"VODA I MI"^asopis Javnog preduze}a za "Vodno podru~je slivova rijeke Save" Sarajevo

hh tt tt pp :: // ww ww ww.. vv oo dd aa .. bb aa

Izdava~:JP za Vodno podru~je slivova rijeke SaveSarajevo, ul. Grbavi~ka 4/IIITelefon: ++387 33 20 98 27Fax: ++387 33 20 99 93E-mail: dilista@voda.ba

Glavna urednica:Dilista Hrka{, dipl. `urn.

Savjet ~asopisa: Predsjednik Mehmed Buturovi}, direktor JP; Zamjenikpredsjednika: Faruk Meki}, predsjednik Upravnog odbora JP;

^lanovi: Ha{a Bajraktarevi}-Dobran, Gra|evinski fakultet Sarajevo; EnesSara~, direktor Meteorolo{kog zavoda; Bo`o Kne`evi}; Faruk [abeta.

Redakcioni odbor ~asopisa: Dilista Hrka{, Mirsad Lon~arevi}, AidaBezdrob, Elmedin Hadrovi}, Mirsad Nazifovi}, Salih Krnji}.

Idejno rje{enje korica: DTP STUDIO Studentska {tamparija Sarajevo

Priprema za {tampu i filmovanje: Zoran Buleti}

[tampa: S.Z.R. Birograf Sarajevo

^asopis Voda i mi registrovan je kod Ministarstva obrazovanja, naukei informisanja Kantona Sarajevo pod rednim brojem: 11-06-40-41/01 od12. 03. 2001. godine.

S A D R @ A J

UVODNIKD. Hrka

AKTUELNOSTID. Hrka{VODA KAO OKOSNICA ODR@IVOG RAZVOJA

KORI[TENJE VODAM. Sari}, R. Malovi}ODR@AVANJE I SANACIJA GRA\EVINSKIH OBJEKATAHE GRABOVICA SA ASPEKTOM ZA[TITE @IVOTNE SREDINE

S. Merdan, I. BrlekUSPOSTAVLJANJE SEIZMI^KOG MONITORINGABRANE CRNA RIJEKA

M. Bari}POVIJESNA STRADANJA KORITA I SLAPA RIJEKE PLIVE (II. DIO)

F. Ali}, J. Mulabdi}UVO\ENJE AUTOMATSKE REGULACIJE PRITISKA UCILJU OPTIMALIZACIJE SISTEMA I SMANJENJA GUBITAKA

ZA[TITA VODA

M. Vlahini}EVOLUCIJA SHVATANJA O VA@NOSTI I SLO@ENOSTIWETLANDA (VLA@I[TA, VLA@INA, MO^VARI[TA)

V. ValjanPO^ETAK BIOETI^KE EPOHE U BOSNI I HERCEGOVINI

M. [arac, S. [arac, V. Jankovi}PRO^I[]AVANJE OTPADNIH VODA NE-KONVENCIONALNE TEHNOLOGIJE

D`. [kamoPODIZANJE JAVNE SVIJESTI I U^E[]E JAVNOSTI UINFORMIRANJU U POSTUPKU DONO[ENJA ODLUKA

J. Bjelavac, I. Silajd`i}, D. Selmanagi}U^E[]E JAVNOSTI U DONO[ENJU OKOLINSKIH ODLUKA

S. Festi}GU[ENJE PJESME

Autor kolor fotografija na koricama i srednjim stranama ~asopisa je Mirsad Lon~arevi}

FEBRUAR 2006. Broj 46 Godina X

agazili smo u 2006. godinu prethodno je-dni drugima porodici, rodbini, prijatelji-ma, susjedima, kolegama, pa i slu~ajnimpoznanicima za`eljev{i uobi~ajeno naj-

ljep{e `elje sa vi{e ili manje topline i srda~nosti, aliipak `elje koje se uobi~ajeno izra`avaju u ovakvimprigodama. Ako se sje}ate, i mi smo u pro{lom bro-ju tako|er uputili lijepe `elje vama, na{im dragim ~i-

taocima i ~itateljima, posebno se obrativ{i onima ko-ji su svoju sudbinu i profesiju ili `ivotna opredjeljenjana ovaj ili onaj na~in usmjerili ka onoj {to nam `ivotzna~i na{oj jedinoj i nezamjenjivoj VODI. O njoj }ese u narednim danima govoriti i pisati ~e{}e na mno-go na~ina, jer se u mjesecu martu obilje`ava Svjetskidan voda. To je, kao {to sigurno mnogi od vas ve}znaju, 22. mart, dakle drugi dan nakon {to po~ne zamnoge najljep{e godi{nje doba prolje}e, vrijemekada se priroda budi i vode o`ive, {to od oslobo-|enosti od ledenih okova, {to i od pristizanja vodekoja je promijenila svoj oblik iz snje`nog pokriva~a ubistre tokove.

E, te bistre tokove mi zamutimo ve} nakon prvihnekoliko desetaka kilometara njihovog te~enja na ra-zne na~ine, prije svih upu{tanjem svih otpadnih vo-da iz gradova i naselja, a zatim i beskrupuloznim ba-canjem i istovaranjem tona i tona raznog sme}a saobrazlo`enjem da }e to voda sve nekuda (i neko-me!) odnijeti!?

U isto vrijeme sve su ~e{}i naslovi u novinamakoji upozoravaju na rastu}e probleme sa pitkom vo-dom, a svjetski ekonomisti prognoziraju da }e ma-njak vode biti klju~na prepreka razvoju mnogih ze-malja, kao i to da }e se problem pogonskog goriva unedostatku nafte ve} nekako rije{iti sinteti~ki, ali za-mjene za vodu NEMA.

Na sre}u, na{a zemlja jo{ uvijek ima vode kojajoj omogu}ava razvoj, ali naravno onaj zasnovan nastrate{kim i dugoro~nim principima odr`ivog upravlja-nja vodnim resursima. To je, prije svega, zada}a onihkoje smo spomenuli u po~etku ovog teksta, i kojimaovom prilikom ponovo upu}ujemo ~estitke, ali za 22.mart, sa uvjerenjem da }e uspjeti neki budu}i Svjet-ski dan voda, kao na primjer onaj 2015., obilje`iti po-nosno pokazuju}i da nam je na{e vodno bogatstvoomogu}ilo razvoj koji nas je pribli`io ekonomskimstandardima Evropske Unije, a istovremeno smo gasa~uvali na na~in da se ne brinemo {ta }emo piti udesetlje}ima i stolje}ima koja slijede.

SRETAN VVAM II RRADOSTAN 222. MMART SSVJETSKI DDAN VVODA!

PO[TOVANI^ITAOCI,

3

Uvodnik

DILISTA HRKA[

VODA I MI BROJ 46

Z

Autori su u cjelosti odgovorni za sadr`aj i kvalitet ~lanaka.

vo je druga godina dekade 2005. 2015.koju su UN proglasili dekadom VODE ZA@IVOT. Nju }e kao takvu, prije svega, obi-lje`iti odr`avanje ^etvrtog svjetskog foru-

ma o vodi u Meksiko Sitiju u preiodu od 16. do 22.marta, koji je najve}i me|unarodni skup posve}englobalnoj politici u oblasti voda i odr`ava se svaketre}e godine. Prethodni su odr`ani u Marake{u1997., zatim u Hagu 2000. i posljednji u japanskomgradu Kjotu 2003. godine.

U okviru ovog foruma predvi|eno je razmatranjeslijede}ih klju~nih tema:

1. Voda za rast i razvoj 2. Integralno upravljanje vodama3. Voda za hranu i okoli{ 4. Obezbje|enje pitke vode i obuhvat sanitacijom za

sve ljude5. Upravljanje rizikom (poplavama)

Obzirom na va`nost i izuzetnu aktuelnost nave-denih tema o kojima }e, sasvim sigurno, raspravljatihiljade uglavnom relevantnih u~esnika Foruma iz go-tovo svih zemalja svijeta, treba vjerovati da }e vodnapolitika do kraja dekade o kojoj smo govorili na po-~etku, zaista biti usmjerena ka pravilnom i planskomupravljanju vodnim resursima na Zemlji, kako bismo2015. godine svi mogli imati dovoljno vode za `ivot.

Osim toga, ovogodi{nji Svjetski dan voda 22.mart obilje`ava se pod motom VODA I KULTURA ipod vodstvom i pokroviteljstvom UNESCO-a. Kadsmo ve} kod gesla za Dan voda, da podsjetimo nanekoliko ranijih tema kojima je obilje`avan ovaj svjet-ski praznik vode. Ve} smo rekli da je pro{le godineprogla{ena dekada pod nazivom VODA ZA @IVOT,prethodne 2004. bila je to VODA I KATASTROFE,2003. VODA ZA BUDU]NOST, 2002. VODA ZA RA-

POSVE]ENO 22. MARTU - SVJETSKOM DANU VODA

VODA KAO OKOSNICA ODR@IVOG RAZVOJAOvogodi{nji moto Svjetskog dana voda

koji se obilje`ava pod okriljem UNESCO-a je: VODA I KULTURA

4VODA I MI BROJ 46

O

Aktuelnosti

DILISTA HRKA[

ZVOJ, 2001. VODA ZA ZDRAVLJE i 2000. VODA ZA21. STOLJE]E.

Iz svih ovih naslova lako je uo~iti da je pitanje vo-de danas u svijetu pitanje svih pitanja, da je vi{e ne-go ikada do sada u istoriji ljudskog postojanja i `ivo-ta na Zemlji voda postala predmetom ozbiljne brige,ali, na`alost i uzrokom sukoba i ratova. Stoga, istin-ski vjerujemo da }e ovogodi{nji svjetski Forum o vo-di bezrezervno zahtijevati od vlada svih dr`ava daobezbijede odr`ivi dru{tveno ekonomski razvoj, po-{tuju}i milenijske razvojne ciljeve usvojene na Op}ojskup{tini UN 2000. godine.

VODA I KULTURA KAKO I ZA[TO? Na prvi pogled pomalo neobi~na sintagma ili, u

najmanju ruku, rijetka kada je rije~ o vodi ili vodama.No, prisjetimo li se da je voda oduvijeka bila ne sa-mo `ivotno va`na, nego kroz razvoj civilizacija i kul-tura ~ovje~anstva, inspiracija i tema mnogim umje-tni~kim izra`avanjima, od literarnih, preko slikarskihdo muzi~kih i mnogih drugih danas poznatih oblikaumjetnosti, a uz to i sveprisutna u razli~itim upra`nja-vanjima vjerskih obi~aja svih konfesija, dovoljan jerazlog da u nizu mnogih tema o vodi u povodu Svjet-skog dana voda jedna bude i ona o vezi vode i kul-ture.Isprepletenost raznovrsnih i nebrojenih ljudskih idru{tvenih `ivotnih sadr`aja je u direktnoj ovisnostiod vode, tako da na{ odnos prema vodi ima ili bi mo-

rao imati, danas pogotovu, jedan oblik kulturolo{kogfenomena. E, tu bi sada, naravno, na scenu treba-li iza}i, mo`da prije svih, sociolozi, antropolozi i inidrugi nau~nici u elaboriranju tog fenomena, koji, iz-gleda, bez obzira na svu nezamjenjivu va`nost zaopstanak `ivota na Zemlji, kao da po~inje gubiti bit-ku sa a`dajom zvanom profit. Mo`da ova re~enica iponuka nekog od na{ih ~italaca stru~njaka iz po-menutih oblasti, da se javi i predo~i nam savremenapoimanja odnosa ~ovjeka i vode.

BOSNA I HERCEGOVINA, VODA I KULTURA Nama su desetlje}ima servirali pri~u o na{im

mnogim prirodnim bogatstvima, {to u na~elu i nijeneta~no, ali nam nisu govorili i to da ta prirodna bo-gatstva nisu neiscrpna i nisu imuna na na{u neraci-onalnu upotrebu ili zloupotrebu. Kada je rije~ o vodiili o vodama, povr{inskim i podzemnim u Bosni i Her-cegovini, pri~a ima posebnu dimenziju. Manje - vi{eje poznato da je voda u na{oj dr`avi neravnomjernoraspore|ena u vremenu i prostoru, ali je uglavnomima za sve njene stanovnike i za njihove poljoprivre-dne, industrijske , energetske i druge potrebe, dakle,za odre|eni privredni i ekonomski razvoj. To svakakopodrazumijeva, lai~ki re~eno, pravilan odnos premavodi, odnosno stru~nijim terminima re~eno, upravlja-nje vodnim resursom na na~in da se to reguli{e kva-litetnim zakonskim, organizacionim, materijalnim,

5VODA I MI BROJ 46

stru~nim i drugim potrebnim mjerama, koje trebajurezultirati konceptom odr`ivog razvoja. To }e, osimtoga, odra`avati i na{u nacionalnu KULTURU odno-sa prema vodi, koja nam, moramo biti iskreni, i nijena nekom nivou zadnjih godina. To se golim okommo`e vidjeti na skoro svakom koraku bilo da je rije~o deponijama sme}a, nekontrolisanoj sje~i {uma ilinelegalnom kori{tenju (ili zloupotrebi) rijeka i njiho-vih obala.Me|utim, jednako je ozbiljan problem u tojna{oj kulturi i ono {to se ne vidi, a mo`e imati dale-kose`ne posljedice. Naime, nepostojanje ozbiljne idugoro~ne planske strategije u oblasti vodoprivrede,zatim legalno disperzirana nadle`nost upravljanjavodama, kao i neka vrsta nezainteresiranost dru{tve-ne zajednice za ovu oblast, otvara prostor za pojavunestru~nih i nekontrolisanih doga|anja, ~ije bi po-sljedice mogle biti preskupe.

A poznato nam je svima da je u tradiciji i kulturistanovnika ove dr`ave voda stolje}ima bila svetinjaod koje sa i sa kojom se jedino moglo `ivjeti, pre`i-vjeti i razvijati i koja je, zahvaljuju}i toj i takvoj KULTu-ri, i danas na{e bogatstvo. Dakle, KULT vode bio jeoduvijek na ovim prostorima sastavnica i odrednicaljudi koji su, bez obzira na vjersku, nacionalnu i dru-gu pripadnost, nalazili svoje uto~i{te i mjesto kojemu

je uvijek i prije svega, bogatstvo vodom omogu}ava-lo opstanak i razvoj. U tim procesima de{avale su sei pogre{ke koje je ~ovjek katkada ispravljao, a katka-da i zaboravljao, pa se vremenom stanje sa vodamaznatno promijenilo, no svijest i znanje da voda jesteobnovljiv, ali ne i neiscrpan resurs, name}u potrebudugoro~nijeg i odgovornijeg pristupa u ovoj oblasti.

Iako su devastacije na vodama u posljednjih de-ceniju i po na prostorima Bosne i Hercegovine vi{enego o~igledne, nije sve izgubljeno i nije nepoprav-ljivo, ali je krajnje vrijeme da na{oj, odvajkada i nada-leko poznatoj, a danas pomalo zaboravljenoj, KUL-TURI prema vodi vratimo tu prepoznatljivost i va-`nost.

Ako nekome za ovo treba dodatni motiv, ondaneka to bude ovogodi{nji Svjetski dan voda 22.mart, kada je i prilika da na{im Uni, Sani, Bosni, Ne-retvi, Vrbasu, Drini, Trebi{njici, Plivi, Savi i mnogimdrugim rijekama, rije~icama i potocima, obe}amoda }emo ustrajno i odgovorno poraditi na kultivizaci-ji na{eg odnosa prema njima. Jedino tako mo`emoopstati. U protivnom, ona ranije spomenuta a`dajaprogutat }e nas mnogo br`e nego {to mo`emo i pre-tpostaviti.

6VODA I MI BROJ 46

Rezimeradu }e biti obra|ena kontrola i odr`avanjeakumulacije HE Grabovica, nakon stavlja-nja u funkciju hidroelektrane i eksploataci-je od 23. godine.

Hidroelektrane sa priapadaju}im gra|evinskimobjektima, ako se ne odr`avaju u skladu sa zakoni-ma i okolinskim standardima, pored dru{tveno kori-sne funkcije, mogu sadr`avati latentnu opasnost zaneposrednu okolinu, nizvodna podru~ja, a i samobjekat.

Da bi se to preduprijedilo moraju se provoditipravovremene mjere nadzora, odr`avanja i sanacijegra|evinskih objekata.

Klju~ne rije~i: vu~eni nanos, suspendovani na-nos, mjerni profili, deponije nanosa.

1. HIDROELEKTRANA GRABOVICA OP[TI PODACI

Hidroelektrana Grabovica se nalazi u kanjons-kom dijelu rijeke Neretve, 13 km nizvodno od HE Ja-blanica i 35 km uzvodno od grada Mostara. Lociranaje na km 105 + 000 toka rijeke Neretve i predstavljanajuzvodniju stepenicu projekta Srednje Neretve.Kota uspora HE Grabovica predstavlja kotu donjevode HE Jablanica, a kota donje vode HE Grabovi-ca, kotu uspora HE Salakovac, ~ime je ostvareno po-tpuno iskori{tenje raspolo`ivog pada. Osnovni tehni-~ko-energetski podaci hidroelektrane su: [1]

Dolina rijeke Neretve u podru~ju akumulacije HEGrabovica je uglavnom kanjonskog tipa, nenaselje-na, a obale rijeke su strme i slabo obrasle.

Pregradni profil betonske brane je pro{irena ka-njonska dolina, a u geolo{kom smislu podru~je sa~i-njavaju uslojeni kre~njaci, dolomiti~ni kre~njaci i do-

ODR@AVANJE I SANACIJAGRA\EVINSKIH OBJEKATA HE GRABOVICA SA ASPEKTOMZA[TITE @IVOTNE SREDINE

7VODA I MI BROJ 46

U

Kori{tenje voda

Prof. dr. MEHMED SARI], dipl. in`. gra|., mr RE[AD MALOVI], dipl. ma{. in`.

lomiti gornjojurske starosti, sa aluvijalnim nanosom ukoritu rijeke Neretve, debljine 11,0 m. Postrojenje jepribransko, a na dispoziciju objekta uticali su lokalnitopografski i geolo{ki uslovi, hidrolo{ki re`im voda,kao i dimenzije samog pregradskog profila. [2]

2. PRETHODNE AKTIVNOSTIU sklopu prethodnih aktivnosti na osmatranju

kvantuma vu~enog i suspendovanog nanosa regis-trovano je 35 mjernih profila kao i iskol~avanje 13 po-ligonih ta~aka. Pored navedenog, obra|iva~i proje-kta su imali na raspolaganju 20 mjernih profila iz1991. godine, u razmjeri 1:1000. U sklopu pretho-dnih aktivnosti, prije pra`njenja akumulacije, izvr{e-no je rekognosciranje terena i uspostavljanje profila.Odre|ena su ukupno 24 postoje}a profila. Nakonobavljenih ovih aktivnosti, pristupilo se formiranjunovih mjernih profila, odnosno obnovljeno je 20 ta-~aka po profilima, instalirano 18 novih ta~aka i 8 ta-~aka poligonskog vlaka. Izvr{eno je markiranje svihta~aka i stabilizacija betonskim biljegama sa stubi}i-ma dimenzije 35 x 10 x 10 cm. [3], [4], [5].

3. REZULTATI OSMATRANJAU periodu septembar novembar 2005. godine

izvr{eno je osmatranje i mjerenje vu~enog i suspen-dovanog nanosa i dobiveni slijede}i podaci:

3.1. LOKALITET DIVA GRABOVICANa potezu bujice Diva Grabovica du`ine 882 m,

locirane na desnoj obali akumulacije, neposredno iuzvodno od betonske gravitacione brane HE Grabo-vica, u toku mjerenja 1991. godine uspostavljeni susamo nulti mjerni profili. U periodu aktivnosti u 2005.

godini izvr{eno je snimanje na ovim i novouspostav-ljenim profilima (ukupno 6 profila), kao i snimanje iprora~un koli~ine nanosa.

Na lokalitetu akumulacije bujice Diva Grabovica,tj u naplavnom podru~ju, registravano je 128.000 m3suspendovanog nanosa, a postoje i dva lokalitetavu~enog nanosa u iznosu od 72.000 m3 i 4.600 m3.

3.2. NAPLAVNO PODRU^JE AKUMULACIJE HE GRABOVICA

Ovdje je tretirano podru~je od betonske gravita-cione brane HE Grabovica do izlaznih kanala HE Ja-lanica. Du`ina ovog naplavnog podru~ja iznosi 9.528m. Na ovom podru~ju uspostavljena su 22 mjernaprofila, na osnovu kojih je izvr{en prora~un koli~inevu~enog i suspendovanog nanosa za period kori{te-nja akumulacije, tj. do kraja septembra 2005. godine.

Na ovom potezu registrovana je koli~ina suspen-dovanog nanosa u iznosu od 579.000 m3. Uvidomna terenu registrovane su ~etiri ve}e deponije (1 do4) vu~enog nanosa, kao i ~etiri manje deponije (I doIV) vu~enog nanosa na buji~nim vodotocima.

Ukupno izmjerena koli~ina vu~enog nanosa naovom podru~ju je iznosila 43.000 m3.

3.3. NAPLAVNO PODRU^JE BUJI^-NOG VODOTOKA GLOGO[NICA

Du`ina naplavnog podru~ja iznosi 964 m. Ovo po-dru~je, sa aspekta rasporeda lokaliteta deponije i ko-li~ine vu~enog nanosa, nije razmatrano 1991. godine.

U toku provedenih mjerenja 2005. godine naovom lokalitetu je uspostavljeno 7 mjernih profila. Pro-cijenjena koli~ina deponovanog vu~enog nanosa na

8VODA I MI BROJ 46

Slika broj 1. Deponija nanosa Diva Grabovica

9VODA I MI BROJ 46

Slika broj 2. Deponija nanosa akumulacije HE Grabovica i vodotoka Glogo{nica

osnovu podataka o debljini i povr{ini nanosa, iznosi185.000 m3.

Uvidom na terenu nisu registrovane koli~ine su-spendovanog nanosa.

4. ZAKLJU^NA RAZMATRANJA4.1.Od strane izvo|a~a radova Gra|evinski fa-

kultet - Mostar izvr{eno je mjerenje kvantuma vu~e-nog i suspendovanog nanosa na cjelokupnom po-dru~ju akumulacije HE Grabovica, u periodu sep-tembar - novembar 2005. godine, tj. nakon 23 godi-ne rada hidroelektrane i izvr{enog potpunog pra`-njenja akumulacije.

4.2. U toku prethodnih aktivnosti izvo|a~ radova jeizvr{io mjerenja na postoje}im i novouspostav-ljenim geodetskim profilima (ukupno 35 profila).

4.3. U ovom stru~nom radu izvr{ena je analiza i pro-ra~un koli~ina nanosa za lokalitete: Naplavno podru~je bujice Diva Grabovica, Akumulacija HE Grabovica uzvodno od bujice

Diva Grabovica do izlaznih kanala HE Jablani-ca, uklju~uju}i vodotok Glogo{nica,

Posebno je analizirana problematika enor-mno velikih koli~ina vu~enog nanosa na na-plavnom podru~ju bujice Diva Grabovica.

4.4. Problematika nanosa posebno je razmatrana saaspekta potencijalne mogu}nosti transportova-nja nanosa do ulazne gra|evine temeljnogispusta hidroelektrane i realne mogu}nosti zasi-panja ovog organa, odnosno nemogu}nostioperativnog djelovanja temeljnog ispusta.

4.5. Na slikama broj 1. i broj 2. prikazani su lokalitetideponovanja vu~enog i suspendovanog nanosai iznosi koli~ina nanosa.

4.6. Analizom uticaja vu~enog i suspendovanog na-nosa na gubitak zapremine akumulacija HE Gra-bovica mo`e se konstatovati:Iz prethodnih razmatranja je vidljivo da je u na-plavnom podru~ju bujice Diva Grabovica depo-novano ukupno 204.600 m3 nanosa, u napla-vnom podru~ju akumulacije HE Grabovica,uzvodno od pregradnog profila pa do izlaznihkanala HE Jablanica, deponovano je ukupno622.000 m3 nanosa, a u naplavnom podru~jubuji~nog vodotoka Glogo{nica deponovano jeukupno 185.000 m3 nanosa.Ukupna koli~ina deponovanog nanosa u aku-mulaciji HE Grabovica u periodu od 23 godineeksploatacije iznosi 1.011 600 m3.Ako se uzme u obzir da je ukupna zapreminaakumulacije HE Grabovica 19.700 000 m3, mo`ese zaklju~iti da je 5,2% akumulacije ve} zasutonanosom.

5. PREPORUKE KORISNIKU OBJEKTANa osnovu izvr{ene analize uticaja nanosa na fun-

kciju objekata, korisniku HE Grabovica, EP BiH se pre-poru~uje:

5.1. Na lokalitetu naplavnog podru~ja Diva Grabovi-ca deponovan je nanos u iznosu od 204.600 m3materijala, te postoji realna mogu}nost transpor-tovanja ovog materijala do ulazne gra|evine te-meljnog ispusta. Potrebno je na profilu bujice nalokalitetu nizvodno od deponovanog nanosa, is-projektovati gravitacionu branu od uvaljanog be-tona. Izgradnjom ove brane kao i gravitacionihpregrada u koritu bujice u potpunosti bi se sma-njio doticaj vu~enog nanosa u akumulaciju.

5.2. Na dionici akumulacije uzvodno od bujice DivaGrabovica pa do izlaznih kanala HE Jablanicapotrebno je:5.2.1. U podru~ju lokaliteta brdskih vodotoka li-

jeve i desne strane akumulacije izraditiuobi~ajene objekte sanacije potoka u ciljuminimiziranja protoka vu~enog nanosa.

5.2.2. Na poru~ju izlaznih kanala HE Jablanicapotrebno je izvr{iti iskop i transport depo-novanog vu~enog nanosa radi obezbje|e-nja projektovanih proticaja izlaznih kanala.

5.2.3. U podru~ju bujice Glogo{nica potrebno jeizraditi ve}i broj gravitacionih pregrada safunkcijom zaustavljanja protoka nanosa isanacije korita bujice.

5.3. Obra|iva~i projekta su mi{ljenja da je neophod-no u toku svake hidrolo{ke godine izvr{iti preg-led potpornih kamenih i betonskih zidova na tra-si `eljezni~ke pruge i putne saobra}ajnice M 17.

6. ASPEKTI ZA[TITE @IVOTNE SREDINEIzgradnja hidroelektrana, osim {to ima privre-

dnih i dru{tvenih efekata mo`e da sadr`i prate}e ne-gativne uticaje i posljedice na okolinu.

U konkretnom slu~aju, u cilju pobolj{anja ekolo-{kih zahtjeva i istovremenog smanjenja transporta ideponovanja nanosa u akumulaciju, odmah bi treba-lo planski pristupiti po{umljavanju karakteristi~nihpodru~ja i goleti slivnog podru~ja HE Grabovica.

Prilikom realizacije predlo`enih mjera na ure|e-nju bujica i regulacije vodotoka obezbjediti dugoro-~na rje{enja prilago|ena prirodnom ambijentu i lo-kalnom ekolo{kom akcionom programu (LEAP).

7. LITERATURA[1] Energoinvest-Sarajevo: Investiciono tehni~ka do-

kumentacija-Glavni projekat HE Grabovica, Sa-rajevo 1975-1980.

[2] Energoinvest-Sarajevo: Hidrolo{ke podloge, Sa-rajevo 1980.

[3] Jadranski sliv Pogon Konjic: Glavni projekat ure-|enja bujica na slivu HE Grabovica, Konjic 1972.

[4] Energoinvest-Sarajevo: HE Grabovica; Idejni pro-jekat, Eksproprijacija-Odbrana od nanosa; Knji-ga VII, Sarajevo 1961.

[5] J.P. Vodoprivreda BiH Sarajevo, Zavod za Vodo-privredu Sarajevo: Okvirna vodoprivredna osno-va Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1994.

10VODA I MI BROJ 46

rojektovanje i gra|enje brana u seizmi~kiaktivnim podru~ima prestavlja veomakomplikovan in`injerski zahvat koji u sebisadr`i vi{e komponenti koje treba pose-

bno tretirati. Prije svega brana prestavlja kapitalanobjekt, u ve~ini slu~ajeva, ima veliki privredni zna~ajza {ire podru~je na kojem se gradi. To je objekat savelikim eksploatacionim periodom, odnosno objekatkoji je u jednom dugom periodu izlo`en riziku od po-jave zemljotresa i eventualnih posljedica od njih.

Sve ovo navodi na zaklju~ak da se u svim faza-ma stvaranja objekata: (1) istra`ivanja, (2) projekto-vanja, (3) izgradnje i (4) eksploatacije mora voditi ra-~una o uticaju zemljotresa i preduzeti sve mjere pre-ventivne za{tite. Pored detaljnih terenskih istra`iva-nja (geolo{ka, seizmolo{ka, tektonska, geofizi~ka idr.) za definiranje projektnih seizmi~kih parametara injihovo uvo|enje u proces projektovanja konstrukci-je brane, neophodna su i kontinuirana instrumental-na mjerenja i seizmi~ki monitoring brane i pridru`e-nih objekata. Samo na taj na~in mogu se obezbijedi-ti podaci o reakciji konstrukcije na dejstvo zemljotre-sa na osnovu ~ega se mogu donijetii odluke o da-ljem kori{tenju brane, neposredno po doga|anju ze-mljotresa. Bez ovih podataka sve odluke i akcije bibile zasnovane na pretpostavkama, na iskustvu i in-tuiciji, bez konkretnih podataka.

Ovo je jedan od razloga {to organizujemo sis-tem sezimi~kog monitoringa za branu Crna Rijeka.Slijede}e, {to posebno napominjemo, je spoznajada se lokacija brane Crna Rijeka i njena akumula-cija nalaze u podru~ju relativno visoke seizmi~keaktivnosti. Podru~je se karakterizira sa pojavom ze-mljotresa magnitude M=6.0 koji su se u pro{losti do-godili na ovim prostorima, a mogu}nost pojave indu-ciranih zemljotresa kod punjenja i pra`njena akumu-lacije isto tako nije zanemarljiva, pa zato ovaj sistem

seizmi~kog monitoringa, koji se organizuje, trebaozbiljno razmotriti sa svih aspekata.

Potrebe za monitoringom seizmi~ke aktivnostilokacije brane proizlazi i iz odredbi odre|enih propi-sa u kojima su definisani tehni~ki uslovi koje treba dazadovoljava seizmolo{ka oprema, na~in njene insta-lacije i odr`avanja tokom eksploatacije. Ovi uslovidefiniraju se specijalnim projektom za seizmi~ki mo-nitoring, a zavise od karakteristika podru~ja gde jelocirana brana, tipa brane i njenih tehni~kih karakte-ristika.

Nakon provo|enja postupka odabira najpovo-ljnijeg ponu|a~a, uz po{tovanje kompletne procedu-re, odabran je kao najpovoljniji ponu|a~ Alem sis-tem d.o.o. Sarajevo koji je ponudio GeoSIG [vicar-sku opremu (vode}a svjetska firma u proizvodnji sei-zmi~ke opreme). U toku su aktivnosti na terenu i pla-tformi u kabinetu koje imaju za cilj: asembliranje,testiranje i instaliranje opreme, odnosno, obuku te-hni~kog kadra, organizovanje treninga osoblja zarad sa sistemom kao i za redovno odr`avanje opre-me koju }e organizirati proizvo|a~ opreme.

GeoSIG Sistem za prikupljanje podataka (Ge-oDAS) je grafi~ki bazirana Microsoft Windows aplika-cija pod Windows 9x2000/NT4/XP. Program se koris-ti za konfiguriranje instrumenata i za prikupljanje po-dataka opskrbljenih od strane bilo kojeg standar-dnog Geo SIG instrumenta. Podaci se isporu~ujukroz serijske komunikacijske kanale. Podr`ana sudva tipa prikupljenih podataka. Prvi tip je registracija(downloading) doga|aja. U ovom slu~aju instru-ment je konfigurisan kao seizmi~ki registrator, kojidetektira doga|aje, registrira i ~uva ih lokalno u me-moriji instrumenta. Ovi file-ovi se prenose na PC te-lefonskom linijom ili direktno preko linka na Ge-oDAS. Drugi tip je kontinirani telemetrijski link ili di-rektna veza preko kabla uz prenos podataka u pribli-

USPOSTAVLJANJESEIZMI^KOG MONITORINGABRANE CRNA RIJEKANABAVKA I INSTALIRANJE SEIZMOLO[KE OPREME

11VODA I MI BROJ 46

P

SELMA MERDAN, dipl. ing. geol., IVAN BRLEK, dipl. ing. geol.

`no realnom vremenu iz instrumenta koji je, u ovomslu}aju, konfiguriran kao digitajzer. Kako su serijskikanali do instrumenta bidirektni GeoDAS mo`e da iz-vr{ava puno konfiguriranje daljinskog instrumenta imo`e da nadgleda njegovo stanje ispravnosti. Ge-oDAS je uglavnom namijenjen za opslu`ivanje neko-liko instrumenata u isto vrijeme. Instrumenti moguimati razli~ite tipove i parametre, a njima se pristupapreko neovisnih serijskih kanala. Primjer glavnogekrana je prikazan na slici broj 1. Slika tako|e poka-zuje osnovne elemente ekrana: glavne informacioneprozore, toolbars, menije itd.

Osnovni zadaci GeoDAS-aGeoDAS je dizajniran da zadovolji svim zahtje-

vima u svakoj mogu}oj aplikaciji. Program ima otvo-renu aritekturu ne samo za vi{estruke lokalne regis-tratore konektovane na standardni serijski port, nego

za umno`avanje lokalnih registratora, podr{ku mo-dema i mre`ne komunikacije, uklju~uju}i komunika-ciju preko interneta (TCPIP protokol). Ove karakteris-tike omogu}avaju fleksibilan odnos izme|u GeoSIGregistratora i korisnika bez obzira na njihovu udalje-nost jednih od drugih.

Nakon instaliranja takvog instrumenta, parametrimogu biti postavljeni na na~in koji omogu~ava regis-traciju doga|aja. Datoteke doga|aja koje sadr`e re-gistrirane podatke pohranjuju u memoriju instrumen-ta (ATA flash memory kartica ili on-board SRAM), na-kon ~ega korisnik mo`e, uz prijavu na registrator, iz-vr{iti prenos ovih datoteka na ra~unar, pregledati,obraditi, analizirati sa Off-Line data Viewer-om. Pos-toje dvije mogu~nosti prenosa datoteka doga|aja:automatski sa GeoDAS-om ili korisnik to mo`e uradi-ti u bilo koje vrijeme ru~no Event File Manager-omkoji je prikazan na slici broj 2.

12VODA I MI BROJ 46

Slika br. 1:

Rad sa tokovima/hronologijama doga|ajaNakoliko tipova GeoSIG instrumenata, kao {to s

GBV i GSR-18/24, mogu prikupiti podatke o protokukroz serijski komunikacioni kanal. Tokovi podataka ilinose uzorke podataka koji se {alju u binarnom for-matu po prikupljanju iz A/D konvertora ili uzorke po-dataka prikupljenih unutar vremenskog intervala, nedu`eg od 1 sec. Generalno instrumenti su osposo-bljeni da u isto vrijeme registriraju podatke i {alju to-kove podataka. Podaci dostavljeni sa jednim tokommogu biti spa{eni u datotekama, analizirani, kori{te-ni za izdavanje jednog trigera seizmolo{ke mre`e iproslije|eni drugim aplikacijama za obradu podata-ka. Data Graph Monitor je grafi~ki prikaz aktivnih pro-toka podataka. Signali koji sti`u sa instrumenta su uvalnom obliku, kao {to je prikazano na slici broj 3.

13VODA I MI BROJ 46

Slika br. 2:

Slika br. 3:

Strojara MHE Majdan na rijeci Kozici - Fojnica

Snimio: M. Lon~arevi}

Off line Data Viaew je namijenjen za pregled i in-teraktivnu off-line analizu digitalnih signala. On po-dr`ava razli~it broj kanala na takav na~in da operate-ri mogu da ih poka`u na ekranu i kreiraju u formi di-jagrama, bilo koji set podataka u bilo kojoj kombina-ciji, skalirati, zumirati, mijenjati oblik osa, exportovatii importovati iz razli~itih formata podataka itd.

Prikupljanje podataka, analiziranje i obrada is-tih je u nadle`nosti Federalnog meteorolo{kog zavo-da, Centra za seizmologiju, koji je u obavezi da obra-|ene materijale sukcesivno dostavlja Javnom predu-ze}u za Vodno podru~je slivova rijeke Save Saraje-

vo, koje }e ih po potrebi dostavljati Projektantu na ra-spolaganje.

Ove aktivnosti prestavljaju samo prvu fazu moni-toringa brane Crna Rijeka koji se odnosi samo namonitoring dejstva jakih zemljotresa.

U daljim fazama, nakon izrade projekta brane iizgradnje same brane bit }e neophodno da se izra-di Projekat za kompletan seizmi~ki monitoring branei akumulacije Crna Rijeka, gdje bi se dio postoje}eopreme koristio pri uspostavljanju trajnog seizmi-~kog monitoringa - oskultacije brane.

14VODA I MI BROJ 46

Vodopad rijeke Kozica u Fojnici

Snimio: M. Lon~arevi}

UVODanacija desnog preljevnog praga slapa Pli-ve, izvedena 1997. god. samo je ubla`ilaali ne i otklonila opasnost daljnjeg uru{a-vanja slapa. Nepovoljni vremenski odno-

sno hidrolo{ki uvjeti pra}eni ~estom pojavom velikihvoda u godinama koje su slijedile, zbog velikog ero-zijskog potencijala nastavile su proces degradacijekorita i po horizontalnoj i po vertikalnoj ravni.

^esta pojava uru{avanje obala ugrozilo je stabil-nost gospodarskih i obiteljskih objekata koji su izgra-|eni u neposrednoj blizini korita Plive kao i jedinogpreostalog mosta koji je prometno povezivao desnui lijevu obalu rijeke Plive.

Zbog izuzetno velikih tro{kova sanacije, procije-njenih na 8.500.000,00 KM ,sanacija se nije moglaprovoditi u kontinuitetu iako je stanje zbog navede-nih razloga, bilo izuzetno alarmantno.

U listopadu 2002.god, na zahtjev Federalnog mi-nistarstva prostornog ure|enja i okoli{a, Vlada Fede-

racije BiH je donijela Rje{enje V. br. 614/2002 o ime-novanju Ekspertnog tima za pra}enje i konsultacije urealizacije projekta Sanacija korita i slapa rijeke Pli-ve.

Ekspertni tim je proveo niz aktivnosti i u suradnjis institucijama koje su uklju~ene u ovu problematiku:Federalno ministarstvo prostornog ure|enja i za{titeokoli{a, @upanijsko ministarstvo poljoprivrede, vodo-privrede i {umarstva, Op}ine Jajce, JP Vodno po-dru~je slivova rijeke Save i EP HZ-HB, sa~inilo iz-vje{}e u kojem je dana procjena radova po priorite-tu izvo|enja, trajanju i tro{kovima. Navedeno je dasu radovi podijeljeni, po prioritetima, u tri faze i da semoraju izvoditi fazno, kako zbog dinamike poslovatako i zbog financijskog pra}enja .

Procjena radova i podjela na faze koju je napra-vio Ekspertne tim bio je veoma slo`en i zahtijevan za-datak jer je trebalo prou~iti postoje}u, projektnu do-kumentaciju i utvrditi njenu uporabljivost u odnosuna stanje korita i slapa, kada je izra|ena 1997.-1999.i zate~eno stanje u 2003. god.

Za tu potrebu izvr{eni su istra`ni radovi, financi-rani i realizirani od strane JP Vodno podru~je slivo-va rijeke Save na lokalitetu budu}ih pragova 7 i 8,odronu u podru~ju rijeke Vrbasa i no`ici slapa.

Rezultati istra`nih radova u smislu geomehani-~ke gra|e korita i slapa su bili o~ekivani ali pora`a-vaju}e rezultate dalo je geodetsko snimanje jer se ut-vrdilo da projektirani pragovi 7 i 8 kao i prate}i obje-kti nalaze u zraku {to je potvrdilo drasti~no produ-bljenje i pro{irenje korita u odnosu na geodetsko sni-manje iz 1997.god.

Na prijedlog Ekspertnog tima, Na~elnik op}ineJajce je formirao Revizioni tim koji je prou~io postoje-}u projektnu dokumentaciju i na sastanku odr`anomu Jajcu 26. 6. 2003.god. donio sljede}e zaklju~ke:

POVIJESNA STRADANJA KORITA I SLAPA RIJEKE PLIVE(II. DIO)

15VODA I MI BROJ 46

S

MARKO BARI], dipl. ing. gra|.

Poplavni val iz treceg mjeseca 2004. god.

1. Prihvata se projektna dokumentacija pod nazivomGlavni projekt sanacije vodopada Jajce i korita ri-jeke Plive od praga 6 do praga 45 uz uvjet da seza svaki prag provjere uvjeti temeljenja.

2. Obzirom na rezultate istra`nih radova faza II iz1997. god. i dopunske istra`ne radove iz 2003.god.,a koji nisu bili dostupni Projektantu u mo-mentu izrade Glavnog projekta, komisija preporu-~a da se izvr{i do projektiranje Glavnog projektaza pragove 7 i 8 sa temeljenjem na sedru.U cilju {to hitnije provedbe sanacije, Komisija pre-poru~a da se tenderom za odabir izvo|a~a posta-vi obveza do projektiranja sukladno prethodnompasusu.Komisija predla`e da se tenderom od ponu|a~azatra`i i alternativni model s dogradnjom gumenebrane.

3. Komisija s projektantom CONEX Mostar }eodr`ati stru~nu raspravu u svezi projektnih rje{e-nja praga 7 i 8, izrade slapi{ta kao i rasteretnog tu-nela koji se aktivira kod protoke iznad 118 m/s iodvodi vodu direktno u rijeku Vrbas.

4. Komisija predla`e da se uspostavi pra}enje i mo-nitoring razine proticanja voda na cijelom podru-~ju korita rijeke Plive od Velikog jezera do slapa uJajcu, u svrhu uspostavljanja nultih uvjeta za `ivoti rad sedrotvoraca.

5. Komisija predla`e da se {to `urnije odredi Investi-tor za realizaciju projekta sanacije.

Na sastanku Ekspertne grupe, Izvjestitelja s Re-vizije i Projektanta 3.7.2003.god. doneseni su zaklju-~ci koji su trebali biti upute Projektantu za do proje-ktiranje projektne dokumentacije to su:

Prihvata se koncepcija tehni~kog rje{enja sanacijekoja se sastoji u izradi za{tite korita na podru~jupragova 2 i 3, oblaganje korita AB plo~om te izgra-dnja obaloutvrdnog zida od armiranog betona soblogom od sedre.

Prihvata se oja~anje temeljnog tla izvedbom mikro-pilota paralelnih toku s napomenom da mikro loka-cija pilota, promjer, rastojanje te pojedina~ne dubi-ne bit }e utvr|ene tijekom izvo|enja i obra|ene narazini Izvedbenog projekta, a na osnovu ve} pro-gramiranih istra`nih radova u okviru sanacije odrona.

Prihvata se u cijelosti predlo`ena izvedba drena-`nog sustava s tim da se u fazi izgradnje mo`e ra-~unati na njeno eventualno pro{irenje u smislu osi-guranja popre~nih veza strujanju voda u podru~juslapa a u cilju spre~avanja kanalskog efekta koji jepredisponiran izvedbom paralelnih mikropilota.

Nu`nost izvedbe mikropilota po ivici slapa ocijenit}e se nakon izvedbe paralelnih mikropilota.

16VODA I MI BROJ 46

Nanos na pragu br. 6 nakon poplave Armiranje praga br. 7

Priprema oplate za prag br. 7 Izgled korita nakon poplava

Betonske plombe s {tapnim sidrima, na vertikalnojplohi vodopada prihva}aju se kao tehni~ko rje{e-nje sanacije nestabilnih zonama slapu s preporu-kom da se prirodno formirane kaverne ostave u za-te~enom stanju.

Glavni projekt je obradio sva tehni~ka rje{enja zaprotoku od 118 m3/s {to pretpostavlja da je koli~i-na od 60 m3/s prihva}ena evakucionim, rastere-tnim tunelom. Po{to je rasteretni tunel uvjetno pri-hva}en potrebno je napraviti hidrauli~ku provjeruna 178 m3/s tj kao da tunel ne postoji.

Predla`emo izradu Glavnog projekta slapi{ta u po-dno`ju slapa kao jednog od tehni~kih rje{enja sta-bilizacije odrona i slapa u cjelini. Slapi{te projekti-rati na velike vode.

Iz ovih zaklju~aka mo`e se vidjeti da je sva po-zornost usmjerena na tehni~ka rje{enja sanacije sla-pa a jako se malo govorilo o nedostacima u tehni-~kim rje{enjima sanacije praga 7 i 8, koji su odre|e-ni kao prioritet, {to }e se kasnije negativno odrazitina kvalitet i tijek samog izvo|enja radova.

Izvje{}e s preporukama koje je sastavio Ekspertnitim je proslije|eno Vladi Federacije BiH koja je donije-la zaklju~ak V. br. 140/2003. o pristupanju i provedbiPrograma sanacije korita rijeke Plive i Slapa I faza.

Ovom fazom obuhva}ena je sanacija pragova 7i 8, sanacija klizi{ta, ure|enje korita i obala izme|u

pragova 7 i 8 u du`ini od 250 m i izgradnja stabiliza-cionih gra|evina.

Planirana vrijednost I faze je 1.650.000,00 KM azaklju~kom Vlade sa~injen je i protokol o financiranjuprojekta kojim se predvi|a u~e{}e:

Vlada Federacije BiH 350.000,00 KMJP Vodno podru~je slivova rjeke Save 700.000,00 KMElektroprivreda HZ-HB Mostar 600.000,00 KM

Za realizaciju ovog projekta zadu`eno je , ispredVlade Federacije BiH, Federalno ministarstvo pros-tornog ure|enja i okoli{a.

U proceduri za izbor najpovoljnijeg ponu|a~a zaizvo|enje radova, odabrano je poduze}e G.I.K. Hi-drogradnja Sarajevo s kojom je 24. 9. 2003. god po-tpisan ugovor za iznos od 1.268.000,00 KM. a podu-ze}e za do projektiranje CONEX Mostar

OPIS PROJEKTA I FAZE.U cilju smanjenja brzina voda u koritu, te ujedna-

~enog nagiba nivelete korita i stimuliranja razvitkasedre, predvi|eno je da se u I fazi izgrade:

Pragovi 7 i 8, Gra|evine za osiguranje pokosa i Gra|evine za osiguranje dna.

Parametri koji su uticali na izbor projektnih rije-{enja u I fazi su:

1. Morfolo{ke karakteristike dna.Na dijelu korita gdje }e biti provo|ena I faza, padkorita je veoma neujedna~en, {irina korita se kre-}e od 15-40 m s formiranom adom od nanosnogmaterijala i ostataka sru{enih objekta obraslo ugustu vegetaciju, pad korita je veoma veliki a po-kosi su ostali strmi a na nekim dijelovima i okomiti.

2. Geolo{ka svojstva terenaRezultati provedenih istra`nih radova ukazivali suna visok stupanj litolo{ke heterogenosti, slo`engeolo{ki, hidrogeolo{ki i inj`enersko geolo{ki sas-tav na lokalitetu gdje }e se provoditi prva faza.Korito je u najve}oj mjeri izgra|eno od sedrenihnaslaga koje le`e na laporastim glinama.Sedra jeproizvod djelovanja algi i mahovina koje iz vodeasimiliraju CO2 Iz kalcijevog bikarbonata. Geome-hani~ke osobine sedre zavise od veli~ine, oblika i~vrsto}e veziva izme|u zrna. Tako je zastupljen si-tnozrni slabo vezani tip sedre veoma podlo`aneroziji koji dominira na lokalitetu I faze i manji diokoji je gra|en od kompaktne sedre dobrih geome-hani~kih svojstava lociran na manjem dijelu de-sne obale nizvodno od praga 7. Mo`e se zaklju~i-ti da je trenutno korito formirano u tro{noj sedri ipredstavlja jako nepovoljnu sredinu za fundiranje.

17VODA I MI BROJ 46

Normalni profil korita

Tlocrt i uzdu`ni profil praga

3. Karakteristi~ni protoci rijeke PliveMjerodavni protoci koji su usvojeni na osnovu hi-drolo{kih podataka HE Jajce I su:- maksimalni protok od 220 m3/s /pojava jednom

u 100 godina/- maksimalan protok od 285 m3/s /pojava jednom

u tisu}u godina/- sredi{nji godi{nji protok od 38,5 m3/s

4. Geotehni~ke karakteristike korita rijeke PliveIstra`nim radovima provedenim u sije~nju 2003.god.utvr|eno je da je korito izgra|eno od sedrerazli~itog kvaliteta i mje{avina sedrenog pijeska ipra{inastih ilova~a. Stabilnost korita je u najve}ojmjeri ugro`ena zbog nepovoljnih osobina sedrekoja zbog slabih koheziona veza ima malu otpor-nost na eroziju i uzrok je produbljenju odnosnopro{irenju korita. Zbog jakih erozivnih procesakorito je prekriveno nanosom razli~ite krupno}e azbog dugotrajnih malih proticaja od 3 m3/s rubnidijelovi korita su obrasli divljom vegetacijom.

Geotehni~ke karakteristike sedre su:

Zapreminska te`ina 17,25 kN/m3Jednoaksijalna ~vrsto}a na tlak u suhom stanju 500 Kn/m2

Jednoaksijalna ~vrsto}a na tlak u vla`nom stanju 400 Kn/m2Modul deformacije (uzorci) 10-100 MNModul deformacije (in situ) 350 MNModul deformacije-penetracija 15 MNKriti~na nosivost 350 Kn/m2Kut unutarnjeg trenja 30-40Kohezija 10 Kn/m2Koeficijent vodopropusnosti 2,6x10-3 2,8x10-5 cm/s

Geotehni~ke karakteristike mje{avine sedrenogpijeska i pra{inaste ilova~e:

Zapreminska te`ina 16,93 kN/m3Kut unutarnjeg trenja 25Kohezija 32 Kn/m2

Na osnovu gore navedenih parametara odabra-ni su elementi stabilizacije korita s sljede}im karakte-ristikama:

PREGRADE-PRAGOVIDimenzije pregrade bazirane su na osnovu hi-

drauli~nih i geotehni~kih prora~una. Kod izbora pre-grade i njenog oblika nastojalo se da ona {to vi{|eli~i na prirodnu i da se na taj na~in osiguraju {to bo-lji uvjeti za djelovanje sedrotvoroca odnosno nastaja-nje sedre. Nizvodna kosina je ura|ena pod nagibom1:1 i krunom s vertikalnim zasjekom od 0,4 m. Oblikpregrade trebao bi osigurati rasprskavanje vode tije-kom prelivanja ~ime se posti`e osnovni uvjet za stva-ranje sedre koja joj nakon nekog vremena daje iz-gled prirodne pregrade.

Zbog osjetljivosti materijala u koritu na erozivnadjelovanja u cilju dobivanja ve}e stabilnosti ispod zo-ne pregrade nalazi se betonska zavjesa a bu~nica jeosigurana sa filterima i geotekstilom a sama je perfo-rirana s dovoljnim brojem otvora u cilju izjedna~ava-nja tlaka odnosno spre~avanja nastanka uzgona.Bokovi pregrade osigurani su s krilnim zidovima

Sigurnost pregrade je provjerena na pojavu tisu-}u godi{nje vode a cijelo optere}enje se prenosi na

18VODA I MI BROJ 46

Glineno so~ivo na pragu br. 8

Temeljenje na kontrforima prag 8

Kontrafori na zamijenjenom tlu

19VODA I MI BROJ 46

Izgled pregrade

kontrafore u slu~aju da korito ispod tijela praga ero-dira.

Zbog heterogene gra|e odnosno nepovoljnihuvjeta temeljenja, temeljenje je izvr{eno pomo~ukontrafora koji su u ovisnosti od geomehani~ki kara-kteristika mikrolokaliteta postavljani na razli~itim du-binama.

Kod temeljenja praga 8 na minimalno projektira-noj dubini postavljanja kontrafora do{lo se u zonuglina ~ija je debljina sloja preko 10 m pa se radila za-mjena slabo nosivog, dobro nosivim materijalom.

Na pragu 7 predvi|eno je postavljanje gumenebrane s aktivnom visinom od 2 m ali zbog nedostat-ka projektne dokumentacije nije postavljena.

POTPORNI ZIDOVI-URE\ENJE OBALADesna obala je ranije osigurana kamenim po-

tpornim zidom koji je na ovoj lokaciji, poplavnim va-lom, potpuno uni{ten. Zbog heterogene gra|e i {iri-ne korita znatno ve}e od dimenzionirane (dimenzi-onirana {irina korita je 25 m) usvojeno je rje{enje sarmiranobetonskim zidovima u nagibu 1:7 s {irokomtemeljnom stopom.

Zid se obla`e kamenim blokovima po izgledu ivrsti prema postoje}im.

Iza zidova nasipa se drena`ni materijal s postavlja-njem drena`nih cijevi kako bi se smanjio aktivni tlak.

Ure|enje odnosno stabilizacija lijeve obale ura-|ena je postavljanjem smi~u}i gabiona ispunjeni ka-menom frakcijom 100-150 mm koji se postavljajupreko Reno strunja~a debljine 0,3 m oblo`ene ge-otekstilom. Iznad gabiona se radi pokos prema tere-nu s nagibom 1:2

STABILIZACIONE GRA\EVINENa dijelovima korita gdje su u dnu sitne frakcije

raspadnute sedre treba izvr{iti osiguranje dna pos-tavljanjem Reno strunja~a debljine 0,3 m s ispunomod 75-150 mm. Na lokalitetu I faze postavljene sudvije stabilizacione gra|evine i to izme|u praga 6 ipraga 7 i izme|u praga 7 i praga 8. Dimenzije stabi-lizacionih gra|evina su 6/30/2 m.

IZVO\ENJE RADOVAIzvo|enje radova koje je povjereno poduze}u

G.I.K. HIDROGRADNJA SARAJEVO zapo~eto je ustudenom 2003. god. u nepovoljnim hidrolo{kim igra|evinskim uvjetima.

Prvi ozbiljan problem s kojim se suo~io Izvo|a~je prebacivanje vode u lijevu stranu korita. Rje{enjekoje je predvi|eno projektom, zbog velike koli~ineprocjednih voda, nije bilo mogu}e pa osim zagatnihzidova, du` gra|evinske crte kopale su se jame du-bine ispod kote temeljenja, odakle se voda nepreki-dno crpila u nizvodni vodotok. Ovaj postupak je zna-~ajno poskupio investiciju.

Drugi problem je bila nepotpuna projektna do-kumentacija koja je zna~ajno usporavala Izvo|a~ajer rje{enja nisu bila potpuna a mnoga puta se mo-ralo pribjegavati novim rje{enjima koja nisu opisanapozicijom predmjera radova i na njihovo usagla{ava-nje se gubilo mnogo vremena.

^etiri pojave velikih-poplavnih voda u pet mjese-cije Izvo|a~u su nanijeli velike {tete na ve} izgra|e-nim objektima, objektima u izgradnji, infrastrukturi imaterijalnim sredstvima ~esto vra~aju}i Izvo|a~a napo~etne pozicije.

20VODA I MI BROJ 46

Prebacivanje Plive na desni dio korita

Zamjena slabonosivog dobronosivim materijalom

Betoniranje krilnih zidova

Samo u jednom poplavnom valu potpuno je uni-{ten zagatni zid u du`ini preko 150 m, uni{tene gra-|evinske prometnice, gabionski zid, podlokani krilnizidovi, uni{tena oplatna konstrukcija i velika koli~inagra|evinskog materijala i mehanizacije koja se nala-zila u koritu.

Nakon poplavnog vala i novog podlokovanja sto-pe upornjaka mosta, hitno je izvedena sanacija upor-njaka pro{irenjem i produbljenjem temeljne stope ar-miranim betonom.

Pored navedenih nepovoljnih okolnosti ~estezastoje izazivali su svojim neopravdanim zahtjevimaZavod za za{titi kulturne ba{tine-Jajce tra`e}i izmje-ne projektnih rje{enja i nametanje rje{enja koji nisuimali ni tehni~ku niti bilo koju drugu opravdanost.

Sve navedeno je u zna~ajnoj mjeri, pove}alo tro-{kove izvo|enje I faze tako da je kona~ni iznos tro-{kova izvo|enja bio 1.685.444,74 KM a podsjetimougovoreni iznos je 1.268.000,00 KM.

FINANCIJSKA REALIZACIJA PROJEKTAU~e{}e pojedinih financijera u financiranju I faze

(uklju~uje tro{kove izvo|enja radova provedenih is-tra`nih radnji, do projektiranja, projektantskog i izvo-|a~kog nadzora, konzultantskih usluga itd).

JP Vodno podru~je slivova rijeke Save 1.171.875,03 KMElektroprivreda HZ-HB Mostar 400.261,43 KMVlada Federacije BiH 210.660,79 KM

Ukupno: 1.782.797,25 KM

21VODA I MI BROJ 46

Sanacija i za{tita upornjaka mosta

Temeljenje obalnih AB zidova

Ure|enje lijeve obale Plive

REZIMEajzna~ajniji ~inioc u gospodarenju vodomje svo|enje gubitaka na minimum u vodo-opskrbnim sistemima. U ovom radu su da-te neke osnovne napomene o uvo|enju

sistema automatske kontrole i regulacije pritiska uvodovodnom sistemu Gra~anica. Smatramo da jeva`no o tome izme|u ostalog i pisati , uzimaju}i uobzir da su gubici u ve}ini na{ih vodovoda veliki, ada je i sam na~in na koji se uticalo na gubitke, po na-{im saznanjima prvi puta u Bosni i Hercegovini, pri-mijenjen ba{ u vodovodnom sistemu Gra~anica.

Klju~ne rije~i: vodovodni sistem, smanjenje gu-bitaka, ventil za redukciju pritiska, automatska kon-trola i regulacija pritiska, balansiranje vodovodnogsistema

1. UVODNI DIO O GUBICIMAPrema rezultatima analiza od strane Ujedinjenih

naroda snabdijevanje pitkom vodom postati }eosnovni i najte`i problem ~ovje~anstva. U takvoj situ-aciji vodosnabdijevanja vrlo bitni faktori gospodare-nja vodama upravo su gubici u distribuciji i gubici uprekomjernoj potro{nji.

Jedna od naju~inkovitijih metoda smanjenjapostoje}ih gubitaka u vodoopskrbnom sistemu, izu-zimaju}i direktnu detekciju i saniranje nevidljivih cu-renja, je smanjenje pritiska. Uz ovu metodu koristese i elementi za reduciranje potro{nje (protoka) naizljevnim mjestima. Gubici u na{im vodovodnim sis-temima kre}u se od 20 % do preko 60%.

Nekontrolisani gubici uzrokuju neopravdano ve-liku potro{nju. Prema dosada{njim iskustvima puko-tina promjera 4 mm pri pritisku od 8 bara uzrokujegodi{nji gubitak od 12.040,00 m3 vode {to uz prosje-

~nu cijenu m- uz osnivanje Bioeti~kog dru{tva BiH iodr`avanje Prvog Me|unarodnog bioeti~kog simpo-zija u Sarajevu - zahva}ene vode od prosje~no 0,50 KMdonosi godi{nji financijski gubitak od 6.020,00 KM.

Isto tako kada se govori o gubicima u vodovo-dnim sistemima vrlo ~esto se barata i sa pojmomneobra~unata voda, a koja se mo`e definirati i kaorazlika izme|u zapremine vode koja ulazi u vodovo-dnu distributivnu mre`u i zapremine vode obra~una-te potro{a~ima.

Neobra~unata voda obuhvata:

- kvarove na glavnim dovodnim cjevovdima,- kvarovi na distribucionoj mre`i,- neta~nost mjerenja na vodomjerima,- kra|a vode i - ispiranje mre`e i protivpo`arne potrebe.

U daljem tekstu }emo se prvenstveno pozabavi-ti smanjenjem gubitaka na curenjima na dovodnimcjevovodima i vodovodnoj mre`i.

2. AKTIVNA KONTROLA PRITISKAKontrola pritiska je u~inkovita metoda za sma-

njenje gubitaka u cijelokupnim distribucijskim podru-~jima i umanjuje rizik od pojave novih kvarova ubla-`avanjem oscilacija pritiska.

Kontrola pritiska ima va`nu ulogu u smanjenjupostoje}ih gubitaka koje uzrokuju mnogobrojne ma-le pukotine, a prekomjerni pritisak tako|er utje~e napove}anje intenziteta postoje}ih puknu}a. Sagleda-vaju}i ukupnu situaciju ve}ina distribucijskih sistemanema kvalitetno sprovedenu aktivnu kontrolu pritiskai tu je veliki prostor za unaprje|enja i smanjenje gu-bitaka vode.

UVO\ENJE AUTOMATSKE REGULACIJE PRITISKA U CILJUOPTIMALIZACIJE SISTEMA ISMANJENJA GUBITAKA

22VODA I MI BROJ 46

N

mr. FUAD ALI], dipl. in`. geol., JASMIN MULABDI], dipl. in`. gra|.

2.1. Ventil za redukciju pritiskaAktivna kontrola pritiska podrazumjeva ugradnju

ventila za reduciranje pritiska na ulazu u ciljani diovodoopskrbnog sistema. Reduciranje prekomjernogpritiska u sistemu mo`e se realizirati ugradnjom ven-tila za reduciranje pritiska sa stalnim izlaznim pritis-kom ili ventila za reduciranje pritiska sa promjenjivimizlaznim pritiskom.

Ventili za reduciranje sa stalnim izlaznim pritis-kom primjenjuju se uspje{no ve} dugi niz godina una{im vodoopskrbnim sistemima (smanjenje pritiskau pojedinim dijelovima mre`e, smanjenje pritiska zapojedine potro{a~e unutar mre`e,itd.).

2.2. Automatska kontrola i prilagodba pritiska

Postoje}i ventili za reduciranje pritiska imaju og-rani~enu djelotvornost s obzirom na mehani~ko po-

de{avanje ciljane vrijednosti pritiska. Ovi ventili ima-ju mogu}nost smanjenja na jednu kontinuiranu vrije-dnost koja je prilago|ena maksimalnoj potro{nji(npr. dnevna vr{na potro{nja), me|utim u dijelovimadana kada dolazi do smanjenja potro{nje nepotre-bno je sistem optere}ivati visokim pritiscima.

Pojedine vrste ventila za reduciranje pritiska (re-ducir ventili upravljani pilot ventilima) je mogu}e na-dograditi priklju~enjem specijalnih kontrolnih ure|a-ja (baterijski napajanih) koji imaju mogu}nost izvr{a-vati automatske (unaprijed programirane i kontrolira-ne) promjene pritiska. Svrha ovih ure|aja je prilago-diti pritisak stvarnim potrebama u sistemu. Mogu}eje imati vi{e razli~itih vrijednosti pritisaka tokom dana~ime se omogu}ava komfornije snabdijevanje potro-{a~a uz pove}anje stepena za{tite postoje}e vodo-vodne mre`e.

Va`no je istaknuti da smanjenjem prekomjernogpritiska smanjujemo rizike od pojave novih puknu}a

23VODA I MI BROJ 46

Prilog 1. - Grafikon promjene pritiska u sistemu bez regulacije/kontrole pritiska-primjer

Prilog 2. - [ema djelovanja reducir ventila sa stalnim izlaznim pritiskom

i utje~emo na smanjenje curenja na postoje}immjestima propu{tanja. Tako|er ventili za reduciranjepritiska neutraliziraju hidrauli~ke udare koji se javlja-ju u sistemu i negativno uti~u na elemente sistema.Balansiranje sistema primjenom automatske kontro-le pritiska neophodno je i radi umanjivanja mogu-}nosti pojave novih propu{tanja nakon izvo|enja ra-dova na sanaciji utvr|enih mjesta propu{tanja.

3. UVO\ENJE AUTOMATSKE KONTROLE PRITISKA U VODO-VODNOM SISTEMU GRA^ANICA

3.1. Uvodne napomene o vodovodnomsistemu Gra~anica

Vodovodni sistem Gra~anica pokriva {ire grad-sko podru~je Gra~anice kao i obli`nju Mjesnu zaje-dnicu Pribava, sa ukupno 19.000 stanovnika i cjelo-kupnom industrijom.. Na vodovodni sistem je priklju-~eno oko 5.500 potro{a~a uklju~uju}i stanovni{tvo,privredu i javne ustanove. Sistem se vodom snabdi-jeva kombinacijom prirodnih vrela Trebavskog masi-va, kao i vodom iz bu{enih bunara kre~nja~kih sredi-na sjevernog podru~ja Gra~anice.

Odnos godi{nje zahva}enih koli~ina vode sa pri-rodnih vrela i bu{enih bunara direktno zavisi od hi-drolo{ke godine ali se u prosjeku kre}e oko 60 % :40 % u korist prirodnih vrela. Na osnovu toga lako jezaklju~iti da kvalitet snabdijevanja stanovni{tva i in-dustrije vodom direktno zavisi od oscilacija prirodnihvrela tj. od hidrolo{kih uslova tokom godine.

Zbog velikih oscilacija u kapacitetu prirodnihvrela kao i deficita podzemnih voda na lokalitetimabu{enih bunara u su{nim godinama, a uzimaju}i uobzir i velike gubitke u sistemu, osnovna karakteris-tika vodosnabdijevanja proteklih 10-15 godina je ote-`ano snabdijevanje vodom i ~este redukcije u snab-dijevanju u su{nim periodima godine (no}ne i pone-kad dnevne redukcije).

Zbog svega toga se ve} du`i niz godina podu-zimaju razne aktivnosti na pobolj{anju kvaliteta vo-dosnabdijevanja, tako da je izvr{ena rekonstrukcijazna~ajnog dijela distribucione mre`e, magistralnihcjevovoda, pro{irenje rezervoarskih kapaciteta, re-konstrukcija izvori{ta itd. Ipak, posljednjih nekolikogodina najvi{e pa`nje se posve}uje gubicima u dis-tribucionoj mre`i. S obzirom da JP Vodovod i kana-lizacija Gra~anica raspola`e sa odgovaraju}im in-strumentima za detekciju i mjerenja odgovaraju}ihparametara vezanih za vodovodni sistem, postignutisu zna~ajni rezultati na smanjenju gubitaka ali iodr`avanju postignutog stanja.

3.2. Uspostavljanje stanice za automat-sku kontrolu i regulaciju pritiska

U kontinuitetu svih tih provedenih aktivnosti, to-kom 2005 godine je izv{ena detaljna analiza vodo-

vodnog sistema Gra~anica i na osnovu kontrolnihmjrenja protoka i pritiska u vi{e ta~aka u sistemu, do-ne{en prijedlog mjera za unapre|enje sistema s ci-ljem smanjenja gubitaka u sistemu.

Analiza je dokazala da su i dalje gubici u mre`iizuzetno veliki i da su nevidljiva curenja prostorno ra-spore|ena i sa malim isticanjima, te da je neopho-dno provesti sljede}e mjere za unapre|enje sistema:

1. Balansiranje sistema uvo|enjem kontrole i auto-matske regulacije pritiska u sistemu,

2. Daljinnski nadzor potro{nje (protoka) i pritiska usistemu,

3. Utvr|ivanje mjesta propu{tanja u mre`i pronala-`enje nevidljivih curenja.

Tokom 2005 godine do{lo je do realizacije akti-vnosti po svim ta~akama predlo`enih mjera, i koje sudale odli~ne rezultate.

Najva`niji zadatak je bio uvo|enje sistema auto-matske regulacije i kontrole pritiska u sistemu obzi-rom da su postojali odli~ni uslovi za to. Glavni predu-slov, koji je otvorio mogu}nost uspostavljanja ovogsistema, je to da je JP Vodovod i kanalizacija Gra-~anica u posljednjih nekoliko godina planski izvr{ilazoniranje sistema distribucione mre`e. Uspostavlje-no je snabdijevanje iz centralnog rezervoara Gaj satri neovisna distribuciona magistralna voda, od kojihsu dva za najvi{e zone snabdijevanja, sa lijeve i de-sne obale rijeke Sokolu{e. Tako zoniranim sistemomsnabdijevanja ostavljena je mogu}nost da se na gla-vnom povratnom distribucionom vodu za centralnuzonu, koja je ujedno i najve}a sa 80 % potro{a~a, iz-v{i optimalizacija pritiska (smanjenje i automatskaregulacija).

Nakon definisanih tenderskih uslova i provede-nog natje~aja odabrana je firma IMGD iz Zagrebakoja je imala obavezu isporuke i monta`e neopho-dne opreme u {aht dimenzija 5,50x3,0x2,0:

- Dva hidrauli~ka reducir ventila DN 150 proizvo|a-~a Cla-val iz [vicarske,

- Fazonski komadi i armature (u pravcu + bajpas)sa svim neophodnim elemntima (hvata~i ne~isto-}a, zasuni, vodomjer, MDK, zra~ni ventil,itd)

- Ure|aj za automatsku regulaciju pritiska u sistemupo vremenu i protoku Mudulo engleskog proivo-|a~a Tehnolog,

- Data logger Celo proizvo|a~a Tehnolog saugra|enom GSM karticom za prenos snimljenihparametara do Dispe~erskog centra.

Odmah, u toku probnog rada, bilo je jasno da }erezultat biti efektan, s obzirom da je od prvog danaobezbije|eno kontinuirano snabdijevanje svih potro-{a~a tokom 24 sata, a pritom je dnevna isporuka vo-de smanjena za cca 400-500 m3.

Prilikom pu{tanja sistema u rad, prvo je nizvodnipritisak reduciran za 1,3 bar u odnosu na stanje pri-

24VODA I MI BROJ 46

je ugradnje opreme (sa 5,3 na 4,0 bara), a zatim uprvoj fazi uspostavljena je automatska regulacija izla-znog pritiska po vremenu i to u periodima smanje-ne potro{nje (u no}nim satima za dodatnih 0,8 bara)ali tako da svi potro{a~i imaju zadovoljavaju}i priti-sak (prilog 4.).

U drugoj fazi probnog rada sistema za automat-sku regulaciju pritiska, na Modulo je izvr{eno po-

de{avanje izlaznog pritiska po protoku-nizvodnojpotro{nji, i to na osnovu impulsnog izlaza sa vodo-mjera koji se nalazi u istom {ahtu. Regulacija pritiskapo protoku se pokazala dosta efektnom i pru`a ve-like mogu}nosti prilago|avanja uslovima rada siste-ma (maksiamlni i minimalni pritisak). To je naro~itoizra`eno u no}nim satima, gdje u sistemu bez regu-lacije dolazi do pove}anja pritiska koji te`i svojoj hi-

25VODA I MI BROJ 46

Prilog 3. - Slika reducir stanice za automatsku kontrolu pritiska u Gra~anici

Prilog 4. - Upredne vrijednosti pritisak na lokaciji reducir stanice vodovodnog sistema Gra~anica, prije i poslije uspostavljanja kontrole pritiska

drostati~koj vrijednosti, dok u sistemu automatskeregulacije po protoku zbog smanjenja potro{nje uno}nim satima dolazi do automatske regulacije izla-znog pritiska na ve} ranije definisane minimalne vri-jednosti. Isti se proces de{ava i u ostatku 24-~aso-vne potro{nje stim {to su oscilacije izlaznog pritiskamale, ali maksimalna vrijednost ne prelazi unaprijeddefinisanu vrijednost (prilog 5.).

4. ZAKLJU^AKEfekti koji su dobijeni uvo|enjem sistema auto-

matske kontrole i regulacije pritiska u sistemu su vi-{e nego opravdali ulo`ena sredstva, a naro~ito uzev-{i u obzir ~injenicu da je to , po na{im saznanjimaprvi puta u Bosni i Hercegovini, na ovaj na~in uti~ena smanjenje gubitaka u sistemu. Nabroja}emo sa-mo neke efekte koji su rezultirali optimalizacijom ipobolj{anjem vodovodnog sistema Gra~anica:

1. Smanjenje dnevne isporuke vode za 400-500 m3,2. Smanjenje tro{kova ekspatacije sistema,3. Uspostavljeno kvalitetno 24-~asovno snabdijeva-

nje stanovni{tva i industrije vodom,4. Zna~ajno smanjen broj kvarova u sistemu,5. Umanjena mogu}nost pojave hidrauli~kih udara i

ostvoren optimalan rad sistema,6. Stvoreni uslovi za kvalitetno snabdijevanje u vrije-

me lo{ih hidrolo{kih perioda.

Literatura:1. Mulabdi} J., Ali} F.: Gra~ani~ki vodovod- sistem

koji ima budu}nost Gra~ani~ki glasnik br. 3 izda-va~ Monos Gra~anica

2. Kova~ J.:Gospodarenje vodom-smanjenje gubi-taka, Savjetovanje Odr`avanje 2005 [ibenik2005.

3. Ali} F.: Prirodni resursi podzemnih voda u`eg po-dru~ja Gra~anice i mogu}nost njihovog kori{ta-nja Magistarski rad na RGF Tuzla, 2004.

4. IMGD: Analiza vodopskrbnog sustava Gra~ani-ca, Zagreb 2005.

26VODA I MI BROJ 46

Prilog 4. - Automatska kontrola pritiska u reducir stanici Gra~anica- prilagodba pritiska trenutnoj potro{nji pri definisanom maksimalnom izlaznom pritisku od 4,0 bara (u probnom radu)

Ure|eno korito rijeke Sokolu{e u Gra~anici

Snimio: M. Lon~arevi}

Uvodpovjesnog gledi{ta wetlandi su dugo sma-trani dru{tvenom nevoljom, {tetnim tvorevi-nama za dru{tvo, pa su mnoga dru{tva nas-tojala takve tvorevine drenirati, meliorirati i

uvesti u agrikulturnu proizvodnju ili u druge svrhe ko-ri{tenja zemlji{ta. Sredinom devetnaestog stolje}a je uSAD ~ak donesena i uredba Swamp Land Acts, ko-jom je to bilo mogu}e realizirati uz pomo} dr`ave. Alisu ve} 1930-tih godina izvjesne grupe po~ele shva}a-ti korisnost o~uvanja wetlanda, {to je pra}eno javnomza{titom putem ekonomskih inicijativa i zakonskih

ograni~enja (Leitch, 1983). Kod nas su takva razmi{lja-nja sa velikom retardacijom dopirala, pa su jo{ u dru-goj polovici dvadesetog stolje}a egzistirale ambicije ointegralnim melioracijama na{ih najve}ih wetlanda udelti Neretve, Svitavi, Hutovu, Vi{i}ima, @dralovcu i Ja-gmama u Livanjskom polju, kao i u mnogim drugimmanjim lokalitetima. No to nije bio slu~aj samo sa Bo-snom i Hercegovinom. Takva su razmi{ljanja bila pri-sutna u mnogim zemljama, pa i danas su, naro~ito onimzemljama koje su bile oskudne poljoprivrednim zemlji-{tem. Na taj su na~in pove}avale svoj poljoprivredni zem-lji{ni fond. Neke dr`ave su ~ak svoj nacionalni teritorij

EVOLUCIJA SHVATANJA OVA@NOSTI I SLO@ENOSTI WETLANDA (VLA@I[TA, VLA@INA, MO^VARI[TA)

27VODA I MI BROJ 46

S

Za{tita voda

MIHOVIL VLAHINI]

bazirale na melioracijama wetlanda, kao na primjerHolandija, pa je o toj zemlji lansirana poznata sinta-gma: Bog je stvorio Zemlju, a Holan|ani Holandiju.

Stvari se vremenom mijenjaju, pa je u SAD tek1990.g. done{ena uredba o planiranju, za{titi i obnav-ljanju obalnih wetlanda (Coastal Wetlands Planning,Protection and Restoration).

Kad je 2.02.1971.g. potpisana Ramsarska Konven-cija o wetlandima (The Ramsar Convention on Wetlandsof International Importance) naglo je u svijetu porastaougled i va`nost wetlanda. Do sada je ovu Konvencijupotpisalo 114 dr`ava i u nju uklju~ilo 70,7 milijuna he-ktara wetlanda. Da bi neka dr`ava postala ~lanicomKonvencije treba da prijavi i opi{e barem jedan wetlandna svojem teritoriju, koji, ako zadovoljava odre|enekriterije, mo`e biti uvr{ten u UNESCO-vu listu wetlandaod me|unarodne va`nosti. ^lanstvo u Konvenciji na-me}e i odre|ene obaveze na ~uvanju i odr`avanju we-tlanda i {irenju kultrure biodiverziteta (Bonacci, 2005.).

Va`nosti wetlanda je uveliko doprinijela i ekolo{kaatmosfera koja se posljednjih decenija stvarala okoza{tite prirodnog ambijenta i biodiverziteta zaslugomekologa. U nekim zemljama, gdje je utjecaj ekologabio sna`an, ekolo{ka klima je dovela do anatemisanja,da ne ka`em totalne zabrane drena`e wetlanda i te-{kih zemlji{ta, jer drena`a doprinosi promjeni priro-dnog diverziteta.

Me|utim, {to se dublje unosimo u ovu tematikuuo~ava se sve slo`enija problematika wetlanda, koja

nije samo tehni~ke, znanstvene i ekolo{ke prirode, ne-go se tu upli}u i vrlo slo`eni pravni, posjedovni, soci-jalni, ekonomski, politi~ki i ~ak filozofski aspekti. Nije-dan aspekt se ne mo`e izolirano tretirati bez interakci-je sa ostalim.

Cilj ovog rada nije razmatranje {irokog spektraproblema wetlanda, nego je namjera inicirati razmi{lja-nja na ovu temu, ukazati na neke funkcije i vrijednostiwetlanda, doprinijeti izboru naziva wetlanda na na{emjeziku, definiranju pojma wetlanda i metoda razgrani-~enja, te ukazati na neke probleme i aspekte na kojese nailazi u ovoj sferi u razvijenijim zemljama, posebnou SAD i Velikoj Britaniji.

FUNKCIJE I VRIJEDNOSTI WETLANDAKakve su objektivne vrijednosti wetlanda u odno-

su na druge na~ine kori{tenja zemlji{ta lijepo je to di-jagramski komparativno ilustrirao Tiner (1984.) nafig.1. On je ocjenio da je produktivnost organske ma-terije wetlanda vrlo visoka. U komparaciji sa travnjaci-ma i oranicama produktivnost je sljede}a:

Slatkovodni wetlandi su u odnosu na travnjake 3,1puta, a u odnosu na oranice 2,7 puta produktivniji. Sla-ni wetlandi su u odnosu na travnjake 3,7 puta, a uodnosu na oranice 3,2 puta produktivniji.

Proizvodna vrijednost wetlanda polazi od ~injeni-ce da u tom ambijentu u konsocijaciji mogu `ivjeti nesamo biljke, nego i mnoge vodne ptice, zatim `abe, ri-be,razni vodeni organizmi i vodozemci. Zato se sma-

28VODA I MI BROJ 46

tra da su wetlandi najproduktivniji ekosustavi. No zaintegralnu evaluaciju wetlanda treba evaluirati i drugefaktore, posebno ako treba wetland pravno regulirati isa~uvati od alternativnog kori{tenja. Tu se javljaju kon-flikti udara na vlasni~ko pravo, koje je u kapitalizmuneprikosnoveno.

Poljoprivrednici u ve}ini slu~ajeva do`ivljavaju we-tland kao nevolju, jer doprinose pove}anju moskitoproblema (malarija). Wetlandi su prepreka poljskimpoljoprivrednim operacijama. [to je mehanizacija kru-pnija nevolja farmama oko wetlanda postaje ve}a. We-tland nije samo prepreka normalnom farmingu nego jezapreka intenzifikaciji farminga, jer su to sjemeni{ta{tetnih korova, koji se odatle {ire po oranici. Osim to-ga tu je habitat divlja~i, koja plja~ka susjedne poljopri-vredne kulture.

S druge strane wetlandi mogu pru`iti i izvjesne koris-ti farmerima. Mogu osigurati sijeno za stoku u su{nimgodinama. Pru`iti izvori{te vode za navodnjavanje po-ljoprivrednih kultura, a u nekim slu~ajevima i alternati-vni izvor prihoda ako vlasnici napla}uju rekreacijskipristup wetlandu ( pravo na lov, ribolov i rekreaciju).

Preprodava~i nekretnina vide wetlande kao nevo-lju i kao pogodnost. Wetlandi su im nevolja kad regu-lacijski programi wetlanda spre~avaju razvojne she-me, a prednost su kad podi`u vrijednost rezidencijal-nim atributima.

Polaze}i od postavke da wetlandi imaju pozitivnusocioekonomsku vrijednost u pru`anju dobara i uslu-ga potrebno je evidentirati njihove sveukupne benefits(koristi) i costs (tro{kovi) da bi se donijela mjerodavnaodluka u odnosu na na~in budu}e upotrebe wetlanda.Mora se razmatrati {ta dru{tvo dobiva odr`avanjemwetlanda, {ta mora ulo`iti u odr`avanje wetlanda, a {tadobiva ako bi se prostor wetlanda alternativno koristiobilo kao poljoprivredno zemlji{te, bilo kao gradili{te,igrali{te ili parking prostor za automobile. Na osnovutakvih uporednih analiza mo`e se napraviti efikasansocijalno i ekonomski opravdan izbor. Nevolja je u to-me {to je zajedni~ki denominator takvih komparacijanovac, a nekada je vrlo te{ko svesti na novac nekeekolo{ke atribute wetlanda.

Za adekvatnu evaluaciju wetlanda treba imati naraspolaganju {to vi{e informacija o uslugama, koje re-

29VODA I MI BROJ 46

zultiraju iz wetland funkcija. Me|utim, oni koji odlu~u-ju o budu}em na~inu kori{tenja wetlanda moraju ima-ti vi{e informacija o uslugama koje rezultiraju iznonwetland funkcija, kako bi njihova odluka bila ade-kvatno utemeljena i evaluirana.

NAZIV WETLANDAObzirom da wetlandi, ako ih se `eli sa~uvati i

odr`avati, podlije`u administrativnim regulacijama(dono{enje zakona, uredbi i sprovo|enje zakona) po-trebno je precizno definirati {ta je to wetland, kako tonazvati, kako definirati i razgrani~iti. Od toga zavisi iefikasna primjena zakona o wetlandima.

Najprije ne{to o samom nazivu wetland koji se uovom radu koristi. Ovdje je kori{ten anglofonski neolo-gizam WETLAND kojim se pokriva {iroka skala razli~i-tih termina manjeg ili ve}ega zamo~varenja, zatrese-}enja ili prekomjernog vla`enja, koji odavno postoje uanglofonskoj leksici i manje ili vi{e odgovaraju wetlan-du. Neki od tih naziva nose ~ak lokalne karakteristike,pa ih ne bi imalo smisla opisivati ni prevoditi. Samo }e-mo nabrojiti neke od ranije postoje}ih anglofonskihnaziva, koji su poznati onima koji se bave ovom mate-rijom. To su: marsh, swamp, mangrove swamp, bog,peat, peat bog, spongy ground, fen, moor, slogh,mire quagmire, bottom land hardwood, prairie pot-hole, playa lake, pocosin, vernal pool, morass,emergent wetland, wet meadow.

Na{ jezik je u toj sferi siroma{niji, ali se i kod nasodavno koriste razli~iti terminolo{ki izrazi koji mogu bi-ti pokriveni wetlandom, kao: mo~vara, mo~varno sta-ni{te, rezervat flore i faune, treseti{te, rit, sitina (si-ta), `abokre~ina, blato, bara, baru{tina, glib, kal,kaljuga, kalju`a, kalju`i{te, mo~varne livade, mo-~varni pa{njaci i druge.

U na{em jeziku za engleski wetland bi mogao od-govarati termin VLA@I[TE ili VLA@INA, opet neologi-zam, ali on u ovom radu nije kori{ten, jer bi morao bi-ti prihva}en od {ireg kruga nau~ne i stru~ne javnosti.

Pojam je naveden kao potencijalni termin koji bibio adekvatan ili najbli`i engleskom terminu wetland(u doslovnom zna~enju: vla`na zemlja). Za wetland bise mogao koristiti i ne{to po re`imu vla`enja ja~i ter-min mo~varno stani{te kao druga alternativa, ali ipakprednost dajemo vla`inama iz tri razloga: 1) {to suvla`ine po zna~enju bli`e engleskom ve} internaciona-liziranom terminu wetlandi; 2) {to vla`ine nisu uvijek imo~varna stani{ta, jer ima vla`nih stani{ta koja ne fun-kcioniraju kao mo~vare i 3) {to se jednom rje~ju dobi-va pretstava o zna~enju pojma.

Wetland je ustvari i u engleskoj leksici neologi-zam, novi izraz, pa postoji dobar razloga da se i mi po-trudimo na}i izraz koji }e pokriti {iru skalu vla`nih sta-ni{ta. Wetland je kao anglofonski pojam nastao tek uposljednjim decenijama dvadesetog stolje}a, kad jeekologija postala vrlo respektabilna nauka, kada suneke dr`ave po~ele donositi zakone kako bi za{titilevla`ne zone od ljudskog alternativnog kori{tenja. Tada

su te prirodne tvorevine postale ekolo{ki veoma va`nei interesantne, pa je naziv wetland {iroko prihva}en.

DEFINICIJA WETLANDADefinicije i deskripcije wetlanda su pune kontro-

verzi. Jasnu, preciznu, nedvosmislenu i objektivnu de-finiciju wetlanda je te{ko ostvariti. ^ak jednom ostva-rene definicije se sa novim informacijama ili sa promje-nom socijalnog, posjedovnog i politi~kog kontekstamijenjaju (Zuckerman, 1988). Osim toga, sami wetlan-di su fizi~ki, kemijski i biolo{ki dinami~ni. Kontroverzeu prostoru i vremenu se mijenjaju jer se mijenjaju i so-cijalne vrijednosti koje tangiraju te definicije. Zato Kent(2001) smatra da promjenljiva priroda i brojnost svoj-stava wetlanda ote`avaju njihovu preciznu i prihvatlji-vu definiciju, a kadkad ispunjavanje ovog zadatka ~inei nemogu}im.

Definicije wetlanda su se virtualno ~esto mijenjale.Ve}ina je znanstveno sli~na. Naj~e{}e se razlikuju podubini vode na granici akvati~nog i terestri~nog susta-va. Neki autori svoje definicije i klasifikacije baziraju nasastavu i dominantnoj vrsti vegetacije, drugi na svoj-stvima tla, jer Cowardin et al. (1979) napominju da sutla najbolji indikatori dugoro~nih hidrolo{kih uslova,tre}i na dubini, trajnosti, kvalitetu i kemizmu vode, ~et-vrti na kvalitetu habitata za barske ptice. Tu se jo{ upli-}e socijalna, pravna i posjedovna konstrukcija wetlan-da. Sa pravnog gledi{ta za regulacijske svrhe wetlandje ono {to dru{tvo odlu~i. Usljed svega toga njegovozna~enje jo{ nije precizno definirano.

30VODA I MI BROJ 46

Evo nekih definicija wetlanda koje su lansirane odstrane ameri~kih agencija:

U.S.Environment Protection Agency and ArmyCorps of Engineers: Wetlandi su podru~ja koja su~esto plavljena ili saturirana povr{inskom ili podze-mnom vodom u dovoljnom trajanju da osiguraju, podnormalnim okolnostima, razvoj vegetacije tipi~no prila-godljive za `ivot u uvjetima saturiranog tla. Generalnogovore}i wetlandi uklju~uju: swamps, marshes, bogs isli~na podru~ja.

U. S. Soil Conservation Service: Wetlandi su de-finirani kao zone sa predominantno hidri~kim tlima,koje su ~esto plavljene ili saturirane povr{inskim ilipodzemnim vodama i u dovoljnom trajanju da osigu-raju, pod normalnim okolnostima, prete`no razvoj hi-drofitne vegetacije prilago|ene `ivotu u uslovima satu-riranog tla.

U.S. Fish and Wildlife Service: Wetlandi su tran-zicijska zemlji{ta izme|u terestri~kih i akvati~nih susta-va gdje je podzemna voda obi~no na ili blizu povr{ineili je zemlji{te pokriveno plitkim slojem vode. U okviruove klasifikacije wetlandi moraju imati jedan ili vi{esljede}ih atributa: a) da su barem periodi~no, predo-minantno pod hidrofitima, b) da je substrat predomi-nantno nedrenirano hidri~no tlo i c) da je substrat sa-turiran vodom ili pokriven plitkim slojem vode izvjesnovrijeme tokom vegetacijske sezone svake godine.

PRAVNI, POSJEDOVNI I REGULACIJSKI PROBLEMIKod wetlanda, me|utim, nije samo problemati~an

naziv, termin i precizna definicija nego su veoma pro-blemati~ni ostali aspekti (pravni, socijalni, vlasni~ki,ekonomski i dr). Zato s pravom Bonacci (2005) isti~e,da je postupak identificiranja i odre|ivanja granica we-tlanda dvosmjerni proces. Jedan proces tvori znanost,in`injerska praksa i iskustvo, dok je drugi proces pra-vne prirode, te uklju~uje prava i obaveze vlasnika ze-mlji{ta i dr`ave koja u ovom slu~aju nastupa sa zahtje-vima i ograni~enjima nad privatnim vlasni{tvom. Kakosu interesi vlasnika zemlji{ta i dr`ave ~esto u supro-tnosti, pravna problematika postaje sve prisutnija i svete`e rje{iva.

U SAD je anga`irano pet saveznih agencija kojevode brigu o regulacijama, razvoju i pru`anju potporewetlandima. To su: a) Army Corps of Engineers; b)U.S. Environmental Protection Agency ; c) U.S. Fishand Wildlife Service; d) National Resource Conservati-on Service; i e) National Marine Fisheries Service (Bo-nacci, 2005.).

Prije nego se donese odluka o regulaciji i mene-d`mentu wetlanda treba odgovoriti na nekoliko pitanjavezanih za dinamiku i hidrologiju wetlanda (Ku-sler,1987) kao:

- koja su glavna i minorna izvori{ta povr{inske i pod-zemne vode

- koja je magnituda izvori{ta vode tokom specifi~nog

perioda vremena, uklju~uju}i maksimalne, minimal-ne i srednje uslove

- koje su karakteristike vodnog izvori{ta (dubina, brzi-na, turbiditet, temperatura, otopljeni i suspendiraninanos)

- koje biljke, fauna, tlo i druge asocijacije rezultiraju ilisu asocirane sa izvori{tem i njegovim specifi~nimkarakteristikama

- {ta se doga|a sa vodom u wetlandu, na pr.kad jesmanjena brzina i odlaganje sedimenata, pokretanjenutrienata ili inflitracija vode

- koje se promjene doga|aju u wetlandu zbog tokavode i supstanci koje ulaze u i izlaze iz wetlanda.

Razmatranje ovih problema ilustrira komplek-snost upravljanja wetlandom u kojem shva}amo da suhidrolo{ke karakteristike klju~ determinacije glavnihatributa wetlanda i njegovih usluga.

Naro~ito su slo`ene regulacije i pravni status we-tlanda kad je on u privatnoj svojini, a treba ga za{tititiod alternativnog kori{tenja, izvr{iti razgrani~enja i nanjemu organizirati na~in racionalnog kori{tenja.

Prema uputstvima iz 1974 bilo je potrebno spro-vesti nacionalnu inventuru wetlanda u SAD pri ~emusu identificirana ~etiri d ugoro~na cilja: 1) opisati eko-lo{ke jedinice sa izvjesnim homogenim prirodnim atri-butima; 2) aran`irati ove jedinice u sustav koji bi po-mogao onima koji odlu~uju u mened`mentu ovih re-sursa; 3) pru`iti jedinice za inventuru i kartiranje; i 4)osigurati uniformnost koncepta i terminologije za cije-lu SAD. Ukratko primarni zadatak je bio postaviti gra-nice prirodnih ekosustava u cilju inventure, evaluacijei mened`menta. Takve granice su na {irokim prostori-ma arbitrarne jer zavise od raspolo`ivih podataka, pro-gramskih ciljeva i postoje}eg znanstvenog razumjevanja.

RAZGRANI^ENJA WETLANDAIdentifikacija wetland granica je primarni regulacij-

ski problem. Nakon utvr|ivanja granice to podru~jepostaje wetland s pravnog gledi{ta. Razgrani~enjewetlanda u SAD je bilo bazirano na dva federalna pri-ru~nika: Environmental Laboratory (1987) i Federal In-teragency Committee for Wetland Delineation (1989).

Neki korisnici su zainteresirani za wetlande kaorezervate za divlja~, drugi kao mehanizme za za{tituod poplava, a tre}i kao potencijalne oranice ili gradili-{ta. Neki od tih interesa su kompatibilni kao na primjerizmjena vodnog vala i o~uvanje habitata za divlja~.Konflikti nastaju: 1)me|u konkurentnim korisnicimawetlanda i 2) me|u predlaga~ima o~uvanja wetlanda ionih koji `ele konverziju za druge namjene.

Rje{avanje ve}ine konflikata ostavlja se dru{tvu,zakonodavcima i sudovima. Iako je ve}inu konflikatamogu}e objasniti nau~nom anketom ili tehni~komanalizom, ipak se rijetki ili nijedan ne mo`e rije{iti bezpravne, socijalne i dru{tvene analize.

Zemljoposjednici ne dozvoljavaju da njihova pra-va na ekonomski prihod sa njihovog zemlji{ta budu

31VODA I MI BROJ 46

sprije~ena ili eliminirana, ako je zemlji{te identificiranokao wetland, pa se zbog toga nalazi pod regulacijskimre`imom. Tu se ~ak i u SAD gdje je privatni posjed sve-tinja uvode neke novine i nova tuma~enja vlasni~kihprava. Interesi koje neko ima nad zemlji{tem mogu bi-ti individualni, socijalni, ekonomski i ekolo{ki. Barlow(1990) isti~e da pravo vlasni{tva nad zemlji{tem pos-toji jer su vlade to pravo priznale i osna`ile. Bez oveza{tite prava vlasni{tva bi bila bezna~ajna.^esto semisli da je vlasni{tvo ne{to substantivno i permanen-tno, ali ustvari to nije ni{ta vi{e nego dru{tveno prizna-nje. Vlasni~ka prava potje~u od dru{tva. Dok individuemogu osje}ati da su njihova prava sveta i nepovredi-va, u praksi prava zavise od interpretacija koje je pri-hvatilo dru{tvo. Prava su realna samo kad ih vlast, kaoagent dru{tva, priznaje i spremna je braniti ih.

Zakonske akcije i sudske odluke su pro{irileosnovna prava koja dru{tvo ima nad vlasni{tvom. Ne-ka privatna prava su preba~ena u kategoriju javnihprava, kao na primjer privatna prava nad vodom i zra-kom. Kako }e daleko taj trend i}i neizvjesno je. Barlow(1990) tvrdi da postoji zna~ajan osje}aj za kretanjeprema prihvatanju gledi{ta javne prosudbe o pravimana zemlji{te. On tako|er tvrdi da prihvatanje ovog gle-di{ta vodi ka priznanju ~injenice da ona prava koja suvlasnici u`ivali nad privatnim posjedom nose sa so-bom i neke odgovornosti. Vrlo je vjerojatno da }e kon-kurencija na kori{tenje zemlji{ta i konflikti interesa ve-zanih za kori{tenje zemlji{ta rasti. Takvi konflikti mogubiti naro~ito intenzivni kad se radi o wetlandima kad sejavni interes sukobi sa privatnom upotrebom zemlji{ta.

Zbog navedenih slo`enih odnosa ameri~ko dru{-tvo koristi ~etiri tipa sredstava kojima utje~e i kontroli-ra upotrebu i alokaciju prirodnih resursa, i to su: edu-kacija, kupovina putem vlade, komandno kontrolne re-gulacije i tr`i{ne inicijative. Wetland edukacijski pro-grami su razvijani putem mnogih vladinih agencija,kao i putem specijalnih interesnih grupa. Federalnavlada je kupovala wetlande, a federalne, dr`avne i lo-kalne vladine regulacije u pogledu upotrebe wetlandaputem individua, industrije i vlade su postale rastu}euobi~ajene. Kona~no, tr`ne inicijative uklju~uju pro-grame pomo}i federalne vlade, vodnih banaka iswampbustera. Dr`avni i lokalni nivoi tr`i{nih politikasu fokusirani na vlasni~ke poreske olak{ice za prezer-vaciju wetlanda. U tom pravcu je u SAD donesena ure-dba o Vodnoj Banki (The Water Bank Act), koja osigu-rava sredstva namjenjena kori{tenju, obnovi, o~uvanjui obnavljanju wetlanda i susjednih podru~ja.

Razvoj i implementacija efikasne, pravi~ne i efekti-vne wetland politike zahtjeva bri`ljivo razmatranje ne-koliko va`nih problema. Najproblemati~nija pitanja sui dalje prava vlasni{tva.

Jedna od funkcija wetland regulacije je pove}ati iliodr`ati nivo nacionalnog ekonomskog blagostanja.

Za razvoj nacionalne politike wetlanda, sve vladi-ne bran{e, svi razli~iti partneri koji su u to upleteni kao:zemljoposjednici, preprodava~i nekretnina, environ-

mentalisti, znanstvenici, pravnici i drugi moraju zaje-dno u~estvovati shvataju}i da se tu moraju uplitati na-uka i politika.

Slo`enost pitanja regulacija wetlanda evidentna jei iz sugestija {to ih autori CAST-a (1994) na kraju svo-jeg izvje{taja upu}uju razli~itim grupama profesiona-lista koji rade u sferi wetlanda:

WETLAND ZNANSTVENICIMA:- dr`ati se rada, ali sa vi{e interdisciplinarnog istra`i-

vanja na liniji od vla`nog do suhog- shvatiti legitimne grupe svojih disciplina i ulogu na-

uke u kreiranju politike- apsolutne vrijednosti wetlanda su malo upotrebljive;

relativne vrijednosti wetlanda i drugih landscapea supotrebne za mudar izbor

- ostaviti kreiranje politike politi~arima (ukoliko ste vipoliti~ar, onda nemojte kreirati politiku striktno nabazi va{e znanosti); nauka nije ~etvrta grana vlade

- wetland definicija i razgrani~enje mo`e biti u potpu-nosti rije{eno samo putem politi~ara, ali sa va{imobjektivnim inputom.

WETLAND POLITI^ARIMA REGULATORIMA

- svi wetlandi nisu jednaki i ne treba ih jednako tretira-ti

- problemi vlasni~kih prava se moraju rje{avati- wetland potrebe se moraju jasno i nedvosmisleno

definirati- wetland odluke se ne mogu donositi u vakuumu, jer

i drugi lanscape-i imaju vrijednost- postoji vi{e nego jedna vrijednost wetlanda- znanost bi trebala savjetovati, a ne kontrolirati politi-

ku wetlanda.

POLJOPRIVREDNICIMA I DRUGIM JAVNIM REGULATORIMA

- svijet se mijenja- treba u~iti i drugu stranu problema- u svijetu oskudnosti potrebne su razmjene

ZA JAVNOST- ne oslanjajte se na znanost i javne slu`benike da

odre|uju {ta i koliko vi `elite budite uklju~eni

ZA EKOCENTRISTE- vlada je antropocentri~na- novac je op}i denominator za razmjenu- razmjene su potrebne u svijetu rastu}e oskudice- u~iti i drugu stranu problema- wetland ima vrijednost, ali to imaju i drugi dijelovi

landscape-a - ankura`irati napore na identifikaciji vrijednosti non-

wetlanda do stepena napora potro{enih na wetlan-dima.

32VODA I MI BROJ 46

LITERATURABarlowe, R., (1990): Who owns your land? SRDC No

126, Southern Rural Development Center, Missis-sipi State, Mississipi.

Bonnacci, O. (2005): Wetland, Hrvatska vodoprivreda,god XIV, br.155, p. 43-47, Zagreb.

Council for Agricultural Science and Technology(1994): Wetland Policy Issues, Comments fromCAST, No CC1994-1, p.1-45.

Cowardin, L. M., Carte, V., Golet, F. C., LaRoe, E.T.,(1979): Classification of Wetlands and deepwaterhabitats of the United States, FWS/OBS- 79/31Fish and Wildlife Service, U.S.Department of theInterior, Washington, D.C.

Crother, C. M., (1994): Reclaiming Water with Wetlan-ds, Civil Engineering, July, p. 52-55.

Environmental Laboratory (1987). Corps of Engineerswetland delineation manual. Tech. Rpt. Y-87-1.U.S. Army Engineers Waterways Experiment Sta-tion, Vicksburg, Middissippi.

Federal Interagency Committee for Wetland Delineati-on (1989). Federal Manual for Identifying and De-lineatimg Jurisdictional Wetlands. U.S. Gover-nment Printing Office, Washington, D.C.

Goforth, G., Jackson, J.B., (1994): Restoring the Ever-glades, Civil Engineering, March, p.52-55.

Heimlich, R. E., Langner, L.,L., (1988): Swampbustingin Perspective, Journal of Soil and Water Conser-vation, July-August, p. 219-224.

Kent, D. M., (2001): Applied Wetlands Science andTechnology, Lewis Publishers, Boca Raton.

Kusler, J., A.,(1987): Hydrology: An introduction forwetland management. In J.A. Kusler and G. Bro-oks (Eds). Proceeding of the National WetlandSymposium: Wetland Hydrology. Association ofState Wetland Managers, Berne, New York.

Leitch, J. A., (1983): Economics of prairie wetland dra-inage, Transl. Amer. Soc. Agric. Eng 26(5), 1465-1470, 1475.

Nelson, R., W., (1986): Wetland Policy Crisis: UnitedStates and United Kingdom, Agriculture, Ecosy-stems and Environment, 18, p.95-121.

Tiner, Jr., R. W. (1984): Wetlandsof the United States:Current Status and Trends, U.S Government Prin-ting Office, Washington, D.C.

Zuckerman, H., (1988): The Sociology of science, Pp.511-574. In N.J. Smesler (ED.). Handbook of So-iciology, Sage, Newbury Park, California.

33VODA I MI BROJ 46

1. Zna~enje i povijest bioetikeioetika (bios=`ivot; ethos=etika) je terminkoji se javlja u Sjedinjenim Ameri~kimDr`avama, 1970. godine, u naslovu knjigeonkologa s Wisconsin sveu~ili{ta u Madi-

sonu, Van Rensselaer Pottera Bioethics: Bridge tothe Future. On ukazuje na jednu novu disciplinu ko-joj je cilj eti~ko razmi{ljanje na podru~ju biomedici-ne, biotehnologije i medicinske prakse.

[irenjem granica istra`ivanja i novih spoznaja nabiomedicinskom podru~ju, te sve ve}im mogu}nos-tima interveniranja na ~ovjeku i prirodnom ambijen-tu, pove}avale su se i sumnje u njihovu eti~ku ispra-vnost. Sumnje su prerastale u strah za pre`ivljavanje~ovjeka i drugih `ivih bi}a na zemlji. Za gradnjumosta prema budu}nosti nu`no je bilo uzeti u ra-zmatranje istodobno i bios i ethos. Stoga se svevi{e osje}ala potreba provjere moralne dopu{tenos-ti zahvata koji su uklju~ivali ne samo sudbinu ~ovje-ka nego i svega `ivoga.

Tako se ja~alo uvjerenje da se, u kontekstu ra-zvojnog procesa, moraju po{tivati moralne vrednotekoje su ba{tina na{e civilizacije, po{tovanje osobe ilogika prirodnih zakona. Svako pojedino biolo{ko pi-tanje koje izaziva rezerve na eti~kom planu mora bitipredmet studija: postaje zada}om bioetike i zahtije-va suradnju filozofa, teologa, moralista, pravnika, bi-ologa, ekologa, geneti~ara i lije~nika. Stoga je bioeti-ka, u svojoj temeljnoj ideji, dijalo{ka disciplina kojapoziva ljude razli~itih profesija da me|usobno raz-mjenjuju stavove.

2. Teme bioetike[irok je spektar bioeti~kih tema. U prvi okvir spa-

daju, s jedne strane, status embriona, ljudsko kloni-ranje, geneti~ka eksperimentiranja na ~ovjeku i

umjetna oplodnja, a s druge, kontracepcija, steriliza-cija i poba~aj, eutanazija, va|enje organa i samo-ubojstvo.

PO^ETAK BIOETI^KE EPOHE U BOSNI I HERCEGOVINI- uz osnivanje Bioeti~kog dru{tva BiH

i odr`avanje Prvog Me|unarodnog bioeti~kog simpozija u Sarajevu -

34VODA I MI BROJ 46

B

Prof. dr. fra VELIMIR VALJAN

Neprolazna ljepota rijeke Une

Snimio: M. Lon~arevi}

U drugi okvir tema spadaju sva istra`ivanja kojase odnose na terapiju, kao i eksperimentiranja u far-maciji, rasprava o klini~kim slu~ajevima, presa|iva-nje organa, prenatalne dijagnostike, skrb i kontrolapsihi~kih i fizi~kih nedostataka, toksi~ke ovisnosti,spolno prenosive bolesti, smetnje u spolnosti. Osimtoga, tu spadaju sve one aktivnosti i studiji kojima jecilj odstranjivanje trpljenja, pove}anje psiho-fizi~kogblagostanja kroz farmakologiju i kozmeti~ku psiho-farmakologiju (u neterapeutske svrhe), estetska ki-rurgija, genetska manipulacija na `ivotinjama i biljka-ma, odnos lije~nik-pacijent i medicinska deontologi-ja, ure|enje plodnosti. Kona~no tu spadaju aktivnos-ti kojima je cilj pobolj{anje op}ih uvjeta ~ovje~anstvapolaze}i od stanja socio-ekonomske neuravnote`e-nosti u svijetu (demografija, biotehnologije primije-njene u industriji i poljoprivredi, za{tita okoline, a po-sebno o~uvanje zdrave vode i vodnih podru~ja), tepalijativna skrb za bolesnike, posebno one u termi-nalnoj fazi.

3. Problem definicije bioetikeNije lako definirati bioetiku jer je rije~ o {irokom

spektru problema koji se na nju odnose. V. R. Potterje 1971. godine, osim {to je skovao termin, definiraonovu disciplinu kao spajanje biolo{kog znanja saznanjem o ljudskim vrijednosnim sustavima. On jesmatrao da je cilj bioetike kori{tenje znanstvenogznanja za osiguranje dru{tvenoga dobra; bioetika jeznanost o pre`ivljavanju (science of survival), zna-nost o opstanku.

W. Reich daje dvije razli~ite definicije bioetike. Uprvom izdanju Bioeti~ke enciklopedije (1978.) defini-ra bioetiku kao sustavno prou~avanje ljudskoga po-na{anja na polju znanosti o `ivotu i skrbi za zdravlje,ukoliko je ispitivano u svjetlu moralnih vrednota i na-~ela. Posebnost ovog sustavnog prou~avanja jestodnos prema moralnim vrednotama, pa otud u defi-niciji kriteriji, prosudbe i granice dopu{tenosti ili ne-dopu{tenosti. U drugom izdanju (1995.) pro{irujedefiniciju bioetike: ona je sustavno prou~avanje mo-ralnih dimenzija uklju~uju}i moralno gledanje, odlu-ke, pona{anje i odgovorno dr`anje znanosti o `ivo-tu i skrbi za zdravlje, primjenjuju}i razli~ite eti~ke me-todologije s interdisciplinarnom impostacijom. Uovoj definiciji materijalni objekt bioetike pro{iruje sena sve moralne dimenzije koje uklju~uju dru{tvenapona{anja i politi~ke odluke. U ovoj definiciji promi-jenjen je i formalni objekt bioetike: ona se vi{e neprovjerava u svjetlu moralnih vrednota i na~ela, negoprimjenjuju}i razli~ite eti~ke metodologije. Tomtvrdnjom Reich zapravo `eli otvoriti vrata eti~kompluralizmu.

To otvaranje pluralizmu je nedvojbeno vrlo va`noiako se lako pojavljuje rizik eti~kog relativizma. Na-ime, pred nekim eti~kim problemom, dok je u prvimah uputno polaziti od ispitivanja razli~itih motri{ta,nu`no je potom, u prihva}anju odluka, provjeriti va-ljanost dokaza i kriterija {to ih nude razli~ite postav-ke. Prema tome, valjanost izbora treba biti razumnodokazana i samo se tako mo`e izbje}i padanje u eti-~ki relativizam koji bi u temelju bio propast i samebioetike.

4. Prvi bioeti~ki simpozij u BiH i osnivanje Bioeti~kog dru{tva BiH

Iako je bioetika relativno mlada znanost, stara~etrdesetak godina, o njoj ve} postoji obimna litera-tura. Danas se vjerojatno najvi{e knjiga i ~lanaka pi-{e i najvi{e simpozija odr`ava o bioetici i bioeti~kimtemama. Pa ipak, ona je u Bosni i Hercegovini malopoznata. Krajnje je vrijeme da bioeti~ka epoha zapo-~ne i u na{oj dr`avi. Stoga je pokrenuta inicijativa zaodr`avanje Prvog bioeti~kog simpozija u Bosni i Her-cegovini, te za osnivanje Bioeti~kog dru{tva Bosne iHercegovine (kakva postoje u ve}ini europskih ze-malja). Kako je do{lo do te inicijative, pisali smo u19. broju revije FONDEKO-svijet. Franjeva~ka teolo-

35VODA I MI BROJ 46

Tu{ilova~ka rijeka na planini Bjela{nici

Snimio: M. Lon~arevi}

gija u Sarajevu prihvatila je organiziranje me|unaro-dnog bioeti~kog simpozija (suorganizator je FONDE-KO); Jednako tako zajedno s FONDEKOM pokrenu-la je inicijativu za osnivanje Bioeti~kog dru{tva BiH.1. Organiziranje prvog me|unarodnog Bioeti~kog

simpozija u Bosni i Hercegovini, kao i osnivanjeBioeti~