BULLYING-NASILJE MEĐU

VRŠNJACIMA

NASILJE MEĐU DJECOM (Bullying)

O nasilju među djecom govorimo kad jedno ili više

djece uzastopno i namjerno uznemiruje, napada ili

ozljeđuje drugo dijete koje se ne može obraniti.

Može imati oblik prijetnji, tjelesnih ozljeda,

odbacivanja, ruganja, zadirkivanja, ogovaranja,

uzimanja stvari, uništavanja stvari … Često uključuje

neugodne komentare o djetetovoj obitelji ili rodbini.

Kako se nasilništvo razlikuje od uobičajenih

sukoba među djecom

UOBIČAJEN SUKOB:

djeca ne inzistiraju da mora biti po njihovom pod svaku cijenu

mogu dati razloge zašto su u sukobu

ispričaju se ili prihvate rješenje da nitko nije pobijedio

slobodno pregovaraju da bi zadovoljili svoje potrebe

mogu promijeniti temu i otići iz situacije

NASILNIŠTVO (6 definirajućih činitelja):

postoji namjera da se nanese ozljeda ili šteta

intenzitet i trajanje

moć nasilnika

ranjivost žrtve

manjak podrške/izolacija žrtveposljedice

Faktori koji doprinose pojavljivanju nasilništva među djecom

OBITELJSKI:

nedostatak stabilne emocionalne povezanosti/privrženosti između roditelja i djeteta

slab nadzor nad djetetom i zanemarivanje djetetovih potreba

prihvaćanje i oponašanje agresivnih i nasilničkih ponašanja koje djeca uče od roditelja te braće i sestara

djeca koja odrastaju u obiteljima u kojima postoji nasilje imaju 3-4 puta veću vjerojatnost da postanu nasilnici

ŠKOLSKI:

nedostatak nadzora i nadgledanja

«negativna školska klima»

neadekvatno ponašanje nastavnika

(ismijavanje, prijetnje, fizičko nasilje)

stav nastavnika prema nasilništvu (Olweus

25% učitelja ne vidi ništa loše u nasilništvu)

nedostatak programa intervencije i prevencije

Koja djeca postaju žrtve nasilničkog ponašanja

* loše socijalne vještine (ne znaju se „zauzeti „ za sebe) zbog nečeg su ranjive ili odskaču od druge djece (boja kože, način hoda, ime, veličina, način odijevanja i sl.).

* manjak sigurnosti da potraže pomoć (vrlo su povezani sa roditeljima koji se često mogu opisati kao «prezaštitnički»

* manjak potpore od nastavnika i drugih učenika (često su mirna, pasivna, anksiozna, nesigurna)

* osjećaj krivnje te smatraju da su krivi za to što im se događa* žele da se uklope na bilo koji način

Najčešće je žrtva:

Novo dijete u razredu

Nadareno dijete

Mirno i ljubazno dijete

Dijete koje ima dobar odnos s učiteljem

Dijete nižeg socioekonomskog statusa

Dijete iz druge etničke skupine

Hendikepirano dijete / dijete s posebnim potrebama

Dijete razvedenih roditelja

Dijete žrtva obiteljskog nasilja

Žrtve nasilničkog ponašanja:

Boje se ići u i iz škole

Mijenjaju uobičajeni put do škole

Psihosomatske tegobe

Pogoršava se školski uspjeh

Dolaze kući s potrganom odjećom i oštećenim školskim knjigama

Dolaze kući izgladnjeli (uzet im je novac)

Povučeni su, sniženog samopouzdanja

Izražena anksioznostImaju neobjašnjive modrice, ogrebotine i porezotinePostanu agresivni ili depresivniPočnu markiratiŠkolske odmore provode samiNe biraju ih u grupnim sportovimaTraže blizinu učitelja

Djeca koja se nasilno ponašaju:

imaju lošiju pažnju i koncentraciju

često ometaju školske aktivnosti

imaju loš uspjeh u školi

često upadaju u tučnjave s drugom djecom

na razočarenja, kritike i zadirkivanje reagiraju izuzetnom ljutnjom, krivnjom i osvetom

često gledaju nasilne filmove i igraju nasilne igrice

konstantno se suprotstavljaju odraslima

zadirkuju i draže životinjedjeluju kao da ne suosjećaju s drugima

Procjena potencijalno nasilnih i nasilnih učenika

Faktori visokog rizika:

Crtanje i pisanje koje sadrži nasilje (osobito nasilni crteži neprimjereni dobi.

Prijetnje nasiljem (direktna prijetnja: «ubit ću te» ili prikrivena prijetnja poput «poslije škole će ti se nešto dogoditi»).

Prijašnje nasilno ponašanje ili agresivna prošlost;

Mučenje životinja;

Učenika zadirkuju ili uznemiruju (nasilni učenici neutralna i nenasilna ponašanja percipiraju kao nasilje ili izazivanje);

Neprimjerena upotreba ili pristup oružju;

Uzimanje droge;

Obiteljski stresori;

Vršnjaci ga smatraju «čudakom», «drugačijim»;

Slaba motivacija za školskim uspjehom.

Vršnjačke grupe – nasilno ponašanje

Adolescencija:Utjecaj vršnjaka raste

Važnost statusa u vršnjačkoj grupi

Postizanje statusa:Mladići grubost i nasilno ponašanje

Djevojke izgled

Postizanje statusa i prihvaćanja povećano zadirkivanje i nasilje među mladima

Učeničko nepoznavanje prikladnih socijalnih vještina može biti rezultat:

Neprikladnog ili nepostojećeg modela ponašanja

Neuspjeli pokušaji učenja (mogu dovesti do osjećaja izolacije, usamljenosti, odbacivanja i niskog samopoštovanja, te depresivnosti, anksioznosti, agresivnosti, pokušaja suicida)

Teška emocionalna razdoblja koja onemogućavaju ili narušavaju učenje socijalnih vještina

Ozbiljnost problema vezanih uz poznavanje socijalnih vještina ovisi o osobi, a ne o situaciji.

Što nastavnici mogu učiniti?

Sami započeti razgovor s učenicima o bullyingu

Biti spremni odmah reagirati

Ne očekivati da učenici sami rješavaju nasilne situacije

Potaknuti učenike da izvijeste o svakom obliku nasilja koje vide

Pokazati snažno neodobravanje nasilja kad se takve teme pojave u razgovoru

Raditi s učenicima na razvoju asertivnosti i vještina mirnog rješavanja sukoba

Usmjeriti se na razvoj empatije

Biti dosljedni u svojim reakcijama

Uključiti učenike u nadgledanje, izvještavanje i podržavanje preventivnih programa

Rastaviti grupe djece nasilnog ponašanja

Nadgledati problematična područja

Osigurati da cijela školska zajednica, kao i roditelji, sudjeluju u programima prevencije nasilja među djecom.

Nasilje među vršnjacima preko

interneta(Cyberbullying)

Situacije kad je dijete ili tinejdžer izloženo napadu drugog djeteta, tinejdžera ili grupe djece putem

interneta ili mobilnog telefona.

• Mobitel• Chat• Forum• Blog

Izravan napadNasilje preko posrednika

• ANONIMNOST– Prednosti: izražavanje

mišljenja bez straha od osude, ismijavanja, kritike

– Nedostaci: otvorena pozivnica osobama s lošim namjerama, osjećaj da se nekažnjeno mogu ne poštovati socijalne norme i ograničenja

Što obuhvaća takav oblik nasilja?

poticanje grupne mržnje

nesavjestan pristup štetnim sadržajima

širenje nasilnih i uvredljivih komentara o vršnjaku

kreiranje internetskih stranica koje sadrže priče, crteže, slike i šale na račun vršnjaka

slanje tuđih fotografija te traženje ostalih da ih procjenjuju po određenim karakteristikama

„provaljivanje“ u tuđe e-mail adrese

slanje zlobnih i neugodnih sadržaja drugima.

Stručnjaci…

…ističu da internet briše društvene kočnice. Dopušta djeci da govore i čine stvari koje ne bi mogli napraviti u interakciji "licem u lice“ te imaju osjećaj da neće morati odgovarati za takva ponašanja na način na koji bi inače odgovarali za, primjerice, javno izrečene riječi. To im daje lažan osjećaj sigurnosti i moći.

Djeca…

…se s time slažu. ˝E-mailovi i blogovi mnogo su manje osobni˝, rekla je jedna 18-godišnjakinja. ˝Toliko su neformalni i neposredni da je ljudima lakše biti iskreniji i čak bezobrazniji zbog toga. Ljudi mogu biti bezobrazni i okrutni koliko žele jer se ne suočavaju izravno s osobom. Isto kao kod komunikacije telefonom. No, ovo je još jedan korak dalje. Ne samo da ne moraš vidjeti reakciju osobe, ne moraš ni čuti njezin glas.˝

"Ako se situacija užari pri komunikaciji preko interneta“, dodaje druga 16-godišnjakinja, „tinejdžeri se mogu odjaviti, i kad ih se pita, glumiti kao da se ništa nije dogodilo. Mogu čak reći da se netko drugi koristio njihovim screen imenom. Ne moraju priznati vlastitu agresiju.˝

Posljedice – često ozbiljnije od onih prouzročenih međuvršnjačkim nasiljem u stvarnim situacijama jer:

publika šira od one na školskom igralištu ili u razredu

snaga pisane riječi - djeluje konkretnije i realnije, žrtva može svaki put ponovno pročitati što je o njoj napisano

mala mogućnost izbjegavanja nasilnog ponašanja

anonimnost - poticaj za nasilno ponašanje

KRATKI SAVJETI ZA DJECU:

Nikad ne daj osobne informacije na internetu, bilo na chatu, blogovima ili osobnim web stranicama.

Nikad nikome, osim roditeljima, ne reci svoju lozinku, čak ni prijateljima.

Ako ti netko pošalje zlonamjernu ili prijeteću poruku, nemoj odgovoriti. Pokaži je odrasloj osobi kojoj vjeruješ.

Nikad ne otvaraj e-mailove koje ti pošalje netko koga ne poznaješ ili netko za koga već znaš da je zlostavljač.

Ne stavljaj na internet ništa što ne želiš da vide tvoji prijatelji iz razreda, čak ni u e-mailu.

Ne šalji poruke kad si ljut. Prije nego što klikneš „Pošalji" zapitaj se kako bi se ti osjećao da primiš tu poruku.

Pomozi djeci koju na taj način zlostavljaju tako da ne prikrivaš nasilje i da odmah obavijestiš odrasle.

I na internetu poštuj pravila ponašanja kao i u svakodnevnom životu.

Savjeti o djeci, mladima i Internetu

• Ne smijete ih plašiti opasnostima,već ih poučite kako ih savladati

* Edukacija i povjerenje razvija kod djece i mladih osjećaj odgovornosti i spremnosti za sučeljavanje s opasnostima na koje može naići

• Dijete i mlade je preporučljivo objektivno informirati i poučiti o prednostima Interneta, ali i njegovim opasnostima

• Preporučljivo je da prođu osposobljavanje za savladavanje računalnih programa

• Zabrana pristupa Internetu nije rješenje za strahove već se treba dogovoriti način i pravila korištenja Interneta

• Zamolite ih da pronalazi neke informativne ili poučne stranice, pridružite im se i pomognite im u surfanju

• Naučite ih da su pravila lijepog ponašanja na Internetu ista ili slična kao u stvarnom životu

Razvoj mehanizama za filtriranje i blokiranje unutar ponašanja djece kako bi izgradili učinkovite strategije donošenja odluka i razvili kritičku medijsku pismenost

VAŽNO!!!

Djeca mogu znati više od vas o tehnologiji, ali vi znate više o životu. Dopušteno vam je postaviti pravila i tražiti njihovo poštivanje. Vi ste još uvijek nastavnik/roditelj!

Prevencija nasilja preko interneta

Podizanje svijesti o postojanju cyberbullyinga– Kontinuirano usavršavanje učitelja/nastavnika– Edukacija roditelja– Razgovor s učenicima

Školska pravila– Prilagoditi plan djelovanja određenoj školi– Pravila– Posljedice

NadzorProgrami za pomoć vršnjacima– Podržavaju uzajamno pomaganje u školi– Potaknuti suosjećanje kod djece promatrača– šutnja = odobravanje

Suradnja profesora, stručnih suradnika, roditelja i učenika

Izbjegavanje stereotipa vezanih uz spolove

Radionice socijalnih vještina, asertivnosti, mirnog rješavanja sukoba

Pohvaljivanje prihvatljivog ponašanja i davanja podrške među učenicima

Svakodnevna edukacija neagresivnog, neseksističkog i neetničkog ponašanja

Provođenje radionica kojima bi se spriječila/smanjila socijalna izolacija manje popularnih i povučenijih učenika

Stalna edukacija i supervizija stručnjaka

Prevencija nasilničkog ponašanja i zastrašivanja u školi obuhvaća:

 

* važno je kompjuter s pristupom Internetu postaviti u dnevnu sobu ili prostoriju u kojoj češće borave roditelji.Na taj način nadgledavanje sadržaja s kojima se dijete susreće postaje lakše te roditelji mogu upoznati djetetove on-line prijatelje.Dijete će teže ući u potencijalno rizičan razgovor sa strancem u chat-roomu ili tražiti pristup eksplicitnim seksualnim sadržajima ako roditelj može usput pogledati što dijete radi na kompjutoru.

 

* važno je da roditelji nauče osnovne stvari i terminologiju u korištenju interneta i u tome mogu potražiti dječiju pomoć, što nudi mogućnost za uspostavu komunikacije, pokazivanje interesa za ono što dijete radi i odnos povjerenja.Pokazujući interes i pažljivo nadgledajući djetetove aktivnosti na internetu, ipak mogu zaštiti djecu od rizika.

* bitno je odrediti skup pravila o korištenju Interneta, vremenu provedenom uz Internet kao i dogovoriti posljedice ponašanja.Djeca će pravila prihvatiti i na to odlično reagirati, jer im je jasno da roditelji brinu i da se imaju kome obratiti u slučaju pomoći.Važno je da roditelj uključi i dijete prilikom formiranja pravila, čime utječemo na odgovornost djeteta u odnosu na donesena pravila

•važno je objasniti zašto provjeravate sadržaje koje dijete posjećuje kao „ Brine me to što na nekim web stranicama postoje sadržaji koji su neprikladni za djecu“ ili „ Moja je odgovornost i obaveza kao roditelja da vodim računa na to koliko vremena i kako provodiš na internetu“.• naučite dijete koje su korisne ,a koje rizične situacije i dajte mu do znanja da vas uvijek može sve pitatu• poučite dijete da razmišlja vlastitom glavom u virtualnom svijetu

 

* dobro je sa djetetom razgovarati o tajnama i o tome kakve tajne čuvamo. Važno je djeci reći da ako se osjećaju neugodnoo ili zbunjeno zbog nečeg što su doživjela, uvijek mogu razgovarati s roditeljima ili odraslom osobom kojoj vjeruju.

* Uspostavite pravila vezana za ponašanje na Internetu , zapišite ih i napravite dogovor sa djecom (djetetu odredite i ograničite vrijeme za korištenje Interneta, prioritet su zadaće, učenje i

sudjelovanje u kućnim,obiteljskim aktivnostima)*Saznajte lozinke korisničkih računala kojima se ( služi vaše dijete (e-mail, chat, blog i sl.)* povremeno utipkajte ime svog djeteta u Google da vidite pojavljuje li se i na kakvim stranicama

* moguće je da će dijete htjeti upoznati svoga online prijatelja ili prijateljicu. Važno je da na prvi susret odlazi u pratnji roditelja ili odrasle osobe kako bi roditelji upoznali novog prijatelja svog djeteta. Možemo djeci objasniti da prijatelj koji nam stvarno želi biti prijatelj i ima poštene namjere neće imati ništa protiv da upozna roditelje, kao što bi bilo dobro da online prijatelj dođe sa svojim roditeljima.

* u slučaju bilo kave naznake da su osobe sa neprijateljskim namjerama stupile u kontakt sa vašim djetetom, saznali vaše ili djetetove podatke , prijete,POTRAŽITE POMOĆ!;