SADRŽAJ

UVOD.........................................................................................................................................2

Sustav ukrcaja i transfera goriva............................................................................................3

Ukrcaj goriva.........................................................................................................................3

Dostava goriva......................................................................................................................4

Sustav prebacivanja goriva...................................................................................................6

Sustav skladištenja....................................................................................................................8

Skladišni tankovi...................................................................................................................8

Taložni tankovi......................................................................................................................9

Dnevni tankovi....................................................................................................................10

Tank mješač goriva.............................................................................................................11

Priprema goriva......................................................................................................................12

Sustav goriva (od ukrcaja do dnevnog tanka)....................................................................13

Sustav goriva (od dnevnog tanka do glavnog motora)......................................................15

Sustav pročišćavanja i separacije..........................................................................................17

Sustav pročišćavanja...........................................................................................................17

Separacija goriva.................................................................................................................17

Sustav regulacije dobave goriva............................................................................................20

Sustav kontrole viskoznosti................................................................................................22

Zaključak.................................................................................................................................23

Literatura.................................................................................................................................24

UVODSustav goriva na brodu sastoji se od različitih odvojenih, ali ipak povezanih sustava:

- Sustav ukrcaja i transfera goriva

- Sustav skladištenja goriva

- Sustav pročišćavanja goriva i

- Sustav dobave goriva.

Sustav ukrcaja i transfera goriva koristi se za prihvat goriva na brod i na njegovo

usmjeravanje na točno određenu lokaciju u sustavu skladišteja tijekom ukrcaja, kao i za

transfer goriva između skladišnih tankova u taložne tankove.

Sustav skladištenja goriva obuhvaća sve tankove koji služe za prihvat goriva.

Sustav pročišćavanja i separacije goriva veoma je važan jer se gorivo u ovom sustavu

priprema za izgaranje u cilindrima motora ili ložištima generatora pare.

Sustav dobave goriva počinje od dnevnih tankova goriva i završava ubrizgačima.

Sustav ukrcaja i transfera gorivaSustav ukrcaja i transfera goriva sastoji se od cjevovoda, pročistača, transfera pumpa, sustava

ventila i sustava za brzo mjerenje sadržaja skladišnih tankova u ukrcajnom prostoru. Da bi se

ubrzalo primanje goriva na brod i smanjio rizik prolijevanja goriva, ugrađuje se i preljevni

sustav tankova povezan cijevima za odzračivanje.

Ukrcaj goriva

Prije ukrcaja novog goriva na brod, skladišne tankove potrebno je potpuno isprazniti od

prethodnog goriva u poseban, za tu svrhu određen tank. Razlog je taj što postoji mogućnost

nepodudaranja i nekompaktibilnosti različitih vrsta teških goriva, što bi za rezultat imalo

dobivanje nestabilne mješavine goriva koja može uzrokovati nekontrolirano taloženje

asfaltenskih naslaga u obliku mulja u tankovima, cijevima, filterima i separatorima.

Gorivo se na brod mora moći ukrcati s obje strane broda tako da su priključci za ukrcaj goriva

postavljeni s obje strane broda. Isto tako, radi ubrzavanja manipulacije brodom u luci i

njegovim što kraćim zadržavanjem, priključci se mogu nalazit na krmi, sredini i pramcu

broda.

Svaka usisna grana ukrcajne linije mora biti opremljena i priključcima za uzimanje uzoraka

goriva kako bi se pri ukrcaju u bilo kojem trenutku mogla provjeriti bitna svojstva goriva

zbog mogućih neželjenih posljedica.

Posada broda mora obratiti i pažnju na temperaturu goriva pri njegovu ukrcaju kako bi

količina goriva ukrcana na brod odgovarala onoj za koju se platila određena cijena.

Prije nego što gorivo iz ukrcajnih cijevi prođe u transferni sustav, a odatle u skladišne

tankove, mora proći i pročistaće koji su postavljeni na nekoj pogodnoj lokaciji. Ukrcajne

linije spojene su na glavni vod goriva koji se nalazi u strojarnici i odatle se putem sustava

ventila granaju u linije koje vode do skladišnih tankova, obično smještenih u dvodno broda.

Dostava goriva

Dostava putem spremnika može se izvesti na različite načine:

iz spremišta na obali

uz pomoć teretnih vagona (putem ceste ili željeznice)

iz tankera za bunker (eng. Bunker Tanker)

Bitno je da dostavu goriva prate:

Dokumentacija prije isporuke (bilješka o dogovoru oko detalja transfera i osiguravanje

sigurnog prelaženja produkta)

Potvrda o primitku ukrcanog tereta (BDR – eng. Bunker Delivery Receipt - ima svrhu

bilježenja svakog tereta koji se prevozi)

Gorivo se ukrcava u bunker-tankove, a prije samoga ukrcaja potrebno je provjeriti:

je li izvješena “B” zastava i natpis “Zabranjeno pušenje”

je li Brodski plan u nuždi za slučaj izljeva na svom mjestu

je li oprema za slučaj izlijevanja ili curenja na mjestu

jesu li postavljeni protupožarni aparati

jesu li postavljeni i osigurani čepovi na odvodima s palube u more

je li cijev za ukrcaj pravilno spojena i spojevi osigurani

jesu li postavljene posude ispod odušnika tankova i ispod manifolda

jesu li svi ventili na liniji za ukrcaj pravilno otvoreni ili zatvoreni

ima li dovoljno prostora u tankovima koji se krcaju

jesu li sve osobe zadužene za ukrcaj upoznate s cjevovodom i postupcima u slučaju

nužde

provjeriti kvalitetu i količinu goriva koje će se krcati

dogovoriti plan ukrcaja s osobom zaduženom za ukrcaj goriva

dogovoriti sustav signalizacije i/ili komunikacije s osobom zaduženom za ukrcaj

goriva

utvrditi temperaturu, tlak i količinu protoka goriva

treba osigurati neprekidno uzimanje uzorka tijekom cijelog ukrcaja goriva

kad se završi ukrcaj, potrebno je drenirati sve spojne cijevi i zatvoriti sve ukrcajne

ventile

Uzimanje uzorka

Najvažniji korak pri bilo kojem ukrcaju goriva, jer pruža osnovu za raspravu povezanu s

ukrcajem, Najekonomičniji način uzimanja uzorka je metoda kapanja (eng. drip) - uzorci

dobiveni metodom kapanja identični su onima iz dosta skupljih automatskih skupljača

uzoraka. Uzorak se uzima uz pomoć postavljenog igličnog ventila iz brodskog cjevovoda za

krcanje goriva (eng. Ships Bunker Manifold) i to cijelo vrijeme trajanja ukrcaja goriva kap po

kap u poseban spremnik. Točka nadzora transfera se obično nalazi određena u brodskim

spisima.

Pozicija uređaja za skupljanje uzoraka uz minimalno radno odstranjivanje zapreka - uzorak se

skuplja u posebne spremnike- radi se o potrošnoj posudi kapaciteta otprilike 5 litara, koja je

povezana s ventilom putem igle.

Određivanje količine goriva

U praksi postoji mogućnost pogrešnog izračuna količine nafte i naftnih derivata ako je

preuzimanje u jedinici volumena (m3, barrel) zbog mogućega pogrešnog određivanja

temperature goriva, zato se preuzimanje nafte i naftnih derivata mora obaviti u jedinicama

mase (kg, tona)

Danas se još uvijek gorivo preuzima i toči mjereći volumen a ne masu pa su kupci redovito

zakinuti zbog razlika u temperaturi goriva

Volumen goriva koji je ukrcan na brod može se odrediti mjerenjem dubine tj. ispitivanjem

spremišta pomoću sonde. Pritom je bitno odrediti i temperaturu goriva da bi izračunali točan

volumen, te poznavati njegove gustoće pri određenim temperaturama

Protestno pismo

Kupac ili njegov predstavnik sastavljaju protestno pismo ukoliko dođe do bilo kakvog

neslaganja glede količine dostavljenih spremnika, koje obje stranke moraju potpisati i priložiti

odgovarajuće marke

Posebno treba obratiti pažnju na:

Kvalitetu dostave -mjerenje se provodi prebacivanjem iz jednog spremnika, a ako se

provodi više puta ponovno provjeriti prve izmjene spremnika prije nego što počne dostava

Manjkanje potpune količine - nemojte pristati na išta osim na mjerenje pošiljke, ako se

koriste pečati carine sastavite protestno pismo

Očitavanja brojila- prisustvo zrak može smanjiti stvarnu dostavnu količinu

Nagib u stranu - inzistirati na ravnoteži broda prije preuzimanja tereta ili baždarenja

spremnika, ako to nije moguće sastavite protestno pismo

Temperaturu - važna je jer utječe na volumen, ako je izmjerena temperatura niža od stvarne,

znači da je dostavljeno manje goriva, provjerite i upišite temperaturu za vrijeme mjerenja

Tablice koje pokazuju stupnjeve - umetnute stranice, fotokopije, ispravke, različite vrste

papira i printanja su pokazatelji prijevare, provjerite da li se radi o originalu ili o fotokopiji,

ukoliko niste sigurni sastavite protestno pismo

Voda u gorivu - može se izmiješati s gorivom neposredno prije ukrcaja, a dobavljač uzima

zapečaćene uzorke iz tegljača prije ulijevanja vode i koristi ih kao svoje službene uzorke

Ostalo - postoje i drugi manje sofisticirani načini smanjivanja stvarne količine goriva, a mjere

opreza uključuju brigu, marljivost i edukaciju osoblja odgovornog za dostavu goriva

Sustav prebacivanja goriva

Sustav prebacivanja goriva primjenjuje se za ukrcaj u skladišne tankove i za manipulaciju

taložnim tankovima goriva ili dnevnim tankovima goriva. Ovaj sustav služi i za pebacivanje

goriva između skladišnih tankova, zbog trima broda, ili pri ukrcaju novog goriva.

Cjevovod za prebacivanje izveden je tako da pumpe mogu prebacivati gorivo iz skladišnih

tankova u taložne tankove goriva i iz skladišnih i taložnih tankova goriva na palubu, na

priključke za iskrcaj. Cjevovod treba omogućiti i prebacivanje goriva između skladišnih

tankova u svrhu pripreme prije krcanja goriva i za prilagođavanje trima. Na brodovima koji

koriste teška goriva, skladišni tankovi trebaju biti izvedeni sa serpentinama za grijanje da bi se

temperatura goriva podignula do pogodne viskoznosti za transfer.

Slika 1. Shema cjevovoda ukrcaja goriva

Sustav skladištenjaNa brodu postoje četiri vrste tankova goriva:

- Skladišni (bunker tanks)

- Taložni (settling tanks)

- Dnevni (service tanks)

- Tank mješač (venting tanks)

Skladišni tankovi

Skladišni tankovi služe za skladištenje goriva potrebnog za rad brodskog pogonskog

kompleksa. Opremljeni su uređajima za sondiranje, uređajima za daljinsko očitavanje,

mjeračima temperature, grijačim spiralama, odušnikom i preljevnom cijevi.

Slika 2. Pojednostavljen prikaz skladišnog tanka

Taložni tankovi

Trebaju biti razmjerno plitki i sa ukošenim snom kako bi se poboljšalo odvajanje vode i taloga

u poseban dio prostora, a zatim ispustilo. Plići taložni tankovi povoljni su za gravitacijsku

separaciju, ali mogu uzrokovati i povrat nečistoća iz goriva ukoje su se već istaložile natrag u

gorivo prilikom loših vremenskih uvjeta odnosno valjanja i posrtanja broda. Zbog toga se

ugrađuje performirana ploča, na određenoj visini, paralelna s dnom tanka kako bi se

onemogućio povrat odijeljene vode i istaloženih čestica tijekom loših vremenskih uvjeta.

Cijev za punjenje taložnog tanka mora biti ugrađena ispod polovice visine taložnog tanka i

mora usmjeravati gorivo niza stjenku tanka da bi se smanjilo pjenjenje goriva. Ovakav način

smanjuje miješanje goriva sa zrakom i opasnost od nakupljanja plinova u praznom prostoru.

Taložni tankovi imaju viskoi i niski usis, s tim da je usisni presjek cijevi ovećan i okrenut

prema dnu da bi se smanjio mogući dotok zraka. Ovi tankovi moraju imati i odvode za vodu i

talog koji se moraju redovito uklanjati iz tankova.

Tankovi su opremljeni i mjeračima sadržaja koji omogućuju očitavanje stupca tekućine u

tanku s mjesta udaljenog od tanka. Mjerači mogu biti pneumatski, hidrostatski i s plovkom.

Slika 3. Taložni tankovi teškog goriva

Dnevni tankovi

Slične su izvedbe kao taložni tankovi. Imaju koso dno, samozatvarajući pipac za ispust

nečistoća, uređaje za regulaciju razine goriva i daljinsko zatvaranje i otvaranje ventila ispred i

iza tankova. Opremljani su uređajem za ispuštanje nećistoća, prelijevnom cijevi te

cjevovodom za povrat goriva u separatore. Napunjen do vrha osigurava kontinuiranu dobavu

goriva za oko 24 sata rada

Slika 4. Dnevni tankovi

Tank mješač goriva

Služi za regulaciju temperature goriva i to miješanjem povratnog goriva iz glavnog motora i

goriva iz dnevnog tanka. Koristi se također za otplinjavanje goriva od plinova nastalih

zagrijavanjem i prebacivanjem goriva. Kapacitet tanka iznosi nekih stotinjak litara,ovisno o

veličini glavnog motora, a opremljen je grijačem i toplinski je izoliran. Grijač se ne koristi pri

normalnom radu motora već samo prije upučivanja

Slika 5. Tank mješač goriva

Priprema gorivaPriprema goriva iznimno je važna za ispravan rad glavnih i pomoćnih brodskih dizelskih

motora i plinskih turbina. Svaki sustav mora omogućiti dotok čistog goriva prikladne

temperature i tlaka do mjesta upotrebe. Kod upotrebe teškog goriva bitno je da se gorivo

očisti od krutih nečistoća i vode. Slabo separirano gorivo oštetit će motor, visok postotak

vode može uzrokovati probleme u eksternom sustavu dobave goriva.

Slika 6. Cijevovod pripreme teškog goriva

Sustav pripreme goriva može se podijeliti u dva dijela:

1. Sustav do dnevnih tankova (taložni tank, centrifugalne separatore i dnevni tank)

2. Sustav od dnevnih tankova prema motoru (usisne filtere, dobavne pumpe, regulacijski

ventili, odzračni tank, mjerač protoka, cirkulacijske pumpe, grijače goriva, samočistive filtere,

viskozimetar te visokotlačni elementi i cjevovod)

Radi jednostavnijeg prikaza najprije će biti obrađen sustav goriva od ukrcaja do dnevnih

tankova (sustav goriva I), a kasnije će biti govora o sustavu goriva od dnevnih tankova do

glavnog motora (sustav goriva II).

Sustav goriva (od ukrcaja do dnevnog tanka)

Gorivo se krca preko odgovarajućih priključaka na palubi u skladišne tankove teškog goriva i

skladišne tankove dizel-goriva čiji broj ovisi o tipu i namjeni broda (na slici 6.35. prikazan je

samo jedan skladišni tank teškog goriva). Skladišni tankovi teškog goriva griju se parnim

zagrijačima. Iz skladišnih tankova gorivo se transfer-pumpom prebacuje u taložne tankove

gdje se taloži, tj. na dno tanka padaju teže čestice i voda koja se redovito drenira u tank taloga.

Iz taložnih tankova gorivo se preko centrifugalnog separatora pročišćava i prebacuje u dnevne

tankove. Kapacitet separatora podešava se tako da bude isti kao i potrošnja goriva iz dnevnog

tanka. Kao što se vidi iz primjera, moguće su kombinacije da se separatorom separira taložni

tank teškog goriva – taložni tank teškog goriva, kao i dnevni tank teškog goriva – dnevni tank

teškog goriva. Prvi slučaj koristi se kod kraćih zadržavanja u lukama tako da se, umjesto

zaustavljanja separatora, separira teško gorivo iz istog u isti tank. U tank taloga dolazi talog iz

svih separatora i taložnih tankova. Talog iz taložnog tanka spaljuje se preko sustava

inceneratora, a dio koji je voda prebacuje se u tank kaljužne vode i odatle se kaljužnim

separatorom pročišćava i izbacuje izvan broda.

Slika 7. Sustav goriva I

Sustav goriva (od dnevnog tanka do glavnog motora)

Na slici 6.36. prikazan je dio sustava goriva od dnevnih tankova dizel-goriva i teškog goriva

do glavnog motora. Iz dnevnih tankova gorivo dolazi do trosmjernog ventila za prebacivanje

kojim se određuje hoće li se koristiti teško ili dizel-gorivo. Suvremeni motori pogone se

teškim gorivom i za vrijeme manevra, dok se u luci koristi stalna cirkulacija teškog goriva

kako bi se održala temperatura goriva. U slučaju većih radova na glavnom motoru, sustavu

goriva ili dokovanju broda kad nismo u mogućnosti zagrijavati teško gorivo u sustavu,

potrošnja se prebacuje na dnevni tank dizel-goriva. Preko mjerača protoka gorivo ulazi u

miješajući tank (F.O. mixer tank). Dobavne pumpe goriva (vijčane izvedbe) usisavaju gorivo

iz miješajućeg tanka i tlače ga kroz zagrijače teškog goriva preko filtara u visokotlačne pumpe

glavnog motora. Za održavanje konstantnog viskoziteta teškog goriva brine se automatski

viskozimetar koji preko regulacijskih ventila propušta u zagrijače teškog goriva onu količinu

pare koja je potrebna za održavanje željenog viskoziteta. Budući da dobavne pumpe

dobavljaju veću količinu goriva nego što motor troši, višak goriva vraća se u tank mješač i tu

se miješa s gorivom koje dolazi iz dnevnog tanka. Iz dnevnog tanka dizel-goriva gorivo

odlazi prema dizel-generatorima i kotlu (ukoliko je potrebno da kotao radi na dizel-gorivo).

Slika 8. Sustav goriva II

Sustav pročišćavanja i separacije

Sustav pročišćavanja

Sustav pročišćavanja i separacije odnosno sustav obrade goriva veoma je važan za cjelokupni

sustav goriva jer se gorivo u ovom sustavu priprema za izgaranje u cilindrima motora, a od

ovog procesa obrade uvelike ovisi iskoristivost procesa izgaranja. Sustav dobave goriva je

konačano odredište goriva odnosno služi da od dnevnih tankova preko visokotlačnih sisaljki

gorivo dođe u glavni motor .

Sama obrada goriva tj proces pročišćavanja goriva započinje već u taložnim tankovima putem

gravitacijske separacije (statičko pročišćavanje). Kako pokretni djelovi motora mogu biti

znatno oštečeni korištenjem teških goriva niske kakvoće, neposredno pročišćavanje goriva se

obavlja u centrifugalnim čistiocima, tj. separatorima.

Separacija goriva

Svrha je separacije razdvajanje dvije tekućine različite gustoće (gorivo i voda), koje se ne

miješaju, a istodobno i uklanjanje krutih čestica. Mogu se primijeniti dva principa separacije:

gravitacijski i centrifugalni.

Pri gravitacijskom principu mješavina tekućina polako će se razložiti tako što će komponenta

veće gustoće tonuti prema dnu pod utjecajem gravitacijske sile - konstantna separacija i

taloženje postižu se u taložnim tankovima.

Centrifugalna separacija postiže se upotrebom brzovrtećeg bubnja centrifugalnog separatora

jer teško gorivo mora biti separirano prije nego uđe u dnevni tank.

Slika 9. Sustav separiranja goriva

Prije separiranja, gorivo se mora zagrijati (visoka temperatura u načelu ubrzava separaciju) –

Temperatura utječe na viskoznost i gustoću, a treba je održavati stalnom tijekom separacije.

Na brodu trebaju biti ugrađena dva separatora jednakog kapaciteta. Kapacitet jednog

separatora mora biti dovoljan da pokrije cjelokupnu dnevnu potrošnju goriva. Separatori

goriva koji se koriste na brodu, mogu raditi s gorivima gustoće do 1010 kg/m3 pri 15 °C -

temperatura takvoga goriva prije separiranja mora biti oko 98 °C.

Budući da se obično ugrađuje rezervni separator, može ga se koristiti za poboljšanje kvalitete

pročišćavanja goriva. Ukoliko se koriste konvencionalni separatori, potrebno je ugraditi dva

separatora u seriji koji rade kao purifikator (odvajanje vode) i klarifikator (odvajanje čestica

nečistoće). Klarifikator neće samo poboljšati pročišćivanje već djeluje i kao sigurnosni uređaj

za slučaj da purifikator nije dobro podešen.

Efektivni kapacitet separatora teškog goriva mora odgovarati maksimalnoj potrošnji goriva

uvećanoj za oko 18%. Time se osigurava pretakanje dijela pročišćenog goriva iz dnevnog

tanka natrag u taložni tank. Separatori bi tijekom plovidbe neprestano trebali biti u pogonu.

Za održavanje konstantnog protoka kroz separatore, potrebno je ugraditi zasebnu pumpu koja

omogućuje stabilan protok goriva. Prije separacije, gorivo se zagrijava na temperaturu 98 °C i

održava u rasponu ± 2 °C jer su pri toj temperaturi optimalni uvjeti za pročišćavanje goriva.

Svi separatori (za gorivo i ulje za podmazivanje) smješteni su u zajedničkom prostoru koji se

naziva “soba separatora” i koji je opremljen odgovarajućim priključcima te osigurava

potrebne sigurnosne uvjete za manipulaciju gorivom i uljem za podmazivanje.

Kao dodatno unaprijeđenje pripreme teškoga goriva, može se ugraditi automatski fini filtar

koji ima ulogu uređaja za nadzor rada separatora ili sigurnosnog uređaja za slučaj kvara

separatora.

Slika 10. Ovisnost separacije o temperaturi

Sustav regulacije dobave gorivaSlika 8. pokazuje jedan segment sustava goriva s pripadajućom automatikom i regulacijom

1. troputni ventil za teško i lako gorivo – za promjenu dobave leškog i lakog goriva.

2.1. Usisni filtar dobavne pumpe – svaka pumpa ima svoj filtar

2.2. Dobavne pumpe – dvije vijčane pumpe (jedna radi, druga stand-by) pogonjene su

elektromotorom (M). Ispred filtra svake pumpe su zaporni ventili, a iza nepovratni i zaporni

ventili. Termometar (TI) i manometar (PI) smješteni su iza pumpi. Presostat (PS) je spojen na

automatiku za uključivanje stand-by pumpe. Pumpe osiguravaju tlak od 4 bara, koji sprječlava

stvaranje plinova iz zagrijanog goriva. Viskoznost goriva kroz pumpu iznosi oko 55cSt. Preko

presostata i startera (2.3) radi automatski.

10. Membranska pumpa pogonjena zrakom – sigurnosna pumpa lakog goriva, opremljena

usisnim filtrom (10.1), solenoid filtrom (10.2), regulatorom tlakazraka i odstranjivačem vode

(10.3). Tlak pogonskog zraka je 7 bara, radni tlak pumpe 4 bara. Proračunata viskoznost

goriva kroz pumpu iznosi oko 85cSt.

8.1. Automatski samočistivi filtar – s neprekidnim povratnim ispiranjem. Diferencijalni tlak

na ulazui izlazu filtra kontroliran je indikatorom s alarmom. Pad tlaka čistog filtra iznosi 0,3

bara. Iza filtra je regulacijski ventil tlaka (8.2) s manometrom za dodatnu kontrolu.

8.3. Ručni by-pass filtar

3. Preljevni ventil – ugrađen u preljevni vod, služi za kontrolu tlaka dobavne pumpe.

4. Mjerač protoka – mjeri potrošnju goriva, spojen na lokalni sustav nadgledanja. Za

automatsko by-passiranje mjerača protoka ugrađen je nepovratni ventil (4.5) koji se

automatski otvara kad je prevelik diferencijalni tlak. Kroz njega prolazi stvarna količina

goriva.

Slika 11. Sustav regulacije goriva

5. Tank mješač – opremljen je razinomjerom (LS), sigurnosnim ventilom (4.7), ručnim

odzračnim ventilom te nepovratnim ventilom za kontrolu tlaka (4.6). radni tlak je 4 bara,a

sigurnosni ventil otvara se na 6 bara.

6.2. Cirkulacijske pumpe – dvije vijčane pumpe (jedna radi, druga stand-by), povečaju tlak

za 2 bara. Viskoznost goriva iznosi oko 20 cSt. Ispred svake pumpe su zaporni ventili, a iza

nepovratni i zaporni ventili. Termometar i manometar smješteni su iza pumpi. Presostat je

spojen na uputnik stand-by pumpe (6.3)

2.3. Uputnici dobavnih pumpi – svaka ima neovisan i stand-by sustav, koji se uključuju

niskim tlakom iza pumpi

6.3. Uputnici cirkulacijskih pumpi – svaka cirkulacijska pumpa ima neovisan i stand-by

uputnik, koji se uključuju niskim tlakom iza pumpi

Sustav kontrole viskoznosti

Viskozimetarski osjetnik mjeri viskoznost goriza na izlazi iz grijača i šalje signal kontrolnoj

stanici koja preko regulacijskog ventila djeluje na protok pare kroz grijače.

7.1. Izmjenjivači topline – dva su, svaki je dimenzioniran za 100% ukupnog kapaciteta

grijanja goriva. Svaki je opremljen termometrom i sigirnosnim ventilom (6.5, 6.6)

7.5. – Viskozimetarski osjetnik – neprekidno mjeri viskoznost goriva. Osjetnik šalje signal u

obliku električnih impulsa u kontrolnoj stanicu. Ima by-pass vod za premoštenje, na

cjevovodu iza osjetnika je manometar za kontrolu izlaznog tlaka.

7.2. Regulacijski ventil pare – preko njega kontrolna stanica regulira viskoznost, tj. količinu

protoka pare.

Zaključak

LiteraturaŽeljko Kurtela, Osnove brodostrojarstva, Veleučilište u Dubrovniku, Dubrovnik 2000

Dragan Martinović, Brodski strojni sustavi, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2005.

Dragan Martinović, Strojarski priručnik za časnike palube, Graftrade, Rijeka