Hub Analize Broj 46 - Kamatne Stope

Broj 46 veljaa 2013.

ODREDNICE PROMJENA KAMATNIH STOPA U HRVATSKOJ

Saetak

Analiza vremenskih serija ukupnih ili prosjenih vrijednosti za bankovni sektor u cjelini pokazala je da kamatne stope na kredite najjae reagiraju na promjene pasivnih kamatnih stopa. Kamate na kredite poduzeima pri tome reagiraju jae od kamata na kredite stanovnitvu. Promjene trokova financiranja ne prelijevaju se u cijelosti na promjene aktivnih kamatnih stopa. To znai da u razdobljima kada kamatne stope na depozite rastu, banke apsorbiraju dio rasta trokova i kamatna se mara smanjuje. U razdobljima njihova pada otvara se prostor za rast mare. Potranja odnosno rast realnog BDP-a ima pozitivan utjecaj na rast kamatne mare. Na slian nain djeluju i kreditni rizik i trokovna efikasnost. Rast Euribora ima pozitivan uinak na maru, to se moe objasniti veim zaradama na plasmane deviznih rezervi u inozemstvu. Izmeu aktivnih kamatnih stopa i kamatne mare ne postoji povezanost, to znai da banke rastom kamatnih stopa na kredite nisu uspijevale utjecati na vidljivo poveanje mare. To se moe tumaiti ogranienjima konkurencije i potranje.

Miljenja i rezultati koji se iznose i prikazuju u ovom dokumentu ne predstavljaju slubena

stajalita Hrvatske udruge banaka. Analizu je pripremila Arhivanalitika za Hrvatsku udrugu

banaka. Zahvaljujemo svim komentatorima radne verzije materijala.

2

UVOD

Interpretacija promjena kamatnih stopa i njihovih uzroka gotovo uvijek izaziva

kontroverze. Jedan je razlog u slaboj informiranosti o odrednicama promjena

kamatnih stopa. Drugi je razlog u objektivnoj sloenosti procesa koji utjeu na njihove

promjene. Zbog toga je i upuenim ekspertima ponekad nemogue objasniti, a

kamoli tono predvidjeti, promjene kamatnih stopa.

Cilj je ove analize prikazati i usporediti kretanje kamatnih stopa u Hrvatskoj i

zemljama EU 10 te identificirati odrednice kretanja kamatnih stopa u Hrvatskoj i

pokuati kvantificirati njihove uinke, u ogranienoj mjeri u kojoj je to mogue.

Prvi dio analize sadri prikaz kretanja prosjene razine kamatnih stopa od 2007. do

2013. Usporeuje se kretanje kamatnih stopa na pet vrsta kredita poduzeima i

graanima i dvije vrste depozita u 10 novih lanica EU i Hrvatskoj. Pokazuje se da se

kamatne stope u Hrvatskoj uglavnom kreu ispod prosjeka za ovu skupinu zemalja.

Drugi dio sadri teorijska razmatranja o imbenicima koji utjeu na formiranje

kamatnih stopa, i na strani ponude, i na strani potranje. Ta razmatranja pruaju

podlogu za empirijsku analizu, iji su rezultati prikazani u treem poglavlju.

Glavni je rezultat da se kamatne stope kreu pod dominantnim utjecajem trokova

izvora sredstava banaka. Pri tome se okovi pasivnih kamatnih stopa ne prenose u

cijelosti na promjene kamatnih stopa na kredite. Takoer, domae kamatne stope na

depozite imaju jai trenutni uinak na kamatne stope na kredite od troka inozemnih

sredstava. Meutim, vanjska promjena troka inozemnih izvora sredstava ima uinak

na kamatne stope na depozite u zemlji, tako da se preko cijene domaih depozita

ostvaruje sekundarni uinak cijene inozemnih izvora.

Razliite vrste kamatnih stopa reagiraju razliito, to treba objasniti razliitim rizicima

i trinim mehanizmima selekcije klijenata. Openito, kamatne stope na kredite

poduzeima jae reagiraju na trokovne udare od kamatnih stopa na kredite

stanovnitvu.

Na kraju, kamatna mara bankovnog sustava pada kada trokovi financiranja banaka

rastu, i obratno. Na pad mare bitno utjeu jo i trokovna uinkovitost (efikasnost) i

kvaliteta aktive banaka. Banke nemaju toliki nadzor nad aktivnim kamatnim stopama

da bi mogle ponititi utjecaje u smjeru pada mari. Otvoreno je pitanje sprjeava li ih

u tome kreditno racioniranje, odnosno strah od negativne selekcije klijenata, ili

konkurentski pritisci. Budua istraivanja trebala bi dati odgovor na ovo sloeno

pitanje.

3

I. USPOREDBA KRETANJA KAMATNIH STOPA U HRVATSKOJ I ZEMLJAMA EU 10

U medijskim raspravama o visini kamatnih stopa u Hrvatskoj nerijetko se tvrdi kako

su one, iz perspektive graana i poduzea, nepovoljnije nego u ostalim zemljama EU.

Meutim, analizom kretanja kamatnih stopa u posljednjih sedam godina moe se

utvrditi kako su kamatne stope u hrvatskom bankovnom sustavu u velikom broju

sluajeva bile meu najpovoljnijima u skupini novih zemalja lanica EU (EU 10).

Takoer se moe pokazati da su bile povoljne i u usporedbi s kamatnim stopama u

nekim razvijenijim lanicama Eurozone.

U ovom dijelu analize prikazat e se prosjena razina razliitih vrsta aktivnih i pasivnih

kamatnih stopa u hrvatskim bankama u 2007., 2009. i 2013.1 godini; tj. u godinama

prije nego to je izbila kriza, zatim, u godini najveeg gospodarskog pada u veini

promatranih zemalja te u estoj godini nakon poetka krize.

Kamatne stope na kredite stanovnitvu

Na Slici 12 prikazana je prosjena razina kamatnih stopa na kratkorone okvirne

kredite stanovnitvu koje se uglavnom odnose na prekoraenja po tekuim raunima

graana. Prosjena razina ovih stopa je u 2013. godini bila nia nego u godini prije

krize, bez obzira na petogodinju recesiju i rast rizika u bankovnom sustavu. tovie,

ove su stope u Hrvatskoj bile na gotovo najnioj razini meu promatranim

zemljama. Prosjek za 2013. iznosi 11,51%, to je za gotovo 4 postotna boda ispod

prosjeka 11 promatranih zemalja.

Jedina zemlja koja je u 2013. imala niu prosjenu kamatnu stopu bila je Litva. Najvei

porast kamatnih stopa na okvirne kredite stanovnitvu u odnosu na 2007. godinu

zabiljeen je u Maarskoj i Bugarskoj, dok je najvei pad zabiljeen u Rumunjskoj.

Slika 1: Okvirni kratkoroni krediti stanovnitvu (%)

1 Budui da u trenutku pisanja analize nisu bili dostupni podaci za studeni i prosinac 2013. prosjek je za 2013.

izraunat kao prosjek kamatnih stopa od listopada 2012. do listopada 2013. godine. 2 Zbog nedostupnosti podataka na Slici 1 nisu prikazani podaci za Sloveniju. Tablice s podacima koji su koriteni u

usporedbama nalaze se u Prilogu I na kraju rada.

Izvor: ECB; HNB

Kamatne stope na

okvirne kredite

graanima nie su

nego prije krize i na

gotovo najnioj razini

u usporedbi s

kamatama u novim

lanicama EU10.

4

Slika 23 prikazuje kretanje prosjenih kamatnih stopa na potroake kredite. Hrvatska je zemlja s gotovo najniom prosjenom razinom kamatnih stopa na potroake kredite. Jedina zemlja koja je nakon 2007. godine imala niu prosjenu kamatnu stopu na ovu vrstu kredita bila je Slovenija, no treba uzeti u obzir da je ona ekonomski razvijenija i lanica Eurozone. To znai manji valutni i ukupni rizik. Podatci upuuju da se prosjena razina ovih kamatnih stopa u 2013. jo uvijek nije vratila na pretkriznu razinu, ali je za 1,2 postotna boda nia nego 2009., kada je kriza eskalirala. Najvie kamatne stope na potroake kredite ima Maarska, a zemlje koje su u odnosu na 2007. zabiljeile rast stopa su Estonija, eka i Slovaka. Prosjena kamatna stopa za ovu skupinu zemalja 2013. je iznosila 14,29%, pa je prosjena kamatna stopa u Hrvatskoj za 5,85 postotnih bodova nia u odnosu na prosjek. Kada je rije o kamatnim stopama na stambene kredite (Slika 3), Hrvatska se u cijelom razdoblju analize kree ispod prosjeka skupine 11 zemalja. U 2013. tri su zemlje imale nie kamatne stope od Hrvatske - Estonija, Litva i eka. Prva je lanica Eurozone, druga ima fiksni teaj, a trea je najrazvijenija drava u ovoj skupini, poznata po aktivnoj stambenoj politici zbog koje u strukturi stambenih kredita dominiraju povoljniji krediti stambenih tedionica. Prema tome, hrvatske se stope nalaze u skupini s dravama koje imaju povoljnija strukturna ekonomska obiljeja. Prosjena kamatna stopa za ovu vrstu kredita u promatranoj skupini zemalja je u 2013. iznosila 6,15%, pa je Hrvatska s kamatnom stopom od 5,37% na razini koja je za 0,77 postotna boda nia od prosjeka skupine. Maarska, Latvija i Rumunjska zemlje su s najviom razinom kamatnih stopa na stambene kredite. Jedina zemlja u kojoj je u odnosu na 2007. godinu dolo do porasta kamatnih stopa na ovu skupinu kredita jest Poljska. Ovu injenicu vrijedi zabiljeiti jer se openito pogreno smatra da su nie kamatne stope povezane s ekonomskim rastom. Jednom kada stope dosegnu jednocifrene brojke, nie su kamatne stope ee odraz ekonomskog neuspjeha, nego najava ekonomskog uspjeha.

Slika 2: Potroaki krediti stanovnitvu (%) Slika 3: Stambeni krediti stanovnitvu

(%)

3 Zbog nedostupnosti podataka na Slici 2 nisu prikazani podaci za Litvu.

Izvor: ECB; HNB Izvor: ECB; HNB

Kamatne stope na

potroake i

stambene kredite

stanovnitvu nalaze

se daleko ispod

prosjeka EU10.

5

Kamatne stope na kredite trgovakim drutvima

Kamatne stope na kratkorone kredite poduzeima (Slika 4) u Hrvatskoj su se do

2013. godine kretale ispod prosjeka za promatranu skupinu europskih zemalja.

Meutim, znatan je pad kamatnih stopa u Latviji i Litvi prema podatcima za 2013.

pozicionirao Hrvatsku u gornji dio skupine, pri emu je prosjena kamatna stopa bila

za 1,04 boda via od prosjeka. Promjenu poloaja Hrvatske u usporedbi s drugim

zemljama treba tumaiti viegodinjom recesijom i rastom rizika koji je osobito

pogodio sektor poduzea u kojemu znaajni dunici dolaze iz problematinog sektora

graevinarstva. Unato tomu, prosjena kamatna stopa na ovu vrstu kredita je u

2013. godini bila za 0,5 postotnih bodova nia u odnosu na pretkriznu 2007.

Vie kamatne stope od hrvatskih zabiljeene su u Rumunjskoj, Bugarskoj i Maarskoj,

pri emu je u Rumunjskoj zabiljeen najvei pad kamatnih stopa u razdoblju 2009.-

2013. Najnie kamatne stope na ovu vrstu kredita u cijelom promatranom razdoblju

imale su, oekivano, Slovaka i eka prva je lanica Eurozone, a druga najrazvijena

zemlja uza Sloveniju. Ujedno, rije je o zemljama ije vlade plaaju najniu premiju

rizika na svoje obaveze. Zanimljivo je primijetiti kako se kamatne stope na kredite

trgovakim drutvima u Hrvatskoj, bez obzira na gotovo potpuno razliite

gospodarske uvjete, u cijelome promatranom razdoblju kreu na razini kamatnih

stopa u proteklim godinama ekonomski najuspjenijoj dravi EU11 (EU10 + Hrvatska),

Poljskoj. Pri tome su kamatne stope u Poljskoj voene snanom potranjom, a u

Hrvatskoj rizicima.

Slika 54 prikazuje prosjene kamatne stope na dugorone (investicijske) kredite

trgovakim drutvima. Godine 2013. vie je kamatne stope imala samo Poljska. Zbog

nedostupnosti usporedivih podataka, u analizu kretanja kamatnih stopa na ovu vrstu

kredita nisu ukljuene ak etiri zemlje - Estonija, Bugarska, Rumunjska i Maarska pa

usporedba nema puno smisla. Iskustvo pokazuje da su u posljednje tri drave

kamatne stope na sve vrste kredita vie nego u Hrvatskoj, tako da je vjerojatno da su i

kamatne stope o kojima nema podataka takoer vee nego u Hrvatskoj. Takoer je

mogue da podataka nema jer je dugoronih investicijskih kredita toliko malo da

prosjeci nisu reprezentativni. Bez obzira na poziciju u skupini, i ovdje vrijedi da je

prosjena kamatna stopa u 2013. bila nia nego u 2007. godini, bez obzira na rast

rizika.

Najnie dugorone kamatne stope za poduzea u cijelom je promatranom razdoblju

imala eka. Jedina zemlja u promatranoj skupini koja je do 2013. zabiljeila porast

kamatnih stopa u odnosu na 2007. godinu bila je Poljska.

4

Zbog nedostupnosti podataka na Slici 5 nisu prikazani podatci za Estoniju,

Bugarsku, Rumunjsku i Maarsku.

Hrvatska stoji loije u

usporedbama kada je

rije o kamatnim

stopama na kredite

poduzeima, to se

objanjava

dugotrajnom

recesijom i rizicima

koji su osobito doli

do izraaja u sektoru

poduzea.

6

Slika 4: Kratkoroni krediti poduzeima (%) Slika 5: Dugoroni krediti

poduzeima (%)

Kamatne stope na depozite stanovnitva u eurima

Hrvatska se prema visini prosjenih kamatnih stopa na kratkorone depozite

stanovnitva u eurima u cijelom promatranom razdoblju nalazila u donjem dijelu

skupine promatranih zemalja (Slika 6). U 2007. i 2009. godini prosjena kamatna

stopa na ovu vrstu depozita u Hrvatskoj bila je nia od prosjeka skupine za 1-1,5

postotna boda. Meutim, u 2013. ona je bila via od prosjeka za 0,07 postotnih

bodova zbog znaajnog pada kamatnih stopa u Latviji i Litvi. Obrazac je kretanja u

veini zemalja bio isti. Obiljeen je porastom pasivnih kamatnih stopa u 2009., kada

se veim kamatnim stopama pokualo potaknuti uznemirene graane da u to manjoj

mjeri povlae sredstva depozita.

Zbog vika tednje u odnosu na potranju za kreditima, u Hrvatskoj je, kao i u velikom

broju ostalih zemalja, do 2013. dolo do pada kamatnih stopa na depozite ispod

razine iz 2007. godine, kao to se dogodilo i s dijelom kamatnih stopa na kredite.

Najvie kamatne stope na depozite imale su Rumunjska, Maarska i Bugarska, pri

emu je u Rumunjskoj 2013. zabiljeen najvei pad kamatnih stopa u odnosu na

2009. Najnie kamatne stope u cijelome su promatranom razdoblju imale Estonija,

Slovaka i eka. Rije je o dvjema lanicama Eurozone i najrazvijenijoj zemlji u

skupini, uza Sloveniju. Ujedno je rije o zemljama ije vlade plaaju najmanju premiju

rizika u promatranoj skupini zemalja (Estonija gotovo da i nema javnog duga).

Kretanje kamatnih stopa na dugorone depozite stanovnitva bilo je gotovo isto kao

i kretanje kamatnih stopa na kratkorone depozite. Slika 7. pokazuje da je razina

kamatnih stopa 2013. u Hrvatskoj bila za 0,21 postotni bod via od prosjeka zbog

znaajnog pada kamatnih stopa u Latviji i Litvi. Najvie kamatne stope na ovu vrstu

depozita u 2013. imale su Rumunjska, Maarska i Bugarska. Najnie kamatne stope u

cijelome promatranom razdoblju, kao i u sluaju kratkoronih depozita, imale su

Estonija, eka i Slovaka.


Najvanije pasivne

kamatne stope kreu

se oko prosjeka za

grupu zemalja EU10 i

nie su nego prije

krize.

7

Slika 6: Kratkoroni depoziti stanovnitva (%) Slika 7: Dugoroni depoziti

stanovnitva (%)

Na temelju prikazane usporedbe mogu se uoiti sljedee pravilnosti:

kamatne su stope na kratkorone okvirne kredite stanovnitvu u Hrvatskoj

ispod prosjeka i meu najniima u skupini zemalja EU11,

kamatne stope na potroake kredite stanovnitvu u Hrvatskoj takoer su

ispod prosjeka i meu najniima u skupini zemalja EU11,

kamatne stope na stambene kredite ispod su prosjeka skupine zemalja EU 11,

kamatne su stope na kratkorone kredite poduzeima u Hrvatskoj za 1

postotni bod vie od prosjeka skupine, ali je njihov rast u odnosu na 2007. bio

manji od 0,5 postotnih bodova,

kamatne stope na dugorone kredite poduzeima vie su od prosjeka skupine

(iz analize su iskljuene Maarska, Rumunjska i Bugarska), ali su u odnosu na

2007. godinu u prosjeku nie za 0,6 postotnih bodova,

kamatne su stope na kratkorone depozite stanovnitva za 0,07 postotnih

bodova vie od prosjeka skupine,

kamatne stope na dugorone depozite stanovnitva za 0,21 su postotni bod

vie od prosjeka skupine,

u sluaju Hrvatske vidljivo je da su, u usporedbi s drugim zemljama, kamatne

stope na depozite relativno vie od kamatnih stopa na kredite; eventualni

problem visine kamatnih stopa oituje se samo kod kredita poduzeima, gdje

su i rizici meu najveima u promatranoj skupini zemalja,


8

lanice Eurozone (Slovaka, Slovenija, Estonija i Latvija), odnosno zemlje ije

vlade plaaju nie premije rizika u prosjeku imaju nie kamatne stope.5

Takoer treba opaziti da su se kamatne stope u svim promatranim zemljama u

razdoblju od 2007. do 2013. kretale slino. Inozemni imbenici poput kretanja

kamatne stope Euribor, promjena averzije prema riziku koja utjee na trokove

inozemnog financiranja u svim zemljama te europski poslovni ciklus koji utjee na

veinu promatranih zemalja, uzrok su koordiniranim kretanjima kamatnih stopa.

Unato korelacijama, podatci ipak pokazuju odstupanja u pojedinim zemljama. Na

primjer, Latvija danas ima relativno nie kamatne stope od Hrvatske u usporedbi sa

stanjem prije krize. To se objanjava njenom pripremom za pristupanje Eurozoni (u

koju su uli 1.1.2014.) i padom rizika koji je povezan s uspjenim izlaskom iz recesije

nakon otre fiskalne konsolidacije. Poljska je pak zabiljeila rast kamatnih stopa, to

se objanjava snanom potranjom za kreditima u zemlji koja krizu do prole godine

gotovo da i nije osjetila. Prema tome, trina kretanja, ekonomski rast, rizici i drugi

trini imbenici koji su bankama veim dijelom zadani, odreuju kretanja kamatnih

stopa u dugom roku.

II. ODREDNICE KAMATNIH STOPA

Problem odreivanja kamatnih stopa esto se predstavlja na pretjerano jednostavan

nain: kamatne stope odreene su jednakou potranje i ponude kredita. Ova

jednostavna definicija zamagljuje sloene trine odnose i procese koji utjeu na

odreivanje kamatnih stopa, jer u njima sudjeluju:

- imbenici koji utjeu na potranju za kreditima,

- imbenici koji utjeu na ponudu kredita,

- mogunost da trite kredita nije u ravnotei, to znai da kamatna stopa ne

izjednaava ponudu i potranju, odnosno, da je nia od ravnotene. Tada na

tritu postoji viak potranje za kreditima, a ta se situacija naziva

racioniranje kredita.

imbenici koji utjeu na potranju za kreditima

Potranja za kreditima zavisi o visini kamatnih stopa6, oekivanju ekonomske

aktivnosti i oekivanoj inflaciji. Oba tipa oekivanja imaju pozitivan uinak na

potranju za kreditima. Oekivani rast ekonomske aktivnosti i dohodaka potie

5 Vano je uoiti da je analiza provedena na nominalnim, a ne na realnim kamatnim stopama,

jer deflacioniranje kamatnih stopa ne mijenja bitno odnose meu zemljama. Rumunjska jedina odskae inflacijom prema gore, no oekivana inflacija u Rumunjskoj za 2013. iznosi svega 3,2% prema Eurostatu. 6 Nije rije samo o apsolutnoj visini kamatne stope. Ako je kamatna stopa cijena

kapitala i ako pretpostavimo segmentaciju financijskog trita i transakcijske trokove (to znai da ne vrijedi Modigliani-Millerov teorem prema kojemu je dunik indiferentan izmeu razliitih oblika financiranja), onda je kamatna stopa vana kao relativni troak kapitala. Kako je kredit tek jedan od moguih naina financiranja (drugi su izdavanje dionica, obveznica i samofinanciranje), potranja za kreditima zavisi (i) o relativnim trokovima raznih oblika kapitala.

Na kamatne stope

utjeu imbenici koji

utjeu na ponudu,

potranju i

mehanizam

uravnoteenja trita

depozita i kredita.

Potranja za

kreditima zavisi o

visini kamatnih stopa

i oekivanjima

ekonomske aktivnosti

i cijena.

9

poveane izdatke radi ulaganja i/ili poveanja potronje. Dio tih izdataka financirat e

se zajmovima. Oekivana inflacija ima isti uinak - trenutani se izdatci doimaju

isplativijima ako su trenutane cijene nie od oekivanih. U prolom smo desetljeu

bili svjedoci globalnoga uzleta potranje za stambenim i investicijskim nekretninskim

kreditima u uvjetima rasta cijena nekretnina, kada se oekivalo da e takav rast cijena

trajati. Vrijedi i obratno: oekivani pad aktivnosti i cijena smanjuje potranju. Tomu

svjedoimo u aktualnoj recesiji.

imbenici koji utjeu na ponudu kredita

Kredite nude financijski posrednici - kreditne institucije. Meu njima se istiu banke,

posebno u europskim zemljama koje veinom imaju bankocentrian financijski

sustav. U ukupnim sredstvima koje banke plasiraju traiteljima kredita mali je udjel

vlastitih sredstava (kapitala). Banke su zapravo preprodavai tue tednje. tednju

prikupljaju na tritu (depoziti i drugi izvori sredstava) i pri tome funkcioniraju kao i

svi drugi trgovci. Kod veine trgovaca kupci ne znaju po kojoj je cijeni trgovac pribavio

robu. Meutim, kod banaka je to lako spoznati. Dovoljno je pogledati kamatnu stopu

koju banke nude na depozite i druge izvore sredstava i priblino utvrditi maru uz

koju banke trguju novcem odnosno tuom tednjom.

Dakle, na ponudu kredita i kamatnu stopu na kredite ponajprije utjee iznos i

kamatna stopa na depozite i druge izvore sredstava iz kojih banke odobravaju

kredite. Na tu ulaznu cijenu ili cijenu kotanja izvora sredstava nadograuje se

mara kako bi se dolo do izlazne cijene, odnosno kamatne stope na kredite. I dok

se kod veine drugih trgovaca u maru ugrauju operativni trokovi i dobit, ta je

nadogradnja u sluaju banaka sloenija. Glavni je razlog rizik.

Rizik postoji u svakom trgovakom poslu. I trgovac cipelama mora kalkulirati s

rizicima naplate (ako se cipele plaaju kreditnim karticama), kao i s operativnim

rizicima poput krae ili rizika dobavljaeve isporuke loe robe. U svakoj trgovini

vrijedi da, ako rizici rastu, rastu i cijene za krajnjeg kupca. Meutim, ukalkulirani rizici

u trgovini cipelama nisu veliki u odnosu na krajnju cijenu proizvoda za kupca.

Nasuprot tomu, u bankarstvu se javljaju sloeni rizici koji imaju jak uinak na

konanu cijenu proizvoda odnosno visinu kamatne stope. Zbog toga dobit

predstavlja tek manji dio kamatne mare:

Na ponudu kredita i

kamatnu stopu na

kredite ponajprije

utjee iznos i

kamatna stopa na

depozite i druge

izvore sredstava.

10

Slika 8: Gruba stilizirana skica formiranja kamatne stope na strani ponude

Rizike u bankarstvu moemo podijeliti u pet skupina: rizik naplate ili kreditni rizik,

trini rizik, rizik likvidnosti, operativni rizik i sistemski rizik.

Kreditni rizik je lako razumljiv: krediti se u pravilu odobravaju na dulja razdoblja u

kojima mogu nastupiti promjene to ometaju normalnu otplatu kredita. Te su

promjene samo djelomino predvidive. Meutim, djelomina se predvidivost ne

odnosi na individualne dunike; nitko ne moe predvidjeti hoe li pojedini dunik

vratiti kredit ili ne. Predvidivost je po svojoj naravi statistika, odnosno probabilistika

kategorija. To znai da je odreena kao vjerojatnost naplate za odreenu vrstu

kreditnog odnosa i tip klijenta. Vjerojatnost se izvodi iskustvenom i/ili statistikom

analizom na velikom uzorku.

Evo kako ta vjerojatnost odnosno rizik utjeu na kamatnu stopu: u pojednostavljenu

modelu, ija je svrha objasniti kako veliki rizik (konani gubitak) utjee na ekstremnu

visinu kamatnih stopa, moemo zamisliti da bi kamatna stopa bila odreena kao

kamatna stopa na plasman bez rizika (npr. na dravnu obveznicu). Meutim, bankar

na temelju iskustva i/ili statistike analize oekuje da se primjerice 10% rata (glavnice

i kamata) nee naplatiti. Vidjet emo da je to rizik u koji banke u pravilu ne ulaze.

Naime, ako je bezrizina kamatna stopa 6%, onda e kamatna stopa na kredite koji e

se otplatiti morati biti vea od 6%. Razlika mora nadoknaditi proputenu zaradu

(nenaplaenu kamatu) na loim kreditima, kao i nenaplaenu glavnicu (nitko ne vodi

posao da bi gubio novac). Zbog kompenzacije za proputenu naplatu kamate,

prosjena e kamatna stopa iznositi 6,7% (= 6/(1-0,1)). Zbog kompenzacije za gubitak

na glavnici (koji takoer iznosi 10%), stopa se mora uveati za dodatnih 11,1% (=

0,1/(1-0,1)). Prema tome, u premiji rizika postoji dio naknade za neplaenu kamatu

(0,7% = 6,7%-6%) i dio naknade za glavnicu koja se nee moi naplatiti (11,1% =

17,8%-6,7%).

Na osnovi primjera koji rezultira prosjenom kamatnom stopom na kredite od 17,8%

vidimo da banke ne ulaze u poslove visokog rizika, jer tako visoke kamatne stope ne

Rizik je jedna od

najvanijih odrednica

kamatnih stopa.

Najgrublja podjela

ukljuuje kreditne,

trine, operativne,

sistemske i rizike

likvidnosti.

11

postoje na ureenom tritu bankarskih kredita7. Meutim, ako oekivani gubitak

iznosi puno manjih 2%, doi emo do realnije procjene premije rizika koja daje

konanu kamatnu stopu na kredit od 8,2% (sljedea slika). Konkretno, uz bezrizinu

stopu od 6% i uz rizik od 2%, naknada za proputenu zaradu na kamati iznosi 0,1% (=

6,1%-6% = 6%/0,98 6%), a naknada za gubitak na glavnici 2,1% (= 8,2%-6,1%). To je

kamatna stopa koja se kree u rasponu kakve susreemo na tritu, pa moemo

zakljuiti da banke posluju u zoni kontroliranih rizika, gdje se oekivani gubitci ne

penju iznad nekoliko postotnih bodova.

Slika 10: Primjer uinka kreditnog rizika na formiranje kamatnih stopa na kredite

Primjer pokazuje da promjena rizika ima presudan utjecaj na visinu kamatnih stopa

na kredite. Laici svaku promjenu kamatnih stopa na gore tumae kao izvor koji

prisvajaju banke u vidu dobiti ili pokria trokova, no premija rizika u pravilu nije

izvor dobiti banke. Ona predstavlja naknadu za trokove rizika - u ovom sluaju za

trokove rizika neplaanja. Ova je injenica vana, jer uloga premije rizika u

pojednostavljenu raunovodstvenom pogledu na banin raun dobiti i gubitka lako

ostaje skrivena. Rije je o tome da se rizik pretvara u stvarni troak u dugom roku. U

kratkom roku, budunost je i za kreditora i za dunika u prosjeku predvidljivija, pa je

vjerojatno da rizik, koji je latentan u poetnim razdobljima otplate velike veine

pojedinanih kredita, u poetku nee proizvoditi raunovodstvene trokove. Novani

tok po osnovi naplate kamata od pojedinog kredita u tom e sluaju privremeno

uveati baninu dobit, jer se rizici pojedinog kreditnog posla jo nee materijalizirati.

Meutim, u isto vrijeme, neki e se ranije odobreni krediti nai u problemima s

otplatom. Ne samo da banka po osnovi takvog kredita nee moi naplatiti kamatu

(oportunitetni troak), nego e pod znak pitanja doi i naplata glavnice (krajnji

gubitak za banku). Stoga e se tek u dugom roku iskristalizirati to se moe naplatiti, a

to ne, i banka e knjiiti konanu zaradu ili gubitak.

7 U pojedinim nerazvijenim zemljama, pogotovo u Africi, zbog visokih rizika i slabo

reguliranog bankarskog trita dugorone kamatne stope esto su vie od 15%. U Hrvatskoj su takoer bile dvocifrene u vrijeme visoke inflacije i prije konsolidacije bankovnog sustava na prijelazu iz XX. u XXI. stoljee.

Banke posluju u zoni

kontroliranih rizika,

gdje se oekivani

konani gubitci ne

penju iznad nekoliko

postotnih bodova.

Samo se u toj zoni

kamatne stope kreu

u podnoljivim

okvirima koje

odreuju rizici.

12

Dugo trajanje kreditnog odnosa izmeu banke i klijenta otvara pitanje trinih rizika.

Postoje brojne podvrste trinih rizika. U nastavku prikazujemo onu koja je za banke

najvanija rije je o kamatnom riziku.

Rona transformacija tednje predstavlja jednu od najvanijih uloga banaka.

Sposobnost banaka za pretvaranje kratkoronih depozita u dugorone kredite

pokree i odrava ekonomsku aktivnost. Zapazimo da se na tritu kredita

poduzeima nude investicijski krediti za razdoblja od 7 do 10 godina, a graanima

stambeni krediti na 20 i vie godina. U isto vrijeme, tednja se u pravilu polae na

razdoblja od nekoliko mjeseci. tednja na rokove dulje od godine dana pojavljuje se

samo iznimno. Banke jaz ronosti djelomino zatvaraju angamanom vlastitih

sredstava (kapitala) i posudbama od drugih financijskih posrednika (npr. od banaka

majki). Meutim, i kada je rije o inozemnim izvorima, njihova je ronost u pravilu

kraa od razdoblja odobrenja kredita. Prema tome, rona je transformacija rezultat

izlaganja riziku, a nitko ne preuzima rizik besplatno - on se mora nekako

kompenzirati.

Zamislimo da je neka banka odobrila 20-tgodinji stambeni kredit uz fiksnu kamatnu

stopu od 6% i da se kredit financira u razdoblju kada je kamatna stopa na prikupljene

depozite iznosila 3%. Razlika, odnosno mara od 3%, pokriva operativne trokove,

rizike i dobit (profitnu maru vidjeti sliku nie). Meutim, u drugom razdoblju, kada

depozit dospije na naplatu, dolazi do rasta potranje za gotovim novcem: tedie

povlae tednju iz banke, ako im banka ne ponudi kompenzaciju u vidu vie pasivne

kamatne stope na depozit. Pretpostavimo da u ovom primjeru ona sada iznosi 4,5%.

Kako je kamatna stopa na kredit fiksna (6%), nova mara od 1,5% dvostruko je manja

od prvobitne i vie ne pokriva troak kapitala (nema profitne mare) i dio trokova

rizika. Takav je sluaj u povijesti financija zabiljeen u vrijeme kolapsa amerikih

tedno-kreditnih zadruga potkraj 80-tih godina. Njihova je propast zaprijetila

stabilnosti sustava i potakla recesiju.

Slika 11: Primjer djelovanja kamatnog rizika

Rona transformacija

tednje predstavlja

jednu od najvanijih

funkcija banaka.

Sposobnost banaka

za pretvaranje

kratkoronih depozita

u dugorone kredite

pokree i odrava

ekonomsku aktivnost.

Meutim, pri tome se

preuzima rizik koji se

mora nekako

kompenzirati.

13

Prema tome, kamatni se rizik materijalizira ak i ako klijent uredno nastavi otplaivati

kredit (uz ugovorenu fiksnu kamatnu stopu od 6%). Zbog toga o kamatnom riziku

govorimo kao o posebnoj kategoriji rizika, odvojeno od kreditnog rizika.

Meutim bankarstvo je kompleksan sustav u kojemu se razliiti tipovi rizika

isprepliu na neoekivane naine. Spomenuti sluaj s amerikim tedno-kreditnim

zadrugama pokazuje da gubitak kapitala zbog gubitaka u financijskom sustavu moe

smanjiti ponudu kredita i pokrenuti recesiju zbog koje se pogora naplata, poveaju

gubitci, i cijelo se gospodarstvo nae u potekoama. Ako pritom doe do erozije

povjerenja u kreditne institucije tedie e poeti naglo povlaiti depozite, pa e se

kamatnom i kreditnom riziku pridruiti i trei vid rizika rizik likvidnosti. U tom e

sluaju zaprijetiti spirala financijske krize, u kojoj se razliite vrste rizika meusobno

pothranjuju. Na primjer, ako se rizik likvidnosti proiri na velik broj depozitno-

kreditnih institucija - a to je lako mogue ako deponenti nisu u stanju razlikovati

kvalitetu pojedinih institucija, eskalirat e sistemski rizik. To je rizik od kojega se nije

mogue zatiti disperzijom depozita na vei broj institucija, jer tek mali broj

specifinih banaka moe ostati izoliran od zajednikoga potresa u kompleksno

povezanom bankarskom sustavu. Takvu smo situaciju vidjeli u svijetu 2008., kada su

se rizici pothranjivali formirajui spiralu: kamatni je rizik prelazio u rizik likvidnosti,

banke nisu eljele kreditirati jedna drugu, rizik likvidnosti je povratno snaio kamatni

rizik, kamatni rizik i rizik likvidnosti u sprezi jedan s drugim stvarali su sistemski rizik, a

on je povratno jaao oba rizika, a sve je zavrilo eskalacijom fundamentalnog

kreditnog rizika i kreditnim slomom.

Takve su krize kroz povijest u pravilu dovodile do velikih promjena u regulaciji

poslovanja banaka. Najvanije inovacije iz 19. i prvog dijela 20. stoljea bile su

moderno sredinje bankarstvo sa sustavom obveznih rezervi i osiguranje depozita.

Kriza 2008. pojaala je regulatorni trend koji je profiliran potkraj 20. stoljea u dijelu

minimalnih zahtjeva kapitala i makrobonitetne regulacije. Svaka od tih regulacija

utjee na kamatnu maru, jer u kratkom roku predstavlja troak. Prema tome,

preciznu strukturu kamatne stope, kako je odreena na strani ponude kredita,

najbolje emo pojmiti ako naknadu za trokove rizika podijelimo na tri dijela:

- dio za pokrie trokova rizika koji su ureeni regulacijom banaka (trokovi

regulacije banaka bez trokova regulacije minimalnih kapitalnih zahtjeva),

- dio za pokrie trokova rizika koji su ureeni regulacijom minimalnih

kapitalnih zahtjeva,

- dio za pokrie trokova rizika kojima banka upravlja samostalno.

Ova sloena struktura pokazuje da ukupna mara (razlika izmeu aktivne kamatne

stope na kredite i pasivne stope na depozite) ne sadri primarno dobit kreditora. U

njoj dominiraju drugi slojevi meu kojima postoje sloene veze povezane razliitim

oblicima rizika. Gornja dva sloja na slici 12 prikazuju povrat na kapital (vlastita

sredstva banke odnosno vlasnika). Vlasnik bi i u uvjetima bez regulacije minimalnog

kapitala angairao dio vlastitih sredstava u skladu s vlastitom procjenom rizika i

Kamatni rizik, koji

nastaje zbog rone

transformacije

tednje, djeluje i u

situaciji bez kreditnog

rizika. Uz njega se u

krizama vee rizik

likvidnosti, pa u

takvim iznimnim

situacijama prijeti

koloplet rizika koji

eskalira u vidu

sistemskog rizika.

14

oekivao povrat na kapital po nekoj stopi .8 Na primjer, ako se kreditni plasmani

financiraju 90% iz depozita i 10% iz kapitala, te ako je oekivana (zahtijevana) stopa

povrata na kapital =10%, onda jedan postotni bod u kamatnoj stopi (10%*10%)

pokriva troak angairanog kapitala. Meutim, regulator banaka - koji zastupa

interese drugih vjerovnika i dionika banke, moe procijeniti da taj iznos kapitala nije

dovoljan za pokrie rizika. Ako regulator zatrai vee pokrie u vidu kapitala (npr.

15%), vlasnik zbog toga nee smanjiti zahtijevani povrat na kapital (jer se njegov

oportunitetni troak angamana kapitala nije promijenio). Mara koja je potrebna za

pokrie troka angairanog kapitala u tom e sluaju zbog dodatnog regulatornog

zahtjeva narasti na 1,5% (=15%*10%).

Slika 12: Potpuna stilizirana skica formiranja kamatne stope na strani ponude kredita

Prema tome, dio kamatne mare koji pokriva naknadu za angairani kapital zavisi o

oekivanom (zahtijevanom) povratu na kapital, te vlasnikovim i regulatorovim

procjenama potreba za kapitalom. Razdoblje nakon posljednje financijske krize

obiljeeno je poveanjem regulatornih zahtjeva za minimalno angairanim

kapitalom.9

Postoje i mnoge druge regulacije koje nisu izravno povezane s rizicima to ih pokriva

viak regulatornog kapitala (viak iznad onoga to bi vlasnik elio drati u banci da

nema regulacije), ali utjeu na formiranje kamatnih stopa. Meu njima su najvanije

8 Ovdje ne ulazimo detaljnije u pitanje kako vlasnik formira oekivanu stopu dobiti (stopu povrata na

angairani kapital). Za potrebe ove analize dovoljno je imati na umu da je rije o pokriu oportunitetnog troka angamana kapitala. Na primjer, ulaga u kapital hrvatskih banaka uvijek moe razmatrati alternativu ulaganja u hrvatske dravne obveznice. Povrat na takvo ulaganje ostvarit e uz nii rizik nego u poslovanju banke, pa e oekivani (traeni) povrat na kapital biti jednak oekivanoj stopi povrata na dravne obveznice uveanoj za premiju rizika ulaganja u kapital banke. Ako je konkurencija na tritu kredita slaba, vlasnik e na ove komponente dodati i premiju ili ekstra profit zbog monopolskog ili oligopolskog poloaja. 9 Vidjeti prikaz u HUB Analizi br. 45.

Dodatni kapitalni

zahtjevi propisuju se

radi maksimalno

mogueg umanjenja

rizika, no taj zahtjev

predstavlja dodatni

troak u kratkom

roku, kao i druga

regulacija.

15

regulacije rizika likvidnosti i sistemskog rizika prije svega obvezna rezerva i

osiguranje depozita.

Obvezna rezerva djeluje slino kao naknada za kamatu koju se ne oekuje naplatiti.

Od svake jedinice prikupljenih depozita jedan se dio (u Hrvatskoj trenutno 13,5%10)

pohranjuje kao beskamatni depozit rezerva likvidnosti kod sredinje banke. Ako bi

prosjena kamatna stopa na plasirana sredstva u uvjetima bez obvezne rezerve

iznosila 6%, kamatna stopa na dio koji se moe plasirati (preostalih 88%) mora biti

vea i iznositi 6,8% (= 6%/(1-0,12)), ne bi li pokrila proputenu zaradu na viku

likvidnosti koji je prisilno zadran kod sredinje banke.

Nadalje, banke uplauju 0,32% godinje od iznosa osiguranih depozita u fond

osiguranja kojim upravlja dravna agencija. I taj dio kamatne mare ne pripada banci.

Banka ju plaa dijelom iz svoje dobiti (da nema premije osiguranja dobit bi bila vea),

a dijelom na teret deponenata (da nema premije osiguranja pasivne bi kamate bile

vee). Raspodjela troka premije osiguranja depozita izmeu banke i deponenata

zavisi o elastinosti potranje za depozitima.11

Analiza strukture kamatne stope sa strane ponude kredita razotkrila je brojne i

sloene relacije kao i potencijalne konflikte interesa koji se oituju na kreditnom

tritu:

1. tedie/vjerovnici i njihovi zastupnici regulatori, tee tomu da banka ima

to vie angairanog kapitala, ne bi li se na taj nain minimalizirala

vjerojatnost propasti banke zbog materijalizacije rizika. Vlasnici u tom sluaju

trae veu profitnu maru, to je suprotno interesu dunika koji ele nie

kamatne mare odnosno kamatne stope na kredite.

2. tedie/vjerovnici i njihovi zastupnici regulatori tee tomu da se osigura to

vei iznos tednje i da je fond osiguranja to bolje kapitaliziran sposoban za

isplate u sluaju steaja banaka. U tu je svrhu potrebna vea premija

osiguranja. No s veom je premijom povezan vei regulatorni troak, to

znai veu ukupnu maru. To je suprotno kratkoronom interesu klijenata

banke, ako klijenti vrednuju samo visinu kamatne stope kao svoj interes.

Meutim, ako klijenti vrednuju i stabilnost sustava i sigurnost svojih uloga,

onda ne postoji konflikt interesa izmeu premije osiguranja i vee kamatne

mare. Otud slijedi da interes klijenata nije homogen: jedno je interes tedia

(za to veim kamatama), a drugo je interes dunika (da su kamate to nie).

3. Vlasnici i tedie ele da su banke to profitabilnije, a to znai i stabilnije. To

je najlake postii ako su profitne mare visoke. Meutim, visoke profitne

mare znae visoke kamatne stope na kredite. Ne samo da su takve stope

suprotne interesu dunika, nego mogu privui u prosjeku loije dunike koji

e bre upasti u probleme s otplatom u sluaju ekonomskih potekoa

(negativna selekcija dunika o tome vie u sljedeem odjeljku). Napuhane

10

Rezerva se uvjetno moe smanjiti do 12% ako banka odobri dovoljno novih kredita poduzeima. 11

to je potranja za depozitima elastinija, to e se vei teret premije prevaliti na banku, i obratno.

Preko kreditnog

trita i putem

banaka oituju se

brojni konflikti

interesa izmeu

tedia, vjerovnika,

dunika, vlasnika,

regulatora i drugih

dionika sustava, no

oni se uspjeno

rjeavaju

kombinacijom trinih

mehanizama i

razborite regulacije.

16

mare, ba kao ni preniske mare, stoga u dugom roku nisu ni u ijem

interesu.

4. Visoke profitne mare mogu biti u interesu vlade koja e dio mari zahvatiti

posebnim porezom i na taj nain poboljati punjenje prorauna. Meutim,

visoke su mare pokazatelj nedostatka konkurencije meu bankama. To znai

da banke uivaju previe slobode u odreivanju razlike izmeu aktivnih i

pasivnih stopa. Dodatno oporezivanje u tom e sluaju utjecati na dodatni

rast mare, to je suprotno interesu dunika (koji e plaati vee kamatne

stope) i deponenata (koji e uivati nie kamatne stope na depozite).12

5. Dunici ele da su kamatne stope i mare to nie. Meutim, preniske stope i

mare mogu znaiti slab interes za ulaganje kapitala u banke. Nisko

kapitalizirane banke loe su i nestabilne banke pa takve banke nisu u interesu

vlasnika, tedia, regulatora i u konanici, gospodarstva i drutva u cjelini.

Takve banke nisu u stanju zadovoljiti novu potranju za kreditima. Zbog toga

jednostavna rjeenja, koja se ponekad ine spasonosnima, poput

regulatornog fiksiranja kamatnih stopa na preniskoj razini, u sloenom

sustavu mogu proizvesti vie tete nego koristi. Mogu pogodovati jednoj

skupini starih klijenata koji plaaju nie kamate no to bi trebali, na teret

novih klijenata, za koje nema dovoljno kredita jer ih banke ne ele nuditi po

preniskim cijenama koje ne pokrivaju trokove i/ili rizike.

Opisani konflikti interesa pozivaju na paljivo balansiranje regulacije, politike

konkurencije i ureenja trita u svjetlu meuodnosa velikoga broja varijabli koje

utjeu na kamatne stope. Previe je spojenih posuda u sustavu.

Kretanje kamatnih stopa

Konkurencija meu bankama u Hrvatskoj bitno je osnaena nakon sanacija,

privatizacija i meunarodne integracije banaka potkraj XX. i poetkom XXI. stoljea.

Tada je pokrenut i novi kreditni ciklus. Slika 13 pokazuje da je u tom razdoblju,

osobito poslije 2004., dolo do velikoga pada neto kamatne mare hrvatskih

banaka.13

Slika 13 pokazuje naizgled iznenaujuu odsutnost pozitivne veze izmeu kamatnih

stopa na kredite i neto kamatne mare. Naime, poetkom prolog desetljea, kada

su kamatne stope na kredite biljeile najbri pad, mara se nije mijenjala bila je

stabilna na razini malo nioj od 4%. Zatim je od 2004. do 2009. trajalo razdoblje u

kojem je mara gotovo prepolovljena, no kamatne stope na najvanije dugorone

kredite tada su ve biljeile blagi rast, u skladu s rastom potranje i kamata na

12

Takvu je situaciju puno bolje rjeavati mjerama poticanja konkurencije, a ne oporezivanjem. Ako se

oporezivanjem zahvati i dio koji nije rezultat oligopolistike rente, uinak na trite kredita bit e posebno negativan i izazvati pogoranje dostupnosti kredita. 13

Prikazana neto kamatna mara izglaeni je pomini prosjek za posljednja etiri kvartala (engl. Trailing twelve month), izraunata kao razlika omjera kamatnih prihoda i aktive koja nosi kamatu i kamatnih trokova i pasive na koju se plaa kamata. O metodolokim detaljima u vezi s prikazom u ovom poglavlju - vidjeti u Dodatku na kraju rada.

Svaka regulatorna

odluka mora paljivo

balansirati odnos

trita odnosno

konkurencije i

ureenja trita

vodei pri tome

rauna o odnosima

velikoga broja

varijabli ije reakcije

mogu iznenaditi ako

se zanemare uzgredni

uinci i reakcije.

17

meunarodnom tritu: kamatna stopa na dugorone kredite poduzeima okrenula

se u smjeru prema gore priblino 2005., a ona na stambene kredite 2007. U 2010. i

2011. mara je prvi put u proteklih 10 godina zabiljeila rast, no kamatne su stope na

novoodobrene kredite u tom razdoblju ponovno padale. Godine 2012. mara je

najprije padala, pa se od druge polovice godine stabilizirala na niskoj razini. Kamatna

stopa na stambene kredite u isto se vrijeme stabilizirala na razini tek neto veoj od

minimuma iz 2007., dok je kamatna stopa na dugorone kredite poduzeima

nastavila padati do razine koja je ak i nia od pretkrizne, te tek malo vea od

historijskoga minimuma iz 2005.

Slika 13: Neto kamatna mara i dugorone kamatne stope 2001.-2013.*

*12-mjeseni pomini prosjeci (TTM) Izvor: izrauni Arhivanalitike na temelju tromjesenog statististikog izvjea HNB-a, www.hnb.hr

Prema tome, izmeu kljunih kamatnih stopa na kredite i neto kamatne mare ne

postoji oekivana pozitivna veza. To znai da banke poveanjem kamatnih stopa na

kredite ne mogu izazvati poveanje kamatne mare. Podatci ukazuju na to da banke

samo reagiraju na trine okolnosti, to se moe smatrati dokazom konkurencije na

tritu.

Ako su banke ograniene u mogunosti samovoljna utjecaja na kamatne stope na

kredite, to onda odreuje njihovu visinu? Odgovor se nalazi u utjecajima koji su

zajedniki za sve banke. To su imbenici koje konkurencija ne moe ponititi. Rije je

o trokovima financiranja banaka domaim i stranim, i stanju potranje za

kreditima.

Slika 14 pokazuje da je troak najvanijeg domaeg izvora - kamatna stopa na

depozite stanovnitva u eurima14 padala do 2007. Zatim je do 2009. rasla, a od 2010.

ponovno se nalazila u stabilnom, dugoronom padu.

Kretanje ove stope u korelaciji je s kretanjem kamatnih stopa na kredite.15 Inozemni

troak, izraunat kao zbir tromjesenog Euribora i premije rizika zemlje koja je

14

Izraunata je kao prosjek kamatne stope na kratkorone i dugorone depozite u eurima. 15

U treemu emo poglavlju pokazati da ova tvrdnja ne vrijedi za sve vrste kamatnih stopa.

Pomou slike se ne

moe ustanoviti

neposredna pozitivna

veza izmeu

kamatnih stopa na

dugorone kredite i

kamatne mare.

18

aproksimirana pomou indeksa EMBI za Hrvatsku16, poeo je rasti jo od 2006., te je

uz jaanje konkurencije vjerojatno utjecao na dugo zadravanje trenda smanjenja

neto kamatne mare, koje je trajalo sve do 2009. Slino se dogodilo u doba zadnjega

pada, 2012.

Slika 14: Trokovi izvora sredstava

Izvor: Bloomberg, Statistiki pregled HNB-a, Tablica G4.

Na slici je oito da je vrhunac trokova financiranja u krizi 2008. (inozemni dio)

odnosno 2009. (domai devizni depoziti) oznaio minimum kamatne mare. Ovako

vidljiv uinak rasta trokova izvora sredstava na smanjenje mare potvruje prijanju

tezu da banke poveanjem aktivnih kamatnih stopa ne mogu ponititi negativan

uinak rasta trokova izvora sredstava na kamatne mare i zarade. U prilog tim

ogranienjima govori i obratan sluaj iz 2010. i 2011. Mara se tada blago oporavila

zahvaljujui padu trokova izvora sredstava, no njena je razina i dalje bila nia od

razina koje su prevladavale u prvoj polovici prolog desetljea. Konkurencija na strani

ponude te potranja jedini su mehanizmi koji u konanici u dugom roku kontroliraju

maru.

Prema tome, uzastopna smanjenja kamatnih stopa na kredite prema odlukama

uprava banaka u razdoblju prije krize nastala su uslijed pada trokova financiranja

banaka i ojaale konkurencije (osobito od 2004.). Meutim, kada se trend trokova

izvora sredstava preokrenuo prema gore, kamatne stope na (neke) kredite su

poveane. Meutim, ta poveanja kamatnih stopa ni izbliza nisu odreivala mare i

zarade banaka. Mare i zarade su se kretale pod dominantnim utjecajem ulaznih

trokova kamata koje banke plaaju svojim tediama i vjerovnicima.

Susret ponude i potranje: trite kredita i kreditno racioniranje

Do sada smo bili usredotoeni na imbenike koji djeluju na strani ponude kredita i

pokazali da rizik objanjava zato trite kredita ne funkcionira kao veina drugih

trita u gospodarstvu. Banke se nastoje kretati u zoni poznatih, kontroliranih rizika.

(Sjetite se primjera gdje 10% rizika proizvodi kamatnu stopu od 17,8%, a 2% rizika

16

Za metodoloke detalje vidjeti prilog na kraju rada.

Pomou slike se moe

ustanoviti naznaka o

neposrednoj

negativnoj vezi

izmeu kamatnih

stopa na izvore

sredstava i kamatne

mare.

19

8,2%). Meutim, banke su svjesne ogranienja potranje, osobito ogranienja da je

eventualna kratkorona dobit od prevelikog poveanja kamatnih stopa nitavna u

usporedbi s opasnou kvarenja strukture klijenata u sluaju pretjeranog rasta

kamatnih stopa.

Ova je pojava poznata kao negativna selekcija. Naime, visoke kamatne stope

odbijaju dobre klijente kojima novac nije nasuno potreban i/ili koji imaju pristup

alternativnim izvorima financiranja (trite kapitala, inozemstvo). Zbog toga su

banke svjesne da su s (pre)visokim kamatnim stopama povezane neeljene

promjene u strukturi klijenata, pa suoene sa snanim pritiskom u smjeru

poveanja kamatnih stopa banke pribjegavaju kreditnom racioniranju: umjesto da

na potranju odgovore ponudom uz vie kamatne stope, one ograniavaju ponudu i

kamatne stope, nastojei pri tome selektirati bolje klijente:

Slika 15: Kreditno racioniranje zbog negativne selekcije

Rezultati empirijskih istraivanja odrednica kamatnih stopa

Veina empirijskih istraivanja odrednica kamatnih stopa temelji se na istraivanju

odrednica kamatnih mari prema pristupu Ho i Saundersa (1981).17 Pristup polazi od

problema kamatnog rizika. Pretpostavlja se da je glavna funkcija banaka u ronoj

transformaciji sredstava, pa se kamatna mara promatra kao premija koja pokriva

rizike povezane s ronom transformacije tednje u kredite, a to je prije svega kamatni

rizik.

Takozvana ista mara zajednika je svim bankama i ona zavisi o ekonomiji obujma

(razvijenije depozitno-kreditno posredovanje znai niu maru), intenzitetu

konkurencije (jaa konkurencija znai niu maru), kolebljivosti kamata trita novca

17

Taj se pristup u literaturi naziva pristup istog spreada. Istraivanja provedena na temelju pristupa

istog spreada primjerice ukljuuju: Agoraki (2009), Georgievska et al (2011), Horwath (2011) i Mannasoo (2012).

Ogranienja

potranje izmeu

ostaloga djeluju i

putem mehanizma

negativne selekcije. U

uvjetima pritiska na

rast kamatnih stopa

banke izbjegavaju

punu reakciju kamata

prema gore ne bi li

izbjegle kvarenje

strukture klijenata.

20

(vea kolebanja znae veu maru zbog potrebe pokria veeg kamatnog rizika) i

averziji prema riziku (vea averzija vea mara). Meutim, kamatne mare

pojedinih banaka osim iste mare sadre i komponente koje su specifine za

pojedine banke. One zavise o pasivnoj kamatnoj stopi na depozite koji se prikupljaju

u specifinom trinom segmentu u kojem banka posluje, kvaliteti kreditnog

portfelja, trokovnoj efikasnosti, kvaliteti menadmenta i sl.

Hawtrey i Liang (2008) koristili su ovaj pristup kako bi utvrdili odrednice kamatnih

mara na razini bankovnih sustava. Analizirajui kamatne mare u 14 zemalja OECD-a

autori su pronali da uinak na rast kamatne mare imaju trina mo (nedostatak

konkurencije), trokovi (trokovna efikasnost smanjuje mare), averzija prema

riziku, kolebanja kamatnih stopa, kreditni rizik, oportunitetni troak i kamatne

stope na depozite.

Horvathovo (2009) istraivanje provedeno na ekim bankama 2000.-2006. otkriva da

su trokovna efikasnost, stabilnost cijena i kapitaliziranost banaka povezani s niim

kamatnim marama pojedinih banaka.

U domaoj je literaturi vano istraivanje Dumii i Ridzak (2013) koje je 2012.

nagraeno Hanekovievom nagradom. Autori su mjerili neto kamatne mare

pojedinih banaka, ukljuivi u svoje istraivanje vie od stotinu banaka iz 13 zemalja

Srednje i Istone Europe. imbenike koji potencijalno utjeu na neto kamatne mare

banaka podijelili su na initelje specifine za pojedine banke i na makroekonomske -

specifine za pojedine zemlje i koji su zajedniki svim bankama to u njima posluju.

Odvojeno su promatrali uinke prije i poslije krize 2008. Zakljuili su da su

makroekonomski imbenici poput priljeva kapitala, ekonomskog rasta i naizgled

odrive fiskalne politike odredili pad mari u pretkriznom razdoblju, dok su isti

imbenici uzrokovali preokret mari u razdoblju nakon izbijanja krize. Meutim,

neki spefini initelji ublaili su rast mari u krizi: slabljenje potranje, visoka

kapitalizacija i rast omjera loih kredita smanjili su mare. Zanimljivo je da je

uinkovitost (efikasnost) poslovanja banke djelovala u smjeru pada mari u cijelom

razdoblju istraivanja.

HNB (2011) je, koristei drukiji analitiki pristup, izravno ispitao vezu izmeu premije

rizika zemlje i kamatne stope na kredite poduzeima. Kamatna mara na kredite

poduzeima definirana je kao razlika izmeu kamatne stope na devizne kredite

poduzeima i zbira estomjesenog Euribora i premije rizika zemlje. Usporedbom

podataka za Hrvatsku, Bugarsku, Litvu, Poljsku i Slovaku u razdoblju 2003. do 2011.

utvreno je da su se mare u krizi posvuda smanjile i potom brzo vratile na pretkrizne

razine. To znai da banke u krizi nisu prenijele cjelokupan udar naraslih trokova

financiranja na dunike, to je objanjeno privremenim racioniranjem kredita. Da

toga nije bilo, mare u krizi ne bi pale, pa se vraale, nego bi bile priblino stalne u

cijelom razdoblju, a kamatne bi stope u krizi bile jo i vee.

Meutim, HNB (2011) je zakljuak o tome da trokovni udar nije prenesen na

kamatne stope na kredite u Hrvatskoj protumaio uz odreenu rezervu. Naime, u

kretanju kamatne mare na kredite poduzeima ipak je identificiran strukturni lom.

Najvei broj

istraivanja odrednica

kamatne mare

pronalazi utjecaj

trokovne

konkurencije na

smanjenje mari i

trine moi te snage

potranje na njeno

poveanje.

21

Mare su u poetku krize pale (to je protumaeno kao indikacija kreditnog

racioniranja), no od 2009. nadalje popele su se na razinu koja je vea od pretkrizne.

Ova se Hrvatska specifinost objanjava produenom recesijom, trajno poveanim

rizicima i padom profitabilnosti banaka.

Strukturni lomovi u odnosima meu razliitim vrstama kamatnih stopa esta su

pojava koja je potvrena i u drugom tipu studija. One pomou dinamikih

ekonometrijskih tehnika (VAR i sl.) pokuavaju utvrditi veze izmeu razliitih vrsta

kamatnih stopa, najee izmeu kamate trita novca, depozitnih i kreditnih

kamatnih stopa (de Bondt, 2002 i Humala, 2003).

Istraivanje eh, Dumii i Krznar (2011) imalo je za cilj procijeniti neravnoteu na

tritu kredita. Oni su procijenili da je trite kredita bilo u ravnotei 2000.-2002.

Zatim je slijedilo razdoblje vika ponude i pritiska na pad kamatnih stopa (2002.-

2008.). U krizi se, prema ovim autorima, dogodio kreditni lom, odnosno

racioniranje kredita. Treba opaziti da je njihov zakljuak u skladu sa zakljukom HNB-

a (2011), pri emu rezultat treba tumaiti s oprezom jer oba istraivanja zavravaju

podatcima za 2010. godinu.

III. ISTRAIVANJE ODREDNICA KRETANJA KAMATNIH STOPA U HRVATSKOJ

U nastavku ne analiziramo kamate ili kamatne mare pojedinih banaka.

Pretpostavljamo da su trita kredita segmentirana i analiziramo odrednice promjena

kamatnih stopa za pet vrsta kredita: dugorone i kratkorone kredite s valutnom

klauzulom poduzeima, stambene kredite, dugorone potroake kredite i okvirne

kredite stanovnitvu (posljednji su ujedno jedini kunski krediti koje smo obuhvatili

ovim istraivanjem). Analiziraju se ponderirane prosjene kamatne stope na

novoodobrene kredite koje HNB objavljuje u sekciji G statistikoga pregleda. Kvartalni

podatci odnose se na kamatne stope u posljednjem mjesecu kvartala, osim ako dalje

u prikazu rezultata nije drukije naznaeno. Razdoblje istraivanja poinje u prosincu

2000. i zavrava u rujnu 2013., to znai da obuhvaa 153 mjeseca, odnosno 51

tromjeseje. Kada je rije o analizi dinamikih odnosa izmeu razliitih vrsta kamatnih

stopa, razdoblje analize poinje u prvom kvartalu 2000.

Pristup koji je koriten objedinjuje pristupe koji su do sada koriteni u literaturi. Iz

analize odrednica kamatnih mari pristup crpi ideju o skupu potencijalnih

objanjavajuih varijabli, a iz dinamike analize odnosa meu pojedinim vrstama

kamatnih stopa crpi ideju o tome da se promjene aktivnih kamatnih stopa mogu

objasniti promjenama kamatnih stopa trita novca i kamatnih stopa na depozite.

Dinamiki odnosi izmeu razliitih vrsta kamatnih stopa

U Tablici 1 prikazani su rezultati Grangerovih testova uzronosti izmeu pojedinih

vrsta trokova izvora sredstava banaka i kamatnih stopa na pet vrsta kredita

stanovnitvu i trgovakim drutvima. Pod pojom Grangerove uzronosti

podrazumijeva se mogunost jedne varijable da predvidi dinamiku kretanja druge

Problem veine

istraivanja ove vrste

su tzv. strukturni

lomovi nestabilnost

odnosa meu

ispitivanim

varijablama.

22

varijable. Preciznije reeno, Grangerovim testom ispituje se koliki dio dinamike

varijable Y (npr. kamatnih stopa) u tekuem razdoblju moemo objasniti dinamikom

same varijable u prethodnim razdobljima, te hoe li se dinamika varijable Y bolje

objasniti ako se u analizu dodaju prethodne vrijednosti varijable X, u ovom sluaju

trokova izvora sredstava banaka.

Trokovi izvora sredstava banaka najprije su podijeljeni na domae i ukupne

inozemne. Kako ukupni inozemni trokovi izvora sredstava predstavljaju zbir

tromjesenog Euribora i indeksa EMBI za Hrvatsku koji mjeri premiju rizika zemlje,

zasebno su testirani uinci Euribora i premije rizika za Hrvatsku.18

Iako u literaturi postoje dvojbe o tome koliko treba voditi rauna o stacionarnosti

varijabli pri izvedbi testova kauzalnosti, ovdje postoje dva jaka razloga zato je test

proveden nad izvornim podatcima o kamatnim stopama, a ne nad njihovim

promjenama. Prvo, postoje jaki iskustveni i teorijski argumenti koji upuuju na to da

bi promjena razine pasivnih kamatnih stopa (trokova izvora) mogla uzrokovati

promjene i prethoditi promjenama aktivnih kamatnih stopa na kredite. Stoga se kao

teorijski apriorna moe postaviti teza o maloj ansi da govorimo o prividnim

regresijama. Drugo, ADF testovi za sve kamatne stope na kredite osim na potroake

kredite pokazuju da su kamatne stope stacionarni procesi. Meutim, odreeni je

oprez pri tumaenju parametara nuan zbog nestacionarnosti dijela trokova izvora

sredstava (vidjeti Prilog II na kraju rada).

Analiza je provedena na kvartalnim podatcima od prvog kvartala 2000. do treeg

kvartala 2013. godine (55 opaanja), osim u sluaju stambenih i potroakih kredita

gdje je analiza, zbog nedostupnosti podataka, provedena na razdoblju od prvog

kvartala 2002. godine do treeg kvartala 2013. godine (47 opservacija).

Rezultati (Tablica 1 dalje u tekstu) pokazuju da u sluaju stambenih i potroakih

kredita dinamika domaih i ukupnih inozemnih trokova prethodi promjenama

kamatnih stopa na tu vrstu kredita, pri emu se Euribor izdvaja kao komponenta

inozemnog troka koja ima dominantan utjecaj. Veliine procijenjenih parametara

ukazuju da u formiranju kamatnih stopa na obje vrste kredita dominantan utjecaj

imaju domai trokovi (kamatne stope na depozite).

18

Analiza se odnosi na razdoblje 2000:q4-2013:q3, no indeks EMBI za Hrvatsku nije objavljen za razdoblje od 30.6.2004. od 30.11.2009. Vrijednosti za to razdoblje procijenjene su kao vagani prosjek indeksa EMBI za sve Emerging Markets i za Maarsku, koja je odabrana kao najslinija zemlja Hrvatskoj u fiskalnom pogledu. Ponderi su odreeni metodom pokuaja i pogreke, tj. mijenjani su sve dok, idui unazad od 30.11.2009., vagana promjena EMBI za Hrvatsku nije proizvela podatak na dan 30.6.2004. koji je identian stvarnom podatku u Bloombergovoj bazi.

Domae pasivne

kamatne stope imaju

dominantan utjecaj

na kretanje kamatnih

stopa na kredite.

23

Tablica 1: Rezultati testova Grangerove uzronosti izmeu vrsta trokova i kamatnih stopa na

kredite

Trokovi/ Kamatne stope

Stanovnitvo Poduzea

Stambeni krediti

Potroaki krediti

Okvirni krediti

Kratkoroni krediti poduzeima

Dugoroni krediti poduzeima

Domai trokovi 0.24** 0.35** - 0.44* 0.39*

Ukupni nozemni trokovi

0.08* 0.11* - 0.09* 0.10**

EURIBOR 0.06* 0.09* - - -

EMBI Croatia

- - - - -

U Grangerovu testu hipoteza H0 glasi: varijabla X (trokovi) u Grangerovu smislu ne uzrokuje (ne prethodi/ne predvia) varijablu Y (kamatne stope). Tamo gdje su vrijednosti upisane u tablicu Grangerov test potvruje smjer uzronosti od trokova odnosno pasivnih kamatnih stopa (lijevi stupac) prema kamatnim stopama na kredite (desno vodoravno). Gdje nema vrijednosti, Grangerov test nije pokazao uzronost.

Odbacivanje nulte hipoteze o nultoj vrijednosti parametra na razini signifikantnosti * 5% i **10%

Znak "-" oznaava sluajeve u kojima Grangerov test pokazuje da pojedina vrsta troka u Grangerovu smislu ne uzrokuje promjenu pojedine vrste kamatne stope (nije mogue prihvatiti alternativnu hipotezu).

Vrijednosi u tablici prikazuju veliinu parametara dobivenih procjenom VAR(2) modela na kojem se temelji Grangerov test uzronosti. Meutim, rezultate treba tumaiti s dozom opreza budui da pojedinani t-testovi ukazuju da odreeni parametri u procijenjenim jednadbama nisu statistiki signifikantni.

Izvor: izrauni Arhivanalitike

Dinamika premije rizika zemlje mjerena EMBI-jem u sluaju ovih kredita ne prethodi

kretanju kamatnih stopa, to znai da banke u najveoj mjeri apsorbiraju okove

dravnog rizika i ne prelijevaju ih na dunike.19 Kretanju kamatnih stopa na

kratkorone okvirne kunske kredite, prema rezultatima, ne prethodi dinamika

nijednog troka izvora sredstava pa se moe zakljuiti da je njihovo kretanje u

promatranom razdoblju bilo odreeno nekim drugim initeljima, kao npr.

regulacijom. Ako je suditi prema vrijednosti parametara, kamatne stope na

kratkorone i dugorone kredite poduzeima reagiraju i na domae i na ukupne

inozemne trokove, i to snanije nego kamate na kredite stanovnitvu. Kao i u sluaju

stambenih i potroakih kredita stanovnitvu, kamatne stope na ovu vrstu kredita

bitnije su odreene trokovima domaih nego inozemnih izvora sredstava. Meu

komponentama inozemnog troka financiranja nije bilo mogue utvrditi koja

komponenta ima dominantan utjecaj, zato to u sluaju obiju komponenta nije bilo

mogue odbaciti nultu hipotezu u Grangerovu testu uzronosti. Taj se rezultat moe

protumaiti time da aktivne kamatne stope reagiraju na inozemnu trokovnu

komponentu samo kada ona djeluje vrlo jako, tj. kada i Euribor i premija rizika djeluju

u istom smjeru. Njihove izolirane promjene nemaju uinak.

Istraene su i meuovisnost i utjecaj trokova inozemnih izvora financiranja na

kretanje domaih pasivnih kamatnih stopa. Naime, bitno nii utjecaj inozemnih nego

domaih trokova mogao bi biti posljedica sloenog rasprostiranja uinaka u

19

Ovaj rezultat treba tumaiti s rezervom u svjetlu injenice da je veliki dio vremenske serije EMBI 2004.-2009. procijenjen.

Banke u najveoj

mjeri apsorbiraju

okove promjena

dravnog rizika i ne

prelijevaju ih na

dunike poveanjem

kamatnih stopa. Kada

reagiraju, kamatne

stope na kredite

stanovnitvu

reagiraju slabije od

kamatnih stopa na

kredite poduzeima.

24

vremenu, ako se pri pojavi prvoga trokovnog oka s inozemnog trita uinak

najprije i snano prelije na promjenu domaih pasivnih kamatnih stopa u istome

smjeru. Rezultati Grangerova testa uzronosti u Tablici 2 pokazuju da ukupni

inozemni trokovi mogu poboljati predikciju kretanja domaih pasivnih kamatnih

stopa, tj. da ih u Grangerovu smislu uzrokuju, iako veliina parametra pokazuje da je

njihov uinak relativno malen. Prema tome, kamatne stope na domae depozite

imaju dominantan uinak na formiranje kamatnih stopa na kredite, ali je u tome ipak

sadran mali uinak inozemnih kamatnih okova. Pritom se Euribor izdvaja kao jedina

komponenta inozemnog troka financiranja koja je prema rezultatima Grangerova

testa u promatranom razdoblju imala ulogu u poboljanju predikcije kretanja

domaih pasivnih kamatnih stopa.

Tablica 2: Rezultati testova Grangerove uzronosti izmeu trokova na domae i strane izvore

financiranja

Komponente inozemnog troka Domai troak

Ukupni inozemni trokovi 0.04**

EURIBOR 0.06*

EMBI Croatia -

Odbacivanje nulte hipoteze Grangerova testa na razini signifikantnosti * 5% i **10%

Znak "-" oznaava sluaj u kojem nije mogue prihvatiti alternativnu hipotezu

Vrijednosti u tablici prikazuju veliinu parametara dobivenih procjenom VAR(2) modela na kojem se temelji Grangerov test uzronosti. Meutim, rezultate treba tumaiti s dozom opreza zato to pojedinani t-testovi ukazuju da odreeni parametri u procijenjenim jednadbama nisu statistiki signifikantni.


Tri su najvanija zakljuka iz ovog dijela analize:

1. Sve promatrane kamatne stope na kredite, osim kamata na okvirne kredite20,

reagiraju na promjene pasivnih kamatnih stopa odnosno trokova izvora

sredstava.

2. Kamatne stope na kredite poduzeima reagiraju jae nego kamatne stope na

kredite stanovnitvu.

3. Svi parametri bitno su nii od 1, to upuuje na to da se promjene trokova

izvora sredstava ni priblino ne prelijevaju u cijelosti na kamatne stope na

kredite. Dio trokovnog udara apsorbiraju banke.

Razloge zato kamatne stope na kredite poduzeima reagiraju jae od kamata na

kredite stanovnitvu treba traiti u razliitim rizicima i razliitim nainima odreivanja

kamatnih stopa na kredite. Mogue je da vea kolebanja odnosno tee kalkulacije

rizika u sektoru poduzea onemoguavaju bankama da dio trokovnih udara uzmu

na sebe. Ako je korelacija trokovnih udara i okova rizika uska i pozitivnog smjera,

banke nemaju ni prostor u mari ni oekivanja o prolaznosti oka, koji bi im omoguili

20

Proveden je test Grangerove uzronosti izmeu kamatnih stopa na okvirne kredite te svih vrsta kamatnih stopa na kunske depozite bez valutne klauzule i u nijednom modelu nije bilo mogue prihvatiti alternativnu hipotezu o postojanju uzronosti.

Promjene kamatnih

stopa na inozemom

tritu utjeu preko

domaih pasivnih

kamatnih stopa, no

uinak je slab.

25

da ne reagiraju poveanjem kamatnih stopa na kredite. Mogue je i da je problem

negativne selekcije izraeniji kod graana nego kod poduzea, iako to ne bi bilo lako

objasniti. No vjerojatno je vaniji initelj taj to banke ve dugi niz godina kamatne

stope na (mali) dio kredita poduzeima odreuju dodavanjem mare na kamatnu

stopu trita novca, dok kod kredita stanovnitvu to do sada uglavnom nije bio sluaj.

Jo je zanimljivije promotriti injenicu da se promjene trokova izvora sredstava ni

priblino ne prelijevaju u cijelosti na kamatne stope na kredite. Tomu su mogua dva

razloga. Prvo, mogue je da intenzitet trine konkurencije prijei prelijevanje 1 za

1. Drugo, mogue je da ovdje neizravno uoavamo naznaku kreditnog racioniranja

odnosno izbjegavanja negativne selekcije. Banke se moda plae da bi naglije

podizanje kamatnih stopa dovelo do jednako naglog kvarenja strukture klijenata

prema modelu koji je prikazan u drugom poglavlju. Ovdje koriten analitiki okvir ne

omoguava razdvajanje ovih uinaka, pa taj posao ostaje otvoren za neka budua

istraivanja.

Na kraju treba primijetiti da ovdje prikazani rezultati izravno upuuju na novi test.

Naime, ako kamatne stope na kredite samo djelomino reagiraju na promjene

kamatnih stopa na depozite i inozemne izvore sredstava, onda oekujemo da e

trokovni udari izravno smanjivati kamatnu maru, i obratno da e pad trokova

izvora financiranja pogodovati rastu mari. To je pitanje kojim se bavimo u sljedeem

odjeljku.

Odrednice kamatne mare

Zavisna varijabla u modelu koji koristimo jest trenutna neto kamatna mara.

Izraunata je tako da je kamatni prihod za kvartal pomnoen s etiri i podijeljen sa

stanjem prihodujue aktive na kraju prolog kvartala, a kamatni rashod za kvartal

pomnoen s etiri i podijeljen sa stanjem pasive na koju se plaa kamata na kraju

prolog kvartala. Potom je od prihodnoga omjera oduzet rashodni da bi se dobila

trenutna neto kamatna mara. Tako izraunata mara sezonski je prilagoena, te je

pomou testa jedininoga korijena utvreno da je integrirana reda I(1)

(nestacionarna u razinama), tako da zavisna varijabla predstavlja prvu diferenciju

sezonski prilagoene neto kamatne mare.

Kljune objanjavajue varijable takoer su diferencirane ako je pokazano da su u

izvornom obliku I(1), a u obliku razlike, I(0). Iz specifikacije je isputena varijabla IRO,

koja predstavlja Indeks regulatornog optereenja, jer sadri strukturni lom i

endogena je, pa je njeno uvrtenje pogoravalo karakteristike ocjene i bitno utjecalo

na parametre uz druge varijable i njihovu statistiku signifikantnost. Ispitan je i

utjecaj CROBEX-a i premije rizika zemlje mjerene indeksom EMBI. Regresijska analiza

mare nije identificirala njihov uinak.

Regresijski su rezultati prikazani u tablici u Prilogu III na kraju rada. Rezultati pokazuju

da je u svim prikazanim jednadbama otklonjena autokorelacija. Distribucije reziduala

nisu gausijanske, ali Jarque-Bera test je pokazao da nisu ni previe daleko od

normalnog oblika. Ljubiastom su bojom u Prilogu III oznaeni parametri kod kojih se

Razmjerno slaba

reakcija kamatnih

stopa na kredite na

promjene pasivnih

kamatnih stopa moe

se tumaiti

ogranienjima

konkurencije ili

potranje, no

razluivanje njihovih

utjecaja zahtjeva

dodatna istraivanja.

26

nulta hipoteza o jednakosti s nulom moe odbaciti na razini signifikantnosti od 10% ili

veoj.

Rezultati pokazuju sljedee:

1. Promjena stope rasta realnog BDP-a (DGDP) ima oekivano pozitivan uinak

na kamatnu maru. To moemo smatrati uinkom potranje: ubrzanje

ekonomskog rasta poveava maru, a usporavanje ju smanjuje. Pri

konstantnoj stopi rasta, bez obzira na njenu brzinu, mara se ne mijenja.

Parametar ne sugerira jak utjecaj, a u dvije jednadbe signifikantnost

znaajnije opada, pa ovaj utjecaj ne treba smatrati presudnim, a mogue je i

da nije odve stabilan.

2. Veliina trita mjerena aktivom koja zarauje kamatu (EA odnosno DEA u

obliku razlike) nema utjecaj na kamatnu maru. Meutim, ekonomije obujma

imaju posredne utjecaje, ponajprije kroz trokovnu uinkovitost (efikasnost).

3. Kao to je pokazano i u nizu drugih studija, trokovna efikasnost (COSTA) ima

uinak na kamatnu maru: omjer operativnih trokova i aktive

iznadproporcionalno poveava kamatnu maru (parametar vei od 1).

Trokovna je konkurencija na djelu, a s obzirom na intenzitet smanjenja

ovoga omjera od poetka XXI. St. naovamo (s oko 3,5% na 1,9%), ovo bi

mogao biti kljuni initelj dugorona smanjenja mare u posljednjih desetak

godina.

4. Kvaliteta aktive ima pozitivan uinak na kamatnu maru (to je aktiva

kvalitetnija, mara je manja). Kvaliteta se mjeri omjerom rezervacija prema

rezultatu prije rezerviranja. Rast omjera znai pogoranje kakvoe plasmana.

Rast omjera, tj. kvarenje aktive, utjee na poveanje mare, ceteris paribus.

Meutim, u ovoj varijabli postoje znaajni strukturni lomovi, a rezultat se

razlikuje od rezultata u studijama koje polaze od podataka za pojedine banke,

gdje je pronaeno da kvarenje aktive smanjuje maru. Stoga uinak ove

varijable treba interpretirati oprezno i s dunom pozornou podvrgnuti

ispitivanju u daljnjim istraivanjima.

5. Prosjena pasivna kamatna stopa na devizne depozite stanovnitva

(AVGDEPSTOR) ima negativan uinak na maru: njen rast ju smanjuje. To

znai da banke nemaju mogunost trenutne neutralizacije domaeg oka

trokova izvora kroz kompenzirajui rast aktivnih kamatnih stopa. Ovo

potvruju i nalazi pod tokom (7) nie, a treba primijetiti da je ovaj rezultat u

skladu s ranije prikazanim rezultatima Grangerova testa.

6. Euribor ima pozitivan uinak na kamatnu maru. S obzirom na to da kamatne

stope na kredite u Hrvatskoj uglavnom nisu bile izravno vezane uz Euribor, a i

da jesu, nije jasno zato bi uslijed rasta Euribora dolazilo do rasta mare,

ovdje je vjerojatno rije o uinku zarade na deviznim likvidnim sredstvima

Analiza odrednica

kamatne mare

potvrdila je utjecaj

trokovne efikasnosti

i kamatnih stopa na

depozite koje imaju

negativan uinak na

maru. Pozitivan

uinak imaju i

potranja i kvaliteta

kredita (ije kvarenje

utjee na rast mare),

to poziva na daljnja

istraivanja.

27

banaka: zbog visokih likvidnih sredstava u inozemstvu, rast Euribora bitno

poveava kamatnu zaradu banaka.

7. Na kraju smo provjerili jesu li kamatne stope na kredite bile usko povezane s

kamatnom marom u proteklim godinama. Pozitivna veza izmeu kamatnih

stopa na kredite i kamatne mare u regresijskim jednadbama znaila bi da

banke uspijevaju promjenama aktivnih kamatnih stopa poveati kamatnu

maru, ali i da eventualni pritisak konkurencije kako bi se smanjila kamata na

kredite oteuje maru. Ispitan je uinak pet vrsta kamatnih stopa

kratkoronih i dugoronih s valutnom klauzulom na kredite poduzeima, te

onih na stambene, ostale, i okvirne kredite stanovnitvu (jednadbe 2 do 6 u

Prilogu III).21 Zanimljivo je da izmeu aktivnih kamatnih stopa i mari nije

pronaena veza. S jedne strane to znai da banke nisu ulazile u cjenovnu

konkurenciju koja bi, ceteris paribus, otetila maru. Kamate su padale kada

se prostor za smanjenje otvarao uslijed korekcije ulaznih trokova

financiranja i rasta trokovne efikasnosti. S druge strane, ovaj rezultat znai

da banke nisu mogle aktivnim poveanjem kamatnih stopa poboljati maru.

IV. ZAKLJUAK

Kamatne stope na kredite kod hrvatskih banaka biljeile su znatan pad u prolom

desetljeu sve do 2005. - kada je rije o kamatnim stopama na kredite poduzeima,

odnosno do 2007. - kada je rije o kamatnim stopama na kredite stanovnitvu.

Kamatna mara u poetku desetljea nije biljeila znatniji pad, tako da se poetni pad

kamatnih stopa moe objasniti padom kamatnih stopa na depozite kod domaih

banaka i poboljanim uvjetima financiranja na inozemnom tritu. Od 2004. dolazi do

zaotravanja konkurencije, brzog rasta kredita i s njime povezanih manifestacija

ekonomija obujma kroz rast trokovne efikasnosti, tako da je kamatna mara

zabiljeila znatan pad (gotovo se prepolovila) do minimuma na poetku krize 2009.

(Slika 13). Meutim, sve vei trokovi izvora sredstava i rizici uvjetovali su preokret u

kretanju kamatne mare. Nakon kratkog razdoblja rasta (2010./11.) mara ponovo

poinje padati 2012. te se u toku 2013. stabilizira na, historijski gledano, razmjerno

niskoj razini.

Regresijska analiza odrednica kamatne mare pokazala je da prosjena kamatna

stopa na domae devizne depozite, koji su ujedno i najvaniji pojedinani izvor

financiranja hrvatskih banaka, ima snaan negativan uinak na maru. injenica da

rast pasivnih kamatnih stopa smanjuje maru govori u prilog injenici da banke ne

prenose automatizmom svaki trokovni udar na kamatne stope na kredite kako bi

odrale maru stabilnom. Taj je rezultat potvren i alternativnom ekonometrijskom

tehnikom koja pokuava identificirati kauzalnost. Pri tome je potvren dominantan

uinak trokova domaih naspram inozemnih izvora sredstava. Razloge zato banke

21

Jednadbe prikazuju rezultate za kamatne stope u razinama. Napravljena je provjera rezultata za diferencirane kamatne stope i dobiven je isti rezultat.

Nije otkrivena

povezanost izmeu

kamatnih stopa na

kredite i kamatne

mare, to moe

znaiti da banke

nemaju dovoljnu

trinu mo da

upravljanjem

kamatnih stopama

upravljaju marom. S

druge strane, to znai

da konkurencija

kamatnih stopa nije

otetila maru, pa

ova relacija poziva na

daljnja istraivanja.

28

ne prenose cjelokupan ok trokova s pasivne na aktivnu stranu bilance treba traiti u

konkurenciji i/ili kreditnom racioniranju kako bi se izbjegla negativna selekcija. Ova

analiza nije bila namijenjena izolaciji njihovih uinaka, pa taj posao ostaje za neka

budua istraivanja.

Zanimljivo je da kamatne stope na okvirne kredite uope ne reagiraju na trokovne

udare, to bi se moglo objasniti regulacijom ovih stopa jer je analiza njihove

osjetljivosti na cijene kunskih izvora sredstava pokazala kako se ne moe pronai

meuovisnost izmeu tih varijabli. Jo je zanimljivije da kamatne stope na kredite

poduzeima jae reagiraju na trokovne udare od kamatnih stopa na kredite

stanovnitvu. Identifikacija uzroka ove razlike takoer ostaje za neka budua

istraivanja. Kada je rije o buduim istraivanjima, pristup se mora proiriti

procjenama nestabilnosti parametara uslijed promjena reima u uvjetima krize.

29

LITERATURA

Agoraki, M.E.K. (2009): The determinants of net interest margin during transition.

eh, A.M.; Dumii M.; Krznar, I. (2011): Model ravnotee na tritu kredita i

razdoblje kreditnog loma; Istraivanja I-30; Hrvatska narodna banka.

De Bondt, G. (2002): Retail Bank Interest Rate Pass-throguh: New Evidence At The

Euro Area Level; ECB Working Paper Series, No. 136.

Dumii, M.; Ridzak, T. (2013): Determinants of banks net interest margins in

Central and Eastern Europe; Financial Theory and Practice; Vol.37, No.1; pp 1-33.

Georgievska, Lj. et al. (2011): Determinants of lending interest rates and interest

rate spreads; Special Conference Paper; Bank of Greece.

Hawtrey, K.; Liang, H. (2008): Bank Interest Margins in OECD Countries, North

American Journal of Economics and Finance, No. 19, pp. 249 260.

Ho, T.; Saunders, A. (1981): The determinants of bank interest margins: theory and

empirical evidence; Journal of Financial and Quantitative Analysis 16, pp. 581-600.

Horvath, R. (2009): The Determinants of the Interest Rate Margins of Czech Banks;

Czech Journal of Economics and Finance, Vol. 59, No.2; 2009, pp. 128-136.

Hrvatska narodna banka (2011): Veza izmeu kamatnih stopa na kredite

poduzeima i rizika zemlje; Financijska stabilnost br. 7.

Hrvatska udruga banaka (2013): Ujedinjeni nadzor banaka pod okriljem ECB-a i nova

pravila preustroja banaka u EU to je u tome dobro za Hrvatsku?; HUB Analize br.

45.

Humala, A. (2003): Interest rate pass-through and financial crises: Do switching

regimes matter? A case of Argentina. University of Warwick (mimeo).

Mannasoo, K. (2012): Determinants of Bank Interest Spread in Estonia; Eesti Pank

Working Paper Series, No.1; National Bank of Estonia.

30

PRILOG I: TABLICE KAMATNIH STOPA

Tablica P1.1: Kamatne stope na kredite stanovnitvu

Izvor: HNB; ECB; obrada Arhivanalitika

31

Tablica P1.2: Kamatne stope na kredite trgovakim drutvima

Izvor: HNB; ECB; obrada Arhivanalitika

32

PRILOG II: TESTOVI STACIONARNOSTI

Tablica P2.1: Rezultati ADF testa jedininog korijena 2000q1-2013q3

Varijabla Razine

Zakljuak t-statistika Kritina vrijednost

Kamatne stope

Kratkoroni krediti poduzeima -4.12 -2.92 (5%) Stacionarnost u razinama I(0)

Dugoroni krediti poduzeima -3.74 -2.92 (5%) Stacionarnost u razinama I(0)

Stambeni krediti (2002q1-2013q3) -4.03 -2.93 (5%) Stacionarnost u razinama I(0)

Potroaki krediti (2002q1-2013q3) -1.47 -2.93 (5%) Nestacionarnost u razinama I(1)

Okvirni krediti -3.02 -2.92 (5%) Stacionarnost u razinama I(0)

Trokovi

Domai trokovi -1.80 -2.92 (5%) Nestacionarnost u razinama I(1)

Ukupni inozemni trokovi -2.85 -2.59 (10%) Stacionarnost u razinama I(0)

Euribor -2.13 -2.92 (5%) Nestacionarnost u razinama I(1)

EMBI Croatia -1.73 -2.92 (5%) Nestacionarnost u razinama I(1)

Ostale varijable (2000:q4 2013:q3)

Trenutna neto kamatna mara * -2.80 -2.92 (5%) Nestacionarnost u razinama I(1)

Omjer kapitala i aktive * -1.80 -2.92 (5%) Nestacionarnost u razinama I(1)

Omjer trokova i aktive * -6.56 -2.92 (5%) Stacionarnost u razinama I(0)

Omjer rezervacija i aktive * -0.02 -2.92 (5%) Nestacionarnost u razinama I(1)

GDP -1.78 -2.92 (5%) Nestacionarnost u razinama I(1)

Aktiva koja zarauje -2.04 -2.92 (5%) Nestacionarnost u razinama I(1) *Desezonirano. Hipoteza H0 pretpostavlja da vremenska serija nije stacionarna i da postoji problem jedininoga korijena, dok se alternativnom hipotezom pretpostavlja stacionarnost serije. U zagradama pored kritinih vrijednosti nalazi se razina pouzdanosti.


33

PRILOG III

Tablica P3.1: Rezultati regresijske analize kamatne mare


Documents

Hub Analize Broj 46 - Kamatne Stope