Broj 06/14 SLUŽBENI GLASNIK OP ĆINE BALE Stranica1 · - mjere unapre đenja i zaštite čovjekove okoline. Članak 4. Na čela za odre đivanje namjene površina odre đenih PPUO-om,

Broj 06/14 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE BALE Stranica1

Temeljem članka 188. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13) a u svezi članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12), te članka 40.Statuta Općine Bale (Službeni glasnik Općine Bale br. 05/09 i 02/13), Općinsko vijeće Općine Bale na sjednici dana 23.09. 2014.godine donosi

Odluku o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Bale

Članak 1. Donose se Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Bale (u daljnjem tekstu: PPUO). Odredbe za provođenje Izmjena i dopuna PPUO-a, pripremljene su u cjelovitom obliku pročišćenog teksta te su sastavni dio ove Odluke i objavljuju se u službenom glasilu Općine Bale.

Izrađivač Plana je «Modus» d.o.o. iz Pule, Argonautska 3, broj elaborata 05/2011. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Članak 2.

PPUO se donosi za dugoročno razdoblje, s planskim predviđanjima do 2015. g., s time da se za određene elemente (prometni, energetski, telekomunikacijski i komunalni sustav) planiranje vrši za duže vremensko razdoblje, do 2020.g. Za prostorne potrebe, koje bi se mogle javiti nakon 2015. g., a koji su u vrijeme izrade ovog PPUO-a nisu bile detaljnije utvrđene, kao i prilikom izrade izmjena i dopuna ovog PPUO-a, koristiti će se ovaj PPUO, u skladu s osnovnom namjenom prostora i predloženim mogućim rješenjima što ih PPUO sadrži. Sadržaj PPUO-a je slijedeći: TEKSTUALNI DIO I. Obrazloženje 1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja općine u odnosu na prostor i sustave županije i Države 1.1.1 Osnovni podaci o stanju u prostoru (tablica 1.) 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.1.2.1. Klimatske osobitosti 1.1.2.2. Geologija 1.1.2.3.Hidrologija i hidrogeologija 1.1.2.4. More 1.1.2.5. Pedologija 1.1.2.6. Površinski pokrov 1.1.2.7. Fauna 1.1.2.8. Prirodni resursi 1.1.2.9. Demografija 1.1.2.10. Društvene djelatnosti


1.1.2.11. Gospodarstvo 1.1.2.13. Prometni i infrastrukturni sustavi 1.1.2.13.1. Cestovni promet 1.1.2.13.2. Pomorski promet 1.1.2.13.3. Telekomunikacijski promet 1.1.2.13.4. Vodoopskrba i odvodnja 1.1.2.13.5. Energetika 1.1.2.14. Sustav zbrinjavanja otpada 1.1.2.15. Krajobrazne osobitosti 1.1.2.16. Prirodne osobitosti i zaštićeni dijelovi prirode 1.1.2.17. Kulturna baština 1.1.2.18. Posebne vrijednosti okoliša 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREÐENJA 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja 2.2.1. Demografski razvoj 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području općine 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 2.3.2. Utvrđivanje građevnih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 3. PLAN PROSTORNOG UREÐENJA 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) i iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline) - tablica 25. 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 3.3.1. Gospodarske djelatnosti 3.3.1.1. Turizam i ugostiteljstvo


3.3.1.2. Malo poduzetništvo i obrtništvo 3.3.1.3. Poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo i ribarstvo 3.3.2. Javne i društvene djelatnosti 3.3.2.1. Javna uprava 3.3.2.2. Predškolski odgoj 3.3.2.3. Osnovno školstvo 3.3.2.4. Javne ustanove 3.3.2.5. Kultura, sport i rekreacija 3.4. Uvjeti korištenja uređenja i zaštite prostora 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav (ceste, morske luke, javne telekomunikacije) 3.5.1.1. Ceste 3.5.1.2. Morske luke 3.5.1.3. Javne telekomunikacije 3.5.2. Energetski sustav 3.5.2.1. Elektroenergetski sustav 3.5.2.2. Korištenje obnovljivih izvora energije 3.5.2.3. Plinoopskrba 3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja) 3.5.3.1. Vodoopskrba 3.5.3.2. Odvodnja 3.5.3.3. Navodnjavanje i uređenje vodotoka 3.6. Postupanje s otpadom 3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 3.7.1. Mjere očuvanja biološke različitosti 3.7.2. Mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti 3.7.3. Mjere očuvanja posebnih vrijednosti prirode 3.7.4. Mjere očuvanja i revitalizacije kulturne baštine 3.7.5. Mjere očuvanja kakvoće okoliša 3.7.5.1. More 3.7.5.2. Zrak 3.7.5.3. Tlo i podzemne vode 3.7.5.4. Buka 3.7.5.5. Ionizirajuće i neionizirajuće zračenje 3.7.5.6. Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća 3.7.5.7. Mjere za zaštitu od požara II. Odredbe za provođenje 1. Uvjeti za određivanje namjene površina na području obuhvata PPUO-a 2. Uvjeti za uređenje prostora 2.1. Građevine od važnosti za Državu i županiju 2.2. Građevna područja naselja 2.3. Izgrađene strukture van naselja

2.3.1. Zona male privrede i obrtništva Bale-Krmed 2.3.2. Ugostiteljsko-turističke zone i turistički punktovi 2.3.3. Zone rekreacije 2.3.4. Poljoprivredne građevine na poljoprivrednom zemljištu 2.3.5. Stambeno-agroturističko-poljoprivredne građevine van građevnih područja


2.3.6. Građevine na šumskom zemljištu 2.3.7. Građevine na eksploatacijskom polju mineralnih sirovina 2.3.8. Prometne i infrastrukturne građevine

3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina 7. Postupanje s otpadom 8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 9. Mjere provedbe PPUO-a 9.1. Obveza izrade prostornih planova 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera GRAFIČKI DIO kartografski prikazi u mj. 1:25.000 Kartografski prikaz 1. - Korištenje i namjena površina Kartografski prikaz 2.1. - Promet Kartografski prikaz 2.2. - Pošta i telekomunikacije Kartografski prikaz 2.3. - Vodnogospodarski sustav i sustav obrade, skladištenja i odlaganja otpada Kartografski prikaz 2.4. - Energetski sustav Kartografski prikaz 3.1. - Zaštita prirodne baštine Kartografski prikaz 3.2. - Zaštita kulturnih dobara Kartografski prikaz 3.3. - Područja posebnih ograničenja u korištenju Kartografski prikaz 3.4. - Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite Prikaz građevinskih područja na katastarskoj podlozi Kartografski prikaz 4. - Građevna područja, generalni prikaz u mj. 1:25.000 Kartografski prikaz 4.1. - Građevinska područja, sekcija Bale, mj. 1:5.000 Kartografski prikaz 4.2. - Građevinska područja, sekcija Krmed, mj. 1:5.000 Kartografski prikaz 4.3. - Građevinska područja, sekcija Golaš, mj. 1:5.000 Kartografski prikaz 4.4. - Građevinska područja, sekcija Obala, mj. 1:5.000 1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području obuhvata PPUO-a Članak 3. PPUO-om utvrđuju se osnove i uređivanja prostora u skladu s potrebama društvenog i gospodarskog razvoja Općine Bale, a posebno: - korištenje i namjena prostora, - sustav naselja s razmještajem stanovništva i središnjim funkcijama u tim naseljima, - građevine od važnosti za državu i županiju


- uvjeti smještaja gospodarskih i društvenih djelatnosti, - sustav infrastrukturnih koridora i građevina, te način njihovog povezivanja sa sustavima

susjednih područja, - mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina - mjere unapređenja i zaštite posebno vrijednih dijelova okoliša - mjere unapređenja i zaštite čovjekove okoline.

Članak 4. Načela za određivanje namjene površina određenih PPUO-om, koja određuju temeljno urbanističko-graditeljsko i prostorno krajobrazno uređenje te zaštitu prostora su: • načela održivog razvoja i racionalnog korištenja i zaštite prostora, • načela zaštite kulturne baštine i osobito vrijednih dijelova prirode, • načela racionalnog, svrsishodnog i razboritog planiranja i korištenja prostora, • načela optimalnog usklađenja interesa različitih korisnika prostora i prioriteta djelovanja u

prostoru, • načelo zaštite integralnih vrijednosti prostora i zaštite i unapređenja stanja okoliša, • načela osiguranja boljih uvjeta života, • načela javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno

uređenje, uključujući i sustavu informacija o prostoru • pravila urbanističke, prostorno-planerske i krajobrazno-planerske struke

Članak 5. Uređivanje prostora unutar obuhvata PPUO-a kao što je izgradnja građevina, uređivanje zemljišta te obavljanje drugih djelatnosti iznad, na ili ispod same površine zemlje, kao i na moru i morskome dnu, može se obavljati isključivo sukladno ovom PPUO-u, posebnim propisima, kao i na temelju onih odredbi planova užih područja koje nisu u suprotnosti s ovim PPUO-om.

Članak 6. Prostor unutar obuhvata PPUO-a namijenjen je za: 1. Površine građevnih područja naselja i izdvojenih dijelova naselja Bale, Čubani i Černibek u statističkom naselju Bale, Golaš (2 izdvojena dijela) i Pižanovac (2 izdvojena dijela) u statističkom naselju Golaš, te Krmed-Ružići-Tomani (4 izdvojena dijela) u statističkom naselju Krmed. 2. Površine građevnih područja za gospodarsku namjenu • zona male privrede i obrtništva Bale-Krmed, pretežito industrijska (I1) • zona poslovne namjene Bale, pretežito uslužna (K1) • zona poslovne namjene ERE, komunalna (K3) – odlagalište građevinskog otpada • zona poslovne namjene JZ od Bala, komunalna (K3) – transfer stanica • zona poslovne namjene J od Golaša, pretežito uslužna (K1) • turistička zona San Polo-Kolone (T1 - hoteli), Formio-sv.Benedikt (potencijalna obnova

postojećih austro-ugarskih fortifikacija u funkciji T1-F – hotela baština), turistička zona


Stancija Meneghetti (T2 – turističko naselje) i turistički punktovi Skvačota (TP1), Barake (TP2) i Stancija Bembo (TP3)

• golf igralište "Kolone" (Paravija) (R1) s jednom zonom izgradnje smještajnih ugostiteljsko-turističkih građevina (T1 - hoteli)

• zona infrastrukturnih sustava (IS) za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, zapadno od Bala

3. površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i građevina • prometni koridori i građevine cesta • koridori i građevine telekomunikacijske infrastrukture • koridori i građevine sustava vodoopskrbe i odvodnje • koridori i građevine energetskog sustava (elektroenergetski sustav i plinovodi) 4. ostale površine izvan građevnih područja • Poljoprivredne površine (osobito vrijedno obradivo tlo - P1, vrijedno obradivo tlo - P2,

ostalo obradivo tlo - P3, ostalo poljodjelsko tlo, poljoprivredne površine s mogućnošću izgradnje stambeno-agroturističko-gospodarskih kompleksa van građevnih područja - stancija - PP)

• Šumske površine (šume gospodarske namjene - P1, šume posebne namjene, zaštitne šume, pejzažno-rekreacijske šume)

• eksploatacijsko polje mineralnih sirovina (E3) • pojas mora namijenjen rekreaciji (rekreacijski pojas mora) • zone rekreacije (R6) • unutarnje obalno more • područje pomorskih plovnih puteva

Namjene iz stavka 1., točke 1., 2. i 4. te alineja 1. i 2. točke 3. prikazane su na kartografskom prikazu 1. grafičkog dijela PPUO-a u mj. 1:25.000, a iz točke 3. u odgovarajućim kartografskim prikazima 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. grafičkog dijela PPUO-a, sva u mj. 1:25.000, kao i u poglavlju 3. Tekstualnog obrazloženja PPUO-a.

Članak 7. Osnovnu namjenu ima prostor čije je korištenje podređeno jednoj funkciji. To su poljoprivredne površine svih vrsta, šumske površine svih vrsta, rekreacijski pojas mora, područje pomorskih plovnih putova, koridori i građevine namijenjene prometu, telekomunikacijama, vodoopskrbi i odvodnji, energetici te površina eksploatacije mineralnih sirovina. Prevladavajuća namjena utvrđena je kod prostora gdje je jedna od funkcija dominira prostornim obuhvatom i iznosi više od 51% površine određene zone; to su građevna područja naselja (stanovanje i središnje funkcije naselja - javne i društvene djelatnosti), građevna područja turističkih zona i turističkih punktova (turizam i ugostiteljstvo), građevno područje zone male privrede i obrtništva (proizvodno servisni, obrtnički pogoni, trgovina na veliko i malo), te zone rekreacije (građevine i uređeno zemljište u funkciji sporta i rekreacije). U prostorima prevladavajuće namjene mogu se razvijati i druge namjene osim prevladavajuće ako kao takve neće umanjiti mogućnost razvoja novih ili uvjete rada postojećih građevina prevladavajuće namjene, sukladno drugim odredbama ovog PPUO-a.


Granice građevnih područja utvrđene su na Kartografskom prilogu 4. grafičkog dijela PPUO-a u mj. 1:5.000 i 1:2.880

Unutar granica građevnih područja na Kartografskom prilogu 4. utvrđena su i područja izgrađenog dijela naselja. Područje izgrađenog dijela naselja je ono područje unutar kojeg se nalaze izgrađene građevine i uređeni prostori bez obzira na namjenu pojedinih građevina, a utvrđeno je na način koji je sukladan odredbama Prostornog plana Istarske županije. 2. Uvjeti za uređenje prostora Opći uvjeti građenja i uređivanja građevnih čestica Članak 8. Pod interpolacijom, prema ovim odredbama, smatra se izgradnja: a) građevina koji su s dvjema ili trima stranama vezane uz susjedne postojeće građevine -

ugrađena građevina, b) građevina koji su samo jednom stranom vezane uz susjedne postojeće građevine -

poluugrađena građevina.

Aktom o uvjetima uređivanja prostora, u smislu odredbi ovog PPUO-a podrazumijeva se poseban akt nadležnog tijela uprave kojim se utvrđuju pojedinačni uvjeti građenja u prostoru, a koji podrazumijeva lokacijsku dozvolu, odnosno građevinsku dozvolu u smislu važećeg Zakona o prostornom uređenju (nadalje: Zakona). Pod postojećim građevinama, prema ovim odredbama, smatra se građevina koja postoji u prostoru, izgrađena na temelju i u skladu s građevnom dozvolom, ili legalizirana po osnovi drugih zakonskih propisa, te uknjižena u zemljišnoj knjizi bez zabilješke o nedostatku građevne dozvole. Postojećom građevinom smatra se i svaka građevina izgrađena do 15.02.1968. godine. Na jednoj građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina. Pod građevinom iz prethodnog stava smatra se i više građevina (složena građevina u smislu Zakona o gradnji), kada su funkcionalno i tehnološki povezane u jednu ekonomsku cjelinu za određenu namjenu. Mogućnost izgradnje više stambenih građevina na jednoj građevnoj čestici odrediti će se prostornim planovima užeg područja. Na jednoj građevinskoj čestici mogu se uz osnovnu građevinu graditi garaže i pomoćne građevine, sukladno odredbama ovog PPUO-a. Gore navedene odredbe ne odnose se na građevine stambeno-agroturističko-gospodarskih kompleksa van građevnih područja - stancija iz članaka 79., 79.A i 80. ovih odredbi za provođenje. Oblik i veličina građevnih čestica

Članak 9. Oblik i veličina građevne čestice određuje se uzimajući u obzir namjenu i vrstu građevina čija se izgradnja na toj čestici planira, javnu prometnu površinu sa koje se


osigurava neposredan pristup na građevnu česticu, susjedne građevne čestice, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, katastarsko i zemljišno knjižno stanje zemljišta, posebne uvjete građenja i druge elemente od značaja za određivanje oblika građevne čestice. Članak 10. Veličina građevne čestice određuje se u okviru minimalnih i maksimalnih veličina građevnih čestica određenim ovim odredbama. Oblik i veličina građevne čestice moraju biti takvi da zadovoljavaju osnovne standarde urbanističke prakse u pogledu mogućnosti smještaja građevina i priključenja na prometnice i infrastrukturu, te očuvanja morfologije i tipologije već izgrađenih dijelova građevnih područja, pri čemu odnos najduže i najkraće stranice (granične linije) građevne čestice ne smije prelaziti omjer 1:5, a najmanja širina građevne čestice, mjereno na građevnom pravcu, ne može biti manja od:

• 8,0 m za ugrađene građevine, • 12,0 m za poluugrađene građevine • 15,0 m za slobodnostojeće građevine.

Članak 11.

Izuzetno, odstupanja od normi iz članka 10. mogu biti prihvatljiva kod interpolacija ili utvrđena planovima užih područja. Izgrađenost građevne čestice

Članak 12. Pod izgrađenošću građevne čestice, prema ovim odredbama, smatra se vertikalna projekcija svih izgradnji na građevnoj čestici, na način koji je određen posebnim propisom, a odnosi se na zemljište pod građevinom, uzimajući u obzir i sve istake na građevini bez potpornih konstrukcija (strehe krovova, vijence, oluke i balkone) koji se nalaze više od 1,0 m izvan gabarita pročelja građevine. Odredbe iz prethodnog stava primjenjuju se i kod izrade prostornih planova užih područja nas području obuhvata ovog PPUO-a. Izgrađenost građevne čestice utvrđuje se koeficijentom izgrađenosti čestice (k-ig) i koeficijentom iskorištenosti čestice (k-is). Površina gradivog dijela građevne čestice

Članak 13. Površina gradivog dijela građevne čestice, kao pojma utvrđenog posebnim propisom, određuje se ovisno o obliku i veličini građevne čestice, o namjeni građevine, o tipu izgradnje i građevinskoj liniji.

Članak 14. Površina gradivog dijela građevne čestice određuje se tako da je s jedne ili više strana određena građevnim pravcem, a na drugim stranama mora biti udaljena najmanje 3 m od granice građevne čestice za građevine s dvije nadzemne etaže, najmanje 4 m za građevine s tri


nadzemne etaže, odnosno pola visine građevine (H/2) za građevine s više od tri nadzemne etaže. Izuzetno, kod poluugrađenih i ugrađenih građevina, površina gradivog dijela građevne čestice može se podudarati s granicom građevne čestice, dotičući se susjednih poluugrađenih ili ugrađenih građevina, a posebno kada je širina građevne čestice, mjerene na građevnom pravcu, manja od 12 m (za poluugrađene) odnosno 8 m (za ugrađene).

Članak 15. Udaljenost površine gradivog dijela građevne čestice može se odrediti i na udaljenosti većoj od dozvoljene ovim odredbama ukoliko je to utvrđeno posebnim propisima, odnosno ako građevina iz posebnih tehnoloških razloga prelazi visinu od 10 m, pri čemu udaljenost mora iznositi najmanje polovicu visine građevine. Visina i broj etaža građevina

Članak 16. Maksimalna visina građevine mjeri se od visinske kote konačno uređenog terena na najnižoj točki uz građevinu, do najviše kote vijenca, mjereno do njegovog gornjeg ruba, odnosno na način kako utvrđuje posebni propis. Pod konačno uređenim terenom u smislu ovih odredbi ne smatra se ulazna rampa za garažu locirana na najmanjoj udaljenosti između građevine i javno prometne površine, a čija širina ne iznosi više od 3,5 m.

Članak 17. Podzemnom etažom, u smislu ovih odredbi, smatra se etaža kojoj je visinska razlika između stropa i najniže točke konačno uređenog terena neposredno uz građevinu jednaka ili manja od 1,0 m. Nadzemnom etažom u smislu ovih odredbi smatra se etaža kojoj je visinska razlika između stropa i najniže točke konačno zaravnatog terena neposredno uz objekt veća od 1,0 m. Uobičajeni nazivi za nadzemnu etažu su suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje. Potkrovljem, u smislu ovih odredbi, smatra se dio građevine koja konstruktivno završava kosim krovom (na nadozide se nadovezuje krovna konstrukcija) i kod koje se spoj zida (odnosno nadozida) na kosi dio krovne konstrukcije nalazi na udaljenosti manjoj od 0,5 m. Tako određeni dio građevine nije osnovne namjene građevine i smatra se pomoćnim prostorom građevine. Građevni pravac

Članak 18. Građevnim pravcem se, prema ovim odredbama, smatra obvezni pravac kojim se određuje položaj građevine na građevnoj čestici u odnosu na okolne prometne i druge javne površine (parkove, zelene površine i sl.), na način da se na njega naslanjaju najmanje 2 najistaknutije točke pročelja. U smislu ovih odredbi za provođenje, građevni se pravac ne može odrediti u odnosu na okolne građevne čestice.


Regulacionim pravcem se, prema ovim odredbama, smatra obvezni pravac kojim se određuje položaj građevine prema dodirnoj javnoj površini. Građevna čestica može imati jedan ili više regulacionih pravaca. Građevni pravac određuje se udaljenosti od maksimalno 15 m od regulacionog pravca. Građevni pravac kod izgradnje pojedinih građevina može se odrediti i na udaljenosti većoj od 15 m od regulacionog pravca u slijedećim slučajevima: - ukoliko građevna čestica za izgradnju pojedinačne građevine ima takav oblik da se tlocrt

građevine ne može razviti na udaljenosti manjoj od 15 m od regulacionog pravca, - ukoliko nepogodna konfiguracija tla ne omogućava izgradnju na udaljenosti manjoj od 15

m od regulacionog pravca, - ukoliko se objekt gradi u okružju postojećih ili planiranih građevina bilo koje namjene, a

kojima je udaljenost građevnog pravca veća od 15 m od regulacionog pravca, - kod rekonstrukcije postojećih građevina, - kod izgradnje uz javnu cestu, drugu javnu prometnu površinu i infrastrukturu drugih vrsta

prometa za koje se prema posebnim propisima uvjetuju posebna rastojanja građevne od regulacionog pravca.

Kod građevina koji se planovima užih područja planiraju kao građevine u nizu,

građevni pravac se određuje na udaljenosti minimalno 3 m, a maksimalno 15 m udaljenosti od regulacionog pravca, s time da razlika udaljenosti između građevnih pravaca dviju susjedna građevine u nizu ne može biti veća od 3 metra.

Članak 19. Kod interpolacija građevina se građevni pravac određuje tako da se podudara sa građevnim pravcima susjednih građevina. Građevni pravac se određuje tako da je jednak građevnom pravcu jedne od susjednih građevina ili se određuje na prostoru između tih dvaju građevnih pravaca susjednih građevina.

Članak 20. Prostornim planovima užih područja može se odrediti jedan ili više građevnih pravaca. Više građevnih pravaca moguće je odrediti za jednu građevinu ukoliko to zahtjeva poseban položaj građevine u odnosu na okolni prostor poput kutne dispozicije građevine u uličnom redu, blokovska izgradnja, interpolacije i slično. Iz tih razloga moguće je odrediti i posebne građevne pravce za pojedine dijelove građevine sa različitim visinama izgradnje. Više građevnih pravaca moguće je odrediti u slučaju složenih građevina koje se sastoje od više građevina funkcionalno i tehnološki povezanih u jednu cjelinu za određenu namjenu.

Članak 21. Izvan građevnog pravca mogu biti izgrađeni balkoni i ulazne nadstrešnice bez potpornih konstrukcija van građevnog pravca, strehe krovova, vijenci, oluci i slični arhitektonski elementi i istaci na fasadi, sve u okviru građevne čestice. Iznimno, kod interpolacija, kod kojih se građevni pravac susjednih građevina podudara sa regulacionim pravcem, vijenci, oluci, strehe krovova, i balkoni mogu se graditi i izvan regulacionog pravca, a isto tako mogu se postavljati naprave za isticanje reklame tvrtki, zaštite od sunca, vitrine, rasvjetna tijela i slični elementi urbane opreme, ako se time ne


ugrožava sigurnost prometa, odnosno ako se osigurava nesmetan prolaz interventnih i dostavnih vozila, ali ne više od 1,0 m od građevnog pravca. Uz pješačke prometnice isti elementi mogu biti istaknuti s obje strane prometnice do granice kojom se osigurava nesmetan prolaz interventnih i dostavnih vozila, ako se time ne ugrožava sigurnost prometa. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina

Članak 22. Pri građenju građevina mora se maksimalno poštivati postojeće elemente urbane strukture naselja i drugih izdvojenih zona, koristeći pri tome prvenstveno tradicionalne materijale. Na uličnom pročelju obavezna je izvedba krovnog vijenca (ravnog ili profiliranog) kod izgradnje građevina koje se sukladno ovim odredbama smatraju interpolacijama, odnosno u slučajevima koji se odrede planovima užeg područja. Moguća je primjena elemenata za zaštitu od sunca, kao što su škure, grilje, brisoleji, pergole i tipske sklopive tende, kao i natkrivanje ulaza. U cilju korištenja dopunskih izvora energije (sunčeve energije) moguća je izvedba konstruktivnih zahvata u svrhu korištenja pasivnih sustava za iskorištavanje sunčeve energije, sve u okviru površine gradivog dijela čestice. Reklame, natpisi, izlozi i vitrine, koji se postavljaju, moraju biti prilagođeni objektu odnosno prostoru u pogledu oblikovanja, obujma, materijala i boje. Prostor između regulacione i građevnog pravca treba hortikulturno urediti imajući u vidu prije svega autohtone florne vrste. Građevine koje se grade kao ugrađene ili poluugrađene moraju uz susjedni zid imati izveden protupožarni zid minimalne otpornosti dva sata. Ukoliko se izvodi krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presijecati čitavo krovište. Uvjeti za smještaj vozila na građevnoj čestici

Članak 23. Smještaj vozila kod građevnih čestica svih vrsta i namjena građevina koje imaju neposredni kolni pristup s javno prometne površine, rješavaju se unutar građevne čestice u garaži ili otvorenom parkiralištu.

Za građevnu česticu se broj parkirališnih/garažnih mjesta za osobna vozila određuje na slijedeći način: tablica 1. NAMJENA - DJELATNOST POTREBAN BROJ

PARKIRALIŠNIH/GARAŽNIH MJESTA industrijska (proizvodna i servisna) 0,45 / na 1 zaposlenika poslovna - uprava, financije, pošta i sl. 20 / na do 1000 m2 BPP poslovna - trgovine 1 / na 10 m2 BPP poslovna - trgovački centri 40 / na do 1000 m2 BPP poslovna - osobne usluge 40 / na do 1000 m2 BPP


ugostiteljsko-turistička (smještaj) 30 / na 1000 m2 BPP (prema posebnim propisima ovisno o kategoriji)

ugostiteljska 1 / na 10 m2 BPP, odnosno 40 / na do 1000 m2 BPP

sportsko-rekreacijska 0,20 / na 1 korisnika javna - predškolsko obrazovanje i školstvo 2 / na 1 zaposlenika javna - zdravstvena i socijalna 20 / na do 1000 m2 BPP javna - vjerska 0,1 / na 1 korisnika stambena 1,5 na stambenu jedinicu (stan, apartman,

studio)

Članak 24. Smještaj gospodarskih vozila s više od dvije osovine, samohodnih građevinskih strojeva i autobusa ne može se osigurati unutar građevnih područja naselja, već samo u drugim građevnim područjima predviđenim ovim PPUO-om i planovima užih područja.

Članak 25. Smještaj vozila unutar građevne čestice rješava se smještajem vozila unutar osnovne građevine ili u zasebnoj garaži unutar površine gradivog dijela čestice, pod nadstrešnicom ili parkiranjem na otvorenom prostoru bilo gdje u okviru građevne čestice. Uvjeti za izgradnju ograda i pomoćnih građevina

Članak 26. Građevna čestica može biti ograđena. Ograde oko građevne čestice treba riješiti kao zidane, zidano žbukane, kamene, betonske, zelene živice, uz kombinaciju niskog punog zida i transparentne metalne ograde.

Članak 27. Ograda s može podizati prema ulici 1,5 m a na međi prema susjednim česticama najveće visine od 2,0 m. Iznimno,ograde mogu biti i više od 1,5 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja ili stvaranja urbane slike ulice,trga. Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne može biti više od 1,3 m. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno,izvedeno od pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). Visina ograde između građevinskih čestica ne može biti veća od 2,0 m, mjerena od kote konačno uređenog terena.U smislu ovih odredbi,visina nužnog potpornog zida ne smatra se visinom ogradnog zida. Kod interpolacija u povijesnoj jezgri i u kontaktnoj zoni ili uz pojedinačna kulturna dobra prostornim planom užeg područja može se odrediti točna visina,ako i vrsta i oblik ograde. Ograda svojim položajem,visinom i oblikovanjem ne smije ugroziti prometnu preglednost kolne površine, te time utjecati na sigurnost prometa.


Članak 28.

Pomoćnim građevinama, prema ovim odredbama, smatraju se građevine kao što su spremišta, drvarnice, cisterne, spremnici UNP-a kapaciteta do 5 m3, septičke jame ili slične građevine. Pomoćne građevine poljoprivredne namjene s izvorima onečišćenja (staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci, gnojišne jame i sl.) mogu se graditi samo u rubnim neizgrađenim dijelovima naselja i izdvojenih dijelova naselja te van građevnih područja, sukladno odredbama ovog PPUO-a koje se odnose na građenje na poljoprivrednom zemljištu. Pomoćne građevine moraju se graditi unutar površine gradivog dijela građevinske čestice, a kada se grade unutar površine gradivog dijela građevinske čestice na prostoru uz granicu čestice (kod ugrađenih ili poluugrađenih građevina), mogu imati visinu i etažnost određene za garaže. 2.1. Građevine od važnosti za Državu i županiju

Članak 29. Na području obuhvata PPUO-a planiraju se slijedeće građevine od važnosti za Državu i županiju: Građevine od važnosti za Državu • Dio koridora autoceste A 9 (Istarskog ipsilona) s planiranim čvorom Bale u dvije razine

(postojeća) • Dio državne ceste D 75 (G.P. Kaštel-Buje-čvor Medaki (A 9)-Bale-Pula (D-400)

(postojeća) • Regionalni plinovod radnog tlaka 25-50 bara Vodnjan/Guran - Umag (postojeći) • Golf igralište s 18 (max. 27) rupa "Kolone" kod Bala (planirano) • Dio koridora magistralnog TK kabela Pula-Rovinj-Poreč-Umag (postojeći) • Dalekovod 110 kV Krmed – Svetvinčenat (postojeći) Građevine od važnosti za županiju • Prometnice - postojeće: ŽC 5186 Bale – San Polo/Colone, ŽC 5096 Bale – Rovinj, ŽC

5098 Svetvinčenat – Krmed – (D 21), lokalna cesta LC 50181 Golaš (D 21) – Stancija Bembo

• Regionalni plinovod radnog tlaka 25-50 bara Vodnjan/Guran - Umag (postojeći) • Eksploatacijsko polje mineralnih sirovina (E3) na lokalitetu Gromače (tehnički građevni

kamen) - postojeće • pejzažno-rekreacijska šuma posebne namjene "Stancija Bembo" s golf vježbalištem

(planirana)


2.2. Građevna područja naselja

Članak 30. Projekcija broja stanovnika u Općini Bale za 2015. g. jest 1.480 stalnih stanovnika, od kojih će unutar središnjeg naselja Bale obitavati 1000 stanovnika, u svim ostalim građevnim područjima naselja 360 stanovnika, a na stambeno-gospodarskim kompleksima van građevnih područja (stancijama) 120 stanovnika. Područje Općine Bale obuhvaća u cijelosti katastarsku Općinu Bale. Područje Općine Bale obuhvaća statistička naselja Bale, Golaš i Krmed.

Članak 31. Naselje Bale razvijati će se kao jedinstveno središnje naselje, unutar koje će se stvarati uvjeti za prostorni razvoj središnjih funkcija naselja i društvenih djelatnosti (uprave, predškolskog odgoja, osnovnog školstva, zdravstva, kulture i informatičke djelatnosti te sporta i rekreacije stanovništva) i stanovanja.

Ostala građevna područja naselja unutar obuhvata PPUO-a namijenjena su pretežito stanovanju kao prevladavajućoj funkciji naselja.

Unutar granica građevnih područja naselja mogu se razvijati i turizam i ugostiteljstvo (osim turističkih naselja, apartmanskih naselja, kampova i diskoteka), obrtničke - servisne djelatnosti (osim automehaničarskih, autolimarskih, stolarskih, bravarskih, kamenoklesarskih, kemijske obrade metala i drugih djelatnosti iz članka 46. ovih odredbi) te pružanje osobnih usluga (odvjetničkih, posredničkih, projektantskih, frizerskih, zdravstvenih i terapeutskih, rekreacijskih, njege tijela i sl.), i to u sklopu stambenih građevina, ili u građevinama na zasebnim građevnim česticama. Izuzetno se planovima užih područja unutar građevnih područja naselja mogu rezervirati zone posebno namijenjene obavljanju gore navedenih djelatnosti, ali samo u slučaju da se obavljanjem istih bitno ne utječe na kakvoću stanovanja u izgrađenim dijelovima naselja.

Stambenom građevinom, prema ovim odredbama, smatra se građevina koja je u cjelini ili većim dijelom (više od 51%) namijenjena stanovanju.

Stambenom građevinom smatrati će se građevina koja ima najviše šest stambenih jedinica ili drugih jedinica namijenjenih obavljanju poslovnih djelatnosti (poslovne jedinice).

Na području obuhvata ovog PPUO-a ne planira se izgradnja novih višestambenih građevina (građevina s više od 6 stambenih ili poslovnih jedinica). Kod izgradnje novih dijelova naselja bruto gustoća naseljenosti ne smije prelaziti 120 stanovnika po hektaru. Veličina građevnih čestica Članak 32. Kod stambenih građevina veličina građevne čestice iznosi minimalno 200 m2, a maksimalno 2 000 m2. Izuzetno, kod interpolacije, veličina građevne čestice iznosi minimalno kao i veličina katastarske čestice ukoliko je ista manja od 200 m2, a maksimalno 500 m2. Kod industrijskih (servisno - proizvodnih i prerađivačkih građevina) unutar građevnih područja naselja i izdvojenih dijelova naselja, veličina građevne čestice iznosi minimalno 500 m2, a maksimalno 5 000 m2.


Kod poslovnih građevina djelatnosti: administrativne, kulturne, zabavne, trgovačke, uslužne, ugostiteljske (osim građevina turističke djelatnosti koje pružaju uslugu smještaja gostiju), zdravstvene, odgojno-obrazovne, socijalne zaštite i ostalih građevina poslovne namjene unutar građevnih područja naselja i izdvojenih dijelova naselja, veličina građevne čestice iznosi minimalno 250 m2, a maksimalno 30 000 m2. Izuzetno, kod interpolacije, veličina građevne čestice iznosi minimalno 50 m2, a maksimalno 20 000 m2. Kod građevina hotela, aparthotela, depadansi, pansiona i vila unutar građevnih područja naselja i izdvojenih dijelova naselja, veličina građevne čestice iznosi minimalno 1.000 m2, a maksimalno 20.000 m2. Izuzetno, kod interpolacija veličine građevne čestice iznosi minimalno 500 m2, a maksimalno 12.000 m2. Izgrađenost građevnih čestica Članak 33. Kod stambenih građevina koeficijent izgrađenosti (k-ig) iznosi: a) za slobodnostojeće građevine: - za čestice površine do 500 m2 - 0,3 do 0,5 - za čestice površine od 500 do 1000 m2 - 0,2 do 0,4 - za čestice površine od 1000 do 2000 m2 - 0,1 do 0,3 b) za poluugrađene građevine: - za čestice površine do 250 m2 - 0,35 do 0,55 - za čestice površine od 250 do 500 m2 - 0,25 do 0,45 - za čestice površine iznad 500 m2 - 0,15 do 0,35 c) za ugrađene građevine: - za čestice površine do 200 m2 - 0,35 do 0,65 - za čestice od 200 do 500 m2 - 0,25 do 0,5 - za čestice površine iznad 500 m2 - 0,15 do 0,45

Izuzetno, kod interpolacija ugrađenih građevina na građevnim česticama manjim od 200 m2, k-ig može iznositi 1,0.

Članak 34.

Kod industrijskih (servisno - proizvodnih i prerađivačkih građevina), unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih dijelova naselja, k-ig se može kretati između 0,15 i 0,75. Izuzetno, kod interpolacija ugrađenih građevina, na česticama do 250 m2, k-ig može iznositi i 1,0.

Članak 35. Kod javnih i poslovnih građevina djelatnosti: upravne i financijske, kulturne i zabavne, trgovačke, uslužne, turističko-ugostiteljske (osim građevina turističke djelatnosti koje pružaju uslugu smještaja gostiju), zdravstva, socijalne zaštite i ostalih građevina


poslovne namjene uključujući i građevine za smještaj vozila te građevine komunalnih djelatnosti, unutar građevnih područja naselja i izdvojenih dijelova naselja, k-ig se može kretati između 0,1 i 0,65. Izuzetno, kod interpolacija ugrađenih građevina, na česticama do 250 m2, k-ig može iznositi i 1,0.

Članak 36. Kod građevina hotela, apart hotela, depandansi, pansiona i vila unutar građevnih područja naselja i izdvojenih dijelova naselja, k-ig može iznositi najviše 0,3.

Članak 37.

Koeficijent iskorištenosti čestice (k-is), u svim slučajevima navedenim u člancima 33., 34. i 35. ovih odredbi za provođenje, određuje se kao trostruki iznos utvrđenog k-ig, ali ne može iznositi više od 1,5.

Koeficijent iskorištenosti čestice (k-is), u slučajevima navedenim u članku 36. ovih odredbi za provođenje, ne može iznositi više od 0,8.

Članak 38. Izgrađenost građevne čestice određena prema odredbama članaka od 33. do 37. ovih odredbi ne može biti veća od površine gradivog dijela građevne čestice. Visina i broj etaža građevina

Članak 39. Maksimalna visina svih građevina unutar građevnih područja naselja i izdvojenih dijelova naselja iznosi najviše 7,0 metara.

Članak 40. Iznad maksimalne visine može se izvoditi krovna konstrukcija maksimalne visine od 3,2 m mjereno od vijenca građevine do sljemena krovišta, računajući i strojarnice dizala, postolja za klimatizacijske i slične uređaje, te ograde na krovovima nagiba krovnih ploha manjih od 5% koje mogu biti maksimalne visine do 1,2 m iznad vijenca građevine.

Članak 41. Kod garaža koje se grade na građevnim česticama druge namjene unutar građevnih područja naselja i izdvojenih dijelova naselja, visina istih iznosi maksimalno 2,5 m od konačno uređenog terena na ulazu u garažu do vijenca građevine. Visina krovne konstrukcije iznad vijenca do sljemena može iznositi najviše 1,5 m.

Članak 42. Kod izgradnje u zaštićenoj urbanističkoj cjelini Bala (rekonstrukcije postojećih građevina ili interpolacije novih), maksimalna visina građevine određuje se sukladno


posebnim uvjetima nadležne konzervatorske službe, te se može se odrediti i obavezna visina građevine, koja može biti viša ili niža od one određene ovim odredbama, ali ne viša od najviše građevine u neprekinutom uličnom nizu.

Članak 43. Za postavljanje privremenih građevina za vremenski ograničene potrebe (javne manifestacije, sajmovi, izložbe ili sl.) neprekinutog trajanja do 15 dana, odnosno tijekom godine do ukupno 60 dana, ne primjenjuju se odredbe ovog PPUO-a glede visine takvih privremenih građevina, te se dozvoljava postavljanje i viših prenosivih konstrukcija, ovisno o tehnološkim potrebama javnih manifestacija.

Članak 44. Sve građevine unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih dijelova naselja, mogu imati najviše dvije nadzemne etaže, te korisno stambeno potkrovlje, kao i jednu ili više podzemnih etaža, s time da ukupan broj etaža ne može biti veći od 4 etaže na bilo kojem presjeku kroz građevinu.

Članak 45. Kod izgradnje u zaštićenoj urbanističkoj cjelini Bala (rekonstrukcije postojećih građevina ili interpolacije novih), maksimalni broj etaža građevine određuje se sukladno posebnim uvjetima nadležne konzervatorske službe, te se može se odrediti i obavezni broj etaža, koji može biti veći ili manji od onog određenog ovim odredbama, ali ne veći od građevine s najvećim brojem etaža u neprekinutom uličnom nizu. Smjernice za postavljanje manjih montažnih građevina i drugih montažnih naprava

Članak 46. Lokacije za postavljanje manjih montažnih građevina (tipiziranih kioska, štandova) i drugih montažnih naprava (nadstrešnice uz autobusna stajališta, konstrukcije za oglašavanje i sl.) određuju se odgovarajućim općinskim propisom, pod uvjetom da se radi o građevinama najveće visine 3,5 m i najveće površine 12 m2. Takve građevine i naprave moraju biti izvedene od trajnih i kvalitetnih materijala, a njihovo oblikovanje mora biti usklađeno s ambijentom u kojem će se postaviti. Ukoliko se takve građevine i naprave postavljaju na području zaštićene povijesne cjeline Bala i na području prostornih međa kulturnog dobra potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela.

2.3. Izgrađene strukture van naselja 2.3.1. Zona male privrede i obrtništva Bale-Krmed i zone poslovne namjene

Članak 47.


Koncentracija obrtničkih i proizvodno-servisnih građevina usmjeravat će se u zonu male privrede i obrtništva Bale-Krmed ("Monkaštel") planiranu ovim PPUO-om. Unutar ove zone mogu se obavljati slijedeće djelatnosti: • trgovina na veliko i malo građevnim materijalima, • trgovina na veliko i malo poljoprivrednim strojevima, alatima i materijalom, • trgovina na veliko i malo robom široke potrošnje, • trgovina na veliko i malo aparatima za domaćinstvo i kućne radove, • automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske servisne radionice, • skladištenje i prodaja naftnih derivata i usluge putnicima i vozilima, • proizvodnja namještaja, parketa i obloga, • proizvodnja gipsanih građevnih elemenata, • proizvodnja drvene, metalne i plastične stolarije i ugradbenih elemenata, • manji pogoni za pakiranje prehrambenih artikala (šećer, brašno, začini i sl.), • proizvodnja i flaširanje alkoholnih i bezalkoholnih pića, • proizvodnja maslinovog ulja i ostalih proizvoda od maslina, • primarna prerada i pakiranje svježeg voća i povrća, • primarna prerada i pakiranje morskih organizama, • proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u pojedinačnim pogonima instalirane

snage manje od 300 kW. kao i ugostiteljska djelatnost koja ne uključuje usluge smještaja. Unutar ostalih poslovnih zona na području Općine Bale, planiranih ovim PPUO-om, predviđa se izgradnja isključivo poslovnih građevina uslužnih, komunalnih i trgovačkih djelatnosti, bez proizvodnih sadržaja. Prioritet izgradnje u poslovnoj zoni Bale (K1) ima izgradnja građevine za prodaju naftnih derivata i usluge putnicima i vozilima (benzinska postaja), u zoni Golaš (K1) prioritet ima izgradnja građevine za usluge servisa prometnim sredstvima i mehanizaciji, dok se u zonama komunalnih djelatnosti (K3) omogućava obavljanje isključivo komunalnih djelatnosti.

U ostalim poslovnim zonama namjene K1 i K3 omogućava se i proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u pojedinačnim pogonima instalirane snage manje od 300 kW.

U svim zonama iz ovog članka isključuje se mogućnost gradnje novih ili prenamjene postojećih građevina u stambenu namjenu. Veličina građevnih čestica Članak 48. Kod industrijskih (servisno - proizvodnih i prerađivačkih građevina), te uslužnih i većih građevina za trgovinu na veliko i malo (trgovačkih centara), veličina građevne čestice iznosi minimalno 500 m2, a maksimalno 30 000 m2. Izuzetno, kod industrijskih proizvodnih građevina za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora (fotonaponske elektrane) instalirane snage veće od 300 kW, smještenih u zoni IS – infrastrukturni sustav, veličina građevne čestice iznosi minimalno 5000 m2, a maksimalno 20 000 m2.


Izgrađenost građevinskih čestica

Članak 49. Kod industrijskih (servisno - proizvodnih i prerađivačkih građevina), te uslužnih i građevina i većih građevina za trgovinu na veliko i malo (trgovačkih centara), k-ig se može kretati između 0,15 i 0,75. Izuzetno, kod interpolacija ugrađenih građevina namjene iz stavka 1., na česticama do 250 m2, k-ig može iznositi i 1,0.

Kod industrijskih proizvodnih građevina za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora (fotonaponske elektrane) instalirane snage veće od 300 kW, smještenih u zoni IS – infrastrukturni sustav, k-ig može iznositi 0,75.

Članak 50.

Koeficijent iskorištenosti čestice (k-is), u svim slučajevima navedenim u članku 48. ovih odredbi za provođenje , određuje se kao trostruki iznos utvrđenog k-ig, ali ne može iznositi više od 1,0.

Koeficijent iskorištenosti čestice (k-is), u slučajevima navedenima u članku 49.stavak 3. ovih odredbi za provođenje, ne može iznositi više od 0,75. Visina i broj etaža građevina

Članak 51. U zoni male privrede i obrtništva Bale-Krmed i poslovnoj zoni Bale dozvoljava izgradnja građevina koje mogu biti i više od 10,0 m, ukoliko tehnološki uvjeti rada uvjetuju veću visinu građevine, što se utvrđuje detaljnim planom uređenja. U predmetnoj zoni dozvoljava se izgradnja građevina s najviše dvije nadzemne i jednom podzemnom etažom.

Izuzetno, kod industrijskih proizvodnih građevina za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora (fotonaponske elektrane) instalirane snage veće od 300 kW, smještenih u zoni IS – infrastrukturni sustav, građevine mogu imati samo jednu nadzemnu etažu. Izuzetno, kod industrijskih proizvodnih građevina za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora (fotonaponske elektrane) instalirane snage veće od 300 kW, smještenih u zoni IS – infrastrukturni sustav, apsolutna visina građevine do najvišeg dijela konstrukcije može iznositi najviše 10,0 m. Vrsta krova, nagib i vrsta pokrova

Članak 52. U svim zonama male privrede i obrtništva, kao i poslovnim zonama i zoni infrastrukturnog sustava (IS) se, pored izvedbe građevina s dvostrešnim kosim krovovima, dozvoljava izvedba ravnog krova, kupolastih, paraboličnih ili sličnih vitopernih krovova, terasa, sustava solarnih ćelija i sl.


2.3.2. Ugostiteljsko-turističke zone i turistički punktovi

Članak 53. Koncentracije turističke i ugostiteljske djelatnosti naročito će se razvijati u ugostiteljsko-turističkoj zoni "San Polo - Kolone" smještenoj unutar ZOP-a, unutar golf igrališta "Kolone" (Paravija), smještenog također dijelom unutar ZOP-a, unutar austrougarskih fortifikacija u zoni Formio-sv.Benedikt, u zoni Stancija Meneghetti smještenoj u cijelosti van ZOP-a i u turističkim punktovima određenima ovim PPUO-om, dok će se pojedinačne građevine gore navedenih djelatnosti izgrađivati i unutar građevnih područja naselja van ZOP-a.

Do privođenja namjeni prostora priobalja sukladno ovom PPUO-u, dozvoljava se zadržavanje u prostoru postojećih kampova San Polo i Kolone, s mogućnošću povećanja kategorizacije istih.

U svim zonama iz ovog članka isključuje se mogućnost gradnje novih ili prenamjene postojećih građevina u stambenu namjenu.


Članak 54. Turistički i ugostiteljski kapaciteti će se graditi na slijedećim lokacijama, iskazanim maksimalnim kapacitetima:

Zon

a

San

Pol

o k

olon

e

For

mio

sv

.Ben

edik

t

Gol

f "K

olon

e"

(Par

avij

a)

Bal

e

Sta

nci

ja

Men

eghe

tti

Ost

ala

nas

elja

Tu

rist

i čk

i p

unk

tovi

U

ku

pno

kapacitet (postelja)

1050 300 500 300 250 220 TP1- 150

TP2- 150

TP3- 150

3.070

površina (ha)

19,26 5,18 (*)

9,35 5,00 2,20 3,00 TP1-2,00 ha TP2-

2,00 ha TP3-

2,00 ha

49,99

Gustoća (postelja/ha) 54,52 57,92 53,48 60,00 113,63 73,30 75,00 61,41

radnih mjesta 200 120 120 100 50 40 40 670

tipologija

hotel

(T1)

hotel

(T1-F)

hotel Vile (T1)

hotel Vile (T1)

hotel Vile (T2)

hotel Vile (T1)

Hotel

(T1)

kategorija

3*/4* 4*/5* 4* 3*/4* 3*/4* 3*/4* 3*/4*

položaj u odnosu na ZOP unutar unutar unutar van van van van

Napomena: TP1 - Škvačota, TP2 - Barake, TP3 - Stancija Bembo, (*) površina čestica postojećih građevina posebne namjene – austrougarskih fortifikacija unutar zone Formio-sv.Benedikt, temeljem važećeg plana užeg područja

Definicija ugostiteljsko-turističke zone (turističkog razvojnog područja) i turističkog punkta utvrđena je PPIŽ-om kao planom šireg područja. Turistički i ugostiteljski kapaciteti u zoni Formio - sv.Benedikt, koji se ovim PPUO-om planiraju unutar ZOP-a (T1-F), mogu se realizirati samo unutar postojećih građevina posebne namjene (Austro-ugarskih fortifikacija i pratećih građevina). Unutar ugostiteljsko-turističkih zona i turističkih punktova mogu se, osim ugostiteljsko-turističkih sadržaja, realizirati i kompatibilni prateći sadržaji drugih namjena: - zdravstvene (konvencionalne i alternativne medicine), - trgovačke (maloprodaja hrane, pića, suvenira, sportskih rekvizita i sl.), - obrtničke-uslužne (osobne usluge – frizer, pediker, krojač i sl.)


- sportsko-rekreacijske svih vrsta, - prometne (parkirne i garažne zgrade)

U sastavu građevnih čestica ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi i pomoćne građevine u funkciji osnovne građevine.

Izuzetno, u zoni ugostiteljsko-turističke namjene „Stancija Meneghetti“ i dalje se mogu razvijati već realizirani sadržaji vinarije. Veličina građevinskih čestica

Članak 55. Kod građevina hotela, apart hotela i vila, veličina građevinske čestice iznosi minimalno 1000 m2, a maksimalno 100000 m2. Kod građevina kampova, veličina građevinske čestice iznosi minimalno 2000 m2, a maksimalno 150000 m2, osim postojećih kampova San Polo i Kolone koji se zadržavaju u postojećim obuhvatima. Izuzetno, kod interpolacija veličina građevinske čestice iznosi minimalno 500 m2, a maksimalno 12000 m2.

Kod izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene najmanje 40% površine svake građevne čestice treba biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

Članak 56. Kod građevina u obuhvatu golf igrališta "Kolone" (Paravija) i ugostiteljsko-turističkim zonama unutar ZOP-a ne mogu se zasnivati zasebne građevinske čestice. Izgrađenost građevinskih čestica

Članak 57. Kod građevina hotela, apart hotela i vila, k-ig ne smije biti veći od 0,3. Kod kampova se k-ig može kretati između 0,05 i 0,15, pri čemu se površine za kampiranje ne računaju kao gradivi dio građevinske čestice.

Izuzetno od odredbi prethodnih stavaka, k-ig za građevine hotela – baština (T1-F), a koji obuhvaća austrougarske fortifikacije u zoni Formio-sv.Benedikt obuhvaća samo postojeću izgrađenu površinu fortifikacija.

Pomoćne građevine mogu se graditi u okviru dozvoljenog koeficijenta izgrađenosti građevne čestice.

Izuzetno od odredbi prethodnih stavaka, za postojeće građevine vinarije u sklopu ugostiteljsko-turističke zone „Stancija Meneghetti“ utvrđuju se uvjeti mogućeg povećanja postojeće tlocrtne površine od 840 m2 bruto površine do najviše 2000 m2 bruto tlocrtne površine.

Članak 58.

Koeficijent iskorištenosti čestice (k-is), u svim slučajevima navedenim u članku 57. ovih odredbi za provođenje ne može biti veći od 0,8.

Pomoćne građevine mogu se graditi u okviru dozvoljenog koeficijenta iskorištenosti građevne čestice.


Izuzetno, za građevine hotela – baština (T1-F), a koji obuhvaća austrougarske fortifikacije u zoni Formio-sv.Benedikt, odgovara postojećoj izgrađenoj bruto građevnoj površini fortifikacija.

Izuzetno od odredbi prethodnih stavaka, za postojeće građevine vinarije u sklopu ugostiteljsko-turističke zone „Stancija Meneghetti“ utvrđuju se uvjeti mogućeg povećanja postojeće tlocrtne površine do najviše 4000 m2 ukupne bruto površine. Visina i broj etaža građevina

Članak 59. U ugostiteljsko-turističkim zonama dozvoljava se izgradnja građevina koje mogu biti visoke do 10,0 m, ali i više ukoliko tehnološki uvjeti rada uvjetuju veću visinu građevine, što se utvrđuje planom užeg područja. Za građevine hotela, apart hotela i vila unutar predmetnih zona u ZOP-u potrebno je kod izrade plana užeg područja izvršiti postupak krajobrazne analize i valorizacije sukladno odredbama PPIŽ-a, kojim se detaljnije uvjetuje maksimalna, odnosno obvezna visina građevina. U predmetnim zonama dozvoljava se izgradnja građevina s najviše tri nadzemne i jednom podzemnom etažom, a izuzetno se kod izgradnje hotela, apart hotela i vila dozvoljava i korištenje potkrovlja za smještajne jedinice i druge komercijalne sadržaje.

Izuzetno, za građevine unutar ZOP-a za koje je posebnim propisom utvrđena obveza osiguranja smještaja vozila na samoj građevinskoj čestici, a oblik i veličina građevne čestice isto ne omogućavaju ili omogućavaju samo na način da se cijela površina čestice izvan građevine koristi za smještaj vozila, dozvoljava se i veći broj podzemnih etaža namijenjenih smještaju vozila, sukladno čemu i ukupni broj etaža na bilo kojem presjeku kroz građevinu može biti veći od četiri. Vrsta krova, nagib i vrsta pokrova

Članak 59.A U ugostiteljsko-turističkim zonama se, pored izvedbe građevina s dvostrešnim kosim krovovima, dozvoljava izvedba ravnog krova, kupolastih, paraboličnih ili sličnih vitopernih krovova, terasa, sustava solarnih ćelija i sl. 2.3.3. Zone rekreacije

Članak 60.

Zone rekreacije utvrđene su ovim PPUO-om kao zone rekreacije u priobalnom prostoru, zonu rekreacije "Bale", golf igralište "Kolone" (Paravija) i zonu rekreacije "Stancija Bembo". Zone rekreacije u priobalnom prostoru prostiru se uz obalu i u funkciji su planiranih ugostiteljsko-turističkih zona. Unutar tih zona moguće je graditi i komunalne građevine, ali isključivo u svrhu opskrbe rekreacijskih građevina. Pod takvim komunalnim građevinama podrazumijevati će se vodospreme, crpne stanice, rezervoari, trafostanice i sl.

U zonama rekreacije graditi će se i uređivati putovi, trim staze, klupe za sjedenje i boravak, nadstrešnice, kupališta s manjim plažnim građevinama, informativne table i putokazi, sanitarni čvorovi, kiosci za informativne djelatnosti, te . U predmetnim zonama


rekreacije planirati će se i uređenje otvorenih površina za sport i rekreaciju. Detaljniji uvjeti građenja i uređivanja u navedenim zonama utvrditi će se urbanističkim planom uređenja.

Sve gore navedeni građevine svojom izgradnjom ne smiju bitno mijenjati značajke krajobraza u kojem se grade, a posebno se isključuje mogućnost iskrčenja autohtonih i homogenih šumskih površina većih od 2,0 ha u svrhu izgradnje gore navedenih građevina. Za planirani zahvat golf igrališta "Kolone" (Paravija) utvrđuje se građevno područje unutar kojega je moguće izvesti standardno PGA golf igralište s 18 (max. 27) rupa na max.

površini od 114 ha, a na kojemu se mogu graditi i komunalne, energetske, telekomunikacijske ili prometne građevine, kao i građevine golf kluba (koja uključuje mogućnost obavljanja ugostiteljske djelatnosti, bez usluga smještaja) i servisne građevine za održavanje golf igrališta (spremišta, nadstrešnice i sl.). Za građevine golf kluba i servisne građevine, (koje mogu biti riješene i unutar jedinstvenog objekta), propisani uvjeti gradnje su slijedeći: Maksimalna izgrađenost 2280 m2 K-ig 0,002 K-is 0,003 Maksimalni broj etaža 2 Maksimalna visina 7,5 m

Unutar golf igrališta najmanje 60% površine mora biti oblikovano u obliku parkovnih nasada i prirodnog zelenila. Postojeće građevine vojnih fortifikacija „Paravija zapad“, „Paravija istok“ i „Paravija Untertritt“, koje se nalaze u obuhvatu golf igrališta, mogu se također, osim osnovne namjene u sklopu „hotela baština“ (T1-F), uporabiti i kao građevine vezane uz namjenu golf igrališta, ali samo unutar postojećih gabarita i prema posebnim uvjetima nadležne konzervatorske službe. Uvjeti građenja i uređivanja prostora van građevnih područja

Članak 61. Sukladno odredbama za provođenje ovog PPUO-a, te planova šireg područja i posebnih propisa, van građevnih područja mogu se graditi i uređivati: • poljoprivredne građevine na poljoprivrednom zemljištu • stambeno-agroturističko-poljoprivredne građevine van građevnih područja • građevine na šumskom zemljištu • građevine na eksploatacijskom polju mineralnih sirovina • prometne i infrastrukturne građevine Polazeći od činjenice da najveći dio područja Općine Bale zauzima poljoprivredno zemljište i da se razvoju poljoprivrede pridaje izuzetan značaj u privrednom razvoju općine, područja predviđena ovim PPUO-om kao poljoprivredne površine neće se smjeti koristiti u druge svrhe, osim u slučajevima predviđenim ovim odredbama. Uvjeti formiranja zemljišnih kompleksa poljoprivrednih i stambeno-agroturističko-poljoprivrednih građevina van građevnog područja utvrđeni su posebnim propisima te odredbama PPIŽ-a kao prostornog plana šireg područja. Izgradnja stambeno-agroturističko-poljoprivrednih građevina van građevnih područja, a unutar ZOP-a i krajobrazne cjeline Istarsko priobalje koji su prikazani na grafičkim prilozima 1., 3.3. i 3.4. ovog PPUO-a, nije moguće.


Izgradnja poljoprivrednih građevina na poljoprivrednom zemljištu unutar ZOP-a moguća je samo pod uvjetima posebnih propisa koji se odnose na ZOP. 2.3.4. Poljoprivredne građevine na poljoprivrednom zemljištu

Članak 62. Pojedinačne poljoprivredne građevine mogu se graditi samo na pojedinačnim česticama poljoprivrednog zemljišta čija je površina veća od 5000 m2, i to izvan prostora ograničenja utvrđenog člankom 45. Zakona o prostornom uređenju (ZOP). Osobito vrijedno obradivo tlo (P1) obuhvaća prvenstveno površine za uzgoj višegodišnjih kultura (vinogradi, voćnjaci, maslinici), kao i meliorirane, odnosno navodnjavane poljoprivredne površine. Na osobito vrijednim obradivim tlima utvrđenim ovim PPUO-om mogu se planirati slijedeći zahvati u prostoru: staklenici i plastenici s pratećim poljoprivrednim objektima za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda na kompleksima ne manjim od 20.000 m2, objekti za uzgoj stoke na kompleksima ne manjim od 100.000 m2, vinogradarsko-vinarski pogoni na kompleksima ne manjim od 100.000 m2. Na osobito vrijednim obradivim tlima utvrđenima ovim PPUO-om isključuje se mogućnost građenja stambeno-gospodarskih građevina za vlastite potrebe i turizma na seoskim gospodarstvima, kao i izgradnje malih gospodarskih objekata (pomoćnih građevina za držanja alata i strojeva, poljoprivredne opreme i sl.).

Vrijedno obradivo tlo (P2) obuhvaća prvenstveno poljoprivredne površine namijenjene uzgoju maslina, vinove loze, žitarica, industrijskih kultura, povrtlarskih kultura te krmnog bilja, a u načelu je grupirano oko ruralnih naselja u relativno homogenom obliku (ruralno područje naselja).

Na vrijednim obradivim tlima utvrđenim ovim PPUO-om mogu se planirati slijedeći zahvati u prostoru: staklenici i plastenici s pratećim poljoprivrednim objektima za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda na kompleksima ne manjim od 10.000 m2, objekti za uzgoj stoke na kompleksima ne manjim od 50.000 m2, peradarske farme na kompleksima ne manjim od 20.000 m2, vinogradarsko-vinarski pogoni na kompleksima ne manjim od 20.000 m2.

Ostalo obradivo tlo (P3) obuhvaća izdvojene obradive površine manjeg gospodarskog značaja.

Na ostalim obradivim tlima utvrđenim ovim PPUO-om mogu se planirati slijedeći zahvati u prostoru: staklenici i plastenici s pratećim poljoprivrednim objektima za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda na kompleksima ne manjim od 5.000 m2, objekti za uzgoj stoke na kompleksima ne manjim od 10.000 m2, peradarske farme na kompleksima ne manjim od 5.000 m2, vinogradarsko-vinarski pogoni na kompleksima ne manjim od 10.000 m2.

Članak 63. Položaj poljoprivredne građevine, odnosno kompleksa građevina, određuje se na katastarskoj čestici tako da se sačuva prikladnost preostalog dijela katastarske čestice za poljoprivrednu obradu i da se, osim kod određivanja smještaja staklenika i plastenika, zahvati poljoprivredno zemljište što manjeg boniteta.

Udaljenost poljoprivrednih građevina za stočarsku proizvodnju od građevnih područja, mora biti:


tablica 2. GOVEDA I KONJI KOM.

SVINJE KOM.

PERAD KOM.

OVCE I KOZE KOM.

UDALJENOST OD GRAĐEVNOG PODRUČJA /m/

do 10 do 20 do 500 do 50 50 10 do 20 20 do 50 500 do 5000 50 do 100 100 više od 20 više od 50 više od 5000 više od 100 200

Članak 64. Poljoprivredne građevine moraju biti udaljene od javnih i ostalih nerazvrstanih cesta (poljski i šumski putevi i druge nerazvrstane javne prometne površine) i od granice katastarske čestice prema kojoj se izvode otvori najmanje 3 m.

Članak 65. Građevni pravac istovjetan je s granicom površine gradivog dijela čestice koja je najbliža granici uz javnu prometnicu ili drugu javnu površinu.

Članak 66. Smatra se da poljoprivredna građevina ima osiguran pristup s javne prometnice ukoliko takav pristup ima katastarska čestica na kojoj se objekt nalazi ili planira.

Članak 67.

Maksimalna površina pojedinih poljoprivrednih građevina iznosi:

- 100 m2 za spremišta za poljoprivredne strojeve i poljoprivredni alat, - 5.000 m2 za staklenike i plastenike, - 1.000 m2 za ostale poljoprivredne građevine i komplekse građevina (stočarske, vinarsko-

vinogradarske, građevine za primarnu obradu i čuvanje poljodjelskih proizvoda i dr.).

Ukupna tlocrtna površina poljoprivrednih građevina ne može biti veća od 20% površine katastarske čestice ili kompleksa čestica na kojoj se građevina nalazi, osim za staklenike i plastenike, kod kojih taj postotak iznosi najviše 50%.

Članak 68. Poljoprivredne građevine se mogu priključivati na infrastrukturne građevine (vodovodne, elektroenergetske i telekomunikacijske) ukoliko za to postoje uvjeti, pod istim uvjetima kao i građevine u građevinskim područjima, dok se pročišćavanje otpadnih voda mora rješavati individualnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, sukladno važećim propisima i uvjetima nadležne službe za zaštitu voda.

Članak 69.


Poljoprivredne građevine, osim staklenika i plastenika, mogu u sklopu građevine ili kompleksa građevina imati uz osnovnu namjenu i jednu ili više drugih poljoprivrednih namjena iz članka 66. ovih odredbi za provođenje.

Članak 70. Poljoprivredne građevine mogu imati samo jednu nadzemnu i jednu podzemnu etažu. Poljoprivredne građevine mogu imati maksimalnu visinu od 6,5 m mjerenu od konačno uređenog terena na bilo kojem mjestu uz građevinu do vijenca građevine, osim posebnih tehnoloških građevina (silosa sa žitarice, silosa za krmnu hranu, nosivih elemenata vjetrovnih elektrana za vlastite potrebe, spremnika za vodu).

Članak 71. Krovište poljoprivrednih građevina mora se izvoditi u nagibu 5 – 24 %, ovisno o vrsti pokrova (rebraste limene ploče, staklo i ploče od staklene vune, razne vrste plastičnih ploča, šindra, kanalica).

Članak 72. Poljoprivredne građevine ne mogu se graditi od priručnih i otpadnih materijala. Vanjski zidovi poljoprivrednih građevina koji su izgrađeni od betona, blokova od betona, plinobetona, opeke i sličnih materijala moraju biti ožbukani.

Članak 73. Spremnici za vodu mogu biti izgrađeni bilo gdje u okviru čestice ukoliko visina građevinskog dijela nije viša od jedan metar od najniže točke konačno uređenog terena neposredno uz tu građevinu.

Spremnici za vodu moraju biti glatkih površina, nepropusnih za vodu, zatvoreni i opremljeni tako da se može održavati higijenska ispravnost vode , te udovoljavati i drugim sanitarno tehničkim i higijenskim uvjetima.

Članak 74. Udaljenost gnojiva i gnojišnih ili septičkih jama od spremnika vode ne smije biti manja od 15 metara. Položaj gnojišta ili septičkih jama mora biti na nižem dijelu terena u odnosu na spremnike vode. Gnojište mora biti izgrađeno od takvih materijala i na takav načina da je osigurana potpuna vodonepropusnost, a iznad površine zemljišta mora imati obzid visine minimalno 20 centimetara.

Članak 75. Građevine za uzgoj stoke moraju se izgrađivati od čvrstog materijala, tako da su zaštićene od atmosferskih utjecaja i da se u njima može održavati čistoća.


Pod mora biti vodonepropusan i mora imati nepropusne kanale spojene s gnojišnom jamom.

Članak 76. Udaljenost pčelinjaka od susjedne međe ne smije biti manja od 5 metara.

Članak 77. Zgrade ili naprave za spremanje sijena ili slame moraju biti udaljene od susjednih građevina najmanje 5 metara.

Članak 78. Odredbe članaka od 52. do 67. adekvatno se primjenjuju i kod rekonstrukcije postojećih gospodarskih građevina. 2.3.5. Stambeno-agroturističko-poljoprivredne građevine van građevnih područja

Članak 79. Pod stambeno-agroturističko-poljoprivrednim građevinama van građevnih područja (stancijama), u smislu ovih odredbi za provođenje, podrazumijevaju se stambeno-gospodarske građevine za vlastite potrebe i turizam na seoskim gospodarstvima, za koje su ovim PPUO-om namijenjene isključivo poljoprivredne površine posebne namjene na Kartografskom prikazu br. 1. ovog PPUO-a. Opći uvjeti za građenje stambeno-agroturističko-poljoprivrednih građevina utvrđeni su PPIŽ-om kao planom šireg područja te posebnim propisima, kao i odredbama članaka 61. do 77. ovih odredbi. Na području obuhvata ovog PPUO-a je najmanja veličina zemljišnog kompleksa za građenje stambeno-agroturističko-poljoprivrednih građevina 20.000 m2 zemljišta na jednoj ili više katastarskih čestica poljoprivrednog zemljišta u gromadi, ali ne manje od 1000 m2 po planiranoj smještajnoj jedinici (postelji). Zemljišni kompleks za građenje stambeno-agroturističko-poljoprivrednih građevina se, nakon izgradnje građevina predviđenih aktom o uvjetima uređivanja prostora i odobrenjem za građenje više ne može dijeliti u manje zemljišne čestice. Sa zemljišnim kompleksom za građenje stambeno-agroturističko-poljoprivrednih građevina iz stavka 3. ovog članka potrebno je funkcionalno povezati i sa najmanje 20.000 m2 poljoprivrednog zemljišta u neposrednoj blizini.

Članak 79A. Stancije iz članka 79. ovog PPUO-a su slijedeće:

R.br. Naziv stancije (lokalitet) Obuhvaćene zemljišne čestice 1. Stancija Casoto (Pedena) 47/1, 47/2, 47/3, 47/4, 47/5, 47/6, 48/1, 48/2,

48/3, 48/4, 48/5, 49/1, 49/2, 49/3, 49/4, 49/5, 49/6, 429 ZGR

2. Stancija Merla 132/1, dio 133, 137/1,137/6, 131/3, 147/5 ZGR 3. Stancija Fiori 191, 192, 193/1, 193/2, 193/3, 193/4, dio 190,


271, 272, 274, dio 275, 276, 277, 426/2, 426/4 ZGR, 426/5 ZGR, 426/6 ZGR, 424/1 ZGR, dio 6677/1

4. Stancija Porcariccia 516/3, 516/4, 516/5, 517, 518/1, 518/2, 519/1, 519/2, 519/3, 519/4, 519/5, 433 ZGR

5. Stancija Bianca Torta Dio 514/3, 545/1, 545/2, 545/3, 545/4, 545/5, 547/3, dio 547/2, 548, dio 549/1, dio 551, 552, 703 ZGR

6. Stancija delle Carme 521, 522, dio 523/4, 523/8, 524/1, 524/2, 524/3 525/1, 525/2, 525/3, 526, 527/1, 527/2, 528, 529, 530, 444/5 ZGR, 444/6 ZGR, 444/7 ZGR

7. Stancija Leme Picia 535, 536/1, 536/2, 444/8 ZGR, 444/9 ZGR 8. Stancija Pallasonche 564/3, 564/9, 565/1, 745 ZGR 9. Stancija Tuian 589/1, 589/2, 589/3, 589/4, 589/5, 589/6,

589/7, 589/8, 589/9, 590/1, 590/2, 590/3, 590/4, 590/5, 590/6, 590/7, 590/8, 444/10 ZGR

10. Stancija Mitton 1211, 1212, 1214/1, 1214/2, 1214/3, 1214/4, 1215, 1216, 1217, 1218, 1222/1, 1222/2, 1223/1, 499/1 ZGR, 499/2 ZGR, 500/1 ZGR, 500/2 ZGR, 500/3 ZGR, 500/4 ZGR, 500/5 ZGR, 500/6 ZGR, 500/7 ZGR, 500/8 ZGR, dio 6603

11. Stancija Cortina 1229/1, 1229/2, 1080, 1081/2, 1085/1, 1085/2, 1085/3, 1085/4, 1234/4, 1235/1, 1235/2, 1235/3, 1235/4, 1235/5, 1235/6, 1235/7, 1235/8, 1235/9, 1235/10, 1235/11, 1235/12, 1235/13, 1235/14, 1236/1, 1236/2, 1236/3, 1236/4, 1236/5, 1236/6, 501/1, 501/2 ZGR, 501/3 ZGR, 501/4 ZGR, dio 6626

12. Stancija Campitello 1863/1, 1863/2, 1863/3, dio 1864/1, dio 1864/2, 1865, 1870/1, 1870/2, 1870/3, 1870/4, 1870/5

13. Stancija Tre Laghi 2729/3, 2729/4, 2729/5, 2729/6, 2729/7, 2729/8, 2729/9, 2729/10, 2729/11, 2729/13, 2729/14, 2729/15, 2729/16, 2729/17, 2729/18, 2729/19, dio 2339/16

14. Stancija Cucco 2019/1, 2019/3, 2019/4, 2019/7, 2020/1, 2020/2, 2020/3, 2020/4, 2020/5, 2020/6

15. Stancija St.Andrea 2072, 3402/1, 3432/1, 3432/2, 3433, 3434, 3435, 3436/1, 3444/1, 3444/2, 3445, 3446, 3447/1, 3447/2, 3447/3, 3447/4, 3449 , 409 ZGR, dio 6586

16. Stancija Piana 3586, 3587, 3588, 3589/1, 3589/2, dio 3590/1, 323 ZGR

17. Stancija Leme Grande 646/1, 646/2, 646/3, 647, 648, 649, 650, 651, 652, 653, 654, dio 655, 688, 435 ZGR, dio 6702

18. Stancija Barbieri 3694/17, 4045, 4047, 4048, 4050/1, 4050/2, 4050/3, 4050/4, 4051/1, 4051/2, 4051/3, 4053/1, 4053/2, 4053/3, dio 4055/1, dio


4062/1, dio 4062/2, dio 4063/1, 4064/1, 4064/2 dio 4064/3, 506/3 ZGR, 506/4 ZGR, 506/5 ZGR, 506/6 ZGR, 506/11 ZGR, 506/12 ZGR, 506/13 ZGR, 519/1 ZGR, 519/2 ZGR, 519/3 ZGR

19. Stancija Madonna Alta 725/3, 725/4, 727, 729/1, 729/2, 729/3, 730, 731, 733, 734, 735, 736, 507/2 ZGR

20. Stancija Cergna 4192/1, 4192/2, 4193, 4194/1, 4194/2, 4194/3, 4194/4, 4196/1, 4196/2, 4197/1, 4197/2, 4197/3, 4224/4, 4224/6, dio 4235, 504/1 ZGR, 504/2 ZGR, 504/3 ZGR, 504/4 ZGR, 504/5 ZGR, 504/6 ZGR, 504/7 ZGR, 504/8 ZGR, 505/1 ZGR, 505/1 ZGR

21. Stancija Calcara Dio 4360, , 4361/2, 4361/3, 4361/4, 4361/5, 4361/6, 4362, 4363/1, 4363/2, 4363/3, 4363/4, 4364, 4373/2, 4373/4, 477/5 ZGR

22. Stancija Cerni 4447, 4449, 4453/1, 4453/2, 4453/3, 4456, 4457, 4458, 4459/1, 4459/2, 4460, 4461/1, 4461/2, 4461/3, 4461/4, 4462, 451 ZGR

23. Stancija Groppi 4538, 4539/12, dio 4600/4, 4600/5, dio 4635/1, dio 4635/2, 4636, 4637, 4638/1, 4638/2, 4639, 4641, 4642, 4645, 4646, 4647, 4648/1, 4648/2, 4649, 4650 dio 6540, dio 6552, 448 ZGR, 449 ZGR, 450/1 ZGR, 450/2 ZGR, 450/3 ZGR, 450/4 ZGR

24. Stancija Canora 4695/1, 4695/2, 4695/3, 4700/3, 4701/3, 4718, 4719/1, 4719/2, dio 4721/1, 4731/7, dio 4731/6, dio 4731/8, dio 4731/13, 4737, 4738, 4739, 4740, 4741/1, 4741/2, 4742, 4743, 4744, 4745, 4746, 4747/1, 4747/2, 4748, 4749, 480/2 ZGR, 480/3 ZGR, 480/4 ZGR

25. Stancija del Turco 3193/3, 3193/4, 3193/5, 3193/6, dio 3193/7, 3194/2, 3194/3, 3194/4, dio 3195/1, 3195/2, dio 3195/3, dio 3195/4, 3206/3, 3252/1, dio 3252/2, 3252/3, 3252/4, 3252/7, 3252/8, 3252/9, 482/8 ZGR, 482/9 ZGR

26. Stancija delle Rovole 3209/2, 3209/5, 3209/6, 3210, 3211, 3212/1, 3212/2, 3213/1, 3213/2, 3213/3, 510 ZGR

27. Stancija Cristojole 4682/1, 4682/2, 4683/1, 4683/2, dio 5036/3, 5111/4, 481 ZGR

28. Stancija Maruga 5532/1, 5532/2, 5533, 5534/1, 5534/2, 5534/3, 5534/4, 5534/5, 5537, 5538, 5539, 5540/1, 5540/2, 5541, 5700/4, 5700/5, 5700/6, 5700/7, 5700/8, 5700/14, dio 6505, 486/1 ZGR, 486/2 ZGR, 486/3 ZGR, 486/4 ZGR, 486/5 ZGR, 487 ZGR, 488/1 ZGR, 488/2 ZGR, 489 ZGR

U gornjoj tablici navedene stancije mogu se realizirati na predmetnim lokacijama isključivo uz poštivanje uvjeta iz članaka 40, 41 i 42 odredbi PPIŽ-a, kao i uvjeta iz članka 62.ovih


odredbi. Nijedna od navedenih lokacija ne nalazi se u prostoru ograničenja prema članku 45. Zakona o prostornom uređenju.

Članak 80. Stambeno-agroturističko-poljoprivredni kompleksi predstavljaju složene građevine koji se sastoje od: • stambenih građevina • poljoprivrednih građevina • građevina za smještaj gostiju i pružanja usluga hrane i pića (agroturističkih građevina)

Koeficijent iskorištenosti (k-is) zemljišnog kompleksa stambeno-agroturističko-poljoprivrednih građevina može se kretati od 0,01 do 0,1 a odnos veličine izgrađenog dijela stambene i turističke smještajne namjene u odnosu na poljoprivrednu namjenu ne smije biti veći od 49%:51%. Ukupni koeficijent izgrađenosti (k-ig) ne može iznositi više od 0,05. Ukoliko je površina zemljišnog kompleksa veća od 2,0 ha, parametri za odnos stambenog i agroturističkog, te k-ig i k-is utvrđuju se na osnovicu od 2,0 ha. Stambena građevina može se graditi pod istim uvjetima (namjena, visina i broj etaža, uvjeti oblikovanja građevine) kao i građevine iste namjene u građevnim područjima, s time da se unutar nje ne mogu obavljati poslovne djelatnosti. Izuzetno, unutar stambene građevine se može obavljati i djelatnost turizma na seoskim gospodarstvima ako u kompleksu građevina već nisu izvedene građevine samo za tu namjenu (građevine za smještaj gostiju). Za poljoprivredne građevine u stambeno-agroturističko-poljoprivrednim kompleksima vrijede isti uvjeti kao i za samostalne gospodarske građevine. Uvjeti gradnje građevina za smještaj gostiju utvrđeni su posebnim propisima, te odredbama ovog PPUO-a koje se odnose na stambene građevine. 2.3.6. Građevine na šumskom zemljištu

Članak 81.

U sklopu šuma gospodarske namjene, a u vlasništvu države, ovim se PPUO-om omogućava izgradnja jedne građevine za potrebe šumarstva i lovstva, koja može, uzimajući u obzir i okolno uređeno zemljište, sadržavati: • ispitnu stanicu za promatranje šumskih ekosustava • prostorije za lovočuvara i lugara • prostorije za lovce (lovački dom) s pratećim prostorijama, bez smještajnih • uređeno strelište za glinene golubove • manje uzgajalište pernate divljači

Cijeli zemljišni kompleks (čestica) ne može biti veći od 5.000 m2 i može se izgraditi samo na neobraslom šumskom zemljištu, a moraju se poštivati i slijedeći uvjeti:

• k-ig može iznositi 0,05, a k-is 0,1, • građevina može biti visoka najviše 7,0 m, te imati najviše dvije nadzemne

etaže,


• za ostale uvjete oblikovanja građevine adekvatno se primjenjuju odredbe ovog PPUO-a koje se odnose na poljoprivredne građevine na poljoprivrednom zemljištu

2.3.7. Građevine na eksploatacijskom polju mineralnih sirovina

Članak 82. Eksploatacija mineralnih sirovina može se obavljati na lokalitetu Gromače, (izvan područja ograničenja iz članka 45. Zakona o prostornom uređenju), između Sv.Marije Velike i Sv.Marije Male, ali usklađeno s uvjetima zaštite kulturne baštine (arheološko nalazište), s time da se isto ne može širiti u smjeru lokaliteta Sv.Marije Velike i Sv.Marije Male.

Građevine na eksploatacijskim poljima mineralnih sirovina izvode se sukladno posebnim propisima iz oblasti rudarstva. Obuhvat eksploatacijskog polja predstavlja česticu za izgradnju rudarskih građevina i postrojenja. Građevine unutar eksploatacijskog polja moraju biti izvedene od kvalitetnih materijala, otporne na požar i mehanička oštećenja, a moraju biti locirane tako da se prostorije za boravak zaposlenika u najvećoj mogućoj mjeri izdvoje od područja u kojem se obavlja ekstrakcija i oplemenjivanje (meljava i sortiranje) mineralne sirovine. 2.3.8. Prometne i infrastrukturne građevine

Članak 83.

Izvan građevnih područja se, unutar PPUO-om utvrđenih koridora i posebnim propisima utvrđenih zemljišnih, odnosno zaštitnih pojasa, mogu graditi građevine infrastrukture koje po svojoj funkciji zahtijevaju smještaj van područja naselja i drugih izdvojenih građevnih područja.

Prometne i infrastrukturne građevine koje se mogu graditi van građevnih područja su: • prometnice s pripadajućim građevinama (nadvožnjacima, podvožnjacima, usjecima i

nasipima, odmorištima i ugibalištima, stajalištima u javnom cestovnom prijevozu, potpornim zidovima i kanalima za odvodnju oborinskih voda i dr.),

• cjevovodi vodoopskrbe i odvodnje s pripadajućim građevinama (vodospremama, crpnim stanicama, prekidnim komorama, revizionim oknima, pročistačima otpadnih i oborinskih voda, upojnim bunarima i dr.),

• nadzemni i podzemni kablovi i dalekovodi u sustavu elektroenergetike i telekomunikacija s pripadajućim građevinama (nosačima dalekovoda, razvodnim stupovima, TK zdencima, nosačima antenskih uređaja u sustavima pokretnih telekomunikacijskih mreža i dr.),

• plinoopskrbni cjevovodi s pripadajućim građevinama (pumpnim stanicama, revizionim oknima i dr.),

• građevine pomorske infrastrukture - postojeći pristani u uvalama Kolone i sv.Benedikt Sve prometne i infrastrukturne građevine graditi će se sukladno odredbama ovog PPUO-a, planova šireg područja i posebnih propisa, a temeljem idejnih rješenja i stručnih podloga, te , ukoliko je to potrebno, i studija o utjecaju na okoliš.

Sve prometne i infrastrukturne građevine graditi će se na način koji u najmanjoj mogućoj mjeri utječe na kakvoću okoliša, krajobrazne vrijednosti, prirodne i antropogene resurse te uvjete stanovanja i rada stanovništva na području Općine Bale.


Izuzetno, industrijske proizvodne građevine za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora (fotonaponske elektrane) instalirane snage veće od 300 kW, smještaju se u zoni IS – infrastrukturni sustav, sukladno ostalim uvjetima utvrđenima ovim PPUO-om, unutar kojih se rješava i potrebna SN elektroenergetska infrastruktura te odgovarajuća TS 20/0,4. 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti Članak 84. Osnovni pravci dugoročnog razvoja gospodarstva Općine Bale bit će djelatnosti koje u najvećoj mjeri vrednuju prirodne uvjete i bogatstvo, prednosti prometno – geografskog položaja, osiguravaju najveće efekte i koji vrše funkciju nositelja razvoja općine. Polazeći od tih osnova, osnovni pravci razvoja gospodarstva i Općine Bale biti će slijedeće djelatnosti: - turizam i ugostiteljstvo, - poljoprivreda - mala privreda i obrtništvo Turizam i ugostiteljstvo

Utvrđivanje uvjeta smještaja turističke i ugostiteljske djelatnosti proizlazi iz važećih propisa iz te oblasti (a posebno uvjeta kategorizacije turističkih i ugostiteljskih građevina), propisa koji se odnose na ZOP te odredbi PPIŽ-a kao prostornog plana šireg područja.

Ovim se PPUO-om, u poglavlju 3.3.1.1. tekstualnog obrazloženja PPUO-a utvrđuju minimalni uvjeti za kategorizaciju turističko-ugostiteljskih građevina unutar ugostiteljsko-turističkih zona i turističkih punktova.

Članak 85.

Obalni pojas je namijenjen isključivo uređivanju kupališta sa plažnim građevinama, sunčališta, pristupa u more, pontona, zelenih površina, manjih sportskih igrališta, površina za vodene sportove i ugostiteljskih građevina, dok su smještajni kapaciteti odmaknuti od obale u dubinu. Uvjeti izgradnje istih utvrditi će se urbanističkim planom uređenja.

U obalnom pojasu mogu se rekonstruirati postojeće građevine pod istim uvjetima kao i za izgradnju građevina u drugim dijelovima ugostiteljsko-turističkih zona, osim smještajnih ugostiteljsko-turističkih građevina. Članak 86. U pojasu širine 25 metara od morske obale osigurati će se javni prolaz uz obalu, te se u tom dijelu prostora mora osigurati kolni pristup svim vrstama interventnih vozila nadležnih službi. Svi pristupi obali u gore spomenutom pojasu moraju se izvesti s potpunim izbjegavanjem stvaranja arhitektonskih barijera.


Poljoprivreda

Članak 87.

Na području obuhvata ovog PPUO-a se na poljoprivrednom zemljištu mogu graditi samo gospodarske i stambeno-gospodarske građevine pod uvjetima iz članaka od 61. do 79. ovih odredbi, te infrastrukturne građevine iz članka ovih odredbi, s time da se kod izgradnje unutar ZOP-a primjenjuje posebni propis. Na području obuhvata ovog PPUO-a ne dozvoljava se izgradnja malih gospodarskih građevina (građevina za alat, strojeve i poljoprivredni materijal) na zasebnim česticama, bez obzira na namjenu poljoprivrednog zemljišta. Mala privreda i obrtništvo

Članak 88. U zoni male privrede i obrtništva mogu se graditi samo građevine čija je namjena utvrđena u članku 46. ovih odredbi. Građevne čestice u ovoj zoni moraju biti zazelenjene visokim raslinjem na najmanje 20% površine čestice, a posebno u rubnim dijelovima prema susjednim česticama. Održavanje autobusa i drugih gospodarskih vozila i građevnih strojeva se može predvidjeti samo u zoni male privrede i obrtništva Bale-Krmed. 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti Javna uprava

Članak 89.

Djelatnost javne uprave obavljati će se u sklopu postojećeg kompleksa građevina unutar građevnog područja naselja Bale, za koje je ovim PPUO-om utvrđena pogodnost i dostatnost za daljnje obavljanje poslova. Predškolski odgoj

Članak 90.

Predškolski odgoj obavljati će se u sklopu postojeće građevine unutar građevnog područja naselja Bale, čiji su kapaciteti po grupama (odjeljcima) dovoljni za razdoblje do 2010., kada se može očekivati maksimalni broj upisane djece predškolske dobi. Osnovno školstvo

Članak 91.

U osnovnom školstvu se u razdoblju do 2010. ne očekuju velike promjene u broju upisane djece. U slučaju većih potreba, nije potrebno prostorno širenje, već se može osigurati rad u dva turnusa.


Potrebno je utvrditi funkcionalnu česticu osnovne škole unutar građevnog područja naselja Bale, izgraditi školsku (polivalentnu) dvoranu, a po potrebi je i proširiti i dopuniti sportskim sadržajima i površinama za edukaciju na otvorenom (školski vrt ili voćnjak, zimski vrt u stakleniku i sl.). Javne ustanove

Članak 92. Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD)

Nova lokacija DVD-a predviđa se unutar građevnog područja naselja Bale. Kultura, sport i rekreacija

Članak 93.

Sport i rekreacija

Najveći dio sportsko-rekreacijskih potreba stanovništva rješavati će se unutar sportsko rekreacijske zone u naselju Bale, te u rekreacijskim zonama u priobalju predviđenima ovim PPUO-om. Na lokaciji napuštenog kamenoloma Bale planira se otvoreni zabavni i rekreativni park. Uvjeti korištenja planiranog parka identični su onima za korištenje rekreacijskih zona u priobalju.

Drugi sportsko-rekreacijski sadržaji planiraju se u sklopu turističkih zona, odnosno u polivalentnoj građevini, za sportsko-rekreacijske potrebe djece školskog uzrasta, te u sklopu golf igrališta "Kolone" (Paravija) i unutar polivalentne sportsko-rekreacijske površine "Stancija Bembo". Kultura

Planira se izgradnja nove polivalentne građevina u građevnom području naselja Bale. Ta polivalentna građevina služile bi svim oblicima lokalnog kulturnog djelovanja

(amaterska kulturno-umjetnička društva, samostalni umjetnici), ali i za organizaciju javnih manifestacija te za sportsko-rekreativne djelatnosti.

Jedan od prioriteta u oblasti kulture je stvaranje uvjeta za prezentaciju paleontoloških nalaza iz podmorja i priobalja općine. To će se postići izgradnjom paleontološkog edukacijskog parka na otvorenom i uređenjem prostora za stalnu zbirku izložaka. Unutar građevnih područja u priobalnim turističkim zonama može se izgraditi i visitor centar paleontološkog parka.

Prostori arheoloških lokaliteta utvrđenih ovim PPUO-om, nakon što se provedu cjelovita istraživanja te restauracija i konzervacija nalaza, urediti će se kao arheološki parkovi, uz odgovarajuće hortikulturno rješenje, prema smjernicama nadležnog konzervatorskog odjela.


5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih

infrastrukturnih sustava

Članak 94. Širina planskog koridora javnih cesta te telekomunikacijskih, energetskih i vodnogospodarskih (vodoopskrba, odvodnja i melioracijska odvodnja) građevina određena je posebnim propisima i PPIŽ-om kao prostornim planom šireg područja. PPUO-om utvrđeni koridori iz prethodnog stavka ne mogu se mijenjati planovima užih područja, osim u slučaju da se temeljem novih istraživanja i spoznaja utvrdi neprovedivost realizacije planiranih građevina unutar tih koridora. Infrastrukturne sustave potrebno je graditi prvenstveno na javnim površinama, odnosno na površinama u državnom i općinskom vlasništvu, na način da se izgradnja istih vremenski i prostorno podudara u najvećoj mogućoj mjeri.

Članak 95. Čvorište Bale u koridoru državne ceste A 9 (koje se nalazi na području Grada Vodnjan) potrebno je izvesti sa svim pristupnim pravcima, a posebno s pristupnim pravcem čvorište Bale - Bale. U širem obuhvatu čvorišta potrebno je urediti i odmorište. Prilikom izrade varijantnih idejnih rješenja za koridor ceste u istraživanju čvor Bale - Bale, potrebno je voditi posebno voditi računa o zaštiti kulturnih i krajobraznih vrijednosti prostora, kao i o zaštiti osobito vrijednog i vrijednog poljoprivrednog tla, te kvalitetnih šumskih sastojina. Spojeve na državnu, županijske i lokalnu cestu potrebno je planirati sukladno Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07), važećom normom za projektiranje i građenje čvorova u istoj razini U.C4.050, Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN110/01) te ostalim zakonima, propisima i normativima vezanim za predmetno područje planiranja i projektiranja. Komunalnu infrastrukturu potrebno je planirati u nogostupu ili zaštitnom pojasu javne ceste. Pristup građevnih čestica na javne ceste potrebno je planirati sabirnim i ostalim ulicama.

Sukladno Zakonu o cestama, ovim se PPUO-om utvrđuju zaštitni koridori javnih cesta na slijedeći način: Vrsta cesta Zaštitni koridor (m) Napomena Autocesta 40 m Širina koridora sa svake

strane ceste mjereno od ruba zemljišnog pojasa

Državna cesta 25 m Širina koridora sa svake strane ceste mjereno od ruba zemljišnog pojasa

Županijska cesta 15 m Širina koridora sa svake strane ceste mjereno od ruba zemljišnog pojasa

Lokalna cesta 10 m Širina koridora sa svake strane ceste mjereno od


ruba zemljišnog pojasa

Navedena ograničenja provode se na način da bez suglasnosti nadležnih institucija nije moguće provoditi bilo kakve radnje u pojasu javnih cesta koje bi mogle umanjiti prometne osobine javnih cesta, smanjiti sigurnost na njima ili povećati troškove održavanja istih.

Pješačko-biciklističke prometnice izvoditi će se u min. širini od 3,0 m.

Članak 96. Elektroenergetska mreža naponske razine 35 i 10 kV biti će u periodu do 2015.g. zamijenjena 110 i 20 kV naponskom razinom. Planira se prijelaz DV 35 kV Turnina-Fažana na 20 kV naponsku razinu, te se shodno tome može koristiti za distribuciju. Na gore navedeni dalekovod moći će se povezati buduće i postojeće trafostanice 10(20)/0,4 kV shodno potrebama. Unutar građevnih područja naselja i drugih izdvojenih zona izgradnja 20 kV mreže izvoditi će se isključivo kabliranjem. U područjima u kojima se planira značajnija izgradnja i porast konzuma električne energije (turističke zone, industrijska zona, neizgrađeni dijelovi naselja) graditi će se nove 20/0,4 kV trafostanice, a po potrebi i posebnim uvjetima poduzeća za distribuciju električne energije, i nova 20 kV kabelska mreža. Lokacije građevina i trase mreža unutar ovih zona utvrditi će se planovima užeg područja.

U području zapadno od Bala planira se izdvojena zona infrastrukturnih sustava (IS), namijenjena izgradnji sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, snage veće od 300 kW.

Pored proširenja kapaciteta postojećih komutacijskih objekata fiksne telekomunikacijske infrastrukture, planira se izgradnja novog komutacijskog građevine - UPS-a (udaljenog pretplatničkog stupnja) unutar građevnog područja turističkih zona u priobalju. Lokacija UPS-a utvrditi će se prostornim planom užeg područja. U skladu s porastom prometa u fiksnoj telekomunikacijskoj mreži, postojeći metalni vodovi biti će zamijenjeni optičkim kablovima. Do 2010.g. će unutar područja zaštićene urbanističke cjeline Bala zračne linije i priključci u fiksnoj telekomunikacijskoj mreži biti zamijenjeni podzemnima. Sve građevine koje će se graditi unutar građevnih područja utvrđenih ovim PPUO-om moraju se priključiti na sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda, pod uvjetima utvrđenim ovim PPUO-om i posebnim propisima. Mreža odvodnje otpadnih i oborinskih voda mora se izvoditi unutar slobodnog profila postojećih i planiranih prometnica, zelenih površina i drugih javnih površina, na način da ne zasijeca građevne čestice čestica predviđenih za građenje. Ostali uvjeti vidljivi su u Tekstualnom obrazloženju PPUO-a, poglavlju 3.5. - Razvoj infrastrukturnih sustava. Članak 97. Priključak čestice na niskonaponsku električnu mrežu u pravilu se izvodi putem podzemnog kabla i ugradnjom tipskog razvodnog ormarića u sredini ogradnog zida na regulacionoj liniji, odnosno na prizemnom dijelu pročelja građevine ukoliko je građevni pravac jednaka regulacionoj liniji, a sukladno posebnim propisima. Priključak građevne čestice građevina za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora (fotonaponske elektrane), instalirane snage veće od 300 kW, izvodi se prema posebnim uvjetima HEP-a, ali načelno na SN 20kV naponsku mrežu.


Na području zaštićene povijesne cjeline Bala i unutar prostornih međa kulturnih dobara potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela za postavljanje priključka i razvodnih ormarića. Članak 98. Priključak čestice na vodovodnu mrežu u pravilu se izvodi izgradnjom tipskog šahta s vodomjerom na srednjem dijelu čestice oko 1 metar iza regulacione linije (ukoliko se ne podudaraju regulaciona linija i građevni pravac), te priključivanjem na najbliži cjevovod, sukladno posebnim propisima. Na području zaštićene povijesne cjeline Bala i unutar prostornih međa kulturnih dobara potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela za postavljanje priključka i mjernih ormarića. Članak 99. Priključak čestice na mrežu odvodnje otpadnih voda, kao i oborinskih voda, u pravilu se izvodi spojem na šaht mreže standardiziranim cijevima odgovarajućeg kvaliteta, profila i s minimalnim propisanim padom, a sve sukladno posebnim propisima. Na području obuhvata PPUO-a se zabranjuje priključenje kućne kanalizacije na javni sustav odvodnje oborinskih voda, gdje je sustav odvodnje izveden kao razdjelni.

Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava građenje , kao i prilikom izgradnje, a potom i korištenja građevina, neophodno je štititi okoliš i primjenjivati mjere kojima se neće ugroziti njegovo zatečeno (nulto) stanje, a izgradnju mreže odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda temeljiti na Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji (SN IŽ 12/05 i 02/11).

Zbrinjavanje i evakuaciju sanitarnih voda obavljati na način da se otpadne vode iz zgrada prije ispuštanja u sustav otpadnih voda pročiste do stupnja da se zadovolje kriteriji za pojedina zagađivala prema općem važećem standardu (u kanalizacijski sustav dozvoljeno je upuštati samo otpadne vode čije su granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari ne prelaze vrijednosti određene Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10).

Kod kuhinja u građevinama javne namjene s pranjem posuđa i sl. potrebno je izgraditi separatore ulja i masti u sklopu svake građevine prije priključenja na kolektor sanitarnih voda.

Na otvorenim ili slično uređenim površinama, gdje su mogući izljevi masti, ulja, benzina i drugih zagađivača potrebno je izgraditi mastolove (separatore masti) i pjeskolove. Tek tako pročišćenu vodu ispuštati u kolektor oborinskih voda.

Prije upuštanja oborinskih voda u podzemlje ili javnu oborinsku kanalizaciju sa parkirnih i manipulativnih površina koje su veće od 400 m2 (ekvivalent = 15 parkirnih mjesta) potrebno je prethodno pročistiti putem separatora.

Smanjenje utjecaja erozije u planom šireg područja određenim područjima pojačane erozije, ali i ostalim područjima izloženim eroziji, provodit ce se realizacijom slijedećih građevnih i ostalih zahvata u prostoru: - regulacijom vodenih tokova i bujica, - zemljanim radovima uređivanja otvorenih prostora, - sadnjom određenih biljnih vrsta radi konsolidacije zemljišta Površine iznad natkrivenih vodotoka (odvodnih kanala i sl.) ne smiju se izgrađivati, ali se smiju uređivati kao otvorene javne površine.


Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata PPUO-a, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, shodno Zakonu o vodama. Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene Pravilnikom o izdavanju vodopravnih akata. Članak 100. Priključak čestice na telekomunikacijsku mrežu (a po potrebi i na CATV mrežu) u pravilu se izvodi putem standardiziranog kabela odgovarajućeg profila i njegovog spajanja na najbliži vanjski izvod, sukladno posebnim propisima. Na području zaštićene povijesne cjeline Bala i unutar prostornih međa kulturnih dobara potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela za postavljanje priključka i razvodnih ormarića. Članak 101. Priključak čestice na plinoopskrbnu mrežu se u pravilu izvodi izvedbom priključka unutar građevne čestice na propisanoj dubini i njegovim priključenjem na ulični plinovod, sukladno posebnim propisima. Do izgradnje plinoopskrbne mreže, na građevnim se česticama, sukladno posebnim propisima, omogućava postavljanje odgovarajućih spremnika za propan-butan.

Na području zaštićene povijesne cjeline Bala i unutar prostornih međa kulturnih dobara potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela za postavljanje priključka i razvodnih ormarića, odnosno vanjskih spremnika. Članak 102. Neposredni pristup jedne građevne čestice osigurava se pristupnom prometnicom – javnom prometnom površinom minimalne širine 3 m i slobodne visine 4,5 m na način da udaljenost građevne čestice od prometnice višeg reda na koju se spaja pristupna prometnica mjereno po pristupnoj prometnici nije veća od 30 m. Uzdužni nagib pristupne prometnice ne smije biti preko 12%. Ako je pristupna prometnica u krivini potrebno je povećati širinu i slobodnu visinu u skladu sa propisima. Članak 103. Neposredni pristup dviju do šest građevnih čestica osigurava se pristupnom prometnicom – javnom prometnicom minimalne širine 7,0 m (5,5 m kolnika i 1,5 m traka za pješake) sa okretištem na kraju, ako udaljenost najdalje građevne čestice od prometnice na koju se spaja pristupna prometnica mjerena po pristupnoj prometnici nije veća od 150 m. Uzdužni nagib pristupne prometnice ne smije biti preko 10%. Slobodna visina pristupne prometnice iznosi minimalno 4,5 m. Ako je pristupna prometnica u krivini potrebno je povećati širinu i slobodnu visinu u skladu sa propisima. Članak 104. Neposredni pristup do građevnih čestica koje se nalaze na udaljenosti preko 150 m mjereno po pristupnoj prometnici od prometnice na koju se spaja pristupna prometnica kao i


za sve ostale građevne čestice u građevnim područjima ne može biti užeg slobodnog profila prometnice od one koja sadržava minimum dvije minimalne kolne trake od 2,75 m i jedan minimalni pješački trak od 1,5 m uz prometne trake. Izuzetno, širina postojećih javno prometnih površina može biti manja, ako se radi o postojećim površinama koje nije moguće proširivati zbog postojećih građevina koje se ne predviđaju za uklanjanje. Slobodna visina pristupne prometnice i drugih nerazvrstanih prometnica unutar građevnih područja iznosi 4,5 m. Ako je pristupna prometnica u krivini potrebno je povećati širinu i slobodnu visinu u skladu sa propisima. Članak 105. U slučaju kada se između građevne i javne prometne površine izvedene odnosno planirane druge javne površine /zeleni pojas, odvodni jarak i drugo/ kolni i pješački ulaz se omogućava preko tih javnih površina. Članak 106. Pristup građevnih čestica koje se nalaze neposredno uz javne ceste koje prolaze kroz građevno područje (županijske i lokalne ceste) utvrđuje se temeljem ovih odredbi i posebnih propisa. Članak 107. Dužina kolnog ulaza standardno iznosi 6 m, a kolni ulaz mora biti i duži ako se u građevini ili na građevnoj čestici obavlja poslovna djelatnost i kolni ulaz koriste teretna vozila i druga vozila većeg gabarita. Izuzetno, kolni ulaz na koji se bez zaustavljanja može stupiti sa javnih cesta i sabirnih nerazvrstanih prometnica, može biti i manje dužine, ako prostorne mogućnosti građevne čestice ne omogućavaju dužinu kolnog ulaza od 6 m, odnosno ako je postojeća građevina na građevnoj čestici tako locirana da se ne može ostvariti kolni ulaz standardne dužine. Članak 108. Kod građevnih čestica uz križanje nerazvrstanih prometnica nižeg reda važnosti (stambene ulice i sl.), kolni ulaz se dozvoljava uz granicu građevne čestice koja je udaljenija od križanja. Članak 109. Kod građevnih čestica uz križanje prometnica kolni ulaz mora biti udaljen od početka križanja ulica najmanje 5 metara, ako posebnim propisima nije drugačije određeno, s izuzetkom kod rekonstrukcije postojećih građevina kod kojih se regulaciona i građevni pravac podudaraju, gdje kolni ulaz može biti zadržan na istome mjestu na kojem se nalazi. Članak 110.

Do donošenja plana užeg područja, odnosno akta o uvjetima uređivanja prostora


za prometnice za područja za koja prema Zakonu nije obavezno donošenje plana užeg područja i provedbe čestice prometnice u katastru u koridorima prometnica ne može se utvrđivati akt o uvjetima uređivanja prostora za građevine osim za građevine infrastrukture. 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno povijesnih cjelina

Članak 111. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno povijesnih cjelina sadržane su u poglavljima 3.7.2., 3.7.3. i 3.7.4. tekstualnog obrazloženja PPUO-a a na odgovarajući način su prikazane na kartografskim prikazima 3.1. i 3.2. grafičkog dijela PPUO-a. U cilju zaštite krajobrazne cjeline Istarskog priobalja, Studijom ruralnog krajobraza Općine Bale potrebno je obraditi i građevinska područja naselja Črnibek i Stancija Meneghetti. Za potrebe prostornog plana spomenici su grupirani u nekoliko skupina s obzirom na propisane smjernice. S obzirom na stupanj zaštite (zakonski status prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara NN 69/99, 151/03, 157/03) spomenici su grupirani na slijedeći način (vidi tabelarni prikaz): R – registrirano kulturno dobro PR – preventivno registrirano kulturno dobro E – evidentirano PZ – prijedlog zaštite (predlaže se za registraciju) L – kulturno dobro od lokalnog značaja REDNI BROJ

NAZIV - STATUS R PR E PZ L

1 BALE Kulturno-povijesna

(urbanistička) cjelina

(x)

2 GOLAŠ seoska cjelina x 3 KRMED seoska cjelina x 4 TOMANI seoska cjelina x 5 RUŽIĆI seoska cjelina x 6 ČUBANI seoska cjelina x 7 ČERNIBEK seoska cjelina x 8 PIŽANOVAC seoska cjelina x

9 STANCIJA BEMBO

graditeljski sklop (stancija) s

kapelicom sv.Tome spomenik NOB

x

10 STANCIJA MENEGHETTI

graditeljski sklop (stancija)

x

11 FORTIFIKACIJSKI SUSTAV "FORMIO-

arhitektonsko-krajobrazni sklop

x


SV.BENEDIKT-PARAVIJA" (utvrde, bitnice i vojarne: Formio, sv.Benedikt, Caluzzi, Paravija-zapad, Paravija-istok, Paravija-vojarna, reflektornica Barbariga)

12 KAPELA SV. MARIJE MALA KOD BALA

sakralna građevina x

13 KAPELA SV. DUHA U BALAMA


14 KAŠTEL SOARDO -BEMBO U BALAMA

civilna građevina x

15 CRKVA SV. MARIJE VELIKA KOD BALA


16 CRKVA B.D. MARIJE U BALAMA


17 CRKVA SV. MAURA KOD BALA


18 CRKVA SV. GERVAZIJA I PROTAZIJA (SV.ČERVAR) KOD BALA

sakralna građevina x x

19 CRKVA SV. ILIJE U BALAMA

sakralna građevina x x

20 SAMOSTAN SV. MIHOVILA KOD BALA

graditeljski sklop x

21 CRKVA SV. VIDA KOD BALA sakralna građevina

x x

22 CRKVA SV. ANDRIJE KOD BALA sakralna građevina

x x

23 CRKVA SV. KATARINE KOD BALA sakralna građevina

x x

24 CRKVA SV. JURJA KOD BALA sakralna građevina

x x

25 CRKVA SV. JELENE U BALAMA sakralna građevina x

26 CRKVA SV. ANE U BALAMA sakralna građevina

x x

27 CRKVA SV. NEDELJE KOD BALA sakralna građevina

x x

28 CRKVA SV. NIKOLE KOD BALA sakralna građevina

x

29 CRKVA SV. PETRA TONDOLONA KOD BALA



30 CRKVA SV. ANTUNA U BALAMA sakralna građevina

x x

31 CRKVA SV. ELIZEJA U KRMEDU sakralna građevina

x x

32 CRKVA SV. IVANA KRSTITELJA KOD BALA


x

33 CRKVA SV. KRIŽA KOD GOLAŠA sakralna građevina

x x

34

HIDROARHEOLOŠKE ZONE OD POREČA DO BARBARIGE - zona prilaznih voda u uvali sv. Pavla - zona prilaznih voda u uvali Kolone - zona prilaznih voda na rtu Barbariga

hidroarheološke zone

x

35 ARHEOLOŠKA ZONA SAN POLO - KOLONE - PARAVIJA

arheološka zona (x)

36 BARBARIGA Arheološko-arhitektonski-pejzažni kompleks

arheološka zona (x)

37 MON GREGO arheološka zona x x 38 MONTE BASSO arheološka zona x x 39 VELIKI MANJAN arheološka zona x x 40 MALI MANJAN arheološka zona x x 41 PARAVIJA arheološka zona x x 42 PAŠTROVIĆEV VRH arheološka zona x x 43 VELIKI VRH arheološka zona x x 44 SV. MIHOVIL arheološka zona x x 45 TUJAN arheološka zona x x 46 MONTE LEME arheološka zona x x 47 MONKAŠTEL arheološka zona x x 48 PIŽANOVAC arheološka zona x x 49 MONCORNO arheološka zona x x 50 SKVAČOTA arheološka zona x x 51 GRABROVAC arheološka zona x x 52 SV. PETAR TONDOLON arheološka zona x x 53 GLAVICA arheološka zona x x 54 STARI GRAD arheološka zona x x 55 GOLAŠ arheološka zona x x 56 MALI GOLAŠ arheološka zona x x 57 ČUBANI arheološka zona x x 58 CISTERNELE arheološka zona x x 59 UVALA BUS arheološka zona x x 60 GRMAČE arheološka zona x x 61 MAŽIN arheološka zona x x


62 FORKE arheološka zona x x 63 M. DELLA PICHINIZZA arheološka zona x x 64 VRH DORINE arheološka zona x x 65 ČRNJIN VRH arheološka zona x x 66 KAŽ arheološka zona x x 67 NOVERUK arheološka zona x x 68 KOD PISAROVICE arheološka zona x x 69 MRVAZIN arheološka zona x x 70 VALLE LUNGA arheološka zona x x

Napomena: kod kulturnih dobara označenih s (x) u postupku je revizija registracije ili postupak utvrđenja kulturnog dobra Prirodne vrijednosti koje su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode nalaze se u području:

• Rovinjskih otoka i priobalnog područja (1968.) – značajni krajobraz • Datule-Barbariga (1994.) – paleontološki rezervat

Dio mora u obuhvatu PPUO nalazi se unutar šireg područja ekološke mreže pod Nazivom Akvatorij zapadne Istre (HR5000032), s ciljem očuvanja strogo zaštićene svojte dobri dupin (Tursiops truncatus), te Šireg Rovinjskog područja (HR2001360), a obuhvat PPUO sastavni je dio ekološke mreže međunarodno važno za ptice (HR1000032), sukladno Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13), te se sukladno Zakonu o zaštiti prirode utvrđuju slijedeći uvjeti i mjere zaštite prirode:

• Na području i u blizini zaštićenih prirodnih vrijednosti nisu dopušteni zahvati i radnje koji mogu negativno utjecati na obilježja zbog kojih su zaštićene

• Pri oblikovanju građevina (posebice onih koje se mogu graditi van naselja) treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi

• Štititi elemente krajobraza i krajobrazno vrijedna područja, uređenje postojećih i širenje građevinskih područja planirati na način da se očuvaju postojeće krajobrazne vrijednosti te izbjegavati izgradnju po istaknutim reljefnim uzvišenjima

• Štititi područja pokrivena autohtonom vegetacijom, postojeće šumske površine, šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, te njihovo uklanjanje smanjiti na najmanju moguću mjeru

• Štititi postojeće travnjake te spriječiti njihovo zarastanje • Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju • Štititi područja vlažnih staništa kao ekološki vrijedno područje, te spriječiti

njihovo onečišćenje • Postojeće šume zaštititi od prenamjene i krčenja, očuvati šumske čistine

(livade i pašnjaci) i šumske rubove, te odgovarajućim mjerama zaštititi šume od požara

Osim navedenih mjera, potrebno je u cijelosti se pridržavati i odredbi Pravilnika o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (NN 15/14).

Planovi, programi ili zahvati koji mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode.


Mjere zaštite paleontološkog rezervata rt Dantule - rt Barbariga

Područje paleontološkog rezervata potrebno je detaljno istražiti, osigurati uvjete za kontinuiran rad stručnih ustanova, te izgraditi ili urediti prikladan prostor za prezentaciju paleontoloških nalaza.

Na samom lokalitetu potrebno je urediti paleontološki park prvenstveno edukacijskog, ali nužno i zabavnog karaktera, koji se mora interpolirati u projekte razvoja turizma u tom području.

Posebni uvjeti građenja i uređivanja prostora na području paleontološkog rezervata propisati će se prostornim planom područja posebnih obilježja, kao i drugim planovima užeg područja.

Posebni uvjeti korištenja utvrđuju se odlukom donesenom temeljem posebnih propisa iz područja zaštite prirode.

Mjere zaštite zaštićenog krajobraza Rovinjskog priobalja i otoka na području Općine Bale

Istaknute elemente temeljnog fenomena zaštićenog krajobraza (brežuljkaste, lančano povezane morfološke formacije) potrebno je izuzeti od izgradnje, a omogućiti izgradnju prometnica i druge infrastrukture samo u nužnom obimu.

Nizinske dijelove temeljnog fenomena moguće je koristiti za izgradnju turističkih i rekreacijskih građevina i građevina za potrebe poljoprivrede, ali temeljem posebnih uvjeta koji će se propisati prostornim planom područja posebnih obilježja, kao i drugim planovima užeg područja.

Zapuštene poljoprivredne površine u nizinskim dijelovima zaštićenog krajobraza potrebno je reafirmirati u smislu sadnje trajnih kultura, poglavito vinograda i maslinika. Mjere zaštite evidentiranih botaničkih rezervata

U područjima evidentiranih botaničkih rezervata potrebno je ograničiti građenje, poglavito proširivanje naselja i izdvojenih gospodarskih zona, a moguća je izgradnja samo u obliku stambeno-gospodarskih kompleksa za vlastite potrebe i turizam na seoskim gospodarstvima.

Izgradnja infrastrukture na području evidentiranih botaničkih rezervata mora se ograničiti i temeljito istražiti u postupku procjene utjecaja na okoliš, a u potpunosti se zabranjuje površinska eksploatacija mineralnih sirovina.

Izgradnja novih građevina na području botaničkih rezervata mora se uvjetovati prethodnim donošenjem odluke o zaštiti područja temeljem posebnog propisa.

U područjima evidentiranih botaničkih rezervata potrebno je destimulirati veće zahvate u širenju trajnih poljodjelskih kultura ili stvaranja novih šumskih sastojina, a stimulirati stočarstvo, tj. ispašu kao temeljni oblik gospodarskog korištenja prostora. Mjere zaštite evidentiranih krajobraza

Evidentirani krajolici, utvrđeni ovim PPUO-om, moraju se detaljno istražiti, a mjere njihovog korištenja (posebno izgradnje i uređivanja prostora) utvrditi prostornim planom područja posebnih obilježja.

Izgradnja novih građevina na području botaničkih rezervata mora se uvjetovati prethodnim donošenjem odluke o zaštiti područja temeljem posebnog propisa.

Zapuštene poljoprivredne površine u nizinskim dijelovima zaštićenog krajobraza potrebno je reafirmirati u smislu sadnje trajnih kultura, poglavito vinograda i maslinika.


7. Postupanje s otpadom

Članak 112.

Postupanje s otpadom i dalje će se odvijati u suradnji s nadležnim trgovačkim društvom, sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 93/13) i Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 23/14 i 51/14), a na slijedećim načelima: • prikupljanje komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada organizirati će se u

svim izdvojenim dijelovima naselja, u svim turističkim zonama (postojećim i planiranim), kao i u svim planiranim turističkim punktovima u općini, planiranim poslovnih zonama te planiranoj industrijskoj zoni Bale (Monkaštel).

• na području Općine Bale primjenjivati će se IVO sustav (izbjegavanje, valorizacija i odvojeno prikupljanje otpada), s time da će se, sukladno Prostornom planu Istarske županije, obrada otpada vršiti u sklopu Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun (Grad Pula)

• na području Općine Bale uspostaviti će se odvojeno prikupljanje otpada namijenjenog reciklaži ili oporabi, i to odgovarajućim standardnim kontejnerima grupiranim za više vrsta otpada (obavezno: staklo, metal, papir, plastika, tekstil i krupni-glomazni komunalni otpad) – „zelenim otocima“; u svezi toga će Općina Bale donijeti poseban propis – Plan gospodarenja otpadom s lokacijama i uvjetima postavljanja takovih grupa kontejnera na javnim površinama, a sustav će se u cijelosti realizirati do 2015. Lokacije se svakako moraju osigurati u svim naseljima na području općine (u naselju Bale 3 grupe, u ostalim naseljima po jedna), u području svih turističkih zona i turističkih punktova, poslovnih zona i planiranoj industrijskoj zoni Bale (Monkaštel).

• obvezati će se srednje i velike korisnike, a posebno u prostoru turističkih zona i turističkih punktova, kao i unutar planirane zona male privrede i obrtništva te zona mješovite namjene na posebno prikupljanje ambalažnog otpada; postojeći su korisnici dužni izvršiti ovu obvezu do 2015., a novi korisnici najkasnije u roku od godine dana od ishođenja uporabne dozvole za građevine.

• nakon dovršenja postupka prodaje i davanja u koncesiju državnog poljoprivrednog zemljišta, ovisno o novonastaloj strukturi velikih i srednjih proizvođača, utvrditi će se potreba osnivanja stanice za kompostiranje biorazgradivog otpada

Na području općine predviđa se odlagalište građevinskog otpada, reciklaža takvog

materijala iz iskopa moći obavljati unutar zone K3 na lokaciji ERE. Unutar navedene lokacije mora se osigurati kazeta za zbrinjavanje azbesta.

Na području Općine Bale predviđa se realizacija transfer stanice i reciklažnog dvorišta unutar zone K3, jugozapadno od Bala, uz lokaciju pročistača otpadnih voda. Osim navedenog, Općina Bale dužna je osigurati mogućnost odvojenog prikupljanja otpada posredstvom mobilne jedinice.

Na području Općine Bale isključuje se svaka mogućnost obavljanja djelatnosti koja može proizvesti otpad koji emitira ionizirajuće zračenje, ili pak kemijski ili biološki toksični otpad, te otpad koji se može svrstati u skupinu lakozapaljivih ili eksplozivnih tvari.

Uz propise navedene u stavku 1. ovog članka, izrada dokumenata i operativni postupci utvrđeni u stavku 1., moraju se uskladiti i s odredbama Plana gospodarenja otpadom Istarske županije (SN IŽ 14/08) i odgovarajućim odredbama Prostornog plana Istarske županije (SN IŽ 02/02, 01/05, 04/05, 14/05-pročišćeni tekst, 10/08, 07/10, 16/11-pročišćeni tekst i 13/12).


8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš Članak 113. PPUO-om se određuju mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i provedba sanacije ugroženih dijelova okoline. Za operativno provođenje mjera iz st. 1. ove članka obavezno je Vijeće Općine Bale donijeti i program zaštite okoliša po posebnom propisu. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš date su u poglavljima 3.7.1. i 3.7.5. tekstualnog obrazloženja PPUO-a, a na odgovarajući su način prikazane na kartografskim prikazima 3.3. i 3.4. grafičkog dijela PPUO-a. Mjere zaštite od požara Članak 114.

Mjere zaštite od požara tijekom zahvata u prostoru provode se u skladu s odredbama slijedećih propisa:

1. Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10) 2. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10) 3. Zakon o eksplozivnim tvarima (NN 178/04, 109/07, 67/08, 144/10) 4. Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/03) 5. Pravilnika o zapaljivim tekućinama (NN 54/99) 6. Pravilnika o ukapljenom naftnom plinu (NN 117/07) 7. Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06) - potrebno je planovima

užeg područja predvidjeti nadzemnu hidrantsku mrežu 8. Pravilnika o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN 93/98, 116/07,

141/08) 9. Pravilnika o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN100/99) 10. Pravilnika o zaštiti od požara u skladištima (NN 93/08) 11. Pravilnika o uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja

eksplozivnih tvari (NN 26/09) 12. Pravilnika o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja

i uređaja (NN 146/05) 13. Pravilnika o zaštiti šuma od požara (NN26/03) 14. Pravilnika o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede

zaštite od požara (NN 35/94) 15. Ostali pravilnici i usvojena pravila tehničke prakse u svezi zaštite od požara 16. Procjena ugroženosti od požara i plan zaštite od požara Općine Bale

Pri donošenju dokumenata prostornog uređenja niže razine potrebno je voditi računa

prostornim uvjetima zaštite od požara, na način da sve građevine i prostori predviđeni ovim PPUO-om, koji podliježu Pravilniku uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/03), moraju kao uvjet gradnje i smještaja imati osigurane odgovarajuće vatrogasne pristupe.

Ukoliko je za pojedinu građevinu istim Pravilnikom propisan uvjet o osiguranju vatrogasnih pristupa, minimalna širina površine za operativni rad vatrogasaca iznosi 5,5, m. Unutarnji i vanjski radijusi zaokretanja vatrogasnih vozila u ovisnosti o širini vatrogasnih prilaza također su utvrđeni istim Pravilnikom.


U svim naseljenim mjestima, kao i u područjima posebne izgradnje građevina (ugostiteljsko-turističkih, gospodarskih, društvenih i dr.) predviđenih ovim PPUO-om, potrebno je planovima užih područja osigurati uvjete izgradnje hidrantske mreže, sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06), a isto se odnosi i na pojedinačne građevine i prostore utvrđene Pravilnikom. Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća

Članak 115.

Obavezuje se poštivanje slijedećih zakonskih i podzakonskih propisa koji reguliraju područje zaštite i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara u prostornom planiranju:

• Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04,79/97,38/09, 127/10) • Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u

prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83,36/85,42/86) • Pravilnik o kriterijima za gradove i naseljena mjesta u kojima se moraju graditi

skloništa i drugi zaštitni objekti (NN 2/91) • Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i

spašavanja (NN 38/08) • Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06)

Planovima užih područja obvezno je predvidjeti uspostavu odgovarajućeg sustava javnog uzbunjivanja i obavješćivanja građana (sirene), a sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju te Pravilniku o postupku uzbunjivanja stanovništva. Lokacije sirena utvrditi u suglasnosti s nadležnim DUZS-PUZS Pazin.

Obvezuju se vlasnici i korisnici objekata u kojima se okuplja veći broj ljudi, kao što su škole, prometni terminali, sportske dvorane i stadioni, trgovački centri, proizvodna postrojenja i sl., u kojima se zbog buke ili akustične izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje, da uspostave i održavaju odgovarajući sustav uzbunjivanja i obavješćivanja građana te osiguraju prijem priopćenja nadležnog centra 112 ovisno o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti temeljem Zakona o zaštiti i spašavanju te Pravilnika o postupku uzbunjivanja stanovništva. Temeljem odredbi Zakona o zaštiti i spašavanju i Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja, na području obuhvata PPUO potrebno je primjenjivati mjere zaštite i spašavanja za moguće vrste opasnosti i prijetnji koje mogu izazvati katastrofe i/ili velike nesreće, te ne taj način ugroziti stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš. Iste mjere proizlaze iz Procjene ugroženosti za područje Općine Bale, a odnose se na:

• Zaštitu i spašavanje od potresa • Zaštitu i spašavanje od ostalih prirodnih uzroka (suša, toplinski val, olujno ili

orkansko nevrijeme i jaki vjetar, klizišta, tuča, snježne oborine i poledica) • Zaštitu i spašavanje od tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama u

gospodarskim i drugim objektima Ostale mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš provode se sukladno posebnim propisima i odredbama PPIŽ-a kao plana šireg područja.


9. Mjere provedbe PPUO-a Članak 116. U cilju stvaranja osnove za kvalitetno prostorno uređenje na razini planova užih područja potrebno je: - Provesti cjelovito istraživanje priobalnog područja Općine Bale radi utvrđivanja detaljnih

mogućnosti prostornog potencijala u razvoju turizma u narednom srednjoročnom razdoblju. Istraživanjima treba osigurati trajnu zaštitu atraktivnih područja, optimalno korištenje prostora, funkcionalno povezivanje i opremanje potrebnom infrastrukturom pojedinih područja i očuvanje kvalitete područja za moguće selektivno korištenje. Ovim istraživanjima odrediti i kompleksno rješenje korištenja mora.

- Provesti cjelovita istraživanja prirodne osnove područja Općine Bale (geološka i hidrogeološka, pedološka, vegetacijska, arheološka i hidroarheološka i ostalih komponenti fizičkog prostora) kao i za pripadajući morski akvatorij i podmorje, prvenstveno na područja na koja će se uređivati za izgradnju građevina i uređenje zemljišta.

Mjere zemljišne politike Članak 117. Općina Bale mora prema stvarnim potrebama osigurati odgovarajući fond uređenog građevnog zemljišta radi izgradnje stambenih i javnih građevina korištenjem instrumenata propisanih Zakonom i propisima i te općim aktima Općine Bale: - zahvaćanje rente koja nastaje na građevinskom zemljištu, kao i drugih oblika rente i na

zemljištu u vlasništvu općine i u dijelu poreza vezanih za nekretnine. - naplata odgovarajućih sredstava troškova pripreme u cijeni zemljišta kojim raspolaže

općina radi korištenja i usmjeravanja tih sredstava uz rentu za daljnju pripremu zemljišta, - osiguranje izrade i kontinuiranog ažuriranja evidencija o zemljištu u svrhu osiguranja

praćenja zemljišta radi ostvarenja prostornih planova, te utvrđivanja i zahvaćanja rente. Poljoprivredno zemljište Članak 118. - utvrditi dugoročne planove i programe korištenja poljoprivrednog zemljišta po posebnom

propisu, - osigurati nadzor nad prenamjenom poljoprivrednog u ostala zemljišta naročito za prvih pet

bonitetnih klasa obradivog poljoprivrednog zemljišta, - povećanje boniteta poljoprivrednih površina uz mjere uređivanja zemljišta (odvodnjom s

poljoprivrednih površina, navodnjavanjem i dr.).


Šumsko zemljište Članak 119. - Šumsko gospodarske osnove kao podlogu za racionalno korištenje šumskog zemljišta

usklađivati s posebnim uvjetima korištenja šuma posebne namjene i zaštitnih šuma utvrđenih ovim PPUO-om,

- spriječiti pretvaranje šuma i šumskog zemljišta koja su uništena požarom u ostale namjene izvan odredbi ovog PPUO-a.

9.1. Obveza izrade prostornih planova Obveza izrade planova užih područja

Članak 120.

Obveza izrade prostornog plana područja posebnih obilježja odnosi za na dio obuhvata unutar Općine Bale, a koji je određen PPIŽ-om i kojega, sukladno posebnim propisima, donosi Županijska skupština Istarske županije.

Obveza izrade urbanističkih planova uređenja odnosi se na građevno područja naselja Bale i svih turističkih zona u priobalju i na turističke punktove (TP1-Škvačota, TP2-Barake i TP3-Stancija Bembo). Doneseni detaljni plan uređenja zone male privrede „Monkaštel“ ostaje na snazi do potpune realizacije predmetnog plana ili donošenja odgovarajuće odluke Općine Bale o stavljanju van snage predmetnog plana.

Obveza izrade novih detaljnih planova uređenja odnosi se na građevinsko područja naselja Črnibek. Postojeći urbanistički plan uređenja naselja Golaš, kao i detaljni planovi uređenja „Grote“ i „Forlanette“, koji se nalaze unutar obuhvata urbanističkog plana uređenja naselja Bale, ostaju na snazi do potpune realizacije predmetnih planova ili do donošenja odgovarajuće odluke Općine Bale o stavljanju van snage predmetnih planova. Područja obvezne izrade planova užih područja prikazana su na Kartografskom prilogu 3.4. i 4. grafičkog dijela PPUO-a, u mjerilima 1:25.000 i 1:5.000. Obveze donošenja drugih prostornih dokumenata i studija

Članak 121. Određuje se obveza izrade studije vodoopskrbe i odvodnje Općine Bale, kao sustav smjernica za izradu prostornih planova užeg područja. Studija vodoopskrbe i odvodnje može se izrađivati i u segmentima, sukladno posebnim uvjetima vodno-gospodarskih službi.


9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera Članak 122. Provođenje i praćenje provođenje ovog PPUO-a ostvarivati će se kontinuirano, što obvezuje na stalnu suradnju svih sudionika u pripremi, izradi, donošenju i ostvarivanju prostornih planova na području Općine Bale, te usklađivanje tih planova s ciljevima i koncepcijom korištenja prostora utvrđenih ovim PPUO-om. Ostvarivanje ciljeva razvoja i koncepcije korištenja prostora provoditi će se kroz trajno praćenje i istraživanje odnosa i pojava u prostoru, te odgovarajućom organizacijom cjelokupnog sustava prostornog uređenja i zaštite okoliša. U procesu stalnog praćenja provođenja PPUO-a, analizama i ocjenom ostvarenja ciljeva i koncepcije prostornog razvoja i korištenja prostora Općine Bale u okviru sustava društvenog i gospodarskog razvoja općinska tijela uprave nadležan za poslove prostornog uređenja pripremaju obrazloženja s razlozima za pristupanje izradi izmjena i dopuna ovog PPUO-a.

Članak 123. Općinsko tijelo uprave nadležno za poslove prostornog uređenja u suradnji s ostalim tijelima uprave i subjektima u provođenju ovog PPUO-a dostavlja Vijeću Općine Bale krajem svakog četverogodišnjeg razdoblja, a po potrebi i ranije, izvješće o provođenju PPUO-a, temeljem posebnog propisa. Provođenje PPUO-a nadzire Vijeće Općine Bale kao izvršno tijelo uprave. Temeljem ovog PPUO-a će Općina Bale izvršiti reviziju akta temeljem kojega se plaća komunalni doprinos i komunalna naknada, te uvesti više razreda (kategorija) za plaćanje tih komunalnih davanja, a isto će tako revidirati i akt o plaćanju poreza na neizgrađeno građevno zemljište, stimulirajući jačanje poljoprivrednog i obrtničkog segmenta u područjima za to namijenjenima ovim PPUO-om. Donošenje posebnog općinskog akta o uvjetima postavljanja montažnih građevina (kioska) i drugih montažnih naprava smatra se bitnim dijelom mehanizma provedbe ovog PPUO-a. Unutar prostora ZOP-a neće se izdavati lokacijske dozvole, kao ni omogućavati građenje do donošenja prostornih planova iz članaka 118. i 119. ovih odredbi. PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 124. Izmjena i dopuna PPUO je izrađena u 7 (sedam) izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Bale i potpisom predsjednika Općinskog vijeća.

Izvornici se čuvaju: - jedan primjerak u pismohrani dokumentacije Općine Bale, - dva primjerka u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Bale, - jedan primjerak u Upravnom odjelu za prostorno uređenje Istarske županije, - jedan primjerak u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i gradnje - jedan primjerak u Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj, - jedan primjerak u Zavodu za prostorno uređenje Istarske županije.


Uvid u plan iz članka 1. ove Odluke osigurava se u sjedištu nositelja izrade – Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Bale.

Članak 125.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Općine Bale. Klasa: 021-05/14-01/48

Ur.broj: 2171/02-14-1

Bale 23.09.2014.g.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE BALE

Predsjednik

Vedran Šetić, v.r.

Documents

Broj 06/14 SLUŽBENI GLASNIK OP ĆINE BALE Stranica1 · - mjere unapre đenja i zaštite čovjekove okoline. Članak 4. Na čela za odre đivanje namjene površina odre đenih PPUO-om,