CELEX_32012L0027_HR_TXT

32012L0027

14.11.2012. SLUBENI LIST EUROPSKE UNIJE L 315/1

DIREKTIVA 2012/27/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA

od 25. listopada 2012.

o energetskoj uinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ

(Tekst znaajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEE EUROPSKE UNIJE,

uzimajui u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov lanak 194. stavak 2.,

uzimajui u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajui u obzir miljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora ( 1 ),

uzimajui u obzir miljenje Odbora regija ( 2 ),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom ( 3 ),

budui da:

(1) Unija je suoena s izazovima bez presedana proizilima iz sve vee ovisnosti o uvozu energije i oskudnim izvorima energije te potrebom za ograniavanjem klimatskih promjena i prevladavanjem gospodarske krize. Energetska je uinkovitost vrijedno sredstvo za odgovaranje na navedene izazove. Njome se poboljava sigurnost opskrbe Unije tako to se smanjuju potronja primarne energije

i uvoz energije. Ona na trokovno uinkovit nain doprinosi smanjenju emisije staklenikih plinova te time ubla avanju klimatskih promjena. Prelaskom na energetski uinkovitije gospodarstvo trebalo bi se takoer ubrzati irenje inovativnih tehnolokih rjeenja i poboljati konkurentnost industrije u Uniji te time potaknuti gospodarski rast i otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta u nekoliko podruja povezanih s energetskom uinkovito u.

(2) U zakljucima Europskog vijea od 8. i 9. oujka 2007. istaknuta je potreba za poveanjem energetske uinkovitosti u Uniji radi ostvarivanja cilja utede 20 % potronje primarne energije u Uniji do 2020. u usporedbi s projekcijama. U zakljucima Europskog vijea od 4. veljae 2011. istaknuto je da se mora postii, kako je dogovoreno na zasjedanju Europskog vijea u lipnju 2010., cilj poveanja energetske uinkovitosti za 20 % do 2020. koji se trenutano ne ostvaruje prema planu. Projekcije izraene 2007. pokazale su da e 2020. biti potroeno 1 842 Mtoe primarne energije. Smanjenje od 20 % rezultira potronjom od 1 474 Mtoe 2020., odnosno smanjenjem od 368 Mtoe u usporedbi s projekcijama.

(3) U zakljucima Europskog vijea od 17. lipnja 2010. cilj poveanja energetske uinkovitosti potvren je kao jedan od krovnih ciljeva nove strategije Unije za radna mjesta i pametan, odriv i ukljuiv rast (Strategija Europa 2020.). U okviru tog procesa i s ciljem provedbe navedenog cilja na nacionalnoj razini, drave lanice moraju u bliskom dijalogu s Komisijom odrediti nacionalne ciljeve te u svojim nacionalnim programima reformi navesti kako ih namjeravaju ostvariti.

(4) U Komunikaciji Komisije od 10. studenoga 2010. o Energiji 2020. energetska je uinkovitost stavljena u sredite energetske strategije Unije za 2020. i istaknuta je potreba za novom strategijom za energetsku uinkovitost kojom e se svim dravama lanicama omoguiti odvajanje uporabe energije od gospodarskog rasta.

HR 202 Slubeni list Europske unije 12/Sv. 4

( 1 ) SL C 24, 28.1.2012., str. 134. ( 2 ) SL C 54, 23.2.2012., str. 49. ( 3 ) Stajalite Europskog parlamenta od 11. rujna 2012. (jo nije objav

ljeno u Slubenom listu) i odluka Vijea od 4. listopada 2012.

(5) U svojoj rezoluciji od 15. prosinca 2010. o reviziji Akcijskog plana za energetsku uinkovitost Europski je parlament pozvao Komisiju da u svoj revidirani Akcijski plan za energetsku uinkovitost ukljui mjere za zatvaranje razlike s ciljem ostvarivanja opeg cilja poveanja energetske uinkovitosti Unije u 2020.

(6) Jedna od inicijativa Strategije Europa 2020. je vodea inicijativa za uinkovitu Europu u pogledu izvora koju je 26. sijenja 2011. usvojila Komisija. U njoj je energetska uinkovitost prepoznata kao glavni element u osiguravanju odrivosti uporabe izvora energije.

(7) U zakljucima Europskog vijea od 4. veljae 2011. potvreno je da se cilj poveanja energetske uinkovitosti Unije ne ostvaruje prema planu i da je potrebno odluno djelovanje kako bi se iskoristio znaajan potencijal za veu utedu energije u zgradama, prometu, proizvodima i procesima. U tim je zakljucima takoer predvieno preispitivanje cilja poveanja energetske uinkovitosti Unije do 2013. i, prema potrebi, razmatranje daljnjih mjera.

(8) Dana 8. oujka 2011. Komisija je donijela Komunikaciju o Planu za energetsku uinkovitost 2011. U Komunikaciji je potvreno da Unija ne ostvaruje cilj poveanja energetske uinkovitosti prema planu. Cilj se ne ostvaruje usprkos napretku u nacionalnim politikama za energetsku uinkovitost opisanim u prvim nacionalnim akcijskim planovima za energetsku uinkovitost koje su dostavile drave lanice u okviru ispunjavanja zahtjeva iz Direktive 2006/32/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 5. travnja 2006. o energetskoj uinkovitosti u krajnjoj potronji i energetskim uslugama ( 1 ). Poetna analiza drugih akcijskih planova potvruje da Unija ne ostvaruje cilj prema planu. Kako bi se to rijeilo, u Planu za energetsku uinkovitost 2011. naveden je niz politika i mjera za poveanje energetske uinkovitosti kojima su obuhvaeni cjelokupni energetski lanac, ukljuujui proizvodnju, prijenos i distribuciju energije, vodea uloga javnog sektora u energetskoj uinkovitosti, zgrade i ureaji, industrija te potreba za osnaivanjem krajnjih kupaca za upravljanje vlastitom potronjom energije. Istodobno se u Bijeloj knjizi o prometu koja je usvojena 28. oujka 2011. razmatrala energetska uinkovitost u prometnom sektoru. U Inicijativi 26. Bijele knjige posebno se zahtijevaju odgovarajue norme za emisije CO 2 za vozila za sve vrste prometa koje su, prema potrebi, dopunjene zahtjevima u vezi s energetskom uinkovitou kako bi se obuhvatile sve vrste pogonskih sustava.

(9) Dana 8. oujka 2011. Komisija je takoer usvojila plan za prelazak na konkurentno niskougljino gospodarstvo u 2050. u kojem je iz ove perspektive prepoznata potreba za veom usredotoenou na energetsku uinkovitost.

(10) U tom je smislu neophodno aurirati pravni okvir Unije za energetsku uinkovitost direktivom o ostvarivanju opeg cilja poveanja energetske uinkovitosti putem utede potronje primarne energije Unije za 20 % do 2020. i dodatnih poboljanja energetske uinkovitosti nakon 2020. U tu bi se svrhu ovom Direktivom trebao uspostaviti zajedniki okvir za promicanje energetske uinkovitosti unutar Unije i trebale bi se utvrditi posebne mjere za provedbu nekih od prijedloga iz Plana za energetsku uinkovitost 2011. i za ostvarivanje znatnih nerealiziranih potencijala za utedu energije utvr enih u njemu.

(11) U Odluci br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 23. travnja 2009. o naporima koje poduzimaju drave lanice radi smanjenja emisija staklenikih plinova s ciljem ispunjavanja obveza Zajednice u pogledu smanjenja emisija staklenikih plinova do 2020. ( 2 ) od Komisije se zahtijeva da do 2012. ocijeni napredak Unije i njezinih drava lanica prema ostvarenju cilja smanjenja potronje energije za 20 % do 2020. u usporedbi s projekcijama i izvijesti o njemu. U njoj je takoer navedeno da, kako bi pomogla dravama lanicama u ispunjenju obveza Unije u pogledu smanjenja emisija staklenikih plinova, Komisija bi do 31. prosinca 2012. trebala predloiti pojaane ili nove mjere za ubrzavanje poboljanja energetske uinkovitosti. Ova Direktiva predstavlja odgovor na taj zahtjev. Njome se takoer doprinosi ostvarivanju ciljeva navedenih u planu za prelazak na konkurentno niskougljino gospodarstvo u 2050., posebno putem smanjenja emisija staklenikih plinova iz energetskog sektora, i ostvarivanju proizvodnje elektrine energije bez emisija do 2050.

(12) Kako bi se iskoristio cjelokupni postojei potencijal za utedu energije, ukljuujui utede u opskrbi energijom i sektorima u krajnjoj potronji, potrebno je primijeniti integrirani pristup. Istodobno bi trebalo ojaati odredbe Direktive 2004/8/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 11. veljae 2004. o promicanju kogeneracije na temelju potranje korisne topline na unutarnjem tritu energije ( 3 ) i Direktive 2006/32/EZ.

HR 12/Sv. 4 Slubeni list Europske unije 203

( 1 ) SL L 114, 27.4.2006., str. 64. ( 2 ) SL L 140, 5.6.2009., str. 136. ( 3 ) SL L 52, 21.2.2004., str. 50.

(13) Cilj poveanja energetske uinkovitosti za 20 % bilo bi poeljno ostvariti kao rezultat kumulativne provedbe posebnih nacionalnih i europskih mjera za promicanje energetske uinkovitosti u razliitim podrujima. Od drava lanica trebalo bi zahtijevati da utvrde okvirne nacionalne ciljeve, sustave i programe za poveanje energetske uinkovitosti. Te bi ciljeve i pojedinana nastojanja svake drave lanice trebala ocijeniti Komisija, zajedno s podacima o ostvarenom napretku, kako bi se procijenilo kolika je vjerojatnost ostvarivanja opeg cilja Unije i u kojoj su mjeri pojedinana nastojanja dovoljna za ostvarivanje zajednikog cilja. Stoga bi Komisija trebala paljivo pratiti provedbu nacionalnih programa za energetsku uinkovitost putem revidiranog zakonodavnog okvira i u sklopu procesa Europa 2020. Prilikom odreivanja okvirnih nacionalnih ciljeva za poveanje energetske uinkovitosti, drave lanice trebale bi moi uzeti u obzir nacionalne okolnosti koje utjeu na potro nju primarne energije kao to su preostali trokovno uinkovit potencijal za utedu energije, promjene u uvozu i izvozu energije, razvoj svih izvora obnovljive energije, nuklearnu energiju, hvatanje i skladitenje ugljika i pravodobno djelovanje. Prilikom oblikovanja modela, Komisija bi se trebala pravodobno i transparentno savjetovati s dravama lanicama o pretpostavkama modela i preliminarnim rezultatima modela. Potrebna je poboljana izrada modela uinka mjera za poveanje energetske uinkovitosti te raspoloivosti i uinkovitosti tehnologija.

(14) U Direktivi 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora ( 1 ) navedeno je da se Cipar i Malta zbog svoje otone i periferne prirode oslanjaju na zrakoplovstvo kao vrstu prijevoza, to je bitno za njihove dravljane i gospodarstvo. Zbog toga Cipar i Malta imaju nerazmjerno visoku bruto krajnju potronju energije u nacionalnom zranom prijevozu, koja je vie od tri puta vea od prosjeka Zajednice u 2005. i na njih stoga nerazmjerno utjeu postojea tehnoloka i regulatorna ogranienja.

(15) Ukupni opseg javne potronje iznosi 19 % bruto domaeg proizvoda Unije. Iz tog je razloga javni sektor vaan pokreta transformacije trita prema uinkovitijim proizvodima, zgradama i uslugama te promjena u ponaanju graana i poduzea u vezi s potronjom energije. Nadalje, smanjenjem potronje energije putem mjera za poboljanje energetske uinkovitosti mogu se osloboditi javna sredstva za druge namjene. Javna tijela

na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini trebala bi biti uzor po pitanju energetske uinkovitosti.

(16) Imajui na umu da je u zakljucima Vijea od 10. lipnja 2011. o Planu za energetsku uinkovitost 2011. istaknuto da zgrade predstavljaju 40 % krajnje potronje energije Unije i da bi za iskoritavanje prilika za rast i zapoljavanje u obrtnom i graevinskom sektoru kao i u proizvodnji graevinskih proizvoda i profesionalnim djelatnostima, kao to su arhitektura, konzultantske usluge i inenjerstvo, drave lanice trebale uspostaviti dugoronu strategiju nakon 2020. za poticanje ulaganja u obnovu stambenih i poslovnih zgrada s ciljem pobolj anja energetskih svojstava fonda zgrada. Tom bi se strategijom trebalo rijeiti pitanje trokovno uinkovitih velikih radova obnove koja vode preureenju kojim se u usporedbi s razinama prije obnove za znaajan postotak smanjuje isporuena energija i krajnja potronja energije zgrade, to dovodi do vrlo visokih energetskih svojstava. Takvi bi se veliki radovi obnove mogli provoditi i u fazama.

(17) Treba poveati stopu obnove zgrada jer postojei fond nekretnina predstavlja pojedinani sektor s najveim potencijalom za utedu energije. Osim toga, zgrade su od kljunog znaenja za ostvarivanje cilja smanjenja emisija staklenikih plinova u Uniji za 80-95 % do 2050. u usporedbi s 1990. Zgrade u vlasnitvu javnih tijela ine znatan udio u fondu nekretnina i vrlo su vidljive u javnom ivotu. Stoga je prikladno odrediti godinju stopu obnove zgrada u vlasnitvu i uporabi sredinje vlasti na dravnom podruju drave lanice s ciljem nadogradnje njihovih energetskih svojstava. Tom se stopom obnove ne bi smjele dovoditi u pitanje obveze u vezi sa zgradama priblino nulte energije odreene u Direktivi 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijea od 19. svibnja 2010. o energetskim svojstvima zgrada ( 2 ). Obveza obnove zgrada sredinje vlasti iz ove Direktive dopunjuje tu direktivu na temelju koje drave lanice moraju osigurati da se u sluaju velikih radova obnove postojeih zgrada njihova energetska svojstva nadograde tako da ispunjavaju minimalne zahtjeve energetskih svojstava. Drave lanice trebale bi imati mogunost poduzeti alternativne trokovno uinkovite mjere za ostvarivanje jednakog poboljanja energetskih svojstava zgrada sredinje vlasti. Obveza obnove povrine poda zgrade sredinje vlasti trebala bi se primjenjivati na administrativne odjele s nadlenou na cijelom dravnom podruju drave lanice. Ako u odreenoj dravi lanici i za odre eno podruje nadlenosti ne postoji takav relevantni administrativni odjel koji je nadlean na cijelom dravnom podruju, obveza bi se trebala primjenjivati na one administrativne odjele koji su zajedno nadleni na cijelom dravnom podruju.


( 1 ) SL L 140, 5.6.2009., str. 16. ( 2 ) SL L 153, 18.6.2010., str. 13.

(18) Izvjestan broj opina i drugih javnih tijela u dravama lanicama ve je uveo integrirane pristupe u vezi s utedom energije i opskrbom energijom, na primjer putem akcijskih planova za odrivu energiju, kao to su akcijski planovi razvijeni u okviru inicijative Sporazum gradonaelnika, i integrirane gradske pristupe koji nadilaze pojedinane zahvate na zgradama ili u vrstama prometa. Drave lanice trebale bi poticati opine i druga javna tijela na usvajanje integriranih i odrivih planova za energetsku uinkovitost s jasnim ciljevima, na ukljuivanje graana u njihov razvoj i provedbu i na odgovarajue obavjeivanje graana o njihovom sadraju i o napretku u ostvarivanju ciljeva. Takvim se planovima mogu ostvariti znatne utede energije, posebno ako ih provode sustavi gospodarenja energijom koji predmetnim javnim tijelima omoguuju bolje upravljanje potronjom energije. Trebalo bi poticati razmjenu iskustava izmeu gradova, naselja i drugih javnih tijela u vezi s inovativnijim iskustvima.

(19) Prilikom kupnje odreenih proizvoda i usluga te kupnje i zakupa zgrada, sredinja vlast koja sklapa ugovore o javnim radovima, nabavi robe ili uslugama trebala bi predvoditi svojim primjerom i donositi energetski uinkovite odluke o kupnji. To bi se trebalo odnositi na administrativne odjele s nadlenou na cijelom dravnom podruju drave lanice. Ako u odreenoj dravi lanici i za odreeno podruje nadlenosti ne postoji takav relevantni administrativni odjel koji je nadlean na cijelom dravnom podruju, obveza bi se trebala primjenjivati na one administrativne odjele koji su zajedno nadleni na cijelom dravnom podruju. Meutim, ovo ne bi trebalo utjecati na odredbe direktiva Unije o javnoj nabavi. U vezi s drugim proizvodima na koje se ne odnose zahtjevi iz ove Direktive u vezi s energetskom uinkovitou prilikom kupnje, drave lanice trebale bi poticati javna tijela da uzmu u obzir energetsku uinkovitosti kupnje.

(20) Procjena mogunosti uspostavljanja sustava bijelih potvrda na razini Unije pokazala je da bi u sadanjoj situaciji takav sustav stvorio prekomjerne administrativne trokove i da postoji rizik da bi utede energije bile koncentrirane u odreenom broju drava lanica, odnosno da ne bi bile ostvarene u cijeloj Uniji. Cilj takvog sustava na razini Unije mogao bi se bolje ostvariti, barem u ovoj fazi, putem nacionalnih sustava obveze energetske uinkovitosti za komunalna energetska poduzea ili drugih alternativnih mjera politike kojima se ostvaruju jednake utede energije. Primjereno je da se za takve sustave razina ciljeva utvrdi u sklopu zajedni kog okvira na razini Unije i da se istodobno dravama lanicama osigura dostatna fleksibilnost kako bi se u potpunosti uzeli u obzir nacionalna organizacija sudionika na tritu, specifini kontekst energetskog sektora i navike krajnjih kupaca. Zajednikim bi se okvirom komunalnim energetskim poduzeima trebala dati mogunost da energetske usluge ponude svim krajnjim kupcima, a ne samo onima kojima prodaju energiju. Time se poveava trino natjecanje na tritu energije

jer komunalna energetska poduzea mogu putem ponude dodatnih energetskih usluga osigurati da se njihov proizvod razlikuje od drugih. Zajednikim bi se okvirom dravama lanicama trebalo omoguiti da u svoje nacionalne sustave ukljue zahtjeve u vezi s ostvarivanjem socijalnih ciljeva, posebno kako bi se ugroenim kupcima osigurao pristup pogodnostima vee energetske uinkovitosti. Drave lanice trebale bi na temelju objektivnih i nediskriminirajuih kriterija odrediti koji bi distributeri energije ili poduzea za maloprodaju energije trebali imati obvezu ostvarivanja cilja utede energije u krajnjoj potronji utvrenog u ovoj Direktivi.

Dravama lanica trebalo bi posebno omoguiti da ovu obvezu ne odreuju malim distributerima energije, malim poduzeima za maloprodaju energije i malim energetskim sektorima kako bi se izbjeglo nerazmjerno visoko administrativno optereenje. U Komunikaciji Komisije od 25. lipnja 2008. navedena su naela koja bi trebala uzeti u obzir one drave lanice koje donesu odluku o suzdravanju od primjene ove mogunosti. Kao sredstvo za pruanje podrke nacionalnim inicijativama za pove anje energetske uinkovitosti, stranke koje su se obvezale u sklopu nacionalnih sustava obveze energetske uinkovitosti mogle bi ispuniti svoje obveze uplatom godinjeg doprinosa u nacionalni fond za energetsku uinkovitost u iznosu jednakom iznosu ulaganja koje se zahtijeva u sklopu sustava.

(21) S obzirom na glavni zahtjev za ponovno uspostavljanje odrivosti javnih financija i za fiskalnu konsolidaciju, pri provedbi odreenih mjera obuhvaenih podrujem primjene ove Direktive trebalo bi uzeti u obzir trokovnu uinkovitost provedbe mjera za poveanje energetske uinkovitosti na razini drave lanice na temelju odgovarajue razine analize i ocjenjivanja.

(22) Zahtjev za ostvarivanje utede u godinjoj prodaji energije krajnjim kupcima u odnosu na ukupnu koliinu prodane energije ne predstavlja gornju granicu za prodaju ili potronju energije. Drave lanice trebale bi imati mogunost da za izraun prodaje energije krajnjim kupcima iskljue cjelokupnu koliinu ili dio koliine prodane energije koja se upotrebljava u industrijskim djelatnostima navedenima u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama staklenikih plinova unutar Zajednice ( 1 ), budui da je prepoznato da odreeni sektori ili podsektori u okviru navedenih djelatnosti mogu biti izloeni znaajnom riziku od istjecanja ugljika. Primjereno je da su drave lanice upoznate s trokovima sustava kako bi mogle tono procijeniti trokove mjera.


( 1 ) SL L 275, 25.10.2003., str. 32.

(23) Ne dovodei u pitanje zahtjeve iz lanka 7. i s ciljem ograniavanja administrativnog optereenja, svaka drava lanica moe objediniti sve pojedinane mjere politike za provedbu lanka 7. u sveobuhvatni nacionalni program za energetsku uinkovitost.

(24) Kako bi se iskoristili potencijali za utedu energije u odreenim trinim segmentima u kojima se energetski pregledi openito ne nude na komercijalnoj osnovi (kao to su mala i srednja poduzea (MSP-ovi)), drave lanice trebale bi razviti programe kojima se MSP-ovi potiu na podvrgavanje energetskim pregledima. Energetski pregledi trebali bi biti obvezni i redoviti za velika poduzea jer uteda energija moe biti znaajna. Prilikom energetskih pregleda trebalo bi uzeti u obzir relevantne europske ili meunarodne norme, kao to su EN ISO 50001 (sustavi gospodarenja energijom) ili EN 16247-1 (energetski pregledi) ili, kada ukljuuju energetski pregled, EN ISO 14000 (sustavi upravljanja okoliem) i tako osigurati njihovu usklaenost s odredbama Priloga VI. ovoj Direktivi jer takve odredbe ne prelaze okvire zahtjeva navedenih relevantnih normi. Trenutano je u izradi posebna europska norma za energetske preglede.

(25) Ako energetske preglede provode unutarnji strunjaci, radi osiguravanja potrebne neovisnosti oni ne bi smjeli biti izravno ukljueni u djelatnost koja je obuhvaena pregledom.

(26) Pri izradi mjera za poboljanje energetske uinkovitosti, u obzir bi trebalo uzeti dobitke po uinku i utede ostvarene irokom primjenom trokovno uinkovitih tehnolo kih inovacija kao to su pametna brojila. Ako su postavljena pametna brojila, poduzea ih ne bi smjela upotrebljavati za neopravdani naknadni obraun.

(27) U vezi s elektrinom energijom i u skladu s Direktivom 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 13. srpnja 2009. o zajednikim pravilima za unutarnje trite elektrine energije ( 1 ), ako je uvoenje pametnih brojila ocijenjeno kao pozitivno, do 2020. najmanje 80 % potroaa trebalo bi biti opremljeno inteligentnim sustavima mjerenja. U vezi s plinom i u skladu s Direktivom 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 13. srpnja 2009. o zajednikim pravilima za unutarnje trite prirodnog plina ( 2 ), ako je uvoenje inteligentnih sustava mjerenja ocijenjeno kao pozitivno, drave lanice ili bilo koja nadlena tijela koja one imenuju trebali bi pripremiti vremenski raspored za primjenu inteligentnih sustava mjerenja.

(28) Uporaba pojedinanih brojila ili razdjelnika trokova grijanja za mjerenje individualne potronje grijanja u zgradama s vie stanova s centraliziranim grijanjem ili zajednikim centralnim grijanjem korisna je kada krajnji kupci mogu nadzirati svoju individualnu potronju. Stoga njihova uporaba ima smisla samo u zgradama u kojima su radijatori opremljeni termostatskim ventilima.

(29) U nekim zgradama s vie stanova koje se opskrbljuju centraliziranim grijanjem ili zajednikim centralnim grijanjem uporaba preciznih pojedinanih mjerila toplinske energije bila bi u tehnikom smislu sloena i skupa jer topla voda koja se upotrebljava za grijanje ulazi u stanove i iz njih izlazi na nekoliko mjesta. Meutim, moe se pretpostaviti da je pojedinano mjerenje potro nje topline u zgradama s vie stanova tehniki mogue ako postavljanje pojedinanih mjerila ne bi zahtijevalo promjenu postojeeg unutarnjeg cjevovoda za grijanje toplom vodom u zgradi. U takvim se zgradama mjerenje individualne potronje topline stoga moe provoditi pomou pojedinanih razdjelnika trokova grijanja postavljenih na svakom radijatoru.

(30) Direktivom 2006/32/EZ od drava lanica zahtijeva se da osiguraju da se krajnjim kupcima po konkurentnim cijenama ponude pojedinana brojila koja tono odraavaju njihovu stvarnu potronju energije i pruaju informacije o stvarnom vremenu uporabe. U veini sluajeva ovaj zahtjev podlijee uvjetima tehnike izvedivosti, financijske opravdanosti i razmjernosti u odnosu na moguu utedu energije. Meutim, kada se u novoj zgradi postavlja prikljuak ili je zgrada podvrgnuta velikoj obnovi, kako je navedeno u Direktivi 2010/31/EU, uvijek bi se trebala pribaviti takva pojedinana brojila. Direktivom 2006/32/EZ takoer se zahtijeva dovoljno uestala provedba jasnog obrauna na temelju stvarne potronje kako bi se kupcima omoguila regulacija vlastite potronje energije.

(31) Direktivama 2009/72/EZ i 2009/73/EZ od drava lanica zahtijeva se da osiguraju provedbu inteligentnih sustava mjerenja koji doprinose aktivnom sudjelovanju potroaa na tritima opskrbe elektrinom energijom i plinom. U vezi s elektrinom energijom, ako se uvoenje pametnih brojila smatra trokovno uinkovitim, do 2020. najmanje 80 % potroaa mora biti opremljeno inteligentnim sustavima mjerenja. U vezi s prirodnim plinom rok nije odreen, ali se mora pripremiti vremenski raspored. U tim je direktivama takoer navedeno da se krajnji kupci moraju ispravno i dovoljno uestalo obavjeivati o stvarnoj potronji elektrine energije/plina i trokovima kako bi mogli regulirati vlastitu potronju.


( 1 ) SL L 211, 14.8.2009., str. 55. ( 2 ) SL L 211, 14.8.2009., str. 94.

(32) Uinak odredaba o mjerenju i obraunu iz direktiva 2006/32/EZ, 2009/72/EZ i 2009/73/EZ o utedi energije bio je ogranien. U mnogim dijelovima Unije te odredbe nisu dovele do pruanja auriranih informacija korisnicima o potronji energije ili obrauna na temelju stvarne potronje onoliko esto koliko je, kako su studije pokazale, potrebno kako bi se korisnicima omoguilo reguliranje vlastite potronje energije. U sektorima grijanja prostorija i tople vode u zgradama s vie stanova nedovoljna je jasnoa tih odredaba takoer dovela do brojnih prituaba graana.

(33) Kako bi se ojaalo osnaivanje krajnjih kupaca u vezi s pristupom informacijama o mjerenju i obraunu individualne potronje energije, vodei pritom rauna o prilikama povezanim s procesom provedbe inteligentnih sustava mjerenja i uvoenja pametnih brojila u dravama lanicama, vano je pojasniti zahtjeve prava Unije u tom podruju. Time bi se trebalo doprinijeti smanjenju trokova provedbe inteligentnih sustava mjerenja opremljenih funkcijama za poveanje utede energije i poduprijeti razvoj trita energetskih usluga i upravljanje potranjom. Provedbom inteligentnih sustava mjerenja omogu uje se redoviti obraun na temelju stvarne potronje. Meutim, postoji i potreba za pojanjenjem zahtjeva za pristup informacijama te pravedan i toan obraun na temelju stvarne potronje u sluajevima u kojima pametna brojila nee bit dostupna do 2020., ukljuujui u vezi s mjerenjem i obraunom individualne potronje grijanja, hlaenja i tople vode u zgradama s vie stanova koje se opskrbljuju putem sustava centraliziranog grijanja/hlaenja ili vlastitog zajednikog sustava grijanja postavljenog u takvim zgradama.

(34) Prilikom izrade mjera za poboljanje energetske uinkovitosti drave lanice trebale bi voditi rauna o potrebi za osiguravanjem pravilnog funkcioniranja unutarnjeg trita i dosljedne provedbe pravne steevine u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

(35) Visokouinkovita kogeneracija i centralizirano grijanje i hlaenje imaju znatan potencijal za utedu primarne energije koji je u velikoj mjeri neiskoriten u Uniji. Drave lanice trebale bi provesti sveobuhvatnu procjenu potencijala za visokouinkovitu kogeneraciju i centralizirano grijanje i hlaenje. Te bi se procjene na zahtjev Komisije trebale aurirati kako bi se ulagateljima pruile informacije u vezi s nacionalnim razvojnim planovima i kako bi se doprinijelo stabilnom okruenju kojim se podupiru ulaganja. Nova postrojenja za proizvodnju elektrine energije i postojea postrojenja koja su preureena u znaajnoj mjeri ili ija je dozvola ili licencija produljena

trebala bi biti opremljena, pod uvjetom da je analiza trokova i koristi pozitivna, visokouinkovitim kogeneracijskim jedinicama radi iskoritavanja otpadne topline nastale pri proizvodnji elektrine energije. Ta bi se otpadna toplina zatim mogla putem mrea za centralizirano grijanje prenijeti tamo gdje je potrebna. Dogaaji koji pokreu zahtjev za primjenu kriterija za odobrenje openito e biti dogaaji koji takoer pokreu zahtjeve za dozvole na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijea od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama ( 1 ) i za odobrenje na temelju Direktive 2009/72/EZ.

(36) Moe biti primjereno smjestiti nuklearne elektrane ili postrojenja za proizvodnju elektrine energije u kojima je predviena uporaba geolokog skladitenja doputena na temelju Direktive 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 23. travnja 2009. o geolokom skladitenju ugljikovog dioksida ( 2 ) na mjestima gdje iskoritavanje otpadne topline putem visokouinkovite kogeneracije ili opskrbe mree za centralizirano grijanje ili hlaenje nije trokovno uinkovito. Drave lanice stoga bi trebale imati mogunost takva postrojenja izuzeti iz obveze provedbe analize trokova i koristi za postavljanje opreme kojom se omoguuje iskoritavanje otpadne topline putem visokouinkovite kogeneracijske jedinice. Takoer bi trebala postojati mogunost da se od obveze proizvodnje topline oslobode postrojenja za proizvodnju elektrine energije koja se upotrebljavaju kod vrnih optereenja i postrojenja za proizvodnju rezervne elektrine energije za koja se planira da e u razdoblju od pet godina raditi manje od 1 500 radnih sati godinje kao tekui prosjek.

(37) Primjereno je da drave lanice potiu uvoenje mjera i postupaka za promicanje kogeneracijskih postrojenja s ukupnom nazivnom ulaznom toplinskom snagom manjom od 20 MW s ciljem poticanja distribuirane proizvodnje energije.

(38) Visokouinkovita kogeneracija trebala bi biti definirana na temelju uteda energije ostvarenih kombiniranom proizvodnjom umjesto odvojenom proizvodnjom toplinske i elektrine energije. Definicije kogeneracije i visokouinkovite kogeneracije koje se upotrebljavaju u zakonodavstvu Unije ne bi smjele dovoditi u pitanje uporabu drukijih definicija u nacionalnim zakonodavstvima u druge svrhe od onih iz predmetnog zakonodavstva Unije. Kako bi se maksimizirale utede energije i sprijeilo proputanje prilika za utedu energije, najveu bi panju trebalo posvetiti radnim uvjetima kogeneracijskih jedinica.


( 1 ) SL L 334, 17.12.2010., str. 17. ( 2 ) SL L 140, 5.6.2009., str. 114.

(39) S ciljem poveanja transparentnosti kako bi se krajnjim kupcima omoguilo da izaberu izmeu elektrine energije iz kogeneracije i elektrine energije proizvedene drugim tehnikama, podrijetlo visokouinkovite kogeneracije trebalo bi zajamiti na temelju usklaenih referentnih vrijednosti uinkovitosti. Sustavi za jamstva o podrijetlu sami po sebi ne podrazumijevaju pravo na povlastice iz nacionalnih mehanizama potpore. Vano je da svi oblici elektrine energije proizvedene iz visokouinkovite kogeneracije mogu biti obuhvaeni jamstvima o podrijetlu. Jamstva o podrijetlu trebalo bi razlikovati od razmjenjivih potvrda.

(40) Trebalo bi uzeti u obzir specifinu strukturu sektora kogeneracije i sektora centraliziranog grijanja i hlaenja, koji obuhvaaju brojne male i srednje proizvoae, posebno pri preispitivanju administrativnih postupaka za pribavljanje dozvole za izgradnju kogeneracijskog postrojenja ili povezanih mrea u skladu s naelom prednost malima.

(41) Veina poduzea u Uniji su MSP-ovi. Ona predstavljaju ogromni potencijal za utedu energije u Uniji. Kako bi im pomogle pri donoenju mjera za poveanje energetske uinkovitosti, drave lanice trebale bi uspostaviti povoljan okvir za pruanje tehnike pomoi i ciljanih informacija MSP-ovima.

(42) U Direktivi 2010/75/EU energetska je uinkovitost uklju ena meu kriterije za odreivanje najboljih raspoloivih tehnika koje bi trebale sluiti kao referenca za utvrivanje uvjeta iz dozvola za postrojenja obuhvaena podrujem primjene predmetne direktive, ukljuujui postrojenja za izgaranje s ukupnom nazivnom ulaznom toplinskom snagom od 50 MW ili vie. Meutim, u toj je direktivi dravama lanicama dana mogunost da ne odrede zahtjeve u vezi s energetskom uinkovitou jedinica za izgaranje ili drugih jedinica koje isputaju ugljikov dioksid na lokaciji za djelatnosti navedene u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ. Drave lanice mogle bi u izvje ivanje na temelju Direktive 2010/75/EU ukljuiti informacije o razinama energetske uinkovitosti.

(43) Drave lanice trebale bi na temelju objektivnih, transparentnih i nediskriminirajuih kriterija utvrditi pravila kojima se ureuje pokrivanje i podjela trokova priklju aka na mreu i jaanja mree te za tehnike prilagodbe potrebne za integraciju novih proizvoaa elektrine energije dobivene iz visokouinkovite kogeneracije, uzimajui u obzir smjernice i kodekse razvijene u skladu s Uredbom (EZ) br. 714/2009 Europskog parlamenta i Vijea od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mrei za prekograninu razmjenu elektrine energije ( 1 ) i

Uredbom (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijea od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mreama za transport prirodnog plina ( 2 ). Proizvoaima elektrine energije dobivene iz visokouinkovite kogeneracije trebalo bi omoguiti objavljivanje poziva za podnoenje ponuda za radove u vezi s prikljuivanjem na mreu. Trebalo bi olakati pristup mrenom sustavu elektrine energije proizvedene iz visokouinkovite kogeneracije, posebno za male i mikrokogeneracijske jedinice. U skladu s lankom 3. stavkom 2. Direktive 2009/72/EZ i lankom 3. stavkom 2. Direktive 2009/73/EZ, drave lanice mogu poduzeima koja posluju u sektorima elektrine energije i plina odrediti obveze pruanja javnih usluga, ukljuujui u vezi s energetskom uinkovitou.

(44) Odgovor na potranju vaan je instrument za pobolj anje energetske uinkovitosti jer se njime potroaima ili treim osobama koje su oni imenovali daje puno vie mogunosti za poduzimanje mjera u vezi s informacijama o potronji i obraunu te time osigurava mehanizam za smanjenje ili preusmjeravanje potronje, to za posljedicu ima utede energije u krajnjoj potronji i, zahvaljujui optimalnijoj uporabi mrea i proizvodnih sredstava, u proizvodnji, prijenosu i distribuciji energije.

(45) Odgovor na potranju moe se temeljiti na odgovorima krajnjih kupaca na cjenovne signale ili na automatizaciji zgrade. Trebalo bi poboljati uvjete odgovora i pristup odgovoru na potranju, ukljuujui za male krajnje potroae. Drave lanice bi stoga trebale osigurati, uzimajui u obzir stalni razvoj pametnih mrea, da nacionalna regulatorna tijela za energetiku pomou mrenih tarifa i propisa mogu potaknuti poboljanje energetske uinkovitosti i poduprijeti dinamino odreivanje cijena za mjere odgovora na potranju krajnjih kupaca. Trebalo bi osigurati integraciju trita i jednake prilike za ulazak na trite za izvore na strani potranje (optereenje opskrbe i potroaa) i proizvodnju. Pored toga, drave lanice trebale bi osigurati da nacionalna regulatorna tijela za energetiku usvoje integrirani pristup koji ukljuuje potencijalne utede u sektorima opskrbe energijom i krajnje potronje.

(46) Dovoljan broj pouzdanih strunjaka iz podruja energetske uinkovitosti trebao bi biti na raspolaganju kako bi se osigurala uinkovita i pravodobna provedba ove Direktive, na primjer pri ispunjavanju zahtjeva u vezi s energetskim pregledima i provedbi sustava obveze energetske uinkovitosti. Stoga bi drave lanice trebale uspostaviti certifikacijske sustave za pruatelje energetskih usluga, energetske preglede i druge mjere za pobolj anje energetske uinkovitosti.


( 1 ) SL L 211, 14.8.2009., str. 15. ( 2 ) SL L 211, 14.8.2009., str. 36.

(47) Neophodno je nastaviti razvijati trite energetskih usluga kako bi se osigurala potranja za energetskim uslugama i opskrba energetskim uslugama. Tome moe doprinijeti transparentnost, na primjer putem popisa pruatelja energetskih usluga. Obrasci ugovora, razmjena najboljih praksi i smjernice, posebno za ugovore o energetskom uinku, mogu takoer doprinijeti poticanju potranje. Kao i kod drugih oblika financijskih aranmana s treim osobama, u ugovoru o energetskom uinku korisnik energetskih usluga izbjegava trokove ulaganja tako da ulaganje koje je u cijelosti ili djelomino provela trea osoba otplati dijelom financijske vrijednosti utede energije.

(48) Postoji potreba za prepoznavanjem i uklanjanjem regulatornih i neregulatornih prepreka primjeni ugovora o energetskom uinku i drugih financijskih aranmana s treim osobama za utedu energije. Te prepreke ukljuuju raunovodstvena pravila i prakse kojima se spreava da se kapitalna ulaganja i godinje financijske utede proizile iz mjera za poboljanje energetske uinkovitosti na odgovarajui nain odraavaju u raunovodstvenoj evidenciji za cjelokupni ivotni vijek ulaganja. Na nacionalnoj bi razini takoer trebalo ukloniti prepreke obnovi postojeeg fonda nekretnina koje su posljedica podjele poticaja izmeu razliitih zainteresiranih sudionika.

(49) Drave lanice i regije trebalo bi poticati da u potpunosti iskoriste strukturne fondove i Kohezijski fond kako bi potaknule ulaganja u mjere za poboljanje energetske uinkovitosti. Ulaganjem u energetsku uinkovitost moe se doprinijeti gospodarskom rastu, zapoljavanju, inovacijama i smanjenju energetskog siromatva u kuanstvima, ime se ostvaruje pozitivan doprinos gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji. Podruja koja bi se mogla financirati ukljuuju mjere za poboljanje energetske uinkovitosti u javnim zgradama i stambenim jedinicama te osiguravanje novih vjetina za poticanje zapoljavanja u sektoru energetske uinkovitosti.

(50) S ciljem ostvarivanja ciljeva ove Direktive, drave lanice trebale bi poticati uporabu instrumenata financiranja. Takvi bi instrumenti financiranja mogli ukljuivati financijske doprinose i novane kazne za neispunjavanje odreenih odredaba ove Direktive, sredstva izdvojena za energetsku uinkovitost u skladu s lankom 10. stavkom 3. Direktive 2003/87/EZ, sredstva izdvojena za energetsku uinkovitost u viegodinjem financijskom okviru, posebno u Kohezijskom fondu, strukturnim fondovima i fondovima za ruralni razvoj, te posebne europske financijske instrumente kao to je Europski fond za energetsku uinkovitost.

(51) Instrumenti financiranja mogli bi se, prema potrebi, temeljiti na sredstvima izdvojenim za energetsku uinkovitost iz projektnih obveznica Unije, sredstvima

izdvojenim za energetsku uinkovitost iz Europske investicijske banke i drugih europskih financijskih institucija, posebno Europske banke za obnovu i razvoj i Razvojne banke Vijea Europe, sredstvima koja su financijskom polugom osigurale financijske institucije, nacionalnim sredstvima, ukljuujui putem stvaranja regulatornih i fiskalnih okvira za poticanje provedbe inicijativa i programa za poveanje energetske uinkovitosti, i prihodima od dodijeljenih godinjih emisija u skladu s Odlukom br. 406/2009/EZ.

(52) Instrumenti financiranja mogli bi posebno upotrebljavati navedene doprinose, sredstva i prihode za omoguavanje i poticanje privatnih kapitalnih ulaganja, oslanjajui se posebno na institucionalne ulagatelje i istodobno se za dodjelu sredstava koristei kriterijima kojima se osigurava ostvarivanje okolinih i socijalnih ciljeva, mogli bi upotrebljavati inovativne mehanizme financiranja (npr. kreditna jamstva za privatni kapital, kreditna jamstva za poticanje ugovora o energetskom uinku, bespovratna sredstva, subvencionirane kredite i posebne kreditne linije, sustave financiranja tree osobe) kojima se smanjuju rizici projekata za energetsku uinkovitost i omoguuju trokovno uinkovite radove obnove ak i meu kuanstvima s niskim i srednjim prihodima te bi mogli biti povezani s programima ili agencijama koje e objedinjavati i ocjenjivati kakvou projekata za utedu energije, pruati tehniku pomo, promicati trite energetskih usluga i doprinositi stvaranju potranje za energetskim uslugama kod potroaa.

(53) Instrumenti financiranja mogli bi takoer osigurati odgovarajua sredstva za podupiranje programa osposobljavanja i certifikacije kojima se poboljavaju i akreditiraju vjetine za energetsku uinkovitost, mogli bi osigurati sredstva za istraivanje, demonstraciju i ubrzavanje primjene tehnologija za proizvodnju energije na maloj i mikrorazini te optimizaciju prikljuivanja takvih generatora na mreu, mogli bi biti povezani s programima mjera za promicanje energetske uinkovitosti u svim stambenim objektima radi spreavanja energetskog siromatva i poticanja najmodavaca koji iznajmljuju stambene objekte da svoje nekretnine uine energetski to uinkovitijima, mogli bi osigurati odgovarajua sredstva za podupiranje socijalnog dijaloga i postavljanje standarda s ciljem poboljanja energetske uinkovitosti i osiguravanja dobrih uvjeta rada te zdravlja i sigurnosti na radu.

(54) Raspoloivi financijski instrumenti i inovativni mehanizmi financiranja Unije trebali bi se upotrebljavati za praktinu primjenu cilja poboljanja energetskih svojstava zgrada javnih tijela. S tim u vezi, drave lanice mogu upotrebljavati svoje prihode od dodijeljenih godinjih emisija u skladu s Odlukom br. 406/2009/EZ za razvoj takvih mehanizama na dobrovoljnoj osnovi i uzimajui u obzir nacionalna proraunska pravila.


(55) Pri provedbi cilja poveanja energetske uinkovitosti za 20 % Komisija e morati pratiti uinak novih mjera na Direktivu 2003/87/EZ o uspostavi sustava Unije za trgovanje emisijskim jedinicama kako bi se odrali poticaji u okviru sustava trgovanja emisijskim jedinicama kojima se nagrauju ulaganja s niskim emisijama ugljika i pripremaju sektori iz sustava trgovanja emisijskim jedinicama za inovacije potrebne u budunosti. Komisija e morati pratiti uinak na one industrijske sektore koji su izloeni znatnom riziku od istjecanja ugljika kako je utvreno u Odluci Komisije 2010/2/EU od 24. prosinca 2009. o utvrivanju, u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijea, popisa sektora i podsektora koji se smatraju izloenima znaajnom riziku od istjecanja ugljika ( 1 ) kako bi se osiguralo da se ovom Direktivom promie i ne spreava razvoj tih sektora.

(56) Direktivom 2006/32/EZ od drava lanica zahtijeva se da usvoje i nastoje ostvariti opi nacionalni okvirni cilj utede energije za 9 % do 2016. koji se treba dosegnuti uspostavljanjem energetskih usluga i drugih mjera za poboljanje energetske uinkovitosti. U toj je direktivi navedeno da nakon drugog plana za energetsku uinkovitost koji su usvojile drave lanice slijede, ako je primjereno i prema potrebi, prijedlozi Komisije za dodatne mjere, ukljuujui produljenje razdoblja primjene ciljeva. Ako je u izvjeu zakljueno da nije postignut dovoljan napredak u ostvarivanju okvirnih nacionalnih ciljeva utvrenih tom direktivom, ti se prijedlozi trebaju odnositi na razinu i prirodu ciljeva. U procjeni uinka priloenoj ovoj Direktivi utvreno je da drave lanice ostvaruju cilj od 9 % prema planu, to je bitno manje ambiciozno od naknadno usvojenog cilja utede energije za 20 % do 2020., i stoga nema potrebe za rjeavanjem pitanja u vezi s razinom ciljeva.

(57) Program Inteligentna energija za Europu uspostavljen Odlukom br. 1639/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 24. listopada 2006. o uspostavljanju Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (2007. 2013.) ( 2 ) kljuan je za stvaranje povoljnog okruenja za pravilnu provedbu politika Unije o odrivoj energiji uklanjanjem trinih prepreka, kao to su nedovoljna svijest i kapaciteti sudionika na tritu i institucija, te nacionalnih tehnikih ili administrativnih prepreka pravilnom funkcioniranju unutarnjeg trita energije ili nerazvijenih trita rada radi suoavanja s izazovom niskougljinog gospodarstva. Mnoge od tih prepreka jo su uvijek relevantne.

(58) Kako bi se iskoristio znaajan potencijal za utedu energije koji imaju proizvodi povezani s energijom, trebalo bi ubrzati i proiriti provedbu Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrivanje zahtjeva za

ekoloki dizajn proizvoda povezanih s energijom ( 3 ) i Direktive 2010/30/EU Europskog parlamenta i Vijea od 19. svibnja 2010. o oznaivanju potronje energije i ostalih resursa proizvoda povezanih s energijom uz pomo oznaka i standardiziranih informacija o proizvodu ( 4 ). Prednost bi se trebala dati proizvodima s najveim potencijalom za utedu energije kako je utvreno u Radnom planu za ekoloki dizajn i, prema potrebi, reviziji postojeih mjera.

(59) Kako bi se pojasnili uvjeti pod kojima drave lanice mogu odrediti zahtjeve energetskih svojstava na temelju Direktive 2010/31/EU uz potovanje Direktive 2009/125/EZ i njezinih provedbenih mjera, Direktivu 2009/125/EZ trebalo bi izmijeniti na odgovarajui nain.

(60) Budui da cilj ove Direktive, odnosno ostvarivanje cilja poveanja energetske uinkovitosti Unije za 20 % do 2020. i otvaranje puta prema daljnjim poboljanjima energetske uinkovitosti nakon 2020., ne mogu dostatno ostvariti drave lanice bez poduzimanja dodatnih mjera za poboljanje energetske uinkovitosti, nego se moe na bolji nain ostvariti na razini Unije, Unija moe donijeti mjere u skladu s naelom supsidijarnosti odreenim u lanku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s naelom proporcionalnosti odreenim u tom lanku, ova Direktiva ne prelazi ono to je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(61) Kako bi se omoguila prilagodba tehnikom napretku i promjenama u distribuciji izvora energije, ovlast za dono enje akata u skladu s lankom 290. Ugovora u funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji u vezi s preispitivanjem usklaenih referentnih vrijednosti uinkovitosti utvrenih na temelju Direktive 2004/8/EZ i u vezi s vrijednostima, metodama izraunavanja, zadanim koeficijentom primarne energije i zahtjevima iz prilog ovoj Direktivi. Posebno je vano da Komisija obavi odgovarajua savjetovanja tijekom pripremnog dijela posla, takoer i na strunoj razini. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati istovremeni, pravodobni i odgovarajui prijenos relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeu.

(62) Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Direktive, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi se ovlasti trebale izvravati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijea od 16. veljae 2011. o utvrivanju pravila i opih naela u vezi s mehanizmima nadzora drava lanica nad izvravanjem provedbenih ovlasti Komisije ( 5 ).


( 1 ) SL L 1, 5.1.2010., str. 10. ( 2 ) SL L 310, 9.11.2006., str. 15.

( 3 ) SL L 285, 31.10.2009., str. 10. ( 4 ) SL L 153, 18.6.2010., str. 1. ( 5 ) SL L 55, 28.2.2011., str. 13.

(63) Sve materijalne odredbe direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ trebalo bi staviti izvan snage osim lanka 4. stavaka od 1. do 4. Direktive 2006/32/EZ i njezinih priloga I., III. i IV. Navedene potonje odredbe trebale bi se nastaviti primjenjivati do roka za ostvarivanje cilja od 9 %. Trebalo bi izbrisati lanak 9. stavke 1. i 2. Direktive 2010/30/EU kojim je predviena obveza da drave lanice nastoje nabavljati samo proizvode najvieg razreda energetske uinkovitosti.

(64) Obveza prenoenja ove Direktive u nacionalno pravo trebala bi se ograniiti na one odredbe koje predstavljaju znaajnu promjenu u usporedbi s direktivama 2004/8/EZ i 2006/32/EZ. Obveza prenoenja nepromijenjenih odredaba proizlazi iz tih direktiva.

(65) Ovom se Direktivom ne bi smjele dovoditi u pitanje obveze drava lanica u vezi s rokovima za prijenos direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ u nacionalno pravo i njihovu primjenu.

(66) U skladu sa Zajednikom politikom izjavom drava lanica i Komisije o dokumentima s obrazloenjem od 28. rujna 2011., drave lanice obvezale su se u opravdanim sluajevima obavijesti o mjerama za prenoenje u nacionalno zakonodavstvo priloiti jedan ili vie dokumenata kojima se objanjava odnos izmeu sastavnih dijelova direktive i odgovarajuih dijelova nacionalnih instrumenata za prenoenje. U vezi s ovom Direktivom, zakonodavac smatra prenoenje takvih dokumenata opravdanim,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

POGLAVLJE I.

PREDMET, PODRUJE PRIMJENE, DEFINICIJE I CILJEVI POVEANJA ENERGETSKE UINKOVITOSTI

lanak 1.

Predmet i podruje primjene

1. Ovom se Direktivom uspostavlja zajedniki okvir mjera za poticanje energetske uinkovitosti u Uniji kako bi se osiguralo ostvarivanje krovnog cilja poveanja energetske uinkovitosti Unije za 20 % do 2020. i otvorio put daljnjim poboljanjima energetske uinkovitosti nakon te godine.

Njome se utvruju pravila ija je namjena otklanjanje prepreka na tritu energije i prevladavanje neefikasnosti trita koje ograniavaju uinkovitost u opskrbi energijom i njezinoj uporabi i osigurava utvrivanje okvirnih nacionalnih ciljeva poveanja energetske uinkovitosti do 2020.

2. Zahtjevi utvreni u ovoj Direktivi minimalni su zahtjevi i ne spreavaju drave lanice da zadre ili uvedu stroe mjere.

Takve su mjere u skladu s pravom Unije. Ako su nacionalnim zakonodavstvom predviene stroe mjere, drava lanica obavjeuje Komisiju o tom zakonodavstvu.

lanak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedee definicije:

1. energija znai svi oblici energenata, goriva, toplinske energije, obnovljive energije, elektrine energije ili bilo koji drugi oblik energije kako je definirano u lanku 2. toki (d) Uredbe (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijea od 22. listopada 2008. o energetskoj statistici ( 1 );

2. potronja primarne energije znai bruto kopnena potro nja bez neenergetskog koritenja;

3. krajnja potronja energije znai cjelokupna energija kojom se opskrbljuju industrija, promet, kuanstva, usluge i poljoprivreda. Iskljuena je isporuka sektoru za pretvorbu energije i samoj energetskoj industriji;

4. energetska uinkovitost znai omjer izmeu ostvarenog uinka, usluge, robe ili energije i utroka energije;

5. uteda energije znai koliina uteene energije utvrena mjerenjem i/ili procjenjivanjem potronje prije i nakon provedbe mjere za poboljanje energetske uinkovitosti, uz osiguravanje normalizacije vanjskih uvjeta koji utjeu na potronju energije;

6. poboljanje energetske uinkovitosti znai poveanje energetske uinkovitosti kao rezultat promjena u tehnologiji, ponaanju i/ili gospodarstvu;

7. energetska usluga znai fizika korist, prednost ili dobro dobiveno iz kombinacije energije s energetski uinkovitom tehnologijom ili djelovanjem, koje moe ukljuivati rad, odravanje i kontrolu potrebne za pruanje usluge, koja se prua na temelju ugovora i za koju je dokazano da u uobiajenim okolnostima dovodi do poboljanja energetske uinkovitosti koja se moe provjeriti i izmjeriti ili procijeniti ili do uteda primarne energije;

8. javna tijela znai javni naruitelji kako je definirano u Direktivi 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 31. oujka 2004. o usklaivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama ( 2 );

9. sredinja vlast znai svi administrativni odjeli s nadlenou na cijelom dravnom podruju drave lanice;


( 1 ) SL L 304, 14.11.2008., str. 1. ( 2 ) SL L 134, 30.4.2004., str. 114.

10. ukupna korisna povrina poda znai povrina poda zgrade ili dijela zgrade u kojoj se koristi energija radi postizanja odreenih unutarnjih klimatskih uvjeta;

11. sustav gospodarenja energijom znai skup meusobno povezanih i djelujuih elemenata plana u kojem su odre eni cilj poveanja energetske uinkovitosti i strategija za njegovo ostvarivanje;

12. europska norma znai norma koju je donio Europski odbor za normizaciju, Europski odbor za elektrotehniku normizaciju ili Europski institut za telekomunikacijske norme te koja je stavljena na raspolaganje za javnu uporabu;

13. meunarodna norma znai norma koju je donijela Meunarodna organizacija za normizaciju te koja je stavljena na raspolaganje javnosti;

14. stranka obveznica znai distributer energije ili poduzee za maloprodaju energije za koje je obvezujui nacionalni sustav obveze energetske uinkovitosti iz lanka 7.;

15. ovlatena stranka znai pravni subjekt na koji je vlada ili drugo javno tijelo prenijelo ovlasti za razvoj financijskog plana, njegovo upravljanje ili rad u ime vlade ili drugog javnog tijela;

16. stranka sudionica znai poduzee ili javno tijelo koje se obvezalo ostvariti odreene ciljeve na temelju dobrovoljnog sporazuma ili je obuhvaeno instrumentom nacionalne regulatorne politike;

17. provedbeno tijelo javne vlasti znai tijelo na koje se primjenjuje javno pravo i koje je odgovorno za provedbu ili praenje oporezivanja u podruju energetike ili emisija ugljika, financijskih planova i instrumenata, fiskalnih poticaja, standarda i normi, sustava oznaivanja energetske uinkovitosti, osposobljavanja ili obrazovanja;

18. mjera politike znai regulatorni, financijski, fiskalni ili dobrovoljni instrument ili instrument za pruanje informacija koji je formalno uspostavljen i provodi se u dravi lanici s ciljem stvaranja okvira potpore, zahtjeva ili poticaja kojima se osigurava da sudionici na tritu pruaju i kupuju energetske usluge i poduzimaju druge mjere za poboljanje energetske uinkovitosti;

19. pojedinana mjera znai mjera koja dovodi do poboljanja energetske uinkovitosti koje se moe provjeriti i izmjeriti ili procijeniti i koja se poduzima kao posljedica mjere politike;

20. distributer energije znai fizika ili pravna osoba, ukljuujui operatora distribucijskog sustava, odgovorna za prijenos ili transport energije s ciljem njezine isporuke krajnjim kupcima ili do distribucijskih stanica koje prodaju energiju krajnjim kupcima;

21. operator distribucijskog sustava znai operator distribucijskog sustava kako je definiran u Direktivi 2009/72/EZ odnosno Direktivi 2009/73/EZ;

22. poduzee za maloprodaju energije znai fizika ili pravna osoba koja prodaje energiju krajnjim kupcima;

23. krajnji kupac znai fizika ili pravna osoba koja kupuje energiju za vlastitu krajnju potronju;

24. pruatelj energetskih usluga znai fizika ili pravna osoba koja isporuuje energetske usluge ili druge usluge za poboljanje energetske uinkovitosti u objektima ili prostorijama krajnjeg kupca;

25. energetski pregled znai sustavni postupak stjecanja odgovarajueg znanja o postojeem profilu potronje energije zgrade ili skupine zgrada, industrijskog ili komercijalnog procesa ili postrojenja ili privatne ili javne usluge, utvr ivanja i kvantificiranja trokovno uinkovitih mogunosti uteda energije te izvjeivanja o rezultatima;

26. mala i srednja poduzea ili MSP-ovi znai poduzea kako je definirano u glavi I. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzea te malih i srednjih poduzea ( 1 ); kategorija mikropoduzea te malih i srednjih poduzea sastoji se od poduzea koja zapoljavaju manje od 250 osoba te iji godinji promet ne prelazi 50 milijuna EUR ili ija godinja bilanca stanja ne prelazi 43 milijuna EUR;

27. ugovor o energetskom uinku znai ugovorni sporazum izmeu korisnika i pruatelja mjere za poboljanje energetske uinkovitosti, koji se provjerava i prati tijekom itavog trajanja ugovora, pri emu su ulaganja (radovi, opskrba ili usluge) u tu mjeru plaena s obzirom na ugovorom dogovorenu razinu poboljanja energetske uinkovitosti ili drugi dogovoreni kriterij energetskog uinka, kao to je financijska uteda;

28. pametni sustav mjerenja ili inteligentni sustav mjerenja znai elektroniki sustav koji moe mjeriti potronju energije pruajui vie informacija od konvencionalnog brojila te prenositi i primati podatke koristei se nekim oblikom elektronike komunikacije;

29. operator prijenosnog sustava znai operator prijenosnog sustava kako je definiran u Direktivi 2009/72/EZ odnosno operator transportnog sustava kako je definiran u Direktivi 2009/73/EZ;

30. kogeneracija znai istodobna proizvodnja toplinske i elektrine ili mehanike energije u istom postupku;

31. ekonomski opravdana potranja znai potranja koja ne prelazi potrebe za toplinom ili hlaenjem, a koja bi se inae u trinim uvjetima mogla zadovoljiti postupcima proizvodnje energije razliitima od kogeneracije;


( 1 ) SL L 124, 20.5.2003., str. 36.

32. korisna toplina znai toplinska energija proizvedena u postupku kogeneracije radi zadovoljavanja ekonomski opravdane potranje za grijanjem ili hlaenjem;

33. elektrina energija iz kogeneracije znai elektrina energija proizvedena u postupku povezanom s proizvodnjom korisne topline i obraunana u skladu s metodologijom utvrenom u Prilogu I.;

34. visokouinkovita kogeneracija znai kogeneracija koja udovoljava kriterijima utvrenim u Prilogu II.;

35. cjelokupna uinkovitost znai godinji iznos proizvodnje elektrine i mehanike energije i proizvodnje korisne topline podijeljen s gorivom utroenim za toplinsku energiju proizvedenu u postupku kogeneracije i bruto proizvodnju elektrine i mehanike energije;

36. omjer elektrine i toplinske energije znai omjer izmeu elektrine energije iz kogeneracije i korisne topline u isklju ivo kogeneracijskom pogonu, uz koritenje radnih podataka odreene jedinice;

37. kogeneracijska jedinica znai jedinica koja moe raditi u kogeneracijskom pogonu;

38. mala kogeneracijska jedinica znai kogeneracijska jedinica instaliranog kapaciteta manjeg od 1 MWe;

39. mikrokogeneracijska jedinica znai kogeneracijska jedinica najveeg kapaciteta manjeg od 50 kWe;

40. stupanj izgraenosti znai omjer izmeu povrine poda zgrade i povrine zemljita na odreenom podruju;

41. uinkovito centralizirano grijanje i hlaenje znai sustav centraliziranog grijanja ili hlaenja koji upotrebljava najmanje 50 % obnovljive energije, 50 % otpadne topline, 75 % topline dobivene kogeneracijom ili 50 % kombinacije takve energije i topline;

42. uinkovito grijanje i hlaenje znai sustav grijanja i hlaenja koji, u odnosu na ishodini scenarij koji odraava uobiajenu situaciju, mjerljivo smanjuje utroak primarne energije potrebne za opskrbu jedne jedinice isporuene energije unutar relevantne granice sustava na trokovno

uinkovit nain, u skladu s procjenom iz analize trokova i koristi iz ove Direktive i uzimajui u obzir energiju potrebnu za ekstrakciju, pretvorbu, prijevoz i distribuciju;

43. uinkovito individualno grijanje i hlaenje znai sustav opskrbe za individualno grijanje i hlaenje koji u odnosu na uinkovito centralizirano grijanje i hlaenje mjerljivo smanjuje utroak neobnovljive primarne energije potrebne za opskrbu jedne jedinice isporuene energije unutar relevantne granice sustava ili zahtijeva jednaki utroak neobnovljive primarne energije, ali uz nie trokove, uzimajui u obzir energiju potrebnu za ekstrakciju, pretvorbu, prijevoz i distribuciju;

44. preureenje u znaajnoj mjeri znai preureenje iji trokovi prelaze 50 % trokova ulaganja za novu usporedivu jedinicu;

45. agregator znai pruatelj usluga potranje koji kombinira vie kratkotrajnih optereenja potroaa za prodaju ili drabu na organiziranim tritima energije.

lanak 3.

Ciljevi poveanja energetske uinkovitosti

1. Svaka drava lanica odreuje okvirni nacionalni cilj pove anja energetske uinkovitosti na temelju potronje primarne energije ili krajnje potronje energije, utede primarne ili krajnje energije ili energetskog intenziteta. Drave lanice obavjeuju Komisiju o navedenim ciljevima u skladu s lankom 24. stavkom 1. i Prilogom XIV. dijelom 1. Pritom navedene ciljeve takoer iskazuju kao apsolutnu razinu potro nje primarne energije i krajnje potronje energije u 2020. i objanjavaju kako i na temelju kojih podataka su izraunale tu razinu.

Pri odreivanju navedenih ciljeva drave lanice uzimaju u obzir:

(a) da potronja energije u Uniji 2020. ne smije biti vea od 1 474 Mtoe primarne energije, odnosno 1 078 Mtoe krajnje energije;

(b) mjere predviene ovom Direktivom;

(c) mjere usvojene s ciljem ostvarivanja nacionalnih ciljeva utede energije donesenih u skladu s lankom 4. stavkom 1. Direktive 2006/32/EZ; i

(d) druge mjere za poticanje energetske uinkovitosti u dravama lanicama i na razini Unije.


Pri odreivanju navedenih ciljeva drave lanice mogu takoer uzeti u obzir nacionalne okolnosti koje utjeu na potronju primarne energije kao to su:(a) preostali trokovno uinkovit potencijal za utedu energije;

(b) razvoj i predvianja u vezi s BDP-om;

(c) promjene u izvozu i uvozu energije;

(d) razvoj svih izvora obnovljive energije, nuklearne energije te hvatanja i skladitenja ugljika; i

(e) pravodobno djelovanje.

2. Komisija do 30. lipnja 2014. procjenjuje ostvareni napredak i vjerojatnost da e Unija ostvariti potronju energije od najvie 1 474 Mtoe primarne energije i/ili najvie 1 078 Mtoe krajnje energije u 2020.

3. Pri provedbi preispitivanja iz stavka 2. Komisija:

(a) zbraja nacionalne okvirne ciljeve poveanja energetske uinkovitosti koje su dostavile drave lanice;

(b) procjenjuje moe li se zbroj tih ciljeva smatrati pouzdanim pokazateljem ostvaruje li se cilj na razini cijele Unije prema planu, uzimajui u obzir ocjenu prvog godinjeg izvjea u skladu s lankom 24. stavkom 1. i ocjenu nacionalnih akcijskih planova za energetsku uinkovitost u skladu s lankom 24. stavkom 2.;

(c) uzima u obzir dopunsku analizu proizilu iz:

i. procjene napretka u potronji energije te u potronji energije u odnosu na gospodarsku aktivnost na razini Unije, ukljuujui napredak u uinkovitosti opskrbe energijom u dravama lanicama koje svoje nacionalne okvirne ciljeve temelje na krajnjoj potronji energije ili utedi krajnje energije, ukljuujui napredak zbog uskla ivanja navedenih drava lanica s poglavljem III. ove Direktive;

ii. rezultata oblikovanja modela u odnosu na budua kretanja u potronji energije na razini Unije;

(d) usporeuje rezultate iz toaka od (a) do (c) s koliinom potroene energije potrebne kako u 2020. potronja energije ne bi prelazila 1 474 Mtoe primarne energije i/ili 1 078 Mtoe krajnje energije.

POGLAVLJE II.

UINKOVITOST U UPORABI ENERGIJE

lanak 4.

Obnova zgrada

Drave lanice uspostavljaju dugoronu strategiju za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda stambenih i poslovnih zgrada, javnih i privatnih. Ta strategija obuhvaa:

(a) pregled nacionalnog fonda nekretnina, prema potrebi na temelju statistikog uzorkovanja;

(b) utvrivanje trokovno uinkovitog pristupa obnovama ovisno o vrsti zgrade i klimatskoj zoni;

(c) politike i mjere za poticanje trokovno uinkovitih velikih radova obnove zgrada, ukljuujui postupne velike radove obnove;

(d) dalekovidnu perspektivu za usmjeravanje odluka pojedinaca, graevinske industrije i financijskih institucija o ulaganjima;

(e) procjenu oekivane utede energije i irih koristi koja se temelji na dokazima.

Prva verzija strategije objavljuje se do 30. travnja 2014. i nakon toga aurira svake tri godine te dostavlja Komisiji u sklopu nacionalnih akcijskih planova za energetsku uinkovitost.

lanak 5.

Zgrade javnih tijela kao uzor

1. Ne dovodei u pitanje lanak 7. Direktive 2010/31/EU, svaka drava lanica osigurava da se od 1. sijenja 2014. 3 % ukupne povrine poda grijanih i/ili hlaenih zgrada u vlasnitvu i uporabi sredinje vlasti obnovi svake godine kako bi se ispunili barem minimalni zahtjevi energetskih svojstava koje je odredila primjenom lanka 4. Direktive 2010/31/EU.

Stopa od 3 % izraunava se na temelju ukupne povrine poda zgrada u vlasnitvu i uporabi sredinje vlasti dotine drave lanice ija je ukupna korisna povrina poda vea od 500 m 2 i koje 1. sijenja svake godine ne ispunjavaju nacionalne minimalne zahtjeve energetskih svojstava odreene primjenom lanka 4. Direktive 2010/31/EU. Prag se od 9. srpnja 2015. smanjuje na 250 m 2 .

Ako drava lanica zahtijeva da se obveza obnove 3 % ukupne povrine poda svake godine proiri na povrinu poda u vlasni tvu i uporabi administrativnih odjela ispod razine sredinje vlasti, stopa od 3 % izraunava se na temelju ukupne povrine poda zgrada u vlasnitvu i uporabi sredinje vlasti i navedenih administrativnih odjela dotine drave lanice ija je ukupna korisna povrina poda vea od 500 m 2 , odnosno od 9. srpnja 2015. vea od 250 m 2 i koje 1. sijenja svake godine ne ispunjavaju nacionalne minimalne zahtjeve energetskih svojstava odreene primjenom lanka 4. Direktive 2010/31/EU.


Pri provedbi mjera za opsenu obnovu zgrada sredinje vlasti u skladu s prvim podstavkom, drave se lanice mogu odluiti razmatrati zgradu u cjelini, ukljuujui njezinu ovojnicu, opremu, poslovanje i odravanje.

Drave lanice zahtijevaju da se zgradama sredinje vlasti s najniim energetskim svojstvima da prednost pri provedbi mjera poveanja energetske uinkovitosti ako je to trokovno uinkovito i tehniki izvedivo.

2. Drave lanice mogu odluiti da nee odrediti ili primjenjivati zahtjeve iz stavka 1. na sljedee kategorije zgrada:

(a) zgrade koje su slubeno zatiene zbog toga to pripadaju posebno zatienom podruju ili zbog svoje posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, u mjeri u kojoj bi se ispunjavanjem odreenih minimalnih zahtjeva energetskih svojstava na neprihvatljiv nain promijenio njihov znaaj ili izgled;

(b) zgrade koje su u vlasnitvu oruanih snaga ili sredinje vlasti i koje su namijenjene nacionalnoj obrani, osim pojedinanih prostora za stanovanje ili uredskih zgrada za oruane snage i drugo osoblje koje zapoljavaju nadlena tijela za nacionalnu obranu;

(c) zgrade koje se koriste u obredne i vjerske svrhe.

3. Ako drava lanica obnovi vie od 3 % ukupne povrine poda zgrada sredinje vlasti u odreenoj godini, viak moe uraunati u godinju stopu obnove bilo koje od prethodne ili sljedee tri godine.

4. Drave lanice mogu u godinju stopu obnove zgrada sredinje vlasti uraunati nove zgrade koje su u vlasnitvu i uporabi kao zamjena za odreene zgrade sredinje vlasti sruene tijekom bilo koje od prethodne dvije godine ili zgrade koje su prodane, sruene ili stavljene izvan uporabe tijekom bilo koje od dvije prethodne godine zbog intenzivnije uporabe drugih zgrada.

5. Za potrebe stavka 1. drave lanice do 31. prosinca 2013. uspostavljaju i objavljuju popis grijanih i/ili hlaenih zgrada sredinje vlasti ija je ukupna korisna povrina poda vea od 500 m 2 , odnosno od 9. srpnja 2015. vea od 250 m 2 , osim zgrada izuzetih na temelju stavka 2. Popis sadrava sljedee podatke:

(a) povrinu poda u m 2 ; i

(b) energetska svojstva svake zgrade ili relevantne podatke o energiji.

6. Na dovodei u pitanje lanak 7. Direktive 2010/31/EU, drave se lanice mogu odluiti za alternativni pristup stavcima

od 1. do 5. ovog lanka te pritom poduzimaju druge trokovno uinkovite mjere, ukljuujui velike radove obnove i mjere za promjenu ponaanja korisnika zgrada, kako bi do 2020. ostvarile utede energije u prihvatljivim zgradama u vlasnitvu i uporabi sredinje vlasti koje su barem jednake utedama propisanima u stavku 1. i o kojima se izvjeuje na godinjoj osnovi.

Za potrebe alternativnog pristupa drave lanice mogu procijeniti utede energije koje bi ostvarile primjenom stavaka od 1. do 4. koristei se odgovarajuim standardnim vrijednostima za potronju energije u referentnim zgradama sredinje vlasti prije i nakon obnove te na temelju procijenjene povrine njihova fonda. Kategorije referentnih zgrada sredinje vlasti reprezentativne su za fond takvih zgrada.

Drave lanice koje se odlue za alternativni pristup do 31. prosinca 2013. obavjeuju Komisiju o alternativnim mjerama koje planiraju usvojiti i pokazuju kako namjeravaju ostvariti jednako poboljanje energetskih svojstava zgrada sredinje vlasti.

7. Drave lanice potiu javna tijela, ukljuujui tijela na regionalnoj i lokalnoj razini, i tijela za socijalno stanovanje na koja se primjenjuje javno pravo, uzimajui u obzir njihove odgovarajue nadlenosti i administrativni ustroj, da:

(a) donesu plan za energetsku uinkovitost, koji moe biti samostalan ili dio ireg klimatskog ili okolinog plana i koji sadri specifine ciljeve i djelovanja u vezi s utedom energije i energetskom uinkovitou, kako bi slijedila primjer zgrada sredinje vlasti utvren u stavcima 1., 5. i 6.;

(b) uspostave sustav gospodarenja energijom, ukljuujui energetske preglede, u sklopu provedbe svog plana;

(c) prema potrebi upotrebljavaju poduzea za energetske usluge i ugovore o energetskom uinku za financiranje obnove i provedbu planova s ciljem dugoronog odravanja ili poboljanja energetske uinkovitosti.

lanak 6.

Kupnja od strane javnih tijela

1. Drave lanice osiguravaju da sredinja vlast kupuje samo proizvode, usluge i zgrade s visokim energetskim svojstvima u mjeri u kojoj je to u skladu s trokovnom uinkovitou, gospodarskom izvedivou, irom odrivou, tehnikom prikladnou i dovoljnom razinom trinog natjecanja kako je navedeno u Prilogu III.

Obveza iz prvog podstavka primjenjuje se na ugovore za kupnju proizvoda, usluga i zgrada od strane javnih tijela u mjeri u kojoj je vrijednost takvih ugovora jednaka pragovima ili vea od pragova iz lanka 7. Direktive 2004/18/EZ.


2. Obveza iz stavka 1. primjenjuje se na ugovore oruanih snaga samo u mjeri u kojoj njezina primjena nije u suprotnosti s prirodom i primarnim ciljem aktivnosti oruanih snaga. Obveza se ne primjenjuje na ugovore za nabavu vojne opreme kako je definirano Direktivom 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 13. srpnja 2009. o usklaivanju postupaka nabave za odreene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama u podruju obrane i sigurnosti koje sklapaju javni naruitelji ili naruitelji ( 1 ).

3. Uzimajui u obzir njihove odgovarajue nadlenosti i administrativni ustroj, drave lanice potiu javna tijela, uklju ujui tijela na regionalnoj i lokalnoj razini, da slijede primjer sredinje vlasti i kupuju samo proizvode, usluge i zgrade s visokim energetskim svojstvima. Drave lanice potiu javna tijela da u sluaju javnog natjeaja za ugovore o uslugama sa znaajnim energetskim sadrajem procijene mogunost sklapanja dugoronih ugovora o energetskom uinku kojima se osigurava dugorona uteda energije.

4. Ne dovodei u pitanje stavak 1., pri kupnji paketa proizvoda koji je kao cjelina obuhvaen delegiranim aktom donesenim u skladu s Direktivom 2010/30/EU, drave lanice mogu zahtijevati da se prednost da zbirnoj energetskoj uinkovitosti u odnosu na energetsku uinkovitost pojedinanih proizvoda u sklopu tog paketa, odnosno kupnji paketa proizvoda koji je u skladu s kriterijem pripadnosti najviem razredu energetske uinkovitosti.

lanak 7.

Sustavi obveze energetske uinkovitosti

1. Svaka drava lanica uspostavlja sustav obveze energetske uinkovitosti. Ne dovodei u pitanje stavak 2., tim se sustavom osigurava da distributeri energije i/ili poduzea za maloprodaju energije koji su imenovani strankama obveznicama u skladu sa stavkom 4. i koji posluju na dravnom podruju pojedinane drave lanice do 31. prosinca 2020. ostvare kumulativni cilj utede energije u krajnjoj potronji.

Navedeni cilj mora biti barem jednak ostvarivanju novih uteda svake godine od 1. sijenja 2014. do 31. prosinca 2020. od 1,5 % godinjeg opsega energije koji su svi distributeri energije ili sva poduzea za maloprodaju energije prodali krajnjim kupcima prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. sijenja 2013. Iz tog se izrauna djelomino ili potpuno moe iskljuiti koliina prodane energije upotrijebljene za promet.

Drave lanice odluuju kako e se izraunana koliina novih uteda iz drugog podstavka rasporediti tijekom razdoblja.

2. Podlono stavku 3. drave lanice mogu:

(a) napraviti izraun propisan stavkom 1. drugim podstavkom na temelju vrijednosti 1 % u 2014. i 2015., 1,25 % u 2016. i 2017. i 1,5 % u 2018., 2019. i 2020.;

(b) iz izrauna iskljuiti cjelokupnu prodanu koliinu ili dio prodane koliine energije koja se upotrebljava u industrijskim djelatnostima navedenima u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ;

(c) dopustiti da se utede energije ostvarene u sektorima pretvorbe, distribucije i prijenosa energije, ukljuujui infrastrukturu za uinkovito centralizirano grijanje i hlaenje, kao rezultat provedbe zahtjeva utvrenih u lanku 14. stavku 4., lanku 14. stavku 5. toki (b) i lanku 15. stavcima od 1. do 6. i 9. uraunaju u iznos utede energije propisan stavkom 1.; i

(d) uraunati u iznos utede energije iz stavka 1. utede energije proizile iz novih pojedinanih mjera koje se provode od 31. prosinca 2008. i nastavljaju ostvarivati uinak u 2020. te koje se mogu mjeriti i provjeriti.

3. Primjena stavka 2. ne dovodi do smanjenja iznosa utede energije iz stavka 1. za vie od 25 %. Drave lanice koje primjenjuju stavak 2. o tome obavjeuju Komisiju do 5. lipnja 2014., ukljuujui elemente navedene u stavku 2. koje primjenjuju i izraun koji pokazuje njihov uinak na iznos utede energije iz stavka 1.

4. Ne dovodei u pitanje izraun utede energije za ostvarivanje cilja u skladu sa stavkom 1. drugim podstavkom, za potrebe stavka 1. prvog podstavka svaka drava lanica na temelju objektivnih i nediskriminirajuih kriterija imenuje stranke obveznice izmeu distributera energije i/ili poduzea za maloprodaju energije koji posluju na njezinom dravnom podruju, a moe ukljuiti i distributere goriva za prijevoz i poduzea za maloprodaju goriva za prijevoz koji posluju na njezinom dravnom podruju. Stranke obveznice ostvaruju iznos utede energije potreban za ispunjavanje obveze meu krajnjim kupcima koje prema potrebi odreuje drava lanica, neovisno o izraunu izraenom u skladu sa stavkom 1., ili, ako drave lanice tako odlue, putem potvrene utede drugih stranaka kako je opisano u stavku 7. toki (b).

5. Drave lanice izraavaju iznos utede energije koji se zahtijeva od svake stranke obveznice kao krajnju potronju energije ili potronju primarne energije. Metoda odabrana za iskazivanje potrebnog iznosa utede energije upotrebljava se i za izraun uteda koje prijavljuju stranke obveznice. Primjenjuju se faktori konverzije utvreni u Prilogu IV.


( 1 ) SL L 216, 20.8.2009., str. 76.

6. Drave lanice osiguravaju da se utede ostvarene na temelju stavaka 1., 2. i 9. ovog lanka i lanka 20. stavka 6. izraunavaju u skladu s Prilogom V. tokama 1. i 2. One uspostavljaju sustave mjerenja, nadzora i provjere u okviru kojih se provjeravaju barem statistiki znaajan udio i reprezentativni uzorak mjera za poboljanje energetske uinkovitosti koje su uspostavile stranke obveznice. To se mjerenje, nadzor i provjera provode neovisno o strankama obveznicama.

7. U sklopu sustava obveze energetske uinkovitosti drave lanice mogu:

(a) u nametnute obveze utede ukljuiti zahtjeve sa socijalnim ciljem, ukljuujui i zahtjev da se dio mjera za poveanje energetske uinkovitosti provede kao prioritet u kuanstvima koja su pogoena energetskim siromatvom ili u socijalnim stanovima;

(b) dopustiti strankama obveznicama da u svoju obvezu uraunaju potvrene utede energije koje su ostvarili pruatelji energetskih usluga ili druge tree osobe, ukljuujui kada stranke obveznice putem tijela koja je odobrila drava ili putem tijela javne vlasti promiu mjere koje mogu, ali ne moraju ukljuivati formalna partnerstva i mogu se kombinirati s drugim izvorima financiranja. Ako to dopuste, drave lanice osiguravaju uspostavljanje jasnog i transparentnog procesa odobrenja koji je otvoren za sve sudionike na tritu i iji je cilj umanjiti trokove certifikacije;

(c) dopustiti strankama obveznicama da utede ostvarene u odreenoj godini obraunaju kao da su ostvarene u bilo kojoj od etiri prethodne ili tri sljedee godine.

8. Jednom godinje drave lanice objavljuju ostvarene utede energije prema strankama obveznicama ili prema podkategorijima stranaka obveznica i ukupno u okviru sustava.

Drave lanice osiguravaju da stranke obveznice na zahtjev prue:

(a) zbirne statistike informacije o krajnjim kupcima (i utvrde bitne promjene u odnosu na prethodno dostavljene informacije); i

(b) trenutane informacije o potronji krajnjih kupaca, ukljuujui prema potrebi profile optereenja, segmentaciju kupaca i zemljopisni poloaj kupaca, uz ouvanje cjelovitosti i povjerljivosti privatnih ili poslovno osjetljivih informacija u skladu s primjenjivim pravom Unije.

Takav se zahtjev upuuje najvie jednom godinje.

9. Kao alternativa uspostavljanju sustava obveze energetske uinkovitosti na temelju stavka 1., drave se lanice mogu odlu iti poduzeti druge mjere politike za ostvarivanje uteda energije meu krajnjim kupcima, pod uvjetom da te mjere politike ispunjavaju kriterije utvrene u stavcima 10. i 11. Godinji iznos nove utede energije ostvarene takvim pristupom jednak je iznosu nove utede energije propisane stavcima 1., 2. i 3. Drave lanice mogu kombinirati sustave obveza s alternativnim mjerama politike, ukljuujui nacionalne programe za energetsku uinkovitost, pod uvjetom da ouvaju jednakovrijednost.

Mjere politike iz prvog podstavka mogu ukljuivati, ali nisu ograniene na sljedee mjere politike ili njihove kombinacije:

(a) poreze na energiju ili CO 2 koji za uinak imaju smanjenje potronje energije u krajnjoj potronji;

(b) financijske planove i instrumente ili fiskalne poticaje koji dovode do primjene energetski uinkovite tehnologije ili tehnika i koji za uinak imaju smanjenje potronje energije u krajnjoj potronji;

(c) propise ili dobrovoljne sporazume koji dovode do primjene energetski uinkovite tehnologije ili tehnika i koji za uinak imaju smanjenje potronje energije u krajnjoj potronji;

(d) standarde i norme iji je cilj poboljanje energetske uinkovitosti proizvoda i usluga, ukljuujui zgrade i vozila, osim ako su obvezni i primjenjivi u dravama lanicama na temelju prava Unije;

(e) sustave oznaivanja energetske uinkovitosti osim onih koji su obvezni i primjenjivi u dravama lanicama na temelju prava Unije;

(f) osposobljavanje i obrazovanje, ukljuujui savjetodavne programe za energetiku, koji dovode do primjene energetski uinkovite tehnologije ili tehnika i koji za uinak imaju smanjenje potronje energije u krajnjoj potronji.

Drave lanice do 5. prosinca 2013. obavjeuju Komisiju o mjerama politike koje planiraju usvojiti za potrebe prvog podstavka i lanka 20. stavka 6. u skladu s okvirom predvienim u Prilogu V. toki 4. i navode kako namjeravaju ostvariti zahtijevan iznos utede. U sluaju mjera politike iz drugog podstavka i lanka 20. stavka 6., navedena obavijest pokazuje kako su ispunjeni kriteriji iz stavka 10. U sluaju mjera politike osim onih iz drugog podstavka ili lanka 20. stavka 6., drave lanice objanjavaju kako se ostvaruje jednaka razina utede, praenja i provjere. Komisija moe predloiti izmjene u roku od tri mjeseca od obavijesti.

10. Ne dovodei u pitanje stavak 11., kriteriji za mjere politike poduzete u skladu sa stavkom 9. drugim podstavkom i lankom 20. stavkom 6. su sljedei:


(a) mjere politike predviaju najmanje dva prijelazna razdoblja do 31. prosinca 2020. i dovode do ostvarivanja razine cilja utvrene u stavku 1.;

(b) definirana je odgovornost svake ovlatene stranke, stranke sudionice ili provedbenog tijela javne vlasti, ovisno o tome koje je relevantno;

(c) utede energije koje se trebaju ostvariti utvrene su na transparentan nain;

(d) iznos utede energije koji se zahtijeva ili koji treba ostvariti mjerom politike iskazan je kao krajnja potronja energije ili kao potronja primarne energije na temelju faktora konverzije utvrenih u Prilogu IV.;

(e) utede energije izraunavaju se pomou metoda i naela predvienih u Prilog V. tokama 1. i 2.;

(f) uteda energija izraunava se pomou metoda i naela predvienih u Prilogu V. toki 3.;

(g) stranke sudionice osiguravaju godinje izvjee o ostvarenim utedama energije, osim ako to nije izvedivo, i objavljuju ga;

(h) osigurano je praenje rezultata i predviene su odgovarajue mjere u sluaju nezadovoljavajueg napretka;

(i) uspostavljen je nadzorni sustav koji takoer ukljuuje neovisnu provjeru statistiki znaajnog udjela mjera za poboljanje energetske uinkovitosti; i

(j) svake se godine objavljuju podaci o godinjem kretanju uteda energije.

11. Drave lanice osiguravaju usklaenost poreza iz stavka 9. drugog podstavka toke (a) s kriterijima navedenima u stavku 10. tokama (a), (b), (c), (d), (f), (h) i (j).

Drave lanice osiguravaju usklaenost propisa i dobrovoljnih sporazuma iz stavka 9. drugog podstavka toke (c) s kriterijima navedenima u stavku 10. tokama (a), (b), (c), (d), (e), (g), (h), (i) i (j).

Drave lanice osiguravaju usklaenost drugih mjera politike iz stavka 9. drugog podstavka i nacionalnih fondova za energetsku uinkovitost iz lanka 20. stavka 6. s kriterijima navedenima u stavku 10. tokama (a), (b), (c), (d), (e), (h), (i) i (j).

12. Drave lanice osiguravaju da se utede energije u sluaju preklapanja uinka mjera politike ili pojedinanih mjera ne uraunavaju dva puta.

lanak 8.

Energetski pregledi i sustavi gospodarenja energijom

1. Drave lanice promiu meu svim krajnjim kupcima dostupnost visokokvalitetnih energetskih pregleda koji su trokovno uinkoviti i:

(a) koje neovisno provode kvalificirani i/ili akreditirani stru njaci u skladu s kvalifikacijskim kriterijima; ili

(b) koje provode i nadziru neovisna tijela na temelju nacionalnog zakonodavstva.

Energetske preglede iz prvog podstavka mogu provoditi unutarnji strunjaci ili energetski revizori pod uvjetom da je predmetna drava lanica uspostavila sustav kojim se osigurava i provjerava njihova kakvoa, ukljuujui prema potrebi godinji nasumini odabir barem statistiki znaajnog postotka svih energetskih pregleda koje su proveli.

Kako bi se zajamila visoka kakvoa energetskih pregleda i sustava gospodarenja energijom, drave lanice utvruju transparentne i nediskriminirajue minimalne kriterije za energetske preglede na temelju Priloga VI.

Energetski pregledi ne ukljuuju klauzule o zabrani prijenosa nalaza pregleda kvalificiranom/akreditiranom pruatelju energetskih usluga ako se korisnik tome ne protivi.

2. Drave lanice razvijaju programe kojima potiu provedbu energetskih pregleda u MSP-ovima te naknadnu provedbu preporuka iz tih pregleda.

Na temelju transparentnih i nediskriminirajuih kriterija i ne dovodei u pitanje pravo Unije o dravnim potporama, drave lanice mogu uspostaviti sustave potpore MSP-ovima, ukljuujui u sluaju sklapanja dobrovoljnih sporazuma, za pokrivanje trokova energetskog pregleda i provedbu trokovno visokou inkovitih preporuka iz energetskih pregleda ako se provode predloene mjere.

Drave lanice skreu panju MSP-ova, ukljuujui putem odgovarajuih posrednikih organizacija koje ih zastupaju, na konkretne primjere kako sustavi gospodarenja energijom mogu pomoi njihovom poslovanju. Komisija pomae dravama lanicama pruajui im potporu pri razmjeni najboljih praksi u ovom podruju.

3. Drave lanice takoer razvijaju programe za podizanje svijesti meu kuanstvima o koristima takvih pregleda putem odgovarajuih savjetodavnih slubi.

Drave lanice potiu programe osposobljavanja za kvalifikaciju energetskih revizora kojima se osigurava da je na raspolaganju dovoljan broj strunjaka.

4. Drave lanice osiguravaju da u poduzeima koja nisu MSP-ovi energetski pregled na neovisan i trokovno uinkovit nain provedu kvalificirani i/ili akreditirani strunjaci ili da ga provedu i nadziru neovisna tijela na temelju nacionalnog zakonodavstva do 5. prosinca 2015. i najmanje svake etiri godine od datuma prethodnog energetskog pregleda.


5. Smatra se da energetski pregledi udovoljavaju zahtjevima iz stavka 4. ako se provode na neovisan nain, u skladu s minimalnim kriterijima na temelju Priloga VI., i ako se provode prema dobrovoljnim sporazumima sklopljenima izmeu organizacija dionika i imenovanog tijela te ako ih nadzire predmetna drava lanica, druga tijela na koja su nadlena tijela prenijela odgovarajuu odgovornost ili Komisija.

Pristup sudionika na tritu koji nude energetske usluge temelji se na transparentnim i nediskriminirajuim kriterijima.

6. Poduzea koja nisu MSP-ovi i koja provode sustav gospodarenja energijom ili sustav upravljanja okoliem, koji ovjerava neovisno tijelo u skladu s relevantnim europskim ili meunarodnim normama, izuzeta su od primjene zahtjeva iz stavka 4., pod uvjetom da drave lanice osiguraju da predmetni sustav upravljanja ukljuuje energetski pregled u skladu s minimalnim kriterijima na temelju Priloga VI.

7. Energetski pregledi mogu biti samostalni ili dio ire okoline revizije. Drave lanice mogu zahtijevati da dio energetskog pregleda ini procjena tehnike i gospodarske izvedivosti prikljuenja na postojeu ili planiranu mreu centraliziranog grijanja ili hlaenja.

Ne dovodei u pitanje pravo Unije o dravnim potporama, drave lanice mogu provesti programe poticaja i potpora za provedbu preporuka iz energetskih pregleda i slinih mjera.

lanak 9.

Mjerenje

1. Drave lanice osiguravaju da, u mjeri u kojoj je to tehniki mogue, financijski opravdano i razmjerno s obzirom na potencijalne utede energije, krajnjim kupcima elektrine energije, prirodnog plina, centraliziranoga grijanja, centraliziranog hlaenja i tople vode u kuanstvima budu pribavljena pojedinana brojila po konkurentnim cijenama koja tono odra avaju stvarnu potronju energije krajnjih kupaca i daju informacije o stvarnom vremenu uporabe.

Takva pojedinana brojila po konkurentnim cijenama osiguravaju se prilikom:

(a) zamjene postojeeg brojila, osima ako je to tehniki neizvedivo ili trokovno neuinkovito u odnosu na dugoronu procijenjenu potencijalnu utedu;

(b) postavljanja novog prikljuka u novoj zgradi ili ako je zgrada podvrgnuta velikim radovima obnove kako je utvr eno u Direktivi 2010/31/EU.

2. Ako i u mjeri u kojoj primjenjuju inteligentne sustave mjerenja i uvode pametna brojila za prirodni plin i/ili elektrinu energiju u skladu s direktivama 2009/72/EZ i 2009/73/EZ, drave lanice:

(a) osiguravaju da sustavi mjerenja krajnjim kupcima pruaju informacije o stvarnom vremenu uporabe i da su ciljevi energetske uinkovitosti i koristi za krajnje kupce potpuno uzeti u obzir prilikom uspostavljanja minimalnih funkcionalnosti brojila i odreivanja obveza sudionika na tritu;

(b) osiguravaju sigurnost pametnih brojila i podatkovnih komunikacija te privatnost krajnjih kupaca u skladu s relevantnim zakonodavstvom Unije o zatiti podataka i privatnosti;

(c) u sluaju elektrine energije i na zahtjev krajnjeg kupca, zahtijevaju od pruatelja usluga mjerenja da osiguraju da brojilo ili brojila mogu uzimati u obzir elektrinu energiju prenesenu u mreu iz prostorija krajnjeg kupca;

(d) osiguravaju da na zahtjev krajnjih kupaca podaci o mjerenju predaje i preuzimanja elektrine energije budu dostupni krajnjim kupcima ili treoj osobi koja djeluje u ime krajnjeg kupca u lako razumljivom obliku koji se moe koristiti za usporedbu ponuda pod jednakim uvjetima;

(e) zahtijevaju da se u trenutku postavljanja pametnih brojila kupcima prue odgovarajui savjeti i informacije, posebno u vezi s njihovim punim potencijalom u pogledu upravljanja oitavanjem brojila i praenjem potronje energije.

3. Ako se zgrada opskrbljuje grijanjem i hlaenjem ili toplom vodom iz mree za centralizirano grijanje ili iz centralnog izvora koji opsluuje vie zgrada, mjerilo toplinske energije ili tople vode postavlja se je na izmjenjivau topline ili mjestu isporuke.

U zgradama s vie stanova i vienamjenskim zgradama koje imaju centralni izvor grijanja/hlaenja ili se opskrbljuju iz mree za centralizirano grijanje ili centralnog izvora koji opslu uje vie zgrada, brojila individualne potronje takoer se postavljaju do 31. prosinca 2016. za mjerenje potronje topline ili hlaenja ili tople vode za svaku jedinicu gdje je to tehniki izvedivo i trokovno uinkovito. Ako uporaba pojedinanih brojila nije tehniki izvediva ili trokovno uinkovita, za mjerenje grijanja upotrebljavaju se pojedinani razdjelnici trokova grijanja za mjerenje potronje topline na svakom radijatoru, osim ako predmetna drava lanica dokae da bi postavljanje takvih razdjelnika trokova grijanja bilo trokovno neuinkovito. U tom se sluaju mogu razmotriti alternativne trokovno uinkovite metode mjerenja potronje topline.


Ako se vienamjenske zgrade opskrbljuju iz sustava centraliziranog grijanja ili hlaenja ili ako u takvim zgradama prevladavaju vlastiti zajedniki sustavi grijanja ili hlaenja, drave lanice mogu uvesti transparentna pravila za raspodjelu trokova potro nje topline ili tople vode u takvim zgradama kako bi osigurale transparentnost i tonost obrauna individualne potronje. Prema potrebi takva pravila ukljuuju smjernice za nain raspodjele trokova grijanja i/ili tople vode koji se upotrebljavaju na sljedee naine:

(a) topla voda za potrebe kuanstva;

(b) toplina koju isputaju instalacije u zgradi i za potrebe grijanja zajednikih prostora (ako su stubita i hodnici opremljeni radijatorima);

(c) za potrebe grijanja stanova.

lanak 10.

Informacije o obraunu

1. Ako krajnji kupci nemaju pametna brojila iz direktiva 2009/72/EZ i 2009/73/EZ, drave lanice do 31. prosinca 2014. osiguravaju da su informacije o obraunu tone i temeljene na stvarnoj potronji, u skladu s Prilogom VII. tokom 1.1., za sve sektore obuhvaene ovom Direktivom, ukljuujui distributere energije, operatore distribucijskih sustava i poduzea za maloprodaju energije, ako je to tehniki izvedivo i gospodarski opravdano.

Ova se obveza moe ispuniti pomou sustava redovitog samoo itanja od strane krajnjih kupaca prilikom kojeg krajnji kupci obavjeuju dobavlja

Documents

CELEX_32012L0027_HR_TXT