SVEUILITE U RIJECIPOMORSKI FAKULTET U RIJECIBRUNO POLIVENTILACIJA BRODSKE STROJARNICEZAVRNI RADRijeka, 2014.SVEUILITE U RIJECIPOMORSKI FAKULTET U RIJECIVENTILACIJA BRODSKE STROJARNICEZAVRNI RADKolegij: Brodski strojni sustaviMentor: dr. sc. Predrag KraljStudent: Bruno PoliStudijski sjer: Brodostrojarstvo!MB"#:Rijeka, rujan, 2014.Student: Bruno PoliStudijski $rogra: Brodostrojarstvo!MB"#:IZJAVAKojo i%javljuje da sa di$loski rad s naslovo &'()*+",*!" BR-.SK'S)R-!"R(*,' i%radio saostalno $od entorstvo docent dr. sc. PredragaKralja ................. ./ radu sa $riijenio etodologiju %nanstvenoistra0iva1kog rada i koristio literaturu koja jenavedena na kraju di$loskog rada. )u2e s$o%naje, stavove, %aklju1ke, teorije i %akonitostikoje sa i%ravno ili $ara3ra%irajui naveo u di$losko radu na uo4i1ajen, standardan na1incitiraosai$ove%aos3usnotaaikori5teni4i4liogra3skijedinicaa. Radje$isanudu6u 6rvatskoga je%ika.Suglasan sa s o4javo di$loskog rada na slu04eni stranicaa. Student -------------------------------Bruno PoliSadraj1. /&-......................................................................................................................................21. 1. Predmet i cilj istraivanja...............................................................................................21. 2. Znanstvene metode..........................................................................................................21. 3. Struktura rada.................................................................................................................22. &entilacijski sustavi.................................................................................................................42. 1. Klasifikacija ventilacijskih sustava.................................................................................42. 2. Komponente ventilacijsko sustava..............................................................................1!2. 3. "i#ajniranje ventilacijskih sustava...............................................................................1!2. 4. $dravanje ventilacijskih sustava................................................................................142. %. &eulacija ventilatora...................................................................................................1%7. &entilacija 4rodova...............................................................................................................183. 1. 'entilacija nastam(i (roda...........................................................................................1)3. 2. 'entilacija strojarnice (roda.........................................................................................2!3. 3. 'entilacija (rodsko tereta...........................................................................................234. 9aklju1ak...............................................................................................................................28+iteratura...................................................................................................................................2:Po$is slika.................................................................................................................................711. UVOD1. 1. Predet i cilj istra0ivanja&entilacija 4rodova va0na je %a osiguravanje %dravog okru0enja na 4rodu, osiguranjeodr0avanjakakvoeteretatesigurnogradasaoga4roda. Suvreeni trgova1ki 4rodovikoriste sustave %a ventilaciju koji osiguravaju dotok 1istog svje0eg %raka ali isto takouklju1eni su i u sustave kliati%acije 4roda.9a %ajenu %raka u 4rodoviakoristi se to$lina, vjetar te e6ani1ka energija ventiliranja./$ravojee6ani1kaenergijaosnovni $redet istra0ivanjauovoeradu, $ri 1euseistra0ivanjuteeljnana1elaventilacijei ventiliranjau4rodoviate%na1aj ventilacije%a4rodske sustave.,ilj istra0ivanja jest utvrditi na1ine i%gradnje i u$otre4e ventilacijski6 sustava na 4rodoviate nji6ovu $rijenu.1. 2. 9nanstvene etodePri $isanju ovoga rada kori5tena je etoda anali%e i sinte%e kao i etoda deskri$cije.1. 7. Struktura rada-vaj je rad $odijeljen u nekoliko cjelina, od koji6 je $rva njegov uvod, u koje je ukratkoo4ja5njen na1in i%rade rada te osnovne te%e i% rada, i to kro% $odru1ja $ro4lea, $redeta isvr6eistra0ivanja, %atiradne6i$ote%ei $ooni66i$ote%a, svr6ei ciljevaistra0ivanja,%nanstveni6 etoda koje su u$otre4ljavane $ri i%radi rada te strukture rada.Prvo $oglavlje, 'entilacijski sustavi, anali%ira teoretske osnove ventilacijski6 sustava $ri 1euse sagledavaju vrste ventilatora koji se koriste na 4rodovia, %ati ko$onenteventilacijskog sustava te di%ajniranje ventilacijskog sustava, odnosno na1in na koji se s$ajajuventilatori unutar ko$letnog sustava..rugo $oglavlje, &entilacija 4rodova anali%ira $rijenu ventilacijski6 sustava na 4rodovia,$ri 1eu se $ose4no o4raa $o%ornost na ventilaciju skladi5ta te $ro4leu ;%nojenja< teretakoji se rje5ava adekvatni $ostavljanje ventilatora. *sto tako se anali%ira i na1in odr0avanjete$erature kod tereta kao i u drugi $rostorijaa 4roda.Rad %avr5ava sa %aklju1ko u koje su sa0ete najva0nije s$o%naje do4ivene u radu.2. Ventil!i"#$i #%#t&i-snovna ko$onenta ventilacijski6 sustava su ventilatori.)o su strojevi na strujanje=$oveava se $otencijalna energija %raka> koji do4avljaju %rak u re0u kanalau% relativnonisku ra%liku tlaka i to rotacijo lo$atica rotora $ri1euse e6ani1ka energijaelektrootora $retvara u energiju 1estica %raka. )a se energija trans3orira ili u energiju tlakaili u kineti1ku energiju1&entilacijski sustavi konstruiraju se kako 4i se osigurala stalna %ajena one1i5enog %raka i%4rodski6 $rostora sa svje0i %rako i% slo4odne atos3ere u svr6u $osti%anja $ro1i5enosti%rakateodr0avanja$otre4ni66igijenski6uvjetaneo$6odni6%a%dravi ugodan4oravak$osade. /loga ventilacije je tako2er %agrijavanje %raka ako je $otre4no, odstranjivanjesuvi5ne vlage i 5tetni6 $linova i% $rostora, te ras6la2ivanje %raka u slu1aju $retjerane to$line.Kako4i se $ostigli o$tialni uvjeti $rilikoventilacije satra se $otre4niosiguratisljedee $araetre:2 te$eratura %raka %iiu4i tre4ala se%adr0avati na te$eraturi od oko 21 ? 1 @,.+jeti su ugodne te$erature i%e2u 24 i 2A @,B odstu$anjasrednjete$eratureo4odni6$ovr5ina=%idovi>odte$erature%raka, nesije i%nositi vi5e od 2 do 7 @,B %ii je udo4na relativna vla0nost %raka od 40C do D0C, a ljeti D0 ? DC. &rijednostiis$od 70C edicinski su ne$o0eljne, jer iaju %a $osljedicu isu5ivanje di5ni6 $utevaB 4r%ina strujanja %raka u %oni 4oravka oso4a tre4ala 4i 4iti od 0,1 do 0,7 Es.2. 1. Klasi3ikacija ventilacijski6 sustava/ 4rodski konstrukcijaa koristi se e6ani1ka ventilacija. Me6ani1ka ventilacija je $risilnai%jena %raka u %atvorenoe $rostoru kro% vertikalnekanale na e6ani1ki $ogon$oou1 .onjerkovi P., -snove i regulacija sustava grijanja ventilacije i kliati%acije F *. dio, Sveu1ili5te u 9agre4u: 9agre4, 1::A., str. 241.2 +a4udovi B., Priru1nik %a ventilaciju i kliati%aciju F **. i%danje, 'nergetika arketing: 9agre4, 2007., str. 1A4.ventilatora.)akva ventilacija se i%vodi u $odru1ju s jaki vrtlogo vjetrova ili u ra%do4ljukadnea $rirodne ventilacije odnosnokadnije dovoljnodjelotvorna. Prednosti ovakveventilacije su: ne ovisi o vreenski uvjetia, veliki i%4or o$ree, ogunost regulacije teje$ojednostavljen$roces $rojektiranjasustava. (edostaci suveliki investicijski tro5kovi,velika $otro5nja energije, recirkulacija %raka te $ro4le 4uke.Me6ani1ka ventilacija dijeli se na:7 odsisnu tla1nu odsisnoGtla1nu-dsisni ventilacijski sustav jest takav sustav u kojese $rovodi ventiliranje $oou$rojena tlaka. Pri toe se $rostorija koja se ventilira nala%i u $odtlaku =tlaku anje odokoli5nog> 1ie se s$re1ava 5irenje lo5eg %raka.Slika 1* odsisni ventilatori u odsisnom ventilacijskom sustavu7 +a4udovi B., nav. dj., str. 1AD.)la1na ventilacija konstruira se tako da se $rijenjuju $ose4ni ure2aji %a tla1nu ventilacijukoji e6ani1ki $roceso u4acuju vanjski %rak u $rostor koji se ventilira. Prostorija se dr0i u$retlaku uodnosu nasusjedne$rostorije iokolinu,te je tie s$rije1endotokone1i5enog%raka u ventilirani $rostor, odnosno vi5ak %raka struji u susjedne $rostorije ili $rea okolinikro% $ro%ore i vrata. 9ii je $otre4no %rak koji se u4acuje u $rostoriju %agrijati $ri4li0no doso4ne te$erature $oou grija1a %raka. -snovni dijelovi ventilacijske koore su ventilator,grija1 i 3iltar %raka, te kanal %a dovod %raka. (edostatak tla1ne ventilacije je neogunost$ovrata to$line i% so4nog %raka.Postoji i je5ovita i%ved4a ventilacije, tako%vana tla1noGodsisna ventilacija koja je $ogodnaje%avelike$rostore. Svje0i%rakseu4acujeu$rostoriju, dokseiskori5tenii%4acujevan.Prijenjuje se %a ko3ornu i industrijsku ventilaciju te %a skladi5ta.4,jevovodi ventilacije str ogu se $iodijeliti i $rea tlaku, odnosno $rea 4r%inaa strujanjau cijevia na: visokotla1ni ili visoko4r%inski sustav niskotla1ni ili nisko4r%inski sustav/glavnikanalia$rvogsu4tr%inestrujanjado20sG1doksuudrugoji%ved4ini0eii%nose do 10 sG1. / ograncia se 4r%ine sanjuju, a tako2er i na i%la%ni otvoria.!o5 $odjela: $resjek cijevi F kru0ni F $ravokutni =kvadratni>G o4i1no visokotla1ni F kru0ni,iniskotla1ni F $ravokutni.)i$ovi ventilatora se ra%likuju $o sjeru strujanja %raka kro% rotor ventilatora $ri koje se$rocesu strujanja 1esticaa %raka $redaje energija.-snovni ti$ovi ventilatora su:D centri3ugalni ili radijalni ventilator F o0e i6 se na%vati i ventilatoria sa radijalnostrujo %raka, jer %rak struji u sjeru radijusa u odnosu na osovinu ventilatora aksijalni ventilatori F uklju1uju $ro$elne ventilatore kod koji6 %rak struji $aralelno sosovino ventilatora $oluaksijalni ventilatori F %rak struji ko4inirano u aksijalno i radijalno sjeru4 .onjerkovi P., nav. dj., str. 2D2.D *4id.Slika 2* radijalni ventilatoriRadijalni ventilator uglavno se sje5ta u kui5te $u0nog o4lika. 9rak ula%i kro% ula%ni otvornarotora%atiskreeuradijalni sjer./rotoru, odnosnoue2ulo$ati1nikanalia,dola%i do$retvor4eenergijeodnosnoe6ani1kaseenergijaosovine$retvarautla1nuikineti1kuenergiju. Kako4i i%ved4a ventilatora 4ila 3unkcionalna, s$iralnokui5te orais$unjavati dva osnovna %a6tjeva: saku$lja %rak koji i%la%i i% rotora i dovodi ga do%ajedni1kog i%la%a i trans3orira dio kineti1ke energije u tla1nu energiju i to kontinuirani$oveanje $resjeka u sjeru strujanja.A"ksijalni ventilatori se sastoje od ula%ne sa$nice s cilindri1ni kui5te, rotora i $ogonskogotora s dr0a1ia. /la%na sa$nica osigurava jednoliku distri4uciju 4r%ine is$red rotora takoda je rotor jednoliko na$ajan strujo %raka $o 1itavoj $ovr5ini $resjeka. / e2ulo$ati1nikanaliadola%i dotrans3oracijeenergije. *%arotoradola%i dojakogs$iralnogvrtloga,odnosno %rak koji i%la%i i% rotora ia ko$onentu 4r%ine u tangencijalno sjeru. .a 4i senekorisna ko$onenta dinai1ke 4r%ine $retvorila u stati1ku energiju, ugra2uju se i%a rotorausjerene statorske lo$atice. Statorske lo$atice se ogu ugraditi i is$red rotora. )e lo$aticeusjeravaju struju %raka u aksijalno sjeru.HA .onjerkovi P., nav. dj., str. 2D7.H .onjerkovi P., nav. dj., str. 2D7.Slika 3* +ksijalni ventilator(ajjednostavniji ti$ aksijalnog ventilatora je $ro$elerski ventilator. -vaj ti$ ventilatora iaveoa ni%ak stu$anj e3ikasnosti, %ato se aksijalni ventilatori i%ra2uju sa cilindri1nikui5te. '3ikasnost se o0e $oveati ugradnjo usjeriva1a ne$osredno i%a radnog kola.'3ikasnost ventilatora o0e 4iti oko HDC 4e% usjeriva1a, i oko 8DC sa usjeriva1e.8Poluaksijalni ventilatori su %a$ravo ko4inacija aksijalni6 i radijalni6 ventilatora te se i%vodetako da je strujnica toka $ostavljena da $rola%i kro% ventilator %akrivljeno.8 6tt$:EEIindte6nika.co.rsEsavetiEodgovorE20Slika 4* Polukasijalni ventilatoriRadijalno radno kolo $oluaksijalni6 ventilatora $oveava stati1ki $ritisak %ato 5tocentri3ugalna sila djeluje u radijalno sjeru. Poveanje $ritiska je vee nego kod aksijalni6ventilatorai akojetok%rakau$ravcuosi. &entilatori sako4inirani$rotokoiajuistovreenooso4ineiradijalni6iaksijalni6ventilatora.)ijek%rakajeu$ravcuosialise%ati$reusjerava %a 1etrdeset i $et stu$njeva utjecajeradnogkola. /tjecaj 3aktoraradijalne 4r%ine koji je do4ijen skretanje toka %raka $oveava stati1ki $ritisak. '3ikasnostovi6 ventilatora o0e 4iti do 80C.:2. 2. Ko$onente ventilacijskog sustava-snovna ko$onenta ventilacijskog sustava jest ventilator, koja je ve ranije o4ja5njena. Pri: .onjerkovi P., nav. dj., str. 2D4.toe se uglavno koriste centri3ugalni ventilatori 1iji su osnovni eleenti konstrukcije rotor ikui5tes usisnitla1nikanalo. 9rakseusisavakro%usisni otvor i tousjeruosiventilatora na rotor, a tla1i se kro% tla1ni otvor. Pri $rola%u kro% e2ulo$ati1ne kanale rotora%rak do4iva energiju, $oradi djelovanja centri3ugalne sile. (a unutra5njoj kru0nici rotora %rakse usisava a na vanjskoj se tla1i.Rotor centri3ugalnog ventilatora o0e iati tri ti$a lo$atica: lo$atice savijene $rea na$rijed $od kuto od anji od devedeset stu$njeva lo$atice savijene unatrag $od kuto vei od devedeset stu$njeva radijalne lo$atice $od kuto identi1ni devedeset stu$njeva/nutar ventilatora jest sje5ten elektrootor. Snaga elektrootora koji $ogoni ventilator setro5i na u4r%anje %raka $ri strujanju kro% kanale i%e2u lo$atica, na $oveanje tlaka %raka isavladavanje strujni6 gu4itaka u sao ventilatoru.10osnovnanajena kui5ta ventilatora sastoji se utoe da se struja %raka $ri i%la%ui%e2ulo$ati1ni6$rostora rotora saku$lja i $ritose sanjuje 4r%ina strujanja. )ie sekineti1ka energija =dinai1ki tlak> $retvara u $otencijalnu energiju =stati1ki tlak>. Pretvor4adinai1kog tlaka u stati1ki tlak se na%iva di3u%orski u1inak odnosno e3ekt.11Kod centri3ugalni6 ventilatora kui5te o4i1no ia o4lik logaritaske s$irale. Jirina kui5ta jekonstantna. *%la%na $riru4nica o0e 4iti kvadratnog ili $ravokutnog $resijeka. &entilator sau0i kui5te ia anje gu4itke nego ventilator sa 5iri kui5te te $ri toe ra%vija veitlak. )akav ventilator ia vei stu$anj iskoristivosti $a je stoga i ekonoi1niji.2. 7. .i%ajniranje ventilacijski6 sustavaPogonventilatorajest elektrootor koji o0e4iti i%ravni nei%ravni nas$oj ventilatora.*%ravan $ogon jest $ogon koji ia s$oj $ogonske osovine ventilatora $reko s$ojke ili nekog10 .onjerkovi P., nav. dj., str. 248.11 *4id.drugogi%ravnogs$oja. *$aku$raksi senogovi5ekoristi nei%ravni s$oj ventilatoraielektrootora, ito$rijesvegas$oj sareenski$rijenoso. Pritoereenski $rijenostre4a oda4rati tako da o0e sigurno $renositi aksialnu snagu.na osovinu ventilatora tre4adovesti $otre4itu snagu uveanu %a e6ani1ke gu4itke na reensko $rijenosu ili%u$1anicia ili 4ilo koje drugo ure2aju koji s$aja elektrootor sa ventilatoro.*akoventilator saostalnovr5i $ro%ra1ivanje i ventilaciju$rostora ukoji je $ostavljen,ukolikose0eli aksialnoiskoristiti ogunosti ventilacijski6sustava$re$oru1ljivojes$ajati vei 4roj ventilatora u re0u, odnosno u %ra1ni sustav. Pri toe ventilator radi u onojto1ci u kojoj je sjeci5te karakteristika sustava i karakteristika saoga ventilatora.Kestose koristi %ajedni1ki rad dva ili vi5e ventilatora u re0i. 9ajedni1ki rad se $rijenjuje uslu1ajevia kada:12 jedni ventilatoro nije ogue $ostii %adani u1inak niti u slu1aju ako se oda4ereaksialno ogui $rojer rotora i aksialno ogui 4roj okretaja jedni ventilatoro nije ogue osigurati %adani tlak u1inak ili tlak oda4ranog ventilatora nije konstantan i varira u %na1ajni granicaa/kolikose satra $otre4ni$oveati u1inak$ostrojenja odnosno$oveati u1inakradasaoga ventilatora, tada se ventilatori s$ajaju $aralelno, a ukoliko je $otre4no $oveati tlaktada se ventilatori s$ajaju serijski. Pri $aralelno radu ventilatora $oveava se u1inak a tlak ostaje konstantan. / toe se slu1ajukro% svaki ventilator $rovodi sao dio uku$ne koli1ine %raka koja se do4avlja u re0u. (ajestu s$ajanja %ra1ni6 strujase $ostavlja neki %ajedni1ki tlak i $rotok %a o4a ventilatora.uku$ni u1inak je jednak %4roju u1inaka o4a ventilatora.1712 +a4udovi B., nav. dj., str. 1A8.17 .onjerkovi P., nav. dj., str. 2H8.Slika %* paralelni spoj dva ventilatorana$ravi crtu koja e i6 s$ojiti i ii takva $rea dolje.Pri $aralelnoradudvajuventilatora u1inakjednogodnji6jednakje $olovini u1inkauku$nog rada ventilatora, dok je $ri radu jednog od nji6 unutar re0e u1inak odre2en radnoto1ko, $a je vei nego u $aralelno radu. Prea toe, ako na re0u u koju do4avljaju dvaventilatora uklju1i se sao jedan od ta dva ventilatora, tada taj ventilator daje vei u1inak $aje $otre4na i vea koli1ina energije nego 5to je o0e i%a%vati $reo$tereenje $ogonaventilatora ukoliko $ri i%4oru elektrootora o toe se ne vodi ra1una.Serijski rad ventilatora se $rijenjuje radi $oveanja tlaka u $ostrojenju. $ri serijsko raduventilatori se$ostavljajujedani%adrugoga$ri 1eusvaki ventilator $riaistukoli1inu%raka. Slaganje tlaka ventilatora $ri jednaku u1inku odre2uje u1inak ventilatora s o4%ironaradnuto1kunakojoj djelujeventilator.*$aktre4aiati nauukakouku$ni tlakdvaventilatora nije dva $uta vei od tlaka jednog ventilatora ve je ne5to anji, 4udui da seradna to1ka $oi1e $rea karakteristici re0e ,. /1inak svakog od dvaju jednaki6ventilatora s$ojeni6 u seriju vei je od u1inka jednog ventilatora $ri saostalno radu na isture0u.Slika ,* shema tri mou-a serijska spoja ventilatora)re4a iati na uu kako se ventilatori veoa rijetko s$ajaju u i%ravan serijski s$oj, odnosnodajei%la% i% $rvog ventilatora s$ojen na ula% u drugi ventilator. "ko se u svr6u $osti%anja%a6tjevnogvisokogstati1kogtlaka$rijeni ovorje5enje, orase4iti svjestankakoekoe3icijent iskoristivosti ventilatora 4iti anji, a tie jeanjai ekonoi1nost cijeloga$ogona.stogase, kada god je to ogue, $re$oru1a ugradnja jednog ventilatorakonstrukcijski $rilago2enog %a6tijevani karakteristikaa visokog stati1kog tlaka.Be%o4%iraokojesesustavuradi, $olo0aj ventilatoraodre2ujesjer strujanja%rakai0eljenura%dio4utlaka. )akose$rijericedo4avni ventilatoro0ekoristiti %au4acivanje%raka u $rostoriju ili %a odsisavanje %raka i% $rostorije. u o4a slu1aja su uvjeti $rotoka isti, alisu odnosi tlakova druk1iji. u $rvo slu1aju se $oveava tlak u $rostoriji, a u drugo slu1ajuse sanjuje tlak u $rostoriji. / ovoe slu1aju se o0e $riijeniti tla1ni i odsisni ventilator.)ada e tlak u $rostoriji ovisiti o relativnoj do4avnoj koli1ini %raka sa svaki ventilatoro. /su$rotno e u $rostoriji 4iti $odtlak. Pret$ostavi li se kako su ventilatori isti6 ka$aciteta teisti6 krajnji6 tlakova %a sve slu1ajeve $rotoka, uku$na energija koja je dovedena ventilatoro$redstavlja 3iksnu vrijednost 4e% o4%ira da li se koristi tla1ni, odsisni ili o4a ventilatora.1414 .onjerkovi P., nav. dj., str. 2H8./ slu1aju kada re0a ia nekoliko grana, ventilator tre4a sjestiti sredi5nje s o4%iro nagrane re0e tako da svaka 1estica trans$ortiranog %raka do4ije $ri4li0no isti i%nos energije. /svakoj $ojedinoj to1ki $rostorijeili re0eo0e$ostojati saojednavrijednost tlaka. )ovrijedii%asvaki s$oj dvijugrana4e%o4%iranara%likeuveli1inigrane, duljinigraneilikon3iguraciji. Preatoe, $adtlakaujednoj grani ora4iti jednak$adutlakausvakojdrugoj grani. "ko grane nisu tako $rojektirane da daju jednake $adove tlaka kod %a6tijevani6$rotoka, ra%likovat e se $rotoci od $rojektirani6 $rotoka. "ko je ras$olo0ivi $ad tlaka vei od%a6tijevanogtlakao0ese$rotokkro%reduciranugranudovesti na$rojektnuvrijednost$rigu5ivanje te grane. to je 1isti gu4itak energije koji se kadkada ne o0e i%4jei. Ranijes$oenuta etoda 4alansiranja =etoda uravnote0enja> je $ogodna %a svo2enje takvi6gu4itaka na iniu. Balansiranje re0e se $rovodi ugra2eni %aklo$kaa %a 4alansiranjeili u 3a%i $rora1una 4ri0ljivo oda4rano veli1ino $resjeka kanala $ojedine grane kanalnogra%voda.2. 4. -dr0avanje ventilacijski6 sustavaKako 4i se osigurao siguran i us$je5an rad 4rodski6 ventilatora, $otre4no i6 je odr0avati. 9a$otre4eodr0avanja$otre4nojesvakodnevnoraditi $rovjereis$ravnosti sustavaventilacijekako 4i se $oku5alo utvrditi $otencijalne setnje i ne$ravilnosti. Pregled ventilatora uklju1ujei redovito$oda%ivanjesaogaventilatora.Pregledtre4adao4u6vati ventilator, cilindarventilatora i %a5titni $oklo$ac ventilatora, a $ri toe $ose4no se ora $regledati:1D=instruction anual, $. 20> otvor i%e2u vr6ova lo$atica ventilatora ugao nagi4a %ate%ni oent %avrtnja $rekoerna vi4racija $ro$adanje o$ree ventilatora/$ravilunije$otre4noredovito$rovjeravati radotoraventilatora. Motor iastalno$oda%ivanje kugli1ni6 le0ajeva i $ose4nu %a5titu od vlage na le0i5tia, osovini i1D ,6ile L. i .aan R., *nstruction anual 3or aMial 3loI 3an, Ni "ir Korea, #Oeogna: 2017., str. 20.naotajia. !edinoservisiranjekojeje$otre4notokoradaotoraje1i5enjevanjske$ovr5ine otora koje se $rovodi najanje svaka dva jeseca, kako 4i se osigurala adekvatnaras6lada otora. (akon 5to se otor isklju1i i% rada $otre4no je $rovjeriti kvalitetu i%olacijeotora a tose vr5i $ute;egger< testera i%olacije i tone$osredno$rije $onovnog$okretanja otora.(a kvartalno ili 5estoese1no nivou $otre4no je tako2er o4aviti i $rovjeru:1A elektri1ne $riklju1ke %a5titne ure2aje otora $otro5nju struje le0ajeve otora na $risustvo 4ukeE$regrijavanja sigurnosne %avrtnje otora %ajedni1ku $ovr5inu otora na $risustvo koro%ije/koliko se unutar otora nala%e i grija1i i$leentirani u sai ventilator, tadase $rovjeravanji6ova is$ravnost tako da i6 se aktivira kada otor radi u $ra%no 6odu. (a taj se na1intako2er s$re1ava i konden%acija unutar otora.2. D. Regulacija ventilatora!edan od osnovni6 ra%loga radi koji6 je $otre4na regulacija rada ventilatora jest osiguranjeadekvatne 4r%ine $rotoka %raka i ventiliranja unutar $rostora %a koji se $ostavljaju ventilatori.Stogajenaje3ikasniji na1in$rojeneka$acitetaventilatoraodnosnoregulacijaventilacije$rojena 4r%ine vrtnje. 1A 6tt$s:EEIII.4altioreaircoil.euEsitesEB",E3ilesEB",P-dr%avanje,Q&RQ&'PM,Q&'GRQ&'v07RS.$d3Slika .* reuliranje ventilacije o(ila#nim vodom"ksijalni ventilatori se ogu regulirati $rojeno nagi4a lo$atica. 9aklo$kaa i kanalia sedio %raka o0e jednostavno vratiti o4ila%ni sjero od tla1ne na usisnu stranu ventilatora.-4ila%ni vod ne ijenja ka$acitet ventilatora, ali ooguava $rilago2avanje sustavaventilacije $rojenaa $rotoka u distri4ucijsko sustavu 4e% nesta4ilnosti u radu ventilatora.Slika /* reuliranje ventilacije #a reuliranje tlaka/koliko je $otre4no regulirati tlak, koristi se regulacija $reko ra%like stati1kog tlaka se koristi%a odr0avanje tlaka u %gradi ili $rostoru ra%li1itog od okolni6 $rostorija ili vanjskog okoli5a.Regulator tlaka o4i1no u$ravlja %aklo$kaa u do4avno kanalu kako 4i se odr0ao tra0enitlak $ri $rojenaa odsisnog voluena %raka. Metoda regulacije odsisnog ventilatora tra0ijerenje unutarnjeg i vanjskog =re3erentnog> stati1kog tlaka..*!"#R"M* R"." &'()*+")-R" * R'#/+",*!''. Ventil!i" ()*+*&/%atvoreni$rostoria 4roda ora se osigurati adekvatna i%jena %raka. Prirodnaventilacija $redstavlja najjednostavniji na1in i%jene %raka %atvoreni6 $rostora. Sadr0i jedanili vi5e ventilacijski6 kanala ili otvora koji %avr5avaju na otvorenoj $alu4i. -tvoreniventilacijski kanal i%veden je tako da s$rje1ava ula%ak vode u unutra5njost $rostora. Prirodnaventilacija koristi se %a skladi5ta i %atvorene $rostore gdje nea drugog o4lika ventilacije.1H/ 4rodski sta4eni i slu04eni $rostorijaa %rak se s vreeno kvari $a uslijed togaora doi do ventilacije kako 4i se osiguralo %dravlje $osade. 9adaci ventilacije su i%jena i$ro1i5avanje %raka u $rostorijaa, udaljavanje to$line i vlage te dovo2enje svje0eg %raka usve $rostorije 4roda.Brodska ventilacija dijeli se u sljedee osnovne gru$e: o$a 4rodska ventilacija G %a sta4ene i slu04ene $rostorije, ku6inje, $ekare idru5tvene $rostorije $osadeB ventilacija sanitetski6 $rostorija G 4rodske 4olnice, stanice %a $rvu $oo i a4ulanteB ventilacija kotlovsko strojarski6 $rostorija i $rostorija u kojia su sje5teni $ooni4rodski ure2aji i a5ineB ventilacija akuulatorski6 4aterija na $odornicaaB ventilacija $rostorija 4or4ene najene G unicijski6 koora, koandni6 jesta itd.B ventilacija tankova gorivaB ventilacija skladi5ni6 $rostora.Postoje $ose4ni %a6tjevi %a i%ved4u u teretni4rodovia. /us$ored4i s $utni1ki4rodovia, ti %a6tjevi ovise o teretu koji se $revo%i =na3ta, $lin, rasuti teret, drvo, autoo4ili,0iva stoka itd.>. Svaki ti$ tereta ia s$eci3i1ne %a6tjeve %a e3ikasno ventilacijo kako 4i se1H Ra3andjel (. et al., -$reanje i reont 4roda, aterijali sa $redavanja F $oglavlje D: liarski radovi, str. 2., dostu$no na: 6tt$:EEIII.rite6.uniri.6rE%avPkatdPslu%E%vdP4rodPingPorPte6EkatedreEte6PorgEaterijaliEkolegijiEsveucC20di$lB#Eo$reanjeC20iC20reontC204rodaE+*M"RSK*C20R".-&*.$d3osigurali do4ri uvjeti %a teret i $osadu. &entilacija strojarnice, teretnog $rostora i $rostora %aautoo4ile su $rijeri gdje je $ose4no 4itno da se ugrade $ravilno odre2eni $roi%vodi, te dase osigura is$ravan na1in ventilacije.18-snovna %adaa ventilacije na 4rodu je:1: i%garanje odvo2enje to$line odvo2enje 5tetni6 tvari =$linova, irisa> =disanje>7. 1. &entilacija nasta4i 4roda(asta4e u nadgra2u 4roda koje su naijenjene %a 4oravak $osade ventilirane su $rinudnoodnosno e6ani1ko ventilacijo. &entilacijski sustav koji se $ri toe koristi naj1e5e seko4inira sa sustavo %a kliati%aciju kako 4i se osigurala $ovoljna te$eratura u 4rodski$rostorijaa%a4oravak$osade. *%nikuogu$redstavljati 4rodovi kojiisklju1ivo$lovetro$ski $odru1jia, u kojia se sustav o0e %asnivati na do4avi sao 6ladnog %raka. *$ak,trgova1ki, a $ogotovo $utni1ki 4rodovi o$reljeni su centralno klia jedinico kojo se$ri$rea i distri4uira to$li ili 6ladni kliati%irani %rak. ,entralna klia jedinica sastoji se odije5alice %raka %a ije5anje svje0eg %raka s iskori5teni %rako i% recirkulacije,centri3ugalnog ventilatora, %agrija1a %raka, ras6ladnika %raka, ovla0iva1a %raka i ure2aja %adistri4uciju %raka. Ko$resor klia jedinice uvijek je sje5ten %ase4no i naj1e5e se nala%i u$rostoru strojarnice.18 6tt$:EEIII.koncarGes.6rEadinE$d3PeEkatalogPventilatoriPsall.$d31: 6tt$:EEIII.$3ri.uniri.6rES$kraljE("18G1:B'SP$uvkPIe4.$d3Slika )* centralna klima jedinica u nadra0u&entilator distri4uira %rak kro% ventilacijske cijevi, t%v. Ts$iro cijeviT. Ra%vod %raka o0e 4itis jedno ili dvije cijevi. Kod jednocjevnog sistea %rak se do4avlja do la%nice na stro$u$rostorije s jedno cijevi. Regulacija te$erature i%vodi se terostatsko regulacijo, u%ru1nu kontrolu $rotoka %raka %aklo$kaa ugra2enia u la%nice na stro$u. / dvocijevnosisteu to$ao %rak do4avlja se kro% jednu cijev, a 6ladni kro% drugu, te se nji6oviije5anje u la%nici na stro$u o0e $ostii 0eljena te$eratura. *%vjesna koli1ina %raka i%$rostorija nadgra2a vraa se $ose4ni ventilacijski kanalia natrag u recirkulaciju. -statak%raka se i%4acuje i%van 4roda. Ku6inja ia %ase4nu isisnu ventilaciju.207. 2. &entilacija strojarnice 4roda-snovni $ro4leustrojarnici $redstavljato$lina, $ajestogateeljni %adatakventilacijestrojarnice osigurati odvod to$line od strojeva koji se griju. *sto tako tre4a osigurati da sestrojevi o$skr4ljuju $otre4ni%rako%a nji6ov noralan rad, a oso4lju se osigurava$ovoljni uvjeti %a o4avljanje radni6 %adaa. #lavni $ogonski i $ooni otori i ostali strojevi i ure2aji ustrojarnici %ra1eodre2enu20 Ra3andjel (. et al., nav. dj., str. 2.koli1inu to$line. Pri $uno o$tereenju di%elski6 otora, %ra1enje se gu4i 2 do 4 C to$linenastale i%garanje u cilindru. )oe jo5 tre4a dodati %ra1enje to$line is$u5nog cjevovoda tecjevovoda ulja iras6ladnevode. 'lektrootori i generatori tako2erodajuto$linustrojarnici. Strojarnicase$rinudno ventilira $oou dva reve%i4ilna tla1noEisisna ventilatora i dva tla1na ventilatora.&entilatori strojarnicesuaksijalnogti$a$okretani elektrootoria. 9raktre4a4iti do4rodistri4uiran$ocijeloj strojarnici i drugi$rostorijaa $redvi2enia te6ni1kio$iso4roda.21 Slika 1!* 3" prika# kanala #a ventilaciju u strojarnici&entilatori osiguravaju te$eraturu u strojarnici od aM. 4D @, $ri vanjskoj te$eraturi %rakaod 7D @, i atos3ersko tlaku 1000 4ar. Ka$acitet ventilatora ra1una se na na1in da suaodvedenog i $otro5enog %raka ne sije $rea5iti koli1inu dovedenog %raka. (adalje,ka$acitetventilatoratre4aosiguratidva$utaveukoli1inu%raka$otre4nu%aradglavnogotora, $ooni6 otora, kotlova i ostali6 strojeva koji %a svoj noralan rad tre4aju svje0i21 Ra3andjel (. et al., nav. dj., str. 7.%rak. 9a$rostorijuse$aratoraosiguravase%ase4naisisnaventilacija. &entilatortre4a4itiaksijalni, sa %a5tito $rotiv iskrenja i $okretan jedno4r%inski elektrootoro.22 Konstrukcija ventilacijskog sustava %a strojarnicu i%vodi se tako da se koristi $ocin1ani lide4ljine 2 ili 7koji je $ostavljen u $ravokutno o4liku i to na na1in da ojer du0e ikrae stranice ne $rela%i 1 : 7. Strukturna ventilacija i%ra2uje se i% lia de4ljine do 8 =ovisno o de4ljini strukturalni6 liova>, o4ojena i%vana i i%nutra, a slu0i %a glavneventilacijske vodove od ventilatora do jesta ra%voda $rea $otro5a1ia. #lavni ventilacijski kanali u grotlu, dinjaku i vatrone$ro$usni ventilacijski kanali =n$r. %a$rostoriju se$aratora> i%ra2uju se i% de4elostjene ventilacije, de4ljine lia 2 G 7 .Strukturni ventilacijski kanali i%ra2uju se i% lia 1ija de4ljina ovisi o de4ljini liova strukture4roda. -granci ventilacijeodglavnogventilacijskogkanalado$otro5a1ais$od$alu4ei$lat3ori, i%vode se tankostijeno ventilacijo od $ocin1anog lia de4ljine 1 do 1,2D .)akvi ventilacijski kanali i%ra2uju se savijanje lia na $re5aa, o4likovanje u $ravokutni$resjek koji %avr5ava s u%du0ni u$re5ani s$oje =t%v. T4igovani s$ojT>. Kraj ventilacijskogkanalaia$riru4nicu, kojajenalikanalas$ojena%akivanje. Brtvljenjei%e2udva$riru4ni1ka s$oja osigurano je saolje$ivo neo$ren trako.27Pri ventilaciji strojarnice koristi se i .*R*&'() sustav. *nicijalno je ra%vijan %a visoke %grade$o$ut 6angara, dvorana i drugi6 o4jekata sa neu1inkoviti sustavo grijanja kod koji6 dola%ido raslojavanja %raka $ri 1eu se to$li %rak %adr0ava $ri vr6u $rostora. Princi$ rada diriventsustaa jest takav da la%nica sustava $ru0a 3unkciju raslojavanja %raka $ri 1eu se djeluje u$ot$unorecirkulirajuoj osnovikako4i se$ooglokonvencionalnosustavuventiliranjarje5avati $ro4le %agrijavanja %raka. &ertikalne la%nice $ru0aju aksialnu destrati3ikacijus inialni tlako u la%nicaa i kao voluen o$skr4e %raka u $rostoru gdje je i%vornadistri4ucija svje0eg %raka ala. Kui5ta diriventa $ostavljaju se na visoke stro$ove.22 Ra3andjel (. et al., nav. dj., str. 7.27 i4id., str. 4.Slika 11* shema dirivent sustava7. 7. &entilacija 4rodskog tereta#ovorei o$enito, teretni 4rodovi su ventilirani kako 4i se s$rije1ilo stvaranje vla0nosti teretaili 4rodskog %noja koji 4i ogao o5tetiti teret, kako 4i sanjili 5tete %agrijavanje tereta, ilida se uklone o$asni $linovi i% teretni6 $rostora. &entilacija u krivi okolnostia o0e u1initi%natnu 5tetu, a $rije nego 5to se donese odluka da se $ro%ra1i $rostor, $otre4no je u%eti u o4%ir%a6tjevetereta, te$eraturei vlageunutari i%vanskladi5ni6$rostorakaoi $risutnost iliodsutnost orskog $ra6a. &rste i $o%icije ventilatora s kojia 4rod $ru0a tako2er se orajuu%eti u o4%ir.-siuanjuje$ojavuistu$anj vla0nosti, ventilacijao0e$oslu0iti%auklanjanjerljairas$r5iti sve $linove koje neki tereta o0e eitirati. Proces %a6tijeva $ono $raenje tijeko$utovanja kao sadr0aj vlage tereta u ko4inaciji s varijacijaa u te$eraturi %raka,te$eraturateretai te$eratureorao0edraati1noutjecati nakoli1inevodene$are%adr0ava i $ustili u %rak unutar 1ekanje.2424Uest o3 'ngland, ,argo &entilation and Precautions to Miniise SIeat, +oss $ervention 4ulletin., str. 2.Penetracijaventilacijskog%raka $rea rasutoteretuna 4rodujeinialna, $a va0noosigurati $ovr5insku ventilaciju. Me2uti, %a6tjevi %a sta4ilno5u 4roda o4i1no diktiraju da seventilacija o4avlja sustavno i sa $ose4ni o$re%o i naglasko na odvla0ivanje %raka, %a 5toje $ose4no 4itno ukolikoseradi o $rijevo%u 0itarica./kolikoseteret$revo%iuvreaa,nei%4je0no je o1ekivati odre2ene ru$e u vreaa koje e ooguiti $enetraciju %raka $reateretu, $a je stoga va0no kako taj %rak ne 4ude vla0an. Slika 12* primjer smje1taja (rodsko ventilatora&eina 4rodova %a rasuti teret i%gra2eni6 nakon 2000Gte godine iaju ugra2ena dvastacionirana ventilatora na $rednje kraju $oklo$ca i sli1an $ar ventilatora $ostavljeni6 nakon%avr5etka $okrovi6 otvora. &entilatori se $ostavljaju na takav na1in kako 4i se oglijednostavnootvoriti ali i kako4i seoglouslijednji6ovene$osredne4li%ineula%iaii%la%iajednostavno1istitiiodr0avati, alisuistotakovi5ei%lo0eniorskoutjecajuna$alu4i negosuventilatori gljiva, i stoga%a6tijevajuvi5e$a0nje. &entilatori ovevrstenesadr0e eli$su %a 6la2enje. Mogu 4iti u jednostrukoj ili u dvostrukoj i%ved4i.2DStariji 4rodovi 4ilo %a rasuti teret ili %a kontejnerski $rijevo% su su vi5e o$reljeni sa dva ili1etiri ventilacijskasandukas jednoili dvijei%ved4eventilirajui6tijelasje5teni6na$rednje kraju, i jedan ili dva na kraju $oslije.2D 6tt$:EEIII.uk$andi.coElossG$reventionE4ooksG$a$6letsGli4rarOE4ulkGcarrierG$racticeGcargoGventilationEKod skladi5tenja neki6 tereta $otre4no je osigurati sta4ilnost %raka i ne$roto1nost uodre2eni dijelovia, $rijerice $ri vr6u saoga skladi5ta. Kako 4i se i%4jegao $rola% %rakakro% gornje dijelove s$rei5ta ventilator se nala%i u 4li%ini sredi5njice skladi5ta. )akav seventilator konstruira $oouni%a$regradaili $oou$ravokutnogotvorana$o%adini."lternativno se ogu konstruirati kanali kojia se $rovodi %rak u donje utore te se %ao4ila%iu gornji utoria i%olirana cijevia kanala.2ASvaki ventilator ora 4iti osiguran $oou sigurnosni6 ventila kojia se ooguuje%atvaranje, takodasesvi ventilacijski otvori ogu%atvoriti najednostavani 4r%na1inuslu1aju i%4ijanja $o0ara, 1ie se oneoguava dotok kisika do vatre i tie ote0ava $rocesgorenja. Sredstva odnosno ventili %a %atvaranje ogu 4iti u o4liku $reklo$nika ventilatora ilikonstruirani kao %aklo$ka, te ogu 4iti $ostavljen unutar ventilacijskog okvira. *sto tako $odvanjsko se $olugo ogu $ostaviti vodone$ro$usna vrata ili se o0e sastojati odkrov kojise o0e uvrnuti dolje u %atvoreno $olo0aju djelovanje ventila kota1a.2A 6tt$:EEIII.uk$andi.coElossG$reventionE4ooksG$a$6letsGli4rarOE4ulkGcarrierG$racticeGcargoGventilationESlika 13* #atvara2i na povr1ini ventilatora(eki 4rodovi %a rasuti teret koji sukonstruirani sa ventilatorosa %atvara1ia unutarstra0njegdijela ventilatora. )akvi %atvara1i iajudvostrukuulogu, oni ogunoralno%austaviti dotoksvje0eg %raka u ventilator ali isto tako ogu $ooi i $ri i%vla1enju$risutnoga %raka i% saog ventilatora i $rostora.Pro4le vlage na teretu, koji se na%iva i teretni %noj se sastoji od konden%acije koja se stvarana $ovr5ini 6ladnoga tereta kada to$ao vla0an %rak do2e u kontakt s njie. )eretni %noj e3orirati kada rosi5te %raka u slu1aju kada je te$eratura %raka vi5a od te$erature tereta. )oje vrlo vjerojatno da e se dogoditi kada se 4rod utovari teret u 6ladnoj regiji i %rak dok 4rodkree na $utovanje $rea to$liji $redjelia. 2H2H 6tt$:EEIII.uk$andi.coElossG$reventionE4ooksG$a$6letsGli4rarOE4ulkGcarrierG$racticeGcargoGventilationESlika 14* teretni #noj.a 4i se s$rije1io teretni %noj kada se $rela%i i% 6ladne regije na to$lu regiju sva ventilacija 4itre4ala 4iti %austavljena skladi5te 4i tre4alo 4iti %atvoreno, sa %rako koji je ne$roijenjen,ukoliko je to ogue. )e$eratura tereta e rasti vrlo s$oro na jednaku vanjsku atos3eru, itako dugo dok se dr0i %atvoren %rak $ostu$no e $ostati to$lija te$eratura tereta i oi e%adr0ati vi5e vlage.28 .o konden%acije dola%i i u saoe 4rodu, $a se stvara tako%vani 4rodski %noj. )akav se o4likkonden%aicje javlja kod to$log vla0nog %raka koji do2e u dodir s 6ladno kotlo koji tvori$alu4u i lieni6 $lo1a 4roda.28 i4idSlika 1%* nastanak (rodsko #nojaBrodski %noj 3oriratierosi5te%rakaukadajete$eratura%rakavi5aodte$erature4rodskog kotla, a ti e uvjeti najvjerojatnije 4iti is$unjeni kada je 4rod to$li $redjelia, akao su$rotan u1inak, $arenje dogoditi e se kada 4rod krene $rea 6ladniji $odne4ljia.Brodski %noj u%rokovan je nisko vanjsko te$eraturo %raka te je vrlo vjerojatno da e$olo0en $rvi u 4li%ini $ra0nice grotla i $rije i nakon kraja skladi5ni6 sredini 4roda, kao 5to jegornji dios$renikaili dvostrukogtru$a, 1akikadje$ra%na, $ru0itii%olacijskisloj kojiodga2a $rodor 6ladnog i% vanjskog %raka.2:2: 6tt$:EEIII.uk$andi.coElossG$reventionE4ooksG$a$6letsGli4rarOE4ulkGcarrierG$racticeGcargoGventilationE,. Z$l"%-$&entilacija u 4rodovia veoa je va0na kako 4i se osigurala kon%istentnost tereta te kako 4ise osigurali ugodni uvjeti u radno okru0enju %a $osadu. Stoga je $otre4no u $rostorijaakoje su %atvorene u 4rodu osigurati adekvatnu i%jenu %raka. Prirodna ventilacija $redstavljanajjednostavniji na1ini%jene%raka%atvoreni6$rostoraali naj1e5enijedovoljna$ase$rijenjuje e6ani1ka ventilacija koja se sastoji od sustava ventilatora $okretani6elektrootoria. &entilacijski sustav 4roda stoga sadr0i jedan ili vi5e ventilacijski6 kanala iliotvora koji %avr5avaju na otvorenoj $alu4i. -tvoreni ventilacijski kanal i%veden je tako das$rje1ava ula%ak vode u unutra5njost $rostora.Me6ani1ka ventilacija koja se $rijenjuje u 4rodski sustavia i%vodi se u $odru1ju s jakivrtlogo vjetrova ili u ra%do4lju kad nea $rirodne ventilacije odnosno kad nije dovoljnodjelotvorna. Prednosti ovakveventilacijesu:neovisi ovreenskiuvjetia, veliki i%4oro$ree, ogunost regulacije te je $ojednostavljen $roces $rojektiranja sustava. Pri toe seuglavno koriste radijalni aksijalni ventilatori. Pose4no je va0na ventilacija skladi5ta. )eretni 4rodovi i nji6ova skladi5ta su ventilirana kako4i se s$rije1ilo stvaranje vla0nosti tereta ili 4rodskog %noja koji 4i ogao o5tetiti teret, te kako4i sanjili 5tete %agrijavanje tereta, ili da se uklone o$asni $linovi i% teretni6 $rostora. Pritoe je va0no $rilagoditi sustav ventiliranja oso4inaa 4roda i $rovoditi adekvatne jere %aventilaciju. -snovni %adatak ventilacije jest osigurati sigurnost i ugodno okru0enje %a rad te$otre4ne uvjete %a osiguranje aksialne kakvoe tereta.Lite)t%)1. ,6ile L. i .aan R., *nstruction anual 3or aMial 3loI 3an, Ni "ir Korea: #Oeogna,2017.2. .onjerkovi P., -snove i regulacija sustava grijanja ventilacije i kliati%acije F *. dio,Sveu1ili5te u 9agre4u: 9agre4, 1::A.7. Ra3andjel (. et al., -$reanje i reont 4roda, aterijali sa $redavanja F $oglavlje D:liarski radovi, str. 2., dostu$no na:6tt$:EEIII.rite6.uniri.6rE%avPkatdPslu%E%vdP4rodPingPorPte6EkatedreEte6PorgEaterijaliEkolegijiEsveucC20di$lB#Eo$reanjeC20iC20reontC204rodaE+*M"RSK*C20R".-&*.$d3=2. rujan 2014.>4. 'va$co, /$ute %a rad i odr0avanje ventilatora, Bulletin 117 ,roGetric, dostu$no na:6tt$:EEIII.eva$co.euEsitesEeva$co.euE3ilesEI6iteP$a$ersE4ulletinP117GcroPetrics.$d3=7. rujan 2014.>D. +a4udovi B., Priru1nik %a ventilaciju i kliati%aciju F **. i%danje, 'nergetikaarketing: 9agre4, 2007.A. Uest o3 'ngland, ,argo &entilation and Precautions to Miniise SIeat, +oss$ervention 4ulletin.H. 6tt$:EEIII.koncarGes.6rEadinE$d3PeEkatalogPventilatoriPsall.$d3=:. rujan 2014.>8. 6tt$:EEIII.$3ri.uniri.6rES$kraljE("18G1:B'SP$uvkPIe4.$d3=11. rujan 2014.>:. 6tt$:EEIII.uk$andi.coElossG$reventionE4ooksG$a$6letsGli4rarOE4ulkGcarrierG$racticeGcargoGventilationE =1A. rujan 2014.>10. 6tt$s:EEIII.4altioreaircoil.euEsitesEB",E3ilesEB",P-dr%avanje,Q&RQ&'PM,Q&'GRQ&'v07RS.$d3=1:. rujan 2014.>P*.i# #li$Slika 1: odsisni ventilatori u odsisno ventilacijsko sustavu..................................................DSlika 2: radijalni ventilatori........................................................................................................HSlika 7: "ksijalni ventilator........................................................................................................8Slika 4: Polukasijalni ventilatori.................................................................................................:Slika D: $aralelni s$oj dva ventilatora.......................................................................................12Slika A: s6ea tri ogua serijska s$oja ventilatora................................................................17Slika H: reguliranje ventilacije o4ila%ni vodo.....................................................................1ASlika 8: reguliranje ventilacije %a reguliranje tlaka...................................................................1ASlika :: centralna klia jedinica u nadgra2u............................................................................20Slika 10: 7. $rika% kanala %a ventilaciju u strojarnici.............................................................21Slika 11: s6ea dirivent sustava...............................................................................................27Slika 12: $rijer sje5taja 4rodskog ventilatora......................................................................24Slika 17: %atvara1i na $ovr5ini ventilatora................................................................................2DSlika 14: teretni %noj.................................................................................................................2ASlika 1D: nastanak 4rodskog %noja............................................................................................2H