Cervikalni Radikularni Bolni Sindrom-predavanje

Embed Size (px)

Citation preview

Cervikalni radikularni bolni sindrom

Cervikalna radikulopatija je neuroloko stanje koje se karakterie disfunkcijom cervikalnog spinalnog nerva, korena nerva ili obe pomenute strukture uzrokovano kompresijom Kompresija degenerativnim promenama (osteofitima najee) u foraminalnom otvoru Kompresija - hernijacijom intervertebralnog diska Manifestuje se kao bol u vratu i ruci sa kombinacijom gubitka senzibiliteta, motorne funkcije i promenom refleksnog odgovora u distribuciji zahvaenog korena Anatomske specifinosti Izuzetna mobilnost vertebralnih dinamikih segmenata 1)atlantoaksijalni zglob odgovoran za 50% vratne rotacije 2)atlantookcipitalni zglob za 50% fleksije i ekstenzije 3) nivoi ispod C2-C3 odgovorni za lateralno savijanje vratne kime, koje je upareno sa rotacijom u istom smeru Kompleksno zglobljavanje - preko zigapofizealnih zglobova (fasetni zglobovi) posteriorno, lateralno su unkovertebralni zglobovi (Lukini zglobovi) - esto suenje i.v. otvora osteofitnim izboinama Veina hernijacija diska se javlja u posterolateralnom pravcu komprimujui ipsilateralni koren Kompresija zahvata koren ispod (C4-5 zahvata C5 koren itd.) Specifina biomehanika Cervikalna radikulopatija - nekoliko mehanizama - ekstenzija, lateralno savijanje, ili rotacija (zatvaraju otvor nerva to rezultuje povredom korena ipsilateralno) Trakciona povreda-iznenadnom fleksijom i ekstenzijom, ako je udruena sa lateralnim savijanjem, i ako je udaljena od korena Iznenadno optereenje vrata bilo u ekstenziji ili fleksiji Kod degenerativnih promena vratne kime sa osteofitima (starije osobe) ponavljana ekstenzija i rotacija vrata

Etiologija i riziko faktori

Naslee-manje vredan kimeni stub-poveana spremnost kotano zglobnih struktura da odreaguju na patoloke nokse na odreeni nain Stil ivota - puenje, hronian kaalj, hronini bronhitis, mogua poveana TM, nedovoljna fizika aktivnost Ostali faktori rizika -esto podizanje tereta (veih od 10 kg), uvrtanje kime, monoton rad, vibracije, nezadovoljstvo na poslu Ne previe vrsta veza radikularnog bola sa navedenim faktorima rizika (osim naslea) Hernijacija diska i diskopatija najei uzroci kompresivne radikulopatije Epidemiologija Uestalost kompresivne cervikalne radikulopatije 107,3 : 100000 kod pripadnika mukog pola i 63,5 :100000 kod pripadnica enskog pola Odnos prolapsa u cervikalnom i LS predelu je 1:10 Najei uzrok cervikalne radikulopatije (u 70-75%) je foraminalna povreda spinalnog nerva uslovljena kombinovanim faktorima: smanjenje visine diska, degenerativne promene na unkovertebralnim zglobovima napred i zigapofizealnim zglobovima pozadi U kontrastu sa LS segmentom hernijacija nukleus pulpozusa se deava kod 2025% sluajeva Najee zahvaen sedmi koren (C7-60%), esti koren (C6- 25%) Vrh prevalencije je u populaciji 45-60 g.(cervikalna radikulopatija) Tipina klinika slika Podmukla nelagoda vrata i ruke - od tupog do ozbiljnog areeg bola Zraenje prema lopatici pa onda zajedno sa podlakticom ili nadlakticom ka aci Prethodne epizode bola u vratu ili istoriju artritisa vratne kime Akutna hernijacija diska i naglo suenje nervnog otvora-kod povreda koje ukljuuju vratnu ekstenziju, lateralno savijanje, ili rotaciju i vratno optereenje Poveanje bola kod ovih bolesnika na ekstenziju, lateralno savijanje, ili rotaciju ka oboleloj strani Smanjenje cervikalnih radikularnih simptoma pri abdukciji ramena i stavljanju ake iza glave -zbog smanjenja tenzije korena Kliniki pregled- anamneza Utvrditi glavne tegobe - bol,ukoenost,slabost, lokalizaciju Vizuelizovati skalu 0-10 za pacijentovu ocenu bola Aktivnosti i pozicija glave koje poveavaju ili smanjuju simptome Prisilna lateralna savijenost ili fleksija u L/S delu (antalgini poloaji) Kada je nastala eventualna povreda i kojim mehanizmom Simptomi cervikalne mijelopatije - sfinkteri, hod Prethodni medicinski tretman Socijalna anamneza-sport,profesija,okupacija,nikotin ili alkohol

Fiziki pregled opservacija Opservacija-posmatranje pri uzimanju anamneze (poloaj glave i vrata kao i pokrete) Tipino- ukoen vrat, glava nagnuta suprotno od zahvaene strane Aktivni opseg pokreta je redukovan -naroito ekstenzija, rotacija, i lateralno savijanje ka ili od zahvaenog korena Povean bol pri lateralnom savijanju suprotno od zahvaene strane moe izazvati poveano pomeranje hernijacije du nervnog korena, dok ipsilateralni bol govori za ukljetenje korena u nervnom izlazu Fiziki pregled - palpacija Osetljivost na palpaciju se registruje paraspinalno i jae je izraena ipsilateralno sa zahvaenim korenom Miina osetljivost moe biti predstavljena du miia gde su izraeni simptomi (npr. Medijalna ivica lopatica, proksimalna nadlaktica, lateralni epikondil) Mogu hipertonicitet ili spazam na palpaciju bolnih miia

Fiziki pregled- pregled motorike Manuelno ispitivanje miine snage - uhvatiti suptilne slabosti u miotomima Postaviti ruku u antigravitacioni poloaj i primeniti silu proksimalno od sledeeg distalnog zgloba Slabost abdukcije ramena - C5 radikulopatija Slabost fleksije lakta i ekstenzije runog zgloba - C6 radikulopatija Slabost ekstenzije lakta i fleksije runog zgloba - C7 radikulopatija Slabost ekstenzije palca i ulnarne devijacije runog zgloba - C8 radikulopatija Fiziki pregled- pregled senzibiliteta Utvrditi smanjenje ili gubitak senzibiliteta du dermatoma kad je radikulopatija otro ograniena Ponekad hiperestezija na dodir ili ubod iglom u zahvaenom dermatomu Ispitivanje senzibiliteta je krajnje subjektivno poto se oslanja na pacijentove odgovore Fiziki pregled- duboki refleksi Bilo koji stepen refleksa moe biti normalan - najkorisnije informacije daje asimetrija R.m.biceps brachii - udarom na distalnu tetivu u fossa antecubiti (C5-C6) R.m.brachioradialis - udarom na radijalni deo zgloba ruja (C5-C6)

R.m.triceps brachii - udarom na distalnu tetivu na zadnjoj strani lakta koji je oputen i flektiran na 90 (C7-C8) R.m.pronator teres - za razlikovanje C6 i C7 nivoa - ako je abnormalan zajedno sa refleksom tricepsa onda je verovatnije da se radi o leziji C7 Provokativni testovi Spurlingov test foraminalne kompresije ekstendiranjem vrata i rotacijom glave, a zatim pritiskom glave na dole-pozitivan ako bol zrai u ekstremitet ipsilateralno sa stranom u koju je glava rotirana-visoko specifian,ali ne i senzitivan test Manuelna distrakcija vrata sa pacijentom u supinaciji smanjuje simptome vrata i ekstremiteta Lherrmitte-ov znak se izvodi fleksijom vrata i ispitivanjem bolesnika o simptomima nalik elektrooku koji zrai niz kimu, a kod nekih i u ekstremitete kod pacijenata sa afeciranom vratnom modinom, cervikalnom spondilozom, kod tumora kimene modine i kod multiple skleroze Ekstenzioni test, test abdukcije ramena, Bikelesov znak Dijagnostika radioloka Obina radiografija pozitivna-suenje i.v. prostora, osteoartritis (hipertrofija zadnjih faseta),prednji ili zadnji ivini osteofiti Korelacija sa disekcijom kadavera - 67% za suenje i.v. prostora, 57% za velike zadnje osteofite i samo 32% abnormalnosti apofizealnih zglobova CT -tanost 72-91% u dg hernijacije diska, 96% u kombinaciji se mijelografijom Dijagnostika MRI MRI- po mnogima metoda izbora za evaluaciju radikulopatije Ogranienja -abnormalnosti i kod asimptomatskih ispitanika I studija- 10% asimptomatskih mlaih od 40 g. ima hernijaciju diska, 20% starijih od 40 g. ima foraminalnu stenozu, a 8% hernijaciju II studija- 50% asimptomatskih preko 60 g. ima hernijaciju diska, 50% bulging diska Dijagnostika EMNG Ispitivanje nervne provodljivosti Ispitivanje iglenom elektrodom Utvrivanje disfunkcije korena (postoji-ne postoji, teka-umerena, akutnahronina, zahvaen jedan ili vie korenova) Razlikovanje korenske lezije od pleksopatije i periferne nervne lezije (EMG paraspinalne muskulature)

Raditi tri nedelje posle poetka tegoba (uz EMG paraspinalne muskulature mogunost i nakon 10 dana) Terapija-inicijalni tretman Redukcija bola i zapaljenja, redukcija sila koje komprimuju koren Ohrabrivati pacijenta da nastavi sa uobiajenim aktivnostima uprkos bolu Okovratnik ( po meri) Vratni jastuk Ne preporuuje se mirovanje u krevetu (nekad moe biti neophodno radi inicijalnog smanjenja bolnosti) Tretman Restoracija punog opsega pokreta i flesksibilnosti vrata i ramenog pojasa kao i krsnog dela Uputiti pacijenta na tehnike pravilnog istezanja koje treba raditi 1-2 puta dnevno - postepeno pojaavati vebe TRETMAN- medikacija Paracetamol I izbor -u regularnim intervalima NSAIL nesteroidni antireumatici- najee ibuprofen i diklofenak, meloxicam, D-ketoprofen, COX1, COX2 inhibitori (inflamatorni medijatori kao matriks metaloproteinaze, prostaglandin E2, interleukin 6 i azot oksid oslobaaju iz herniranog intervertebralnog cervikalnog diska) Velike studije ne nude dokaz da su efikasniji od placeba ( kod radikulopatija) Miorelaksansi: tolperison, tinazidin, baklofen, tertrazepam koristiti kratko vreme Oralni steroidi - nema kontrolisane studije koji podravaju njihovu upotrebuipak smatraju se kliniki korisnim Parenteralna primena kortikosteroida (metilprednizolon-pulsna terapija iv; dexamethason iv u opadajuim dozama) povoljan efekat prema naem klinikom iskustvu (kombinacija sa analgeticima i NSAIL) TRETMAN-medikacija Tricikliki antidepresivi -imaju centralno i periferno antihiolinergiko dejstvo i sedativne efekte Imaju centralno dejstvo na transmisiju bola i blokiraju ponovno preuzimanje noradrenalina i serotonina Primena: karbamazepina, gabapentina, progabida i lamotrigina Opioidni lekovi -ako drugi lekovi ne deluju Epiduralni steroidi - kod pacijenata koji ne reaguju na medikamente, trakciju i dobro osmiljen program fizikalne th-nekoliko studija ih preporuuje za kratkotrajnu terapiju TRETMAN-medikacija

Selektivna blokada nervnih korenova - kod bolesnika sa lezijom jednog korena utvrenog elektrodijagnostiki Akupuntura - kontroverzni stavovi Nekog uspeha ima Primena: ako kontrola bola nije postignuta fizikalnom terapijom i medikamentima U kombinaciji sa prethodnim metodama povoljnost na stanje pacijenta Terapijska alternativa za pacijente koji odbijaju epiduralne steroide i selektivnu blokadu korena

Cervikalna radikulopatija je neuroloko stanje koje se karakterie disfunkcijom cervikalnog spinalnog nerva, korena nerva ili obe pomenute strukture. Manifestuje se kao bol u vratu i ruci sa kombinacijom gubitka senzibiliteta, motorne funkcije i promenom refleksnog odgovora u distribuciji zahvaenog korena.1. Bogduk N. The anatomy and pathophysiology of neck pain. Phys Med Rehabil Clin N Am 2003;14:455-72. 2. Radhakrishan K, Litchy WJ, OFallon WM, Kurland LT. Epidemiology of cervical radiculopathy: a population-based study from Rochester, Minnesota, 1976 through 1990. Brain 1994;117:325-35. 3. Salemi G, Savettieri G, Meneghini F, et al. Prevalence of cervical spondylotic radiculopathy: a door-to-door survey in a Sicilian municipality. Acta Neurol Scand 1996;93: 184-8. 4. Sampath P, Bendebba M, Davis JD, Ducker T. Outcome in patients with cervical radiculopathy: prospective, multicenter study with independent clinical review. Spine 1999;24:591-7

Prema veini studija baziranim na osnovu klinikih opservacija ovog stanja godinja incidenca je 107,3 : 100000 kod pripadnika mukog pola i 63,5 :100000 kod pripadnica enskog pola. U odnosu na starosnu strukturu populacije pik javljanja je izmeu 50 i 54 godine, mada postoji tendencija pomeranja prema mlaem starosnom dobu. Prema nekim studijama 26% pacijenata sa cervikalnom radikulopatijom biva podvrgnuto operaciji tokom tri meseca od nastanka bolnih tegoba, potom senzitivnog i motornog deficita. Rekurntni simptomi se nakon operacije javljaju kod nekih 32 %, proseno nakon 4,9 godina nakon operacije. Novije studije ukazuju da 90% pacijenata imaju normalan neuroloki nalaz ili blagu nesposobnost zbog cervikalne radikulopatije. Jedan od najeih uzroka cervikalne radikulopatije je (u 70-75%) foraminalna povreda spinalnog nerva uslovljena kombinovanim faktorima: smanjenje visine diska, degenerativne promene na unkovertebralnim zglobovima napred i zigapofizealnim zglobovima pozadi. U kontrastu sa LS segmentom hernijacija nukleus pulpozusa se deava kod 20-25% sluajeva. Drugi uzroci kao tumori kimenog stuba i infekcije su znaajno rei. Osnovni mehanizan koji je u osnovi radikularnog bola je slabo razjanjen. Kompresija nervnog korena ne dovodi uvek do bola sve dok ganglion zadnjeg korena nije komprimovan. Hipoksija nervnog korena i dorzalnog gangliona mogu pogoravati efakat komresije. Nalazi iz perioda poslednje dekade

upuuju da inflamatorni medijatori kao matriks metaloproteinaze, prostaglandin E2, interleukin 6 i azot oksid oslobaaju iz herniranog intervertebralnog cervikalnog diska. Ovakva zapaanja opravaju primenu antiinflamatornih medikamenata.11. Kang JD, Georgescu HI, McIntyre-Larkin L, Stefanovic-Racic M, Evans CH. Herniated cervical intervertebral discs spontaneously produce matrix metalloproteinases, nitric oxide, interleukin-6 and prostaglandin E2. Spine 1995;20:2373-8. 12.Kang JD, Stefanovic-Racic M, McIntyre LA, Georgescu HI, Evans CH. Toward a biochemical understanding of human intervertebral disc degeneration and herniation: contributions of nitric oxide, interleukins, prostaglandin E2, and matrix metalloproteinases. Spine 1997;22:1065-73. 13. Furusawa N, Baba H, Miyoshi N, et al. Herniation of cervical intervertebral disc: immunohistochemical examination and measurement of nitric oxide production. Spine 2001;26:1110-6. 14. Miyamoto H, Saura R, Doita M, Kurosaka M, Mizuno K. The role of cyclooxygenase- 2 in lumbar disc herniation. Spine 2002; 27:2477-83.

Kod pacijenata sa hernijacijom intervertebralnog diska leenih konzervativno simptomi rezolucije promena koreliraju sa atenuacijom hernijacije na imiding studijama. Odnos prolapsa u cervikalnom i LS predelu je 1:10. Dispozicija za hernijaciju u cervikalnom predelu je teki fiziki poslovi sa podizanjem tereta proseno iznad 15 kg, ei boravak u motornom vozilu kao voza, istovremena izloenost vibracijama, skokovi sa daske. Puenje, hronian kaalj, hronini bronhitis su rizikofaktori za nastanak bolesti cervikalnog intervertebralnog diska. Osobe sa cervikalnom hernijacijom u 30-40% sluajeva imaju bolest lumbalnog intervertebralnog diska. Najee su hernijacije izmeu C5-6 i C6-7 IVD, neto je zastupljenija radikulapatija C7 korena. Hernijacija nivoa C4-5 je retka, a C7-Th1 je zastupljenija kod osoba starijeg ivotnog doba.15. Maigne JY, Deligne L. Computed tomographic follow-up study of 21 cases of nonoperatively treated cervical intervertebral soft disc herniation. Spine 1994;19:189-91. 16. Bush K, Chaudhuri R, Hillier S, Penny J. The pathomorphologic changes that accompany the resolution of cervical radiculopathy: a prospective study with repeat magnetic resonance imaging. Spine 1997;22:18318 Maruiwa H, Fujimura Y, Toyama Y. Relationships between outcomes of conservative treatment and magnetic resonance imaging findings in patients with mild cervical myelopathy caused by soft disc herniations. Spine 2001;26:1592-8.

Diagramska prezentacija hernijacije cervikalnog diska u odnosu na kimenu modinu i nervne korenove. A. Centralna hernijacija. Bilateralna kompresija kimene modine, sa moguom paraparezom. B. Para-centralna hernijacija diska Kimena modina je pritisnuta jednostrano,mogua posledina pojava Brown-Sequard sindrom. C. Lateralna hernijacija diska. U ovoj poziciji diska prednji nervni koren je izolovano oteen, to dovodi do istog motornog sindroma donjeg neurona, D. dalja lateralna ili foraminalna hernijacija uzrokuje kompresiju nervnog korena i dorzalnog korenskog gangliona Dijagnostiki i terapijski vodii koji se primenjuju za bol u LS predelu mogu se primeniti kod bolesti i stanja koja su praena bolom u vratu i radikulopatijom. Na osnovu anamneze to su febrilna stanja, nagli gubitak telesne mase, stalni noni bol, prethodna maligna bolest, imunosupresija ili intravenska upotreba lekova. Shodno tome uzimajui u obzir bolesti i stanja u odnosu na etiologiju potrebno je napraviti diferencijaciju prema: Trauma: Dislokacije i prelomi ramena Trakcione povrede brahijalnog pleksusa Neoplastine bolesti: TU kimenog stuba i kimene modine Pancoast TU/sindrom Plazmocitom Osteosarkom Hondrosarkom Inflamacije Herpes zoster Meningitis Cirkumskriptni meningitis Poetak trasverznog mijelitisa Spinalni arahnitis M-Lyme Bruceloza-retko Spinalni epiduralni i subduralni absces Komplikacije u sklopu AIDS Alergijeske, kolagene, autoimune bolesti Brahijalni neuritis (Personage-Turner) Spondylitis ancylopoetica- Bechterew Reumatoid artritis Metabolike bolesti i bolesti deponovanja Kombinovana spinalna degeneracija-poetak (deficijencija B12, folne kiseline,manifestacije neuroanamijskog sindroma) Svi tipovi gojaznosti Kongenitalni razvojni poremeaji Sindrom vratnog rebra Degenerativne bolesti vezane za starosnu dob Cervikalni osteoartritis

Anatomska, stanja tipa tipa stranog tela, strukturalne bolesti Kompresija cervikalnog nervnog korena Cervikalna spondiloza Cervikalna spinalna stenoza Sindrom hernijacije cervikalnog IV diska Thoracic outlet sindrome (TOS) Akromioklavikularna separacija, artritis, subakromijalni burzitis Kalcifikovani tendinitis ramena, adhezivni papsulitis ramena Sindrom skalenusa Deltoidni burzitis Neuropatije ukletenja: karpalni i ulnarni sindrom Vaskularni poremeaji arterija i vena Okluzija aksilarne i brahijalne arterije Spontana i traumatska tromboza aksilarne i subklavijalne vene Suptilni znaci mielopatije Poetne smetnje posturalnog balansa Nestalna slabost DE i i nestalne smetnje hoda Urinarne smetnje tipa urgencije (ee su od retencije i/ili inkontinencije)

Ne postoje univerzalno prihvaeni kriterijumi za dijagnostiku cervikalne radikulopatije. Kod veine pacijenata istorija bolesti fizikalni pregled su dovoljni za postavljenje dijagnoze. U tipinim sluajevima pacijent se ali na jake bolove u vratu i ruci. Senzorni simptomi kao tipanje i peenje prate dermatomsku distribuciju to upuuje na miotomski uzorak. Na primer radikularni bol iz C7 se obino zapaa duboko kroz rameni pojas sa irenjem u nadlakticu i podlakticu gde su slabost i parestezije ograniene vie na centralni predeo ruke, trei prst i povremeno u podlakticu. Subjektivna slabost nadlaktice je manje zastupljena. Podizanje ruke na vrh glave, ili pomerenje glave u pravcu pogleda na dole i suprotno od simptomatske strane esto popravlja bol, dok okretanje u pravcu simptomatske strane poveeva bol.

Simptomi i kliniki znaci koji su udrueni sa cervikalnom radikulopatijom

Nervni koren/dis kC3 (C2/4)

BolGornji deo vrata, mastoidni nastavak, uvo

Gubitak senzibiliteta Motorna slabost

Refleksi

Zadnje gornji deo vrata, mastoid, zadnji deo aurikule

___

___

C4 (C3/4) C5 (C4/5)

Gornji deo vrata, levatorni predeo Gornji deo vrata, skapule, predgrue (ree) predgrue (ree) vrat, medijalni deo skapule, vrh ramena, prednji deo nadlaktice do lakta Deltoidni predeo

___ Deltoidni mii

___ +/- Bicepsa

C6 (C5/6)

vrat, medijalni deo scapule, rame, Dorzum palca, II prsta Biceps spoljni deo nadlaktice, dorsalni i susedni deo podlaktice, dorsalni deo metakarpalni predeo palca, II prst i metacarpalni deo vrat, medijalni deo scapule, rame, Srednji prst zadnje-spoljni deo nadlaktice, dorsalni deo podlaktice, srednji prst vrat, medijalni deo scapule, spoljni srednji i V prst deo nadlaktice, ulnarni deo podlaktice, V prst

Bicepsa Supinatora

C7 (C6/7)

Triceps, extensor Tricepsa digitorum

C8 (C7/8)

Fleksor palca, fleksora prstiju mali miii ake, fleksori prstiju

A. C5 radikulopatija B. C6 radikulopatija C. C7 radikulopatija

D. C8 radikulopatija

Spurling-ov znak Mnogi provokativni dijagnostiki testovi su predloeni za potvrivajnje cervikalne radikulopatije, ali je njihova pouzdanost i dijagnostika preciznost mala (Lhermitte, Spurling, distrakcioni test, ekstenzioni test, test abdukcije ramena, Bikelesov znak). Uzimajui u obzir navedene bolesti i stanja koja treba diferencijalno dijagnostiki iskljuiti nije na odmet proveriti standardne laboratorijeks parametre: SE (oba sata), KKS, fibrinogen, CRP, reumatske faktore i elektrolitski status. Konvecionalna radiografija cervikalne kime je ranije bila u upotrebi, ali je njena korisnost ograniana. MRI je metoda izbora za dijagnostiku evaluaciju pacijenata sa cervikalnom radikulopatijom. Za primenu MRI u dijagnostici ne postoje jo uvek definisani kriterijumi. Jasni stavovi su ukoliko postoje znaci mijelopatije, izolovanog deficita po radikularnom tipu, perzistiranje bolnog sindroma tokom 4-6 nedelja na konzervativnom tretmanu, postojanje ''red flags'' (tumor ili infekcija). Meutim, sa druge strane dosta je pozitivnih nalaza MRI kod odrasle populacije koji su bez simptoma, gde je detektovana hernijacija ili bulging kod 57%, utinue kimene modine kod 26% i kompresija mijelona kod 7%. CT sam za sebe ima ogranienu vrednost u proceni cervikalne radikulopatije, ali je koristan u razgraniavanju veliine kotanih izrataja, foraminalnih suenja, ili prisutvo osifikacije u posteriornom longitudinalnom ligamentu. CT mijelografija je kao metoda superiornija u odnosu na MRI, ali se zbog invazivnosti manje koristi. Primena skenera kostiju tehnecijumom i galijumom koristi se retko, osim kada je prisutvo malignoma ili infekcije sumnjivo na multiplu lokalizaciju, kada se MRI nerado primenjuje ili je nepraktina. Elektrofizioloka dijagnostika sprovodi se iglenom EMG, i ispitivanjem nervne provodljivosti, pogotovo kada je istorija bolesti i fiziki pregled nedovoljan u proceni radikulopatije prema drugim neurolokim bolestima i stanjima koja su praena bolom u vratu i ruci. Tipina je abnormalna inserciona aktivnost, ukljuujui i pozitivne otre talasaste potencijale i fibrilacione potencijale, koji su prisutni u miiima ekstremiteta i aficiranim miotomima, tri nedelje nakon nastanka kompresije nervnog korena. Ispitivanje paraspinalne muskulature poveava senzitivnost metode od kada se inserciona aktivnost moe videti ranije

i to 10 dana nakon nastanka oteenja korena. Na kraju je vano istai da abnormalni nalaz na paraspinalnoj muskulaturi doprinosi diferencijaciji cervikalne radikulopatije u odnosu na brahijalnu pleksopatiju. Redukcija bola i zapaljenja, redukcija sila koje komprimuju koren Ohrabrivati pacijenta da nastavi sa uobiajenim aktivnostima uprkos bolu Okovratnik ( po meri) Vratni jastuk Ne preporuuje se mirovanje u krevetu (nekad moe biti neophodno radi inicijalnog smanjenja bolnosti)

Restoracija punog opsega pokreta i flesksibilnosti vrata i ramenog pojasa kao i krsnog dela Uputiti pacijenta na tehnike pravilnog istezanja koje treba raditi 1-2 puta dnevno postepeno pojaavati vebe Paracetamol I izbor -u regularnim intervalima NSAIL nesteroidni antireumatici- najee ibuprofen i diklofenak Velike studije ne nude dokaz da su efikasniji od placeba ( kod radikulopatija) Meloxicam - slian analgoreumatski efekat, ali, bre deluje, manje nuzpojava za GIT Miorelaksansi kratko vreme koristiti Oralni steroidi - nema kontrolisane studije koji podravaju njihovu upotrebu- ipak smatraju se kliniki korisnim

Tricikliki antidepresivi -imaju centralno i periferno antihiolinergiko dejstvo i sedativne efekte Imaju centralno dejstvo na transmisiju bola i blokiraju ponovno preuzimanje noradrenalina i serotonina Opioidni lekovi -ako drugi lekovi ne deluju Epiduralni steroidi - kod pacijenata koji ne reaguju na medikamente, trakciju i dobro osmiljen program fizikalne th-nekoliko studija ih preporuuje za kratkotrajnu terapiju Selektivna blokada nervnih korenova - kod bolesnika sa lezijom jednog korena utvrenog elektrodijagnostiki Akupuntura - kontroverzni stavovi Nekog uspeha ima Ako kontrola bola nije postignuta fizikalnom terapijom i medikamentima U kombinaciji sa prethodnim metodama Alternativa za pacijente koji odbijaju epiduralne steroide i selektivnu blokadu korena