13
Wärtsilä 50DF je četverotaktni, nereverzibilan motor s unutarnjim hlađenjem kojeg karakteriziraju direktno ubrizgavanje tekućeg goriva i indirektno ubrizgavanje plinovitog goriva. Motor može raditi u modu benzina ili u dizelskom modu. Glavne karakteristike 1. Pogoršanje izlaza u benzinskom modu Pogoršanje u odnosu na količinu metana: 2. Pogoršanje u odnosu na tlak i nižim vrijednostima zagrijavanja Pogoršanje u odnosu na tlak benzina:

Motor Brodski

Embed Size (px)

Citation preview

Wrtsil 50DF je etverotaktni, nereverzibilan motor s unutarnjim hlaenjem kojeg karakteriziraju direktno ubrizgavanje tekueg goriva i indirektno ubrizgavanje plinovitog goriva. Motor moe raditi u modu benzina ili u dizelskom modu.

Glavne karakteristike1. Pogoranje izlaza u benzinskom moduPogoranje u odnosu na koliinu metana:

2. Pogoranje u odnosu na tlak i niim vrijednostima zagrijavanjaPogoranje u odnosu na tlak benzina:

Referentni uvjetiIzlazni rad je dostupan u rasponu od uvjeta okoline i temperaturama hlaenja. Za uvjete okoline ili kvalitetu goriva izvan okvira specifikacija, izlazni rad moe biti smanjen. Ukupan barometarski tlak 100kPa Temperatura zraka 25C Relativna vlanost 30% Temperatura hlaenja zraka 25CFaktori korekcije za potronju loivog ulja u drugim uvjetima okoline dani su prema ISO standardu 3046-1:2002.

Funkcionalnost motora u nakoenom poloajuMaksimalni kutovi otklona prilikom kojih motor i dalje zadovoljavajue radi su sljedei. Transverzalno nakoenje, trajno (nagib) ----------------- 15 Transverzalno nakoenje, privremeno (svitak) --------- 22,5 Longituadinalno nakoenje, trajno (podrezan) --------- 10

Dimenzije i teine motoraSlike nie prikazuju izgled motora, kao i njegove dimenzije sa pripadajuim karakteristikama (tablice koje su priloene uz slike).

Linijski motor:

V-motor:

Primjer ukupnih duljina instalacije, linijski (in-line) motori:

Primjer ukupnih duljina instalacije, V- motori:

Kapacitet optereenjaAutomatski sustav kontrole optereenja potreban je kako bi titio motor od preoptereenja. Ovakav sustav kontrole smanjuje optereenje automatski. Optereenje motora odreuje se iz izmjerene snage vratila i stvarnog broja okretaja motora. Kontrola potiska mora ukljuivati automatsko ogranienje poveanja stope optereenja. Kontrolirano poveanje optereenja iznimno je vano za turbo motore s obziorm da je turbopunjau potrebno odreeno vrijeme ubrzavanja prije nego je u mogunosti isporuiti odreenu koliinu zraka. Takoer je potrebno da je osigurano vrijeme za postizanje distribucije temperature u dijelovima motora. Motori sa dvostrukim gorivom koji rade u benzinskom modu zahtijevaju preciznu kontrolu udjela zraka/goriva.Optereenje u hitnim sluajevima mora biti omogueno jedino u sliuajevima kada je aktivirana funkcija za hitne sluajeve, a okarakterizirana je vizualnim i auditivnim alarmima u kontrolnoj sobi i na mostu.Prilikom uobiajenim operacija, teret se uvijek mora postepeno primjenjivati. Prihvatljiva doza optereenja manja je kod benzinskog moda nego to je kod dizelskog moda, kao to je takoer manja kod visokog optereenja (ovo se mora uzeti u obzir kod iznenadnih promjena optereenja). Vrijeme izmeu koraka optereenja mora biti takvo da se ono maksimalno ne premai.Elektrini generatori moraju moi podnijeti 10% preoptereenja. Maksimalni izlazni mod motora jest 110% pri dizelskom modu i 100% pri benzinskom modu. Prijelaz na dizelski mod dogaa se trenutno u sluaju preoptereenja.

Mehaniki pogon (kontrolirani hod propelera)Prikaz poveanja maksimalne stope optereenja za motore raznovrsnih brzina:ima kada je aktivirana zraka/goriva.jeme za postizanje dPogonsko sredstvo kontrole i sustava za upravljanje energijom ne smije dopustiti da uitavanje smanjenja bude bre od 20 sekundi kreui se od 100% do 0%, bez automatskog prijenosa najprije na dizel.Elektrini pogonU elektrinim pogonskim aplikacijama utovarne rampe su provedene i na pogonskim kontrolama i na sustavu upravljanja energijom, ili u kontroli broja okretaja motora kada imamo sluaj dijeljenja izosinkronog optereenja. Kasd se teret dijeljenje temelji na brzini kapljica, mora se uzeti u obzir da je stopa poveanja optereenja nedavno spojenog generatora zbroj preuzetog tereta i poveanja optereenja kojeg obavlja kontrola pogona.Slika nie prikazuje ovisnost maksimalnog optereenja za motore koji rade pri normalnim brzinama.

Maksimalna trenutna optereenjaElektrini sustav mora biti dizajniran tako da se sa prekidaima moe raditi na siguran nain. To zahtijeva da su motori zatieni od trenutnih optereenja koji prelaze vlastitu maksimalnu sposobnost prihvaanja optereenja. Ako je brzo rastereenje komplicirano za provesti ili je moda neeljeno, kapacitet trenutnog optereenje moe biti povean pomou brzodjelujueg signala koji zahtjeva prijenos na dizelski mod.

Benzinski mod

Gornja slika prikazuje korake maksimalnih trenutnih optereenja u postocima MCR-a. Maksimalno optereenje poveava se na nain kako je pikazano na dijagramu Frekvencija ravnotenog stanja 1,5% Maksimalno smanjenje brzine 10% Vrijeme oporavka 10s Vrijeme izmeu koraka optereivanja 30s Smanjenja maksimalnih optereenja: 700-75-45-0%Dizelski mod Maksimalno optereenje poveava se u iznosu od 33% MCR-a Frekvencija ravnotenog stanja 1,0% Maksimalno smanjenje brzine 10% Vrijeme oporavka 5s Vrijeme izmeu koraka optereivanja 10sStart-upStand-by generator dosegne nominalnu brzinu za 50-70 sekundi nakon signala za start (provjera goriva uvijek se izvodi tijekom normalnog poetka).S black-out poetkom aktivna nominalna brzina dostignuta je za oko 25 s (ubrizgavanje goriva je onemogueno).Motor se moe pokrenuti sa odabranim benzinskim modom. Tada e poeti koristiti benzinsko gorivo im su svi uvjeti zadovoljeni (poetna provjera je zavrena i sustav za dovod benzina je spreman).Poetak rada i zaustavljanje na tekom gorivu nije ogranieno.

Niska temperatura zrakaU hladnim uvjetima primjenjuju se sljedee minimalne ulazne temperature zraka:Benzinski mod: +5CDizelski mod: Poetni +5C Prazan hod -5C Visoko optereenje -10CHladnjak sa dva stupnja punjenja je koristan za zagrijavanje zraka tijekom duljih operacija niskih optereenja u hladnim uvjetima. Meutim, kontinuirane operacije izmeu 0 i 40% optereenja mogu zahtijevati posebne odredbe u hladnim uvjetima kako bi se sprijeila preniska HT-temperatura vode. Ako je potrebno, raspored predgrijavanja moe se projektirati na nain da je namijenjen za zagrijavanje motora koj ije u pogonu (sposobnost da se provjeri).

Operacije kod niskih optereenja i kod praznog hodaMotor se moe pokrenuti, zaustaviti i raditi na plin, teko i loivo ulje u svim uvjetima rada. Rad u plinskom modu ispod 10% optereenja je ogranien na 5 minuta. Motor se automatski prebacuje u dizelski mod ako teret ostaje ispod 10% od nazivne snage vie od 5 minuta. Ova funkcija e najvjerojatnije biti uklonjena u bliskoj budunosti.Apsolutan prazan hod (odspojen glavni motor i generator rastavljen): Maksimalno vrijeme jest 10 minuta ako je motor zaustavljen nakon praznog hoda. 3-5 minuta praznog hoda prije nego je zaustavljanje preporueno. Maksimalno vrijeme jest 8 sati ako je motor optereen nakon praznog hoda.Operacije ispod 20% optereenja kod HFO i i spod 10% optereenja kod MDF: Maksimalno vrijeme neprekidnih operacija jest 100 sati. Pri intervalima od 100 radnih sati motor mora biti optereen minimalno 70%.Operacije iznad 20% optereenja kod HFO ili iznad 10% optereenja kod MDF, ili kod plina: Nema ogranienja.

Opis motora

Na slikama nie prikazani su linijski (in-line) motor i V-motor:

Glavni dijelovi motora i njegovi sustavi:

Blok motoraBlok motora, koji je izraen od lijevanog eljeza, napravljen je u jednom komadu za sve brojeve cilindara. vrstog je i izdrljivog dizajna koji omoguava apsorpciju unutarnje snage i omoguava da se motor vrlo lagano ugradi bez zahtijevanja prethodno izraenih temelja.Motor ima radilicu koja se nalazi na mjestu kod glavnih nosivih poklopaca. Ovi nosivi poklopci izraeni su od lijevanog eljeza, i uvreni su s donje strane odozdo pomou dva hidrauliki zategnuta vijka. Oni su voeni u stranu od strane poklopca motora na vrhu, kao i na dnu. Hidrauliki zategnuti vijci koji se nalaze na horizontalnim stranicama vrlo vrst leaj radilice.Hidraulini utor, podran u rezervoaru za ulje, prua mogunost da se sputa i podie glavne nosive poklopce. Ulje za podmazivanje dolazi do leajeva i klipova kroz taj utor. Ventil za ulje, dizajniran tako da je lagano zavaren, montiran je na bloku motora s donje strane i zapeaen O-prstenom. Rezervoar za ulje je suhog tipa i ukljuuje glavnu cijev za distribuciju ulja za podmazivanje. Rezervoar za ulje ima sustav odvodnju na oba svoja kraja i odijeljen je od sustava spremnika ulja.