossen in graz bei Maria Kostenbauer in Wittib 1740.(Saliveno u Grazu kog Marije Ane Kostenbauer u Wittibu), težko 219 kilograma.

Skidali su zvona 2. rujna Feiss i dru-govi obrtnici iz Požege. One kajiše na kojima su klatna ili Bati visjeli, pre-rezali su. Ukupna težina zvona bila je 512 kilograma po 4 krune kilogram, to čini 2048 krunah što ima

[Zvona u topove]. Zaista žalosno stanje da posvećena Zvona, koja su prije pozivala na molitvu i u hram Gospodnji u bCrkvu, sada će prelje-ti u Mužare i Topove da budu na ubijanje ljudi. Jedno je još zvono ostalo u našem Tornju. Nješto se pogovara da će i ta zadnja Zvona vojnička Uprava pokupiti u Ratne svrhe. Sačuvaj nas Bože! Da se ba-rem to ne dogodi da ostanemo i bez jednog zvona. Ciena od 4 krune po kilogramu premalena je.20

Posavska hrvatska, br. 25, 22. 6. 1918.

20 Kronika franjevačkog samostana u Brodu na Savi IV, Slavonski Brod, 2003., str. 283


RANJENICI U BRODU NA SAVI

Brod na Savi imao je značajnu ulogu u zbrinjavanju ranjenih i oboljelih vojnika (rekonvale-scenata)21. U svojim pismima će to potvrditi i Ivana Brlić-Mažuranić koja u pismu od 6. listo-pada 1914. godine također navodi da su u Brodu zauzete sve škole i da će oni ponuditi jedan svoj lokal koji je prazan za smještaj pučke škole22. U jednom pismu Ivana spominje da će Brod imati devet bolnica i da će dobiti Pozadinsko zapovjedništvo (Etappenko-mando).23 Isto tako će ranjenici iz Broda, vjerojatno oni teži, biti transportirani za Zagreb24.

Razgranata austrougarska željeznička mreža je omogućila da u Brod pristižu ranjeni i obo-ljeli sa svih frontova (balkanskog, istočnog i talijanskog) gdje bi se oslobađali kapaciteti u bolnicama i zarobljeničkim logorima koji su bili bliže linijama fronta. Brzo će se shvatiti da vojnike koji su oboljeli od zaraznih bolesti treba odvojiti od ostalih ranjenika i bolesnika, pa u Brodu funkcioniraju Pričuvna bolnica za ''nezaražene'' i Kužna za one kojima je utvrđena zaraza. Vojnici iz obje bolnice se pokapaju na vojničkom groblju u Brodu, a iz obje bolnice će prema matičnim knjigama biti pokopano 2101 osoba.25

Prema podacima dr. sc. Davorina Hrkača u matici umrlih 78. pukovnije pronalazi se tek trojica umrlih Brođana.

Osim u tvrđavskoj bolnici, ranjenici su liječeni u Franjevačkom samostanu (Kronika spomi-nje 145 kreveta za vojnike i 21 za časnike)26, prostorima Više pučke škole (danas Strojarskog fakulteta), Radničkog doma i drugi. U jednom Ivaninom pismu piše da imaju dvije sobe pune tifus-rekonvalescenata27, pa pretpostavljamo da je pismo pisano prije srpnja 1915. godine jer je tada registrirano. Ivana opisuje i ''užasan izgled'' jednog transporta vojnika oboljelih od tifusa koji su došli u Brod u studenom 2014. godine na liječenje, nakon što je ispražnjena tvrđavska bolnica od oboljelih koji su prebačeni za Zagreb, ali i osjećaj vojnika da im je bolest možda sačuvala i život28 .

Kad su već svi stali polaziti iz tvrđave, pojavi se na glavnom ulazu još jedan ''zug''-doduše sablastni, a ipak radostni. Bilo je to 40 tifus rekovalescenata. U svojim užasno pogužvanim (od desinfekcije) kabanicama, flekavi, pognuti, mršavi-izgledali su tako strašno, da je sve stalo i zamuknulo. Ali kad su stali u red i kad sam ih od fronte pogledala-bila su to lica tako puna radosti, oči tako sjajne, a svakom pojedinom s kojim sam govorila, drhtao je glas od radostne uzbudjenosti. Bio je ovo njihov povratak k životu, njihov prvi pravi osjećaj da su iz-maknuli smrti i da opet stoje u fronti s živima!29

21 Članak Davorina Hrkača pod nazivom ''Umrli u pričuvnoj i zaraznoj bolnici u Brodu n/S u Prvom svjetskom ratu'', trenutno u rukopisu, ustupljen DASB za potrebe izložbe ''Brod na Savi i Prvi svjetski ra'' 22 Preslika arhiva obitelji Brlić, kut. 70, svežnjić 17, snimak 99388-99390 23 Preslika arhiva obitelji Brlić, kut. 72, sv. 9, snimak DD00101297 24 Preslika arhiva obitelji Brlić, kut. 74, svežnjić 7, snimak DD00103100 25 Članak Davorina Hrkača ''Umrli u pričuvnoj i zaraznoj bolnici u Brodu n/S u Prvom svjetskom rat'', trenutno u rukopisu, ustupljen DASB za potrebe izložbe ''Brod na Savi i Prvi svjetski rat'' 26 Kronika Franjevačkog samostana u Brodu na Savi IV, Hrvatski institut za povijest-Odjel za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Matica hrvatska, Ogranak Slavonski Brod; Franjevački samostan Slavonski Brod; Državni arhiv Slavonski Brod, Slav. Brod, 2003.. S latinskog preveo dr. Josip Barbarić., 276. 27 Preslika arhiva obitelji Brlić, kut. 72, svež. 9, snimak DD00101286 28 Preslika arhiva obitelji Brlić, kut. 74, svežnjić 7, snimak DD00103101. 29 Isto


Na temelju upisa u bolničkoj Matičnoj knjizi umrlih dr. sc. Davorin Hrkač došao je do poda-taka o porijeklu umrlih. Prije izbijanja ratnog sukoba skoro gotovo podjednako se u matici umrlih pronalaze oni koji su porijeklom iz Ugarske (35%) i oni s područja Kraljevina Hrvatske i Slavonije (31%). To možda i ne čudi jer zbog politike rotacije vojnih postrojbi u Brod dolaze uvelike na službu vojnici s područja Ugarske, a kako se može primijetiti po brojevima pos-trojbi najviše se radi o vojnicima K.u.k. pješačkih pukovnija pod rednim brojevima 29. (Naǵy Becskerek),30 37. (Naǵyvárad), 52. (Pécs), 61. (Temesvár) i 66. (Unǵvár). Umrle s pod-ručja Kraljevina Hrvatske i Slavonije čine djeca časnika i dočasnika na službi u tvrđavi i voj-nici K.u.k. pješačkih pukovnija pod rednim brojevima 16. (Bjelovar), 70. (Petrovaradin), 78. (Osijek) i 79. (Otočac).

Podaci koje je dr. Hrkač dobio istraživanjem matica umrlih mogu barem malo dočarati sve poteškoće koje je ratni vihor donio u Brod. Zasada se barem dokazalo postojanje Zarazne bolnice u Brodu s njezinim pacijentima koji su umrli. Izvršena je kvantifikacija gubitaka uz određene raščlambe prema teritorijalnoj pripadnosti i uzrocima smrti. U maticama je za period Prvog svjetskog rata zabilježena smrt 8 žena od kojih su 6 internirane Crnogorke, 1 žena dočasnika i 1 bolničarka (Ana Bartsch). Osim toga prikazani su dijelovi liječničke strukture kao i one dušobrižničke.

Podaci koji su dobiveni radom dr. sc. Davorina Hrkača daju dobru osnovu za daljnja istra-živanja, ne samo povijesti Broda, već i puno šire.31

Pacijenti i osoblje jedne od brodskih bolnica (Fototeka J. Kecerin i E. Butijer)

30 Današnji Zrenjanin u Vojvodini 31 Isto

NAKLADNIK

Državni arhiv u Slavonskom Brodu

ZA NAKLADNIKA Ivan Medved

AUTORI IZLOŽBE I KATALOGA Gordana Slanček Domagoj Zovak

LEKTOR Katarina Aladrović-Mehandžija

TEHNIČKA OPREMA I IZRADA PANOA IZLOŽBE Đurđa Šprajc

POSTAV IZLOŽBE Krešimir Ibrišimović Đurđica Jurišić

Gordana Slanček Đurđa Šprajc

Domagoj Zovak

GRAFIČKO OBLIKOVANJE IZLOŽAKA I KATALOGA Domagoj Zovak

TISAK Tiskara Best, Slavonski Brod

NAKLADA 200 komada

ISBN 978-953-7962-01-2

www.dasb.hr

Documents

BROD NA SAVI I PRVI SVJETSKI RAT (1914.-1918.)