ZATITA OD STRUJNOG UDARA

SADRAJ1. STRUJNI UDAR 2

1.1 Efekti djelovanja elektrine struje ..............................2

1.2 Fizioloko djelovanje elektrine struje ...3

1.2.1 ovjeije tijelo u strujnom krugu .3

1.2.2 Bioloko djelovanje elektrine struje ...6

1.3 Prva pomo ..7

2. ZATITNE MJERE OD STRUJNOG UDARA ......10

2.1 Zatitno izolovanje ....11

2.2 Zatita malim naponom . ...............................11

2.3 Naini prikljuka zatitnog voda ...12

2.3.1 Prikljuak zatitnog voda u sistemu nulovanja ...13

2.3.2 Prikljuak zatitnog voda u zatitnog uzemljenja ...........................14ZATITA OD STRUJNOG UDARAElektrina struja (kretanje elektrona) se javlja kao sudaranje slobodnih elektrona I atoma u metalnim provodnicima, kao elektronska struja u elektronskim cijevima, kao jonska struja u gasovima i tekuinama, te kao kretanje elektrona djeluje na medij kroz koji se odvija I upravo ta pojava omoguava iroku primjenu elektrine energije, ali u isto vrijeme postoje I pojave, posljedice kretanja, koje su tetne kako sa aspekta prenosa energije tako I sa aspekte sigurnosti opreme i osoblja koje omoguava taj prenos.

U tom smislu elektrina energija predstavlja opasnu stvar I za njenu proizvodnju, prenos I eksploataciju vrijede uslovi I propisi koji vrijede za druge opasne stvari. To znai da pravna I fizika lica koja rade na proizvodnji, prenosu i eksploataciju elektrine energije, moraju biti struna i osposobljena poduzimati sve mjere, zakonom i propisima predviene, kako bi se sprijeila pojava materijalnih teta i ljudskih rtava u tim procesima.1.STRUJNI UDAR

1.1. Efekti djelovanja elektrine struje

Kod sudaranja slobodnih elektrona sa atomima, unutar metalnih provodnika, dolazi do izbijanja atoma iz ravnotenog poloaja i intenziviranja njihovog titranja. Ono se ispoljava kroz povienje temperature, a time i tzv. unutranje energije. Pojaano titranje atoma osjeamo kao toplotu, a ako se materijal zagrije do usijanja, uz toplotu doi e do emitovanja svjetlosti. Takav efekat predstavljatoplotni efekatelektrine struje, opisuje se Dulovim zakonom i o njemu smo ve govorili u prvom poglavlju. Toplotni efekat elektrine struje je koristan kod elektrinih grijaa, ali je tetan kod nepotrebnog zagrijavanja vodova, maina i elektrinih elemenata. Opasan je i u djelovanju na ive organizme.

U prostoru oko provodnika kroz koji protie elektrine struja, pojavljuje se magnetno polje. Ova pojava predstavljamagnetni efekatelektrine struje. Pojava magnetnog polja oko provodnika kroz koji protie struja, te injenica da to magnetno polje prati promjenu struje kroz provodnik, omoguilo je konstrukciju mnogih elektrinih ureaja i maina. tetno djelovanje magnetnog efekta ogleda se u elektromagnetnom zraenju koje izaziva smetnje u radu elektrinih ureaja.

Ako se provodnik, kroz koji protie elektrina struja, nae u prostoru djelovanja nekog stranog magnetnog polja ili magnetnog polja drugog provodnika kroz koji protie struja, onda e se pojaviti mehanika sila koja e nastojati potisnuti taj provodnik. Ova pojava predstavljamehaniki efekatelektrine struje i uglavnom je koristan s obzirom da omoguava konstrukciju elektrinih motora koji se koriste za pretvaranje elektrine energije u mehaniku. teta koja moe nastati usljed djelovanja mehanikog efekta elektrine struje ogleda se u lomljenju izolatora, stvaranju kratkih spojeva usljed privlaenja provodnika i sl.

U elektrino vodljivim tekuinama (nemetalni materijal) elektrina energija vri razgradnju tih tekuina, odnosno dolazi do odvajanja hemijskih elemenata od kojih je tekuina nainjena. Ovakav efekat elektrine energije nazivamohemijski efekati on je vrlo koristan za elektrolize, rad akumulatora i sl. U ivim organizmima hemijski efekat elektrine energije je jako tetan.

Svjetlosni efekatelektrine energije je pojava da u nekim sluajevima elektrina struja izaziva pojavu svjetlosti. Ve smo pomenuli da kod zagrijavanja materijala do usijanja, usljed toplotnog efekta, dovodi i do pojave svjetlosti, a to imamo kod sijalica sa arnom niti. Pojava svjetlosti moe biti posljedica jonizacije gasova (fluorescentne cijevi) ili kao posljedica promjene energetskog nivoa pojedinih elektrona u samim atomima materije (svijetlee LED diode). 1.2. Fizioloko djelovanje elektrine strujeFizioloko djelovanje elektrine struje predstavlja djelovanje elektrine struje na ljude I ivotinje .S obzirom na sloenost ivih organizama, elektrina struja, prolaskom kroz njih izaziva niz sloenih, uglavnom negativnih efekata vrlo opasnih po te organizme. Osnovna opasnost za ljude lei u injenici da ovjek ne raspolae nikakvim ulom za otkrivanje elektriciteta. Nemamo nikakav, prirodno ugraen mehanizam, koji bi nas upozorio na prisustvo elektriciteta I opasnost kojoj se izlaemo dodirom sa naelektrisanim tijelom.1.2.1. ovjeije tijelo u strujnom krugu

Da bi dolo do proticanja elektrine struje kroz ljudski organizam, neophodno je da se preko njega zatvori strujni krug, odnosno da dvije razliite take organizma dou pod odreen napon (razliku potencijala). U toj situaciji dio organizma koji se nalazi izmeu te dvije take, predstavlja elektrini otpor.Poznato nam je da vrijednost struje zavisi od napona koji djeluje u strujnom krugu I vrijednosti otpora kroz koji protie struja (Omov zakon). Do razliitih efekata u ivom organizmu dolazi zbog proticanja elektrine struje, tako da je to veliina koja moe kod ivog organizma proizvesti niz oteenja pa i smrt.Praktino je utvreno da su opasne i smrtonosne vrijednosti struja :

I > 25 mA opasna vrijednost struje(djeluje na ritam rada srca i duim prolaskom kroz organizam moe izazvati smrt)

I > 30 mA struja koja djeluje na rad zaliska srca

(predstavlja donju granicu direktne opasnosti)

I > 50 mA smrtonosna vrijednost struje

Sl. 1.155. Fizioloko djelovanje elektrine struje na ovjekovo tijelo i dijagram vladanja miia ake u odnosu na strujuKada govorimo o ovjekovom tijelu, kao elektrinom otporu, onda moemo konstatovati da vrijednost tog otpora zavisi od vrijednosti prelaznih otpora na mjestima gdje je tijelo prikljueno u strujni krug, kao i od samog otpora tkiva kroz koji se strujni krug zatvara.

R = Rt + Rpr ()

Rt - otpor ovjeijeg tijelaRpr - prelazni otpori ulaska i izlaska struje u tijelo

Prelazni otpori na mjestu ulaska i izlaska elektrine struje u tijelo, jako su promjenjivi I zavise od niza parametara. Prije svega zavise od vlanosti koe na mjestu dodira. Poveana vlanost e svakako dovesti do smanjenja vrijednosti tog otpora. U tom smislu govorimo o etiri stepena stanja koe, koja se prema IEC oznaavaju kao :

BB1 potpuno suva koa, kontakt ruka noga

BB2 vlana koa, kontakt ruka nogaBB3 mokra koa, noge u vodi kontakt rukomBB4 uronjeno u vodu, samo otpor tkivaPored navedenog, otpor tijela prolasku elektrine struje, zavisi I od visine napona koji djeluje na to tijelo. Pri viim naponima na mjestu ulaska i izlaska elektrine struje u tijelo dolazi do probijanja koe na vie mjesta, to poveava povrinu kroz koju se struja zatvara I samnjuje ukupan otpor ovjeijeg tijela ( Tabela 1.30. )

Tabela 1.30. Otpor tijela u funkciji napona R = f(U)

Napon (V)2550250

Otpor tijela ()250020001000

Uzimajui u obzir, vidimo da je otpor ovjeijeg tijela, proticanju elektrine struje razliit za razliite uslove i moe se rei da je u odreenoj mjeri individualan za svaku osobu (vlanost i provodnost koe ovise o znojenju, genetici i sl.). Tabela 1.31. pokazuje vrijednosti otpora ovjeijeg tijela, uvaavajui navedene injenice.

Tabela 1.31. Otpor ovjeijeg tijela

Napon dodira

(V)USLOVI

BB1

(suvo)BB2

(vlano)BB3

(mokro)BB4

(uronjeno)

R

()I

(mA)R

()I

(mA)R

()I

(mA)R

()I

(mA)

10

25

50

100

2507000

5000

4000

3000

15001,4

5

12,5

33

1673500

2500

2000

1500

10003

10

25

67

2501200

1000

875

750

6508

25

57

133

385600

500

440

375

32517

50

114

267

770

Sl. 1.156. Zavisnost otpora ovjeijeg tijela od napona i uslova okoline 1.2.2 Bioloko djelovanje elektrine strujeProticanje elektrine struje kroz nerko tijelo izazivca reakcije miia I ivanog sistema. Prag osjeaja nalazi se izmeu 1 i 3 mA. Struje vee od 10 mA izazivaju grenje miia Sl.1.155. Naroito je opasno proticanje naizmjenine elektrine struje u blizini srca. U tom sluaju dolazi do treperenja sranih pretkomora. Broj otkucaja se toliko poveava da takav napor srce ne moe izdrati pa prestaje da radi. Prema istraivanjima, struja od 100 mA, u vremenu od 3 sekunde, moe dovesti do zaustavljanja rada srca.

Meutim, ak I jae struje dovode samo do obrmlosti rada srca, ali ne i do smrti. To znai, ako se tijelo brzo odvoji od strujnog kruga, srce jedno vrijeme nepravilno kuca, ali ovjek ostaje iv. Dakle aritmija I zaustavljanje rada srca, zbog prolaska naizmjeninme struje je opasna ukoliko tijelo ostane due vrijeme u dodiru sa naponom. Brzim reagovanjem, ove posljedice se mogu izbjei Sl.1.157.Drugi problem koji se javlja prilikom prolaska elektrine struje kroz organizam je razvijanje dulovske toplote koja dovodi do pojave tekih opekotina, a kod jakih struja moe doi do potpunog ugljenuisanja dijelova tijela. Pri duem proticanju jakih struja tijelo se ugljenie I gubi na teini zbog dehidracije. Postoji odreena koliina toplote koja se , u odreenom roku, mora razviti u organizmu da bi strujni udar bio smrtonosan. Rijetki su sluajevi koji su nastupili pri proticanju struje krae od 30 sekundi I razvijenoj topoloti manjoj od 1200 J (dula).

Znatan uticaj na posljedice strujnog udara ima frekvencija elektrine struje. Elektrine struje nie frekvencije (kakva je upravo frekvencija distributivne mree) su najopasnije. Istosmjerna struhja, u istim okolnostima je manje opasna, a struje visokih frekvencija se ak koriste za lijeenje. Svakako da I istosmjerne, kao I struje visokih frekvencija, ako imaju velike vrijednosti opeklina, ali su znatno manje tetne za rad srca. Zato se u tumaenju pravog uzroka smrti od strujnog udara pojavljuje miljenje da je zaustavljanje rada plua primarni uzrok smrti.

Sl. 1.157. Dijagram uticaja jaine struje I vremena prolaska na rad srca

1.3. Prva pomoUnesreenog od strujnog udara treba to bre odvojiti od strujnog kola. U toj hitnosti ne smijemo ugroziti vlastitu sigurnost i zato mormamo poznavati proceduru I nain odvajanja unesreenog : 1. provjeriti da li je strujni udar posljedica djelovanja niskog (1kV) napona.

2. ako je u pitanju niski napon, tada uradimo neto od navedenog:

ukoliko je to mogue iskljuimo napajanje

ukoliko raspoloeno sa dugom, suvom, drvenom letvom; pomou nje odvojimo vod od nesreenog

izolujemo se od tla (daskama, suvim granama, plastinom prostirkom, gumenim izmama I sl.), omotamo ruke suvom tkaninom I povuemo unesreenog za odjeu, da bi se odvojio od strujnog voda. Ako je unesreeni na nekom uzvienju (iznad poda ili iznad tla) osigurati ga od padanja.

3. Ako je u pitanju udar struje visokog napona, tada ne smijemo pristupiti odvajanju unesreenog dok se ne iskljui visokonaponski vod ili taj dio postrojenja, pa zato treba:

obavjestiti lokalnu elektrodistribuciju da iskljui vod

pozvati ljekara Indvidualna snalaljivost spasioca I brzina pruanja prve pomoi su glavni elementi za uspjeno spaavanje unesreenog od strujnog udara. U oekivanju doktora, unesreenom treba otkopati odjeu, raskomotiti ga i, ukoliko ne die, na licu mjesta primjeniti vjetako disanje.

Sl. 1.158. Primjena vjetakog disanja metodom usta na usta Najbolje je primjeniti metodu usta na usta. Unesreenog poloiti na lea. Pod lopatice mu podmetnuti jastuk od odjee. Prii mu sa lijeve strane, kleknuti, desnom rukom obuhvatiti potiljak unesreenog, a lijevom pritisnuti elo da se glava zabaci nazad. Time put disajnih organa postaje Slobodan. Drugi spasilac spusti se na uzglavlje unesreenog I maramicom mu obrie usta. Ukoliko postoji opasnost od infekcije, unesreenom u usta stavljamo plastinu cjevicu ( ako je pri ruci). Isti spasilac uduvava u usta unesreenom vazduh, zatvarajui mu palcem nos da osigura ulazak tog vazduha u plua. Pritisak treba da je toliko jak da pomjera grudni ko tza oko 3-4 cm, pa se zato izvodi objema rukama I teinom spasiovevog tijela Sl.1.158. U ist vrijeme, radi izazivanja pulsacije velikih arterija, pri svakom pritiskivanju vri se masaa srca. Zato je korisno noge unesreenog drati malo uzdignuti radi priliva krvi iz vena u srce. Cijeli ciklus uduvananje izduvavanje traje oko 5 sekundi. U poetku, prvu pomo, moe davati I samo jedan ovjek. Tada se kombinuje uduvavanje I masaa srca. Nakon dva, tri duboka uduvavanja slijedi 15 20 sekundi masiranja srca.Vjetako disanje se primjenjuje sve dok se ne javi sopstveno disanje unesreenog. To ponekad traje satima, pa se spasioci moraju smjenjivati, ali smjena ne smije da narui kontinuitet, odnosno ritam vjetakog disanja.

Ukoliko su prilikom strujnog udara nastupile opekline na tijelu unesreenog tada trebamo primjeniti sljedei postupak:

1. Skinuti odjeu natopljenu vruom tekuinom ili hemikalijom. Ako imamo dijelove odjee zalijepljene za kou, ne smijemo ih nasilno odvajati nego paljivo obrezati makazama.

2. Brzo hlaenje opeene povrine najvanija je mjera prve pomoi u ovom sluaju, jer bitno poboljava konani ishod povrede. Opeeni dio tijela treba to prije uroniti u vodu ili tuirati. Voda mora biti hladna, alli ne I ledena. Hlaenje treba trajati najmanje deset minuta. Malu djecu ne ostavljati dugo u hladnoj vodi jer moe doi do pohlaivanja tijela.

3. S opeene ruke odmah skinuti prstenje, narukvice I sat, prije nego koa natekne. Ako se zbog otekline prsten vie ne moe skinuti treba ga prerezati.

4. Opekline se pokrivaju gazom I zavojem, vrlo labavo, bez zatezanja.

5. Ako je opeena velika povrina ruke ili noge treba ozlijeeni ud imobilizirati.

6. Ako je prevoz do bolnice dug, ozlijeenom treba davati da pije tekuinu (nikako alcohol).

Mogue je da prilikom strujnog udara, iz razliitih razloga, doe kod unesreenog do prijeloma kosti. Ako pruanjem prve pomoi uoimo takvu promjenu trebamo primjeniti sljedei postupak:

1. Ako je slomljeni ud deformisan, moemo pokuati da ga izravnamo uzdunim istezanjem. Povuemo lagano dva susjedna zgloba u suprotnim smjerovima. Ovaj postupak ne smije biti nasilan I treba ga prekinuti ako naiemo na otpor ili jau bol. Nepravilna manipulacija slomljenim udom moe dovesti do oteenja krvnih ila, ivaca I ostalih tkiva ili pretvoriti zatvoreni prijelom u otvoreni.

2. Slomljena kost se mora imobilizirati prije prenoenja ili prevoza unesreenog. Ako je hitna medicinska pomo dostupna, najbolje je imobilizaciju I transport prepustiti strunim osobama. Ozlijeeni mora mirovati do dolaska pomoi.

3. Kod otvorenih preloma pokrijte ranu sterilnom gazom. Na gazu stavite jastui od pamuka (vate) ili vune I sve skupa uvrstite zavojem. Ako slomljena kost viri zi rane ne smije se istezanjem uda vraati u prirodni poloaj, nego se nakon previjanja rane imobilizira u zateenom poloaju.2.ZATITNE MJERE OD STRUJNOG UDARAKonstutovali smo da elektrina struja od 50 mA i vie, prolazrei kroz ljudski organizam moe dovesti do povreda I smrti. U elektrinim situacijama se uzima da je najvea vrijednost dozvoljenog napona dodira 50V ( u elektroenergetskim postrojenjima taj napon je 65V). Toj vrijednosti napona prema Tabeli 1.30. odgovara otpor ovjeijeg tijela od 2000. Na osnovu toga, primjenjujui Omov zakon, moemo utvrditi vrijednost struje koja e u tom sluaju da potekne kroz ovjeije tijelo.

Kao to vidimo sa Sl.1.155. ovo su uslovi pri kojima ovijek, jo uvijek moemo vladati miiima. Kakos mo kod fiziolokog djelovanja elektrimne struje vidjeli , vrijeme proticanja struje takoe igra vrlo vanu ulogu te se u mnogim sluajevima propisuju znatno nii naponi dodira. Tako npr. Za djeije igrake propisani napon dodira je do 24 V , za elektrine alate na parnim kotlovima do 42 V I sl. U stvari, napon sam po sebi nije opasan, opasnost je mogunost pojave zatvorenog elektrinog kruga I pojave struje pod uticajem tog napona. Ptice stoje na neizolovanom vazdunim vodovima razliitih naponskih nivoa I nisu ugroene. Meutim, ako pri polijetanju imaju takav raspon krila da u istom trenutku mogu doi u dodir sa dva ili vie provodnika onda su itekako ugroene.Elektrine instlaacije I potroai trebaju biti tako izvedeni da prilikom njihovog rada I eksploatacije bude obezbijeena puna sigurnost. Meutim, i najbolje izvedena instalacija, kao I najbolje izraeni potroai, vremenom se oteuju, dolazi do proboja izolacije I dijelovi koji su pristupani dohvatu ruke I koji u normalnim okolnostima nisu pod naponom, dolaze pod napon. Svaki dodir tako oteenih elemenata elektrinih instalacija, mogu biti smrtonosni. Da bi se to sprijeilo neophodno je poduzeti I dodatne mjere sigurnosti. Elektrotehniki propisi , radi spreavanja nesrea od udara elektrine struje, predviaju sljedee dodatne mjere zatite :a) zatitno izolovanje

b) mali napon

c) nulovanje

d) zatitno uzemljenje

e) sistem zatitnog voda

f) zatitne naponske sklopke (ZN sklopke)

g) zatitne strujne sklopke (ZS sklopke)

h) zatitni transformatori za galvansko odvajanje

Korieni standardi:

JUS N.B2.741

IEC 364-4-41; HD 384.4.41; DIN VDE 0100 T.410; DIN VDE 0100 T.739

2.1. Zatitno izolovanje Prema standardima postoje tri naina zatite bezbjedno malim naponom:

a) Bezbjedno mali napon (SELV Separated extra-low voltage)

b) Uzemljeni zatitni mali napon (PELV Protective extra-low voltage)

c) Mali radni napon (FELV Functional extra-low voltage)

SELV odvojeno (en.separated) strujno kolo. Karakteristike SELV zatite su:

Nazivni napon obino ne prelazi 25V

Potreban je sigurnosni izvor napajanja tako da se u sluaju kvara, u krugu sigurnosnih instalacija, ne mogu pojaviti vii naponi

Vodovi I kuite elektrinih ureaja pod bezbjednosnim naponom ne smiju biti nigdje uzemljeni

Vodovi bezbjenosnog napona moraju biti odvojeno poloeni od ostalih vodova vieg napona.

PELV uzemljeno strujno kolo. Ovaj vid zatite malim naponom je identian SELV sistenu, stim to dovoljava da se mrea bezbjednosnog napona uzemlji. Ponekad zboh konstrukcijskih ili pogonskih razloga takvu situaciju nije mogue izbjei.

FELV sistem zatite malim naponom do 50V za izmjeninu, odnosno do 120V za istosmjernu struju se primjenjuje ako zbog ekonoskih ili tehnolokih razloga trebamo mreu radnog napona, a nisu nuni ni sigurnosni mali napon (SELV) ni uzemljeni mali napon (PELV).

Na Sl.1.176. prikazana je izvedba sabirnice (ine) za izdjednaavanje potencijala kao I nain povezivanja kablova sa njom. PE provodnik do PE ine (e) je zeleno-uti PE provodnik koji povezuje sabirnicu za izjednaavanje potencijala sa sabirnicom zatitnog voda (uzemljenja) u GRO.

2.2. Izjednaavanje potencijala u stanuNajugroenija prostorija stana, u pogledu mogunosti pojave strujnog udara je svako kupatilo. Razlog tome je poveana vlanost I pojava prskajue vode. Da bi se zatitili u ovoj prostoriji sprovodimo dodatnu mjeru zatite od strujnog udara izjednaavanjem potencijala povezivanjem svih metalnmih dijelova koji ne pripadaju elektrinoj instlaaciji I njihovim prikljuivanjem na zatitnu sasbirnicu razvodnog ormara (razvodne table) u stanu Sl.1.177.U novije vrijeme se razvod vode u kupatilu vri PVC cijevima tako da u tom sluaju ove cijevi, s obzirom das u od izolacionog materjala, ne veemo sa sistemom za izjednaavanje potencijala. Povezivanje vodova za izjednaavanje potencijala vri se na sabirnici smjetenoj u kutiji za izjednaavanje potencijala Sl.1.178.

Sl. 1.177. Izjednaavanje potencijala u kupatiluKutija za izjednaavanje potencijala se montira u zid, tako da bi njen poklopac trebalo zadovoljavati estetske kriterijume I da se uklapa u dekoraciju zida, a to su najee keramike ploice. ak I ako u kupatilu nema elektrinih instalacija, ali postoje u drugom dijelu stana, obavezno je izvesti sistem za izjednaavanje potencijala.

Sl. 1.178. Kutije za izjednaavanje potencijala2.3. Naini prikljuka zatitnog vodaPrikljuivanje zatitnog voda sa sabirnicom za izjednaavanje potencijala sprovodi se na razliite naine, a zavisno od :

primjernog sistema zatite od opasnog napona dodira ( zatitno uzemljenje, nulovanje, strujna sklopka i itd.).

od naina izvoenja kunog prikljuka (kablovski ili nadzemni).

od naina izvoenja elektrine instalacije u objektu.

2.3.1. Prikljuak zatitnog voda u sistemu nulovanjaAko se kao sistem zatite od strujnog udara koristi klasino nulovanje (provodnici bez treeg odnosno petog zatitnog voda) Sl.1.179., sabirnica za izjednaavanje potencijala 9 povezuje se na nultu sabirnicu sistema 3, zasebnim vodom.

U sluaju da je napajanje objekta preko podzemne kablovske mree, tada se povezivanje sabirnice za izjednaavanje potencijala sa nultom sabirnicom vri u kablovskom prikljunom ormariu a), ako je napajanje objekta preko nadzemnog kunog prikljuka u glavnoj razvnodnoj tabli b). Izjednaavnje potencijala u kupatilku, kod sistema kod koga je primjenjeno nulovanje,izvodi se na anin kako je to prikazano na Sl.1.177 s tim da se poseban zatitni provodnik sistema prikljuuje na nulti provodnik u razvonoj tabli stana.

Sl. 1.179. Spajanje zatitnog (nultog) provodnika u sistemu zatite nulovanje2.3.2. Prikljuak zatitnog voda u sistemu zatitnog uzemljenja

A. Kablovski kuni prikljuakAko je zatita od opasnog napona dodira primjenjeno klasino zatitno uzemljenje, prikljuak zatitnog provodnika sabirnice za izjednaavanje potencijala 8 treba izvesti sa posebne zatitne sabirncie (ili viestruka stezaljke) 7 koja se nalazi u ormariu za kablovski kuni prikljuak 3, Sl.1.180.a).

Sl. 1.180. Spajanje zatitnog (nultog) provodnika u sistemu zatitnog uzemljenja za kablovski prikljuak

Zatitni vod instalacija zgrade treba dovesti na sabirnicu 7 preko petog provodnika u glavnom napojnom vodu elektrinih instalacija objekta. Isto vrijedi ako se kao zatita koristi ZS (strujna) sklopka.

Na Sl.1.180.b) prikazan je prikljuak zaitnog voda sa sistemom za izjednaavanje potencijala, usluaju kada koristimo kombinovanu zatitu sa zatitnim uzemljenjem i nlovanjem. Ukoliko je kablovkski prikljuni ormari izraen od metala u tom sluaju izvrimo povezivanje kuita kablovskog prikljunog ormaria sa zatitnim vodom.B. Nadzemni kuni prikljuak

Ako je kuni prikljuak nadzemni a primjenjuje se klasino zatitno uzemljenje ili (ZS sklopka), sabirnica za izjednaavanje potencijala 6 Sl.1.181.a) se posebnim provodnikom prikljuuje na zatitnu sabirnicu glavnog razvodnog ormara 1, za povezivanje sa zatitnim vodom elektrine instalacije 4 (trei ili peti vod u kablu).

Sl. 1.181. Spajanje zatitnog (nultog) provodnika u sistemu zatitnog uzemljenja za nadzemni kuni prikljuakAko je primjenjeno konbinovana zatita zatitnim uzemljenjem i nulovanjem, Sl.1.181.b),tada osim povezivanja sabirnice za izjednaavanje potencijala 6 (preko zatitne sabirnice u razvodnom ormaru) sa zatitnim vodom instalacija 4, u glavnom razvodnom ormaru treba povezati zatitni vod elektrinih instalacija sa nultim provodnikom. Ako je kuite glavnog razvodnog ormara metalno tada se i ono povezuje sa zatitnim vodom.PAGE 3