CFO 2017 Intervju Zoran Stanković, potpredsjednik Grupe za ... · CFO 2017 Intervju. Zoran Stanković, potpredsjednik Grupe za Financije Atlantic financijski nikad jači, traži

CFO 2017IntervjuZoran Stanković, potpredsjednik Grupe za Financije

Atlantic financijski nikad jači, traži novu akviziciju

Title (key message) | Central Europe CFO Survey 2018

2

Robotika & umjetna inteligencija u financijama 05

Atlantic financijski nikad jači, traži novu akviziciju 06

Budućnost koju teško možemo zamisliti 12

Moćni pomagači smanjuju troškove poslovanja 17

Roboti stižu, ali što s njima 21

Manjak kvalificirane radne snage postao problem br. 1 24

Kako blockchain mijenja poslovne modele poduzeća 30

Kako SAP pomaže bankama da budu inovativne 33

Kontakti 35

Sadržaj

CFO 2018

03

04

Brochure / report title goes here | Section title goes here

05

CFO 2018

Robotika & umjetna inteligencija u financijama

Zadovoljstvo mi je predstaviti e-specijalno izdanje koje objedinjuje sadržaj četvrte CFO konferencije – CFO budućnosti 2018.

Obzirom na impresivan napredak u području robotske automatizacije i digitalizacije, te na sve veću uključenost i interes vodećih CFO-a, ove smo se godine fokusirali na robotsku automatizaciju procesa, primjenu robotike i umjetne inteligencije u financijama, te na različite aspekte primjene blockchain tehnologije.

Napredak u umjetnoj inteligenciji i robotici dovodi čovječanstvo u svijet koji je dosad bio rezerviran samo za znanstvenu fantastiku. Kako ova tehnologija napreduje, novi proizvodi i usluge svakodnevno ulaze u naš život, a paralelno s njima dolazi i do promjena u radu i poslovnom okruženju.

Utjecaj digitalizacije na financijsku učinkovitost poduzeća sve je veći, čemu u prilog govori i stav čak 70% hrvatskih financijskih direktora, koji u fokus daljnjeg razvoja stavljaju upravo automatizaciju procesa s naglaskom na razvoj analitičkih Big Data aplikacija.

Kao najveće prioritete digitaliziranja financijske funkcije, hrvatski financijski direktori odabrali su automatizaciju unošenja i obrade podataka te automatizaciju i personalizaciju izvještavanja menadžmenta, što je u skladu sa stavovima financijskih direktora srednjoeuropskih zemalja.

Ipak, veliki broj financijskih direktora i dalje nije siguran u prednosti robotske automatizacije u vidu troškovne učinkovitosti, a vrlo mali broj ocjenjuje svoja poduzeća naprednim u kontekstu robotske automatizacije.

S druge strane, svi su složni kako strateška digitalizacija predstavlja važan aspekt za njihovu ulogu, a interes vodećih CFO-a za ovu tematiku je u definitivnom porastu.

U završnom dijelu konferencije predstavljeni su rezultati istraživanja financijskih direktora u Srednjoj Europi s usporedbom s Hrvatskom, te je izabran najbolji financijski direktor za 2017. godinu.

Nagrada CFO godine dodjeljuje se za postignuća i projekte koje CFO vodi u okviru funkcije financija, te se mjeri rezultatima koje tvrtka ostvaruje temeljem tih aktivnosti.

Za kraj bih podsjetila na povijesni govor J.F.Kennedy kojim najavljuje pokretanje američkog svemirskog programa, a u kojem ističe kako čovječanstvo dugotrajno i odlučno teži znanju i napretku te da ljudsku rasu ništa ne može odvratiti od tog nauma.

U tom kontekstu važno je naglasiti kako se tehnologije ne treba bojati već je potrebno percipirati novonastali tehnološki okvir kao priliku za rast i globalnu prisutnost.

Vjerujem da ćemo imati prilike podijeliti iskustva o izazovima i rezultatima, kao i novim trendovima na nekoj od budućih konferencija.

Marina Tonžetić, Deloitte HrvatskaPartnerica za reviziju Voditeljica Deloitteovog programa za financijske direktore

06

CFO 2018 | Intervju: Zoran Stanković, potpredsjednik Grupe za Financije

Atlantic financijski nikad jači, traži novu akvizicijuCFO Hrvatske za 2017. godinu najavljuje rast i snažniju internacionalizaciju poslovanja Atlantic Grupe, a svojim najvećim uspjehom od dolaska u Atlantic smatra formiranje i dugotrajno održavanje stabilnog tima

Razgovarala: Edita Vlahović Žuvela, glavna urednica portala prviplan.hr

Atlantic Grupa je u 2017. ostvarila ukupni prihod od prodaje u iznosu od 5,3 milijarde kuna, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja rast od 3,9 posto. Za Grupu su to rekordni financijski rezultati. Kako ste ih ostvarili?

- Rekordan rezultat logična je posljedica promišljene strategije, temeljitog planiranja, predanog rada i odgovornog upravljanja rizicima dulje od četvrt stoljeća. Promatrajući, pak, samo prošlu godinu, iznimni rezultati ostvareni su na krilima rasta vlastitih brendova i distribucijskog poslovanja.

Rasla su i sva najveća tržišta Atlantic Grupe, a prvi puta je krajem 2017., unatoč izazovima u okruženju, objavljena korekcija očekivanja profitabilnosti – i to na više.

Među brendovima su se dvoznamenkastim rastom posebno istaknuli Argeta i Donat Mg u Hrvatskoj i Srbiji, Barcaffe i Cedevita u HoReCa kanalu, Kala, Kalnička i Štark u Hrvatskoj te Multivita i Donat Mg u Rusiji. Svi ključni brendovi povećali su ili zadržali tržišne udjele, a Argeta je, nakon Austrije lani, postala tržišni lider i u Švicarskoj.

Na ukupan rast prihoda od prodaje u 2017. najviše su utjecala Strateška

poslovna područja: Pića s rastom od 7,3 posto te Delikatesni namazi i Zdravlje i njega s rastom svaki od sedam posto. U distribucijskoj djelatnosti rastom se ističu Strateško distribucijsko područje Hrvatska (6,9 posto) i Strateško distribucijsko područje Srbija (tri posto).

Kava se s 20,7 posto udjela u ukupnim prihodima ističe kao najveća pojedinačna kategorija s 1,1 milijardi kuna prihoda od prodaje. Među tržištima najvećom je stopom od 23,1 posto raslo tržište Rusije i ZND-a, a u regiji Hrvatska 7,5 posto i Srbija 3,5 posto.

Kriza u Agrokoru bez sumnje je najznačajniji događaj koji je obilježio prošlu godinu, a zasigurno će tako biti i ove. Koliko se kriza u Agrokoru odrazila na financijsko poslovanje Atlantic Grupe?

- Prvi kvartal 2017. zaista je u prvom redu obilježen naporima vezanim uz stabilizaciju Agrokora kao najvećeg poslovnog sustava u državi i regiji, a koji je i najveći regionalni maloprodajni partner Atlantic Grupe. Ipak, iako je prihod od prodaje Agrokoru pao više od 15 posto u odnosu na 2016., taj je pad više nego kompenziran rastom prodaje ostalim kupcima, pa je Atlantic u prošloj godini na tržištima Srbije, Hrvatske i Slovenije ostvario rast od čak 5,1 posto.

07


Danas slušamo o tome kako su svi znali barem za dio rizika kojima je Agrokor bio izložen, od kojih su neki bili više, a neki manje očigledni, no previše je dionika držalo oči čvrsto zatvorenima. Mi, na sreću, ne spadamo u ovu skupinu i zato danas bez bojazni iščekujemo ishod procesa pregovora o nagodbi

08


U 2018. planiramo rast prodaje od oko dva posto, na 5,4 milijarde kuna, a unatoč prodaji dviju tvornica očekujemo da će nam organski rast iznositi gotovo šest posto. Očekujemo i rast profitabilnosti te dodatno smanjenje troška financiranja uslijed nastavka smanjenja zaduženosti

Kao što sam već istaknuo, vrlo pažljivo promatramo okruženje u kojem poslujemo i odgovorno upravljamo rizicima, kako bismo održali i unaprijedili stabilnost poslovanja. Danas nije rijedak slučaj da slušamo o tome kako su svi znali barem za dio rizika kojima je Agrokor bio izložen, od kojih su neki bili više, a neki manje očigledni, no previše je dionika držalo oči čvrsto zatvorenima. Mi, na sreću, ne spadamo u ovu skupinu i zato danas bez bojazni iščekujemo ishod procesa pregovora o nagodbi.

Za razliku od drugih velikih Agrokorovih dobavljača koji su prisiljeni na velike otpise potraživanja, Atlantic očekuje potpunu naplatu svojih potraživanja od oko 290 milijuna kuna. Što je Atlantic napravio, a ostali dobavljači nisu, da bi mogao u cijelosti naplatiti svoja potraživanja?

- Spomenuti iznos od 290 milijuna kuna odnosi se na ukupnu izloženost svim maloprodajnim lancima u sastavu Agrokora na kraju 2017. godine, dok je nenaplaćeni iznos graničnog duga na kraju godine iznosio 96,7 milijuna kuna. Dio tog duga je već naplaćen, a očekujemo da će i ostatak biti podmiren u potpunosti.

Važno je istaknuti da je poslovanje Atlantic Grupe s Agrokorom uvijek bilo na čistim komercijalnim osnovama. Nismo pristajali na financijske aranžmane, mjenične transakcije i slično. Zbog toga smo oduvijek bili penalizirani bitno slabijom zastupljenošću naših proizvoda na policama Konzuma u odnosu na naše tržišne udjele u pojedinim kategorijama. Neki od naših vodećih brendova, poput Argete i Barcaffea, čekali su godinama na ulistanje u Konzumova prodajna mjesta. Koliko god da nas je to tada ograničavalo po pitanju nemogućnosti ostvarenja punog potencijala prometa s Konzumom, danas je jasno da je to bila jedina ispravna poslovna politika.

Atlantic Grupa upravljanje rizicima promatra kao integralni dio poslovanja, pa smo, uz sve navedeno, već početkom 2017. godine, nastavno na usporavanje plaćanja od strane Agrokora, odlučili kontrolirano smanjiti isporuke članicama koncerna u


09

svrhu ograničavanja kreditnog rizika. Naš oprez se pokazao opravdanim te smo u drugo tromjesečje 2017. godine ušli s relativno jasnom startnom pozicijom i postupno počeli normalizirati poslovanje.

Koliko će na vaše planove utjecati najnovija događanja oko Agrokora, pogotovo ona vezana uz Sberbank?

- Naši planovi, individualno i u okviru Udruge dobavljača, temelje se na kontinuiranim razgovorima, pregovorima i dogovorima s Izvanrednom upravom, neovisno o pojedinačnim dionicima procesa i promjenama koje tu mogu nastupiti. Pregovori o nagodbi još su u tijeku i bliže se finalnoj fazi te prije konkretnih zaključaka iz procesa ne bih izolirano špekulirao o pojedinačnim vjerovnicima.

Vjerujem da će do nagodbe doći, da će Agrokorove operativne kompanije, uključujući one iz maloprodajnog segmenta, nastaviti s normalnim poslovanjem i da će rezultati Atlantic Grupe za ovu godinu biti sukladno najavljenima, dakle još bolji nego u 2017. godini.

U javnom prostoru već se godinama spekulira o mogućem spajanju Podravke i Atlantic Grupe. Atlantic još 2009. godine iskazao interes za kupnju državnog udjela u Podravki. Koliko je sada aktualna i realna mogućnost takve akvizicije? Planirate li uopće neke akvizicije u ovoj godini?

- Smatram da bi spajanje Podravke i Atlantic Grupe rezultiralo značajnim sinergijama od kojih bi koristi imale obje kompanije, a time i njihovi dioničari i svi ostali dionici. Kako, međutim, državni udio nije na prodaju, jasno je da ovu transakciju ne razmatramo niti je u ovom trenutku realna.

Od preuzimanja Droge Kolinske 2010. godine bili smo fokusirani na njenu integraciju u poslovanje Atlantic Grupe, ostvarenje sinergija i zacrtanih planova te kontinuirano smanjenje zaduženosti. Iako smo se na preuzimanje Droge Kolinske odlučili nakon što nam je postalo razvidno da ne postoji relevantna podrška našem preuzimanju Podravke, rezultati koje

ostvarujemo sedam godina nakon te akvizicije svjedoče o tome da se, što se nas tiče, ostvario bolji scenarij.

Danas, i uvijek, pomno pratimo situaciju u našoj industriji, ne samo u regiji nego, dapače, s još većim fokusom u međunarodnim okvirima. Financijski stojimo odlično, razina zaduženosti nam je ispod industrijskog prosjeka i ako se ukaže prilika koja se strateški dobro uklapa, a aktivno ju tražimo, mi smo spremni.

Unazad manje od godine dana iz Atlantica stižu poslovne vijesti jedna za drugom: belgijskoj Aminolabs Grupi ste prodali tvornice u Njemačkoj i Hrvatskoj, pokrenuli ste proizvodnju namaza Argete u SAD-u i distribuciju Argete na oko 2000 prodajnih mjesta u SAD i Kanadi, s Red Bullom ste potpisali ugovor o distribuciji energetskog napitka Red Bulla na tržištu Srbije. Početkom ove godine postali ste službeni distributer ukupnog portfelja kompanije Mars na hrvatskom tržištu. Očito je riječ o ambicioznoj strategiji širenja. Kolike su investicije potrebne za realizaciju te strategije? Iz kojih izvora ju financirate?

- Navedene aktivnosti, i s njima povezani rast, financirat će se iz vlastitih izvora s obzirom na to da naš novčani tijek iz poslovnih aktivnosti čak i nadmašuje rast profitabilnosti. Na to smo izuzetno ponosni, posebno kada se uzme u obzir da pravovremena naplata baš i nije odlika tržišta na kojima se odvija glavnina našeg poslovanja. Pri tome naglašavam da Atlantic Grupa sve svoje obaveze, kako prema svojim djelatnicima tako i prema dobavljačima i financijskim institucijama, podmiruje u potpunosti i na vrijeme.

Atlantic Grupa od svojeg utemeljenja koristi sve dostupne instrumente financiranja rasta, od vlastitih izvora, preko dokapitalizacije do različitih formata kreditiranja, bilo da je riječ o komercijalnim zapisima, obveznicima, „mezzanine“ financiranju, ili klasičnom kreditnom zaduženju.

Zahvaljujući izvrsnim rezultatima i visokoj razini transparentnosti u poslovanju

Prihod od prodaje Agrokoru u 2017. je pao više od 15 posto u odnosu na 2016., ali je taj pad više nego kompenziran rastom prodaje ostalim kupcima. Atlantic je u prošloj godini na tržištima Srbije, Hrvatske i Slovenije ostvario rast od čak 5,1 posto


10


Atlantic Grupi pridružili ste se 2007. Koji biste poslovni događaj od tada označili kao prelomni za Grupu, a koji je za Vas osobno bio najizazovniji? Što je Vama u fokusu, a što Vas je dovelo do nagrade CFO-a godine?

- Kada sam se pridružio Atlanticovom timu, prihod nam je bio nešto manji od 200 milijuna eura, imali smo otprilike 1.300 zaposlenika, gotovo 65 posto prihoda ostvarivalo se u Hrvatskoj uz EBITDA od nekih 10 milijuna eura. Odmah po dolasku dočekala me akvizicija Dietpharma, nakon toga Multivite, a paralelno s time i priprema kompanije za Inicijalnu javnu ponudu dionica na Zagrebačkoj burzi koja je i dovršena u listopadu te godine.

Slijedile su akvizicije ljekarničkih ustanova i konačno, 2010. godine, akvizicija Droge Kolinske – kompanije jednake veličine kao tadašnji Atlantic, a po nekim parametrima čak i veće. Ako baš moram izabrati, rekao bih da je baš ta transakcija, njeno financiranje i integracija koja je nakon toga uslijedila predstavljala najveći poslovni izazov.

Spomenut ću i dva uspješna refinanciranja, koja su slijedila nakon ove akvizicije, što je medijski manje zanimljivo, ali je svakome u financijskoj industriji jasno da je proces gotovo jednako zahtjevan kao i akvizicija, a gledano s pozicije stabilnosti i održivosti poslovanja jednako i važan.

Danas smo kompanija s preko 700 milijuna eura prihoda, 70 milijuna eura EBITDA, gotovo 6.000 zaposlenih, nizom brendova na koje smo ponosni i većina kojih, poput Cedevite, Barcaffea, Argete, Donata Mg, Smokija, Grand Kafe, Cockte ima vodeće tržišne udjele na mnogim tržištima.

Pretpostavljam da je sve to, uz kontinuiranu transparentnost i optimalno adresiranje krize Agrokora, dovelo i do ove nagrade. Ono što se uglavnom ne vidi, a bez čega sve gore navedeno ne bi bilo moguće, jest činjenica da oko sebe imam izvrstan tim vrhunskih stručnjaka iz raznih područja financija s kojima dijelim rezultate i kojima zahvaljujem na podršci.

Formiranje i sada već dugotrajno održavanje stabilnog tima smatram svojim najvećim uspjehom od dolaska u Atlantic Grupu.


11

Atlantic Grupe, za što smo više puta i nagrađeni, pristup izvorima financiranja nam je kontinuirano otvoren. Naš tim stručnjaka sustavno osigurava optimalno financiranje, pri čemu možemo reći da je u ovom trenutku to kombinacija dugoročnih i kratkoročnih kredita te obveznica.

Iz godine u godinu Atlantic Grupa smanjuje zaduženost otplatom postojećih kredita, koji se u pravilu koriste kod financiranja akvizicija, dok su nam vlastiti izvori, dakle novčani tijek iz operativnog poslovanja, više no dovoljni za financiranje redovnog poslovanja, uključujući, naravno, kapitalna ulaganja, servisiranje kreditnih obaveza i isplate dividende.

Koji su poslovni i financijski ciljevi Grupe za ovu godinu?

- Izrazito smo zadovoljni rezultatima ostvarenima u 2017. godini, a očekujemo da će 2018. biti još bolja. Planiramo rast prodaje od oko dva posto, na 5,4 milijarde kuna, a unatoč prodaji dviju tvornica i s tim povezane uslužne proizvodnje, očekujemo da će isto za isto, dakle organski rast iznositi gotovo šest posto. Uz rast prodaje očekujemo i rast profitabilnosti te dodatno smanjenje troška financiranja uslijed nastavka smanjenja zaduženosti

Do sada je Atlantic oko 80 posto prihoda ostvarivao na regionalnim tržištima, ali ste lani počeli snažnu internacionalizaciju poslovanja. Kakvu pozicioniranost na tržištima planirate u narednom, srednjoročnom razdoblju? Kako vidite Atlantic u tom kontekstu za pet godina?

- Razvoj Atlantic Grupe menadžment vidi u dva osnovna smjera: kroz nastavak jačanja u regiji i kroz širenje prisustva na internacionalnim tržištima.

Internacionalizacija poslovanja počela je na operativnoj razini prije nego što smo to definirali kao strateški cilj, a tome smo onda pristupili na sistematičniji način, definirajući jasno prioritete u smislu tržišta, brendova i ulaganja. Dio naših brendova je već dobro poznat izvan regije, primjerice Donat Mg i Bebi u Rusiji, Argeta u Austriji i Švicarskoj, gdje je već tržišni lider, ali i na

brojnim drugim tržištima na kojima snažno raste te očekujemo značajan rast prodaje u budućnosti.

Pojedinačne strategije su prilično individualizirane. Kod Argete se, primjerice, pokazalo da osvajanjem najprije etno kanala imamo dobru poziciju za izlazak u klasičnu maloprodaju i prihvaćenost kod domicilnog stanovništva kvalitetom proizvoda i komunikacije. Donat se pak pozicionira u manje zasićenoj kategoriji pa stoga ima i drugi pristup, s obzirom na njegovu jedinstvenu funkcionalnost čak i u svjetskim okvirima te fenomenalan odziv potrošača i rezultate. Bakina Tajna veći naglasak, u početku, stavlja na tzv. gourmet prodajna mjesta i već se može pronaći u elitnim hotelima i delikatesnim prodajnim mjestima u, primjerice, Velikoj Britaniji i Francuskoj.

Ono što je neupitno jest da se na internacionalnim tržištima u narednih pet godina očekuje snažniji rast nego što će to biti slučaj u regiji, a isti će, vjerujemo, biti dodatno potaknut i nekim novim akvizicijama, o čemu smo ranije govorili.

2016. za grupu nije bila nimalo laka poslovna godina, pad neto dobiti je iznosio gotovo 33 posto, a prihoda od prodaje 5,5 posto u odnosu na 2015. Koji su razlozi tog pada?

- Pad prihoda u 2016. godini bio je očekivan i transparentno najavljen. Na njega je najviše je utjecao raskid ugovora s najvećim kupcem privatnih robnih marki u segmentu Sportske i aktivne prehrane te tečajne razlike uzrokovane deprecijacijom ruske rublje i srpskog dinara. Bez ovih utjecaja prihod bi bio na razini 2015. godine.

Također, mi smo već u 2016. godini osjetili negativne posljedice problema u poslovanju Agrokora s obzirom na to da je njihovo maloprodajno poslovanje značajno smanjivalo zalihe na svojim skladištima i prodajnim mjestima u pokušaju da smanje potrebe za financiranjem radnog kapitala.

Pad profitabilnosti bio je primarno posljedica ciljanih ulaganja u snažniju internacionalizaciju poslovanja, a koju nije moguće postići bez značajnih ulaganja

u infrastrukturu, marketing i prodajne aktivnosti. Već 2017. godina pokazala je da se nije radilo o početku nekakvog negativnog trenda već isključivo o svjesnoj poslovnoj politici kompanije. Tekuća godina će to samo potvrditi.

Te godine ste se fokusirali na restrukturiranje područja Sportske i aktivne prehrane. Koji su bili glavni ciljevi restrukturiranja? Je li ono završeno i s kojim rezultatima?

- Poslovanje sa sportskom i aktivnom prehranom u posljednje je dvije godine prošlo opsežan proces restrukturiranja koji je bio fokusiran na optimiranje proizvodnog portfelja u smislu eliminiranja malih i neprofitabilnih proizvoda i pojednostavljivanje poslovanja, a posljedično i organizacije koja se mora fokusirati na brendirano poslovanje te na njegovo približavanje premium kategoriji.

Sukladno tome, uslijedilo je dezinvestiranje proizvodnje sportske prehrane za treće strane. Tvornice u njemačkom Bleckedeu te u Novoj Gradišci preuzeo je strateški partner, belgijska kompanija Aminolabs, za ukupan iznos od 200 milijuna kuna, pri čemu se u objema tvornicama nastavila ugovorna proizvodnja Atlanticovog asortimana.

Danas radimo na razvoju uspješne i održive marketinške i prodajne strategije, primarno za naš vodeći brend sportske prehrane Multipower, koja će poboljšati profitabilnost i preokrenuti negativne trendove prodajnih rezultata.


12

Predviđati budućnost ne samo da je izuzetno teško, već je i vrlo nezahvalno. Netočne i potpuno promašene predikcije podložene su ismijavanju, gubitku kredibiliteta, te vrlo često i lošim poslovnim odlukama. Štoviše, promašaji prognoza trendova u tehnologiji i biznisu mogu imati puno teže posljedice od promašenih ekonomskih ili političkih prognoza.

Primjerice, 1876. predsjednici uprava američke i britanske pošte izjavili su da telefon nikada neće biti ozbiljno sredstvo komunikacije koje bi ugrozilo poštu. Još je zanimljivija izjava predsjednika uprave Michigan Savings banke iz 1903., prilikom razmatranja investiranja u Fordovu tvornicu, da je automobil tek prolazna

moda, ali da će konj zauvijek ostati glavno prijevozno sredstvo.

Inovacije prati skepsa

Svaku novu inovaciju karakterizirala je jednaka skepsa. Za televiziju se 1940-ih tvrdilo da će nakon šest mjeseci izgubiti sve gledatelje jer će ljudima dosaditi gledati u plastičnu kutiju svaku večer. Za mobitele se 1980-ih tvrdilo da nikada neće zamijeniti fiksne linije, a za Internet se 1995. tvrdilo da će vrlo brzo i spektakularno propasti.

Takvo mišljenje o Internetu se dijametralno promijenilo tokom dot-com buma 2001., gdje je tehno-optimizam generirao jednako šaljive predikcije kao i 60-ih godina kada se

Budućnost koju teško možemo zamislitiŽivimo u vrijeme tehno-optimizma u kojem svaki startup koji u sebi sadrži ključne riječi poput AI, machine learning, big data, blockchain ili robotics, može očekivati pozamašne investicije

Piše: Vuk Vuković, Oraclum Intelligence Systems

CFO 2018 | Tehnološki trendovi

13


Revolucije proširene stvarnosti korjenito će promijeniti trgovinu, spor, turizam i putovanja, dok bi blockchain i kriptovalute mogle zamijeniti centralizirani bankarski sustav plaćanja i iz upotrebe istisnuti papirnati novac

Automatizacija poslova je neminovana i uništit će puno poslova. Iako će stvoriti nove mogućnosti, često nam nije uvijek jasno koji će to novi poslovi zamijeniti stare

Uzbudljivi trend je povezivanje Interneta stvari i hiper brzog 5G interneta koje će omogućiti da sve oko nas bude spojeno online. Procjenjuje se da će do 2020. 75 milijardi uređaja, od čega pola milijarde automobila, biti spojeno na internet


14

pričalo o kućnim robotima, letećim autima, te gradovima ispod mora i u svemiru. Nakon puknuća tog mjehura, već iduće godine ponovo su se davale katastrofične prognoze za sva poduzeća koja se bave novim tehnologijama.

Vladavina tehno-optimizma

Danas je smjer ponovo okrenut prema tehno-optimizmu. Svaki startup koji u sebi sadrži ključne riječi poput AI, machine learning, big data, blockchain ili robotics, može očekivati pozamašne investicije. Neki od tih startupova će bez sumnje propasti, no tokom perioda neograničenog bull-market optimizma investitore ionako previše ne zanimaju poslovni modeli i održivost financiranja određene tvrtke, već samo koliko su u koraku s tehnološkim trendovima.

AR revolucija

Nisu sva tehnološka predviđanja neostvariva ili promašena. Još uvijek nemamo leteće automobile, no imamo električne automobile koji se sami voze. Nemamo gradove ispod mora, ali bismo mogli uskoro kolonizirati Mars te imati gradove u svemiru. Nemamo Skynet ili HAL 9000 iz popularnih SF filmova (što je svakako dobra stvar!), no imamo umjetnu inteligenciju (AI) koja se svake godine sve više i više razvija i uči.

Robote koji nam pomažu u kućanskim poslovima imamo u obliku automatskih robo-usisivača ili virtualnih asistenata (Amazon Alexa, Appleov Siri, Googleov Assistant ili Microsoft Cortana). Već danas možemo pričati s uređajima i davati im glasovne naredbe. Takvo što je do nedavno bilo zamislivo samo u SF filmovima.

Uskoro nam čak ni glasovni odgovori uređaja neće biti dovoljni već ćemo tražiti i vizualne podražaje, što otvara mogućnost

za proširenu stvarnost (augmented reality; AR). AR ne stvara novu, virtualnu stvarnost nego tek proširuje postojeću. Primjerice, kada kupujete odjeću online AR omogućuje da vizualizirate kako će to odijelo ili haljina stajati na vama ili nekome za koga kupujete. Čitava trgovina i iskustvo shoppinga moglo bi se uskoro u potpunosti preseliti online.

Bit će moguće pratiti sportske utakmice s kauča i pritom dobiti jednaki doživljaj kao da smo na stadionu. Sportski klubovi mogli bi uvesti jeftine karte za milijune gledatelja širom svijeta koji bi im virtualno bili prisutni na stadionu i tako dramatično povećati zaradu po utakmici.

Osim shoppinga i sporta, AR revolucija mogla bi korjenito promijeniti čak i industrije turizma i putovanja.

Blockchain i kriptovalute

Plaćanje svih tih novih usluga također bi se vrlo brzo moglo revolucionarno promijeniti. Blockchain tehnologija predstavlja do sada najozbiljniju prijetnju bankarstvu i uopće percepciji novca. Kriptovalute temeljene na blockchainu ne samo da bi mogle zamijeniti centralizirani bankarski sustav plaćanja, već bi mogle istisnuti iz upotrebe i sami papirnati novac.

Time bi uloga središnjih banaka u kreiranju novca i monetarne politike bila dramatično limitirana.

Procjenjuje se da će banke već do 2020. tretirati kriptovalute kao tradicionalne valute, dok bi dolazak kvantnih kompjutera (quantum computing) za nekoliko godina trebao čitav proces učiniti puno više energetski isplativijim.

Kupci i prodavači bez posrednika

No, blockchain ima puno širu primjenu od kriptovaluta. Blockchain nudi

Revolucija proširene stvarnosti


15

decentralizaciju svega što možemo zamisliti, eliminiranje bilo kakvih posrednika između kupaca i prodavača, i sve to uz puno veću sigurnost i transparentnost. Primjerice kupnja imovine poput kuće ili automobila trenutno je podržana ugovorom o vlasništvu koji se pohranjuje u centraliziranom sustavu u državnom vlasništvu.

Postojanjem tzv. pametnih ugovora koje omogućuje blockchain tehnologija, centralizirani sustav nije potreban jer svaki korisnik ima vlastitu glavnu knjigu (ledger) unutar koje se bilježe sve transakcije koje su ikada napravljene za određenu imovinu.

Sigurnost se jamči činjenicom da su podaci raspršeni na desetke tisuća korisnika. Da bi se hakiralo sustav potrebno je hakirati većinu čvorova u mreži, što je praktički nemoguće pogotovo ako broj korisnika nastavi kontinuirano rasti.

Što donosi IoT i 5G Internet

Idući uzbudljivi trend je daljnje proširenje AI tehnologije u Internet stvari (Internet of Things) te nadolazeći hiper brzi 5G Internet. Proces za koji nam danas treba nekoliko minuta trajat će par sekundi, za što nam treba sat vremena, trajat će par minuta. Takva hiper brzina interneta omogućit će da sve bude povezano. Prednost 5G-a je da koristi milimetarski val koji omogućuje vrlo male antene unutar svakog uređaja koje su istovremeno iznimno energetski učinkovite.

Drugim riječima, sve oko nas će biti prilagodljivo da bude spojeno na Internet, bez limita na tip uređaja koji će biti online. Procjena je da će do 2020. čak 75 milijardi uređaja širom svijeta biti spojeno na Internet, od čega čak pola milijarde automobila.

Uređaji koji razgovaraju s nama bit će sve pametniji i pametniji u prepoznavanju

naših potrošačkih navika, što otvara gomilu mogućnosti tvrtkama da preko podataka koje skupljaju takvi uređaji reklamiraju svoje proizvode i usluge, odnosno da nas suptilno potaknu da kupimo baš njihov proizvod u trenutku kada nam najviše treba.

Zaštita privatnosti

Ako se bojimo za privatnost i činjenice da za pristup podacima ovisimo o gatekeeperima (onima koji su proizveli te uređaje: Amazon, Google, Apple, Samsung, itd.), uskoro ćemo imati i BIoT – blockchain Internet of Things. Digitalni zapisi će se stvarati na tisućama kompjutora, što će značiti da će ih biti puno teže hakirati.

Osim toga, BIoT će olakšati kompanijama planiranje čitavog supply chaina jer će pristup podacima biti u realnom vremenu preko senzora na brojnim uređajima: na proizvodima da možemo pratiti kako ih kupci koriste i kako im možemo poboljšati iskustvo korištenja proizvoda, te na kamionima i brodovima da možemo pratiti koliko brzo naše isporuke prolaze distribucijski lanac. I sve to uz veliku dozu online sigurnosti.

Gomilanje podataka

Nastavno na to idući trend na kojeg valja obratiti pažnju jest hiperprodukcija podataka – sve što radimo, od dopisivanja preko messengera i slanja e-mailova, do kupovina u dućanu i vožnje, ostavlja za sobom digitalni trag, što posljedično generira gomilu podataka svakodnevno za svaku osobu. Uz eksploziju podataka i nezaustavljivi big data trend pojavila se uzrečica: „data is the new oil“, odnosno „podaci su nova nafta“.

Iako zvuči interesantno, nije nužno točno. Za razliku od nafte koju kompletnu iskoristimo ogromna većina podataka je bezvrijedna.

Internet of Things i 5G Internet


16

Trend kojega jako veliki broj poduzeća slijedi je da gomilâ podatke nadajući se potencijalnom akumulirajućem efektu iz kojega će po inerciji ta gomila podataka generirati dodanu vrijednost za tvrtku. Neće nužno. Ne ako se iz tih podataka ne bude znalo vaditi ono što vrijedi i što je doista bitno. Tu leži potencijal za poduzeća koji njihovi CFO-ovi mogu izvući.

Praćenje kupaca u realnom vremenu

Moderni CFO, opremljen konkretnim analitičkim alatima, može za svoje poduzeće izvući upravo one podatke koji mu omogućuju točnu procjenu da li se neki investicijski projekt isplati ili ne, da li akcije/kampanje koje poduzeće provodi idu u dobrom smjeru, da li je dobro identificiran rizik, jesu li predviđanja poslovnog okruženja bila točna, itd.

Primjerice, koristeći razne deep learning algoritme moguće je u realnom vremenu izvući podatke koji nam trebaju o svakom korisniku, odnosno razaznati tzv. garbage, dakle nebitne podatke, od onih koji su bitni. Radi se naprosto o prepoznavanju uzoraka ponašanja potrošača. Kada kupac koristi određeni proizvod, koristi li ga ispravno, kada ga najčešće kupuje te u kojim kombinacijama?

Praćenje aktivnosti kupaca u realnom vremenu će dodatno biti osnaženo s vrlo malim troškom eksperimentalnih testova i potvrda točnosti odluka i preciznosti zaključaka. Poduzeća koja budu opstala u bliskoj budućnosti će morati imati data laboratorij za testiranje svih svojih planova i akcija u realnom vremenu.

Automatizacija poslova

Konačno, automatizacija poslova je neminovan trend koji predstavlja tipičnu kreativnu destrukciju na tržištu rada. Uništit će puno poslova (predviđa se

da će u idućih 10 godina nestati oko 50 posto poslova koje sada radimo zbog automatizacije), ali će stvoriti nove mogućnosti. Često nam nije uvijek jasno koji će to novi poslovi zamijeniti stare jer si uvijek postavljamo pitanje što će se dogoditi s ljudima čiji poslovi nestaju. No, baš kao što ljudima koji su radili u poljima prije prve industrijske revolucije nije bilo jasno što će oni raditi ako mašine budu obavljale većinu njihova posla, ili radnicima u manufakturama koji su se borili protiv strojeva koji su brže proizvodili, tako ni danas ne znamo koje će se novi poslovi pojaviti nakon što automatizacija zatvori polovicu postojećih radnih mjesta.

No, poanta je da se promjenom generacija mijenjaju se i interesi i vještine ljudi.

Obratite pažnju na STEM revoluciju u hrvatskim školama. Moja generacija u osnovnim školama u pravilu nije imala informatiku, dok se u srednjoj školi svodila na nekoliko naredbi u excelu i igranje igrica ostatak sata. Danas djeca od 10 godina znaju programirati. Hoće li ta djeca jednog dana raditi automatske poslove? Neće. Što će napraviti ako im zadamo automatski posao? Isprogramirat će robota da to napravi za njih.

Automatizacija poslova


17

Ovim člankom želja je odmaknuti se od predodžbe robota kao mobilnog i skupog stroja metalnog okvira s elektronskim komponentama koji zamjenjuje čovjekov rad u tvornicama. Radije, opisat ćemo robote nove digitalne revolucije koji u sve većem broju postaju dio mnogih uredskih službi, pritom zamjenjujući ljudski rad u jednostavnim, repetitivnim aktivnostima.

To je tehnologija „robotske automatizacije procesa” (engl. Robotic Process Automation – RPA), a odnosi se na softver (obično poznat kao robot) kojim se bilježe poslovne aktivnosti i tumači postojeće aplikacije s ciljem procesuiranja transakcija, manipulacije podacima i komunikacije među više različitih IT sustava. Njegova svrha je optimizacija poslovanja kroz ubrzanja poslovnih procesa, a time i smanjenja troškova poslovanja.

Niski troškovi RPA

Brojni administrativni procesi nisu previše inteligentni i za dio njih moramo ulaziti

i izlaziti u niz nepovezanih IT aplikacija/modula/alata. Ukratko, trenutno takvi procesi jednostavno troše previše ljudskog manualnog rada i vremena. Rješenje za takvu neučinkovitosti do sada je uključivalo značajne financijske resurse jer su takvi zadaci bili prilično sveobuhvatni. Na primjer, unapređenje procesa najčešće se provodilo putem IT transformacije kao što je implementacija novog ERP-a (Enterprise Resource Planning) ili implementacija sustava upravljanja poslovnim procesima (engl. Business Process Management System – BPMS) ili stvaranje Centra dijeljenih usluga (engl. Shared Service Centre), a kojega se zatim moglo izdvojiti (engl. outsource) trećim stranama.

Danas dostupna tehnologija omogućuje jednostavnije rješenje – a odnosi se upravo na RPA. U ovom trenutku RPA implantacija uzela je maha te se uspješno primjenjuje uz relativno niske troškove.

RPA se temelji na softverima koji su osmišljeni s ciljem automatizacije širokog

Piše: Gordan Kožulj, menadžer u Deloitteovom odjelu za poslovno savjetovanje

Moćni pomagači smanjuju troškove poslovanjaBrojni administrativni procesi troše previše ljudskog manualnog rada i vremena. Nova tehnologija, RPA, zamjenjuje ljudski rad u takvim jednostavnim, repetitivnim aktivnostima i optimizira poslovanje

CFO 2018 | Robotska automatizacija

18

raspona poslovnih uredskih procesa koji se sastoje od jasnih pravila, te su repetitivni i radno intenzivni. Jednostavno rečeno, RPA replicira sve akcije miša i / ili tipkovnice koje bi zaposlenici izvodili na različitim aplikacija na računalu. RPA može preuzeti brojne uloge kao što je to prikazano na slici niže.

Drugim riječima, cjelokupni poslovni procesi, od njihovog početka do kraja, mogu biti izvedeni pomoću RPA softvera s vrlo malo ljudske intervencije, a koja se obično tada svede na upravljanje iznimkama.

RPA robotski softveri nisu nužno povezani sa samo jednom industrijom ili poslovnom funkcijom. Svaki strukturirani, standardizirani, repetitivni proces koji konzistentno prati pravila, a koji se u potpunosti provodi putem ljudske interakcije s kompjuterom, može biti dobar kandidat za RPA.

Mogući pozitivni učinci Robotske automatizacije procesa

Ako su troškovi licence za softverskog robota i njegova implementacija niže od troškova zaposlenika koje zamjenjuje, poslovna opravdanost ovog pristupa je evidentna. Štoviše, postoje i nefinancijske prednosti uvođenja RPA.

Osnove rada RPA

Iako se po pitanju RPA-a koriste različite nomenklature za različite sastavnice, možemo ih sve staviti u tri osnovna

elementa: Programerski (razvojni) alati; Robot kontrolor; te Softverski roboti. Programerski alati se koriste kako bi se definirali zadaci/naredbe – sekvence korak-po-korak instrukcija koje robot može pratiti kako bi izvršio poslovni proces, uključujući bilo koja poslovna pravila i logiku (kao što su if/then odluke).

Alati su kreirani tako da ih mogu koristiti poslovni korisnici bez znanja u programiranju. Neki alati kao što su Automation Anywhere i UiPath uključuju snimač procesa koji se koristi za opisivanje sekvenci korisničkih aktivnosti, a čime se ubrzava definiranje procesa. Ovi alati se obično pohranjuju na server domaćina (klijenta). Instrukcije dane robotima moraju biti detaljne pa se često koriste i interaktivni dijagrami koji omogućavaju dodatne opise potprocesa.

Robot kontrolor

Robot kontrolor je ključan za omogućavanje automatizacije procesa, a kao i programerski alati nalaze se na serveru. Ovaj robot obično ima tri ključne uloge:Osigurava master repozitorij za definirane zadatke, te se brine za sigurno pohranjivanja vjerodajnica za korištenje različitih poslovnih aplikacija, tako da se one daju samo robotima kada je to potrebno.

Podržava operativno upravljanje tako da dodjeljuje odgovarajuće uloge i dozvole korisnicima, pruža kontrolne mehanizme

te definira tijek upravljanja procesom: ažuriranje, testiranje, pregled i odobravanja unutar procesa. Dodjeljuje poslove jednom ili grupi robota, te nadgleda i izvještava o njihovom radu.

Softverski roboti

Softverski roboti (nazivaju se još i „klijenti” ili „agenti”, a pohranjuju se na desktop) nakon zaprimanja instrukcija provode definirane aktivnosti, odnosno transakcije putem interakcije s poslovnim aplikacijama. Broj aktivnosti koje robot može odraditi doseže i do 600 u nekim situacijama. Izvedba samog robota može se bazirati na prepoznavanju važnih elemenata u kódu same aplikacije s kojom vodi interakciju ili kada kód nije dostupan/vidljiv robotu, na identifikaciji lokacije objekta temeljem matrice piksela (npr. u odnosu na rubove okvira monitora).

Procijenite je li RPA rješenje za vašu organizaciju

Iako je moguće prepoznati brojne prednosti uvođenja RPA u organizacije, potrebno je ipak dublje se pozabaviti pitanjem ulaska u ovu sferu digitalizacije poslovanja. Klijentima obično predlažemo prolazak kroz pet koraka pri razvoju strategije automatizacije:

Procijenite prilike za automatizaciju u vašoj organizaciji (Što?) – identificirajte koji su procesi dobri kandidati za RPA. Pri tome je

Utj

ecaj

na

prom

jenu

kon

cept

a pr

oces

a

Utjecaj na promjenu koncepta procesanisko srednje visoko

nisk

o

sr

ednj

e

viso

ko

1. ERP

2. BPMS

3. IzdvajanjeOutsorcing / SSC

4. RPA

5. IA

Prebacivanje datoteka i foldera/mapa

Otvaranje mail-a i privitaka

Prijava na web / poslovne aplikacije

Čitanje i pisanje u bazama podataka

Izrada izračuna

Popunjavanje formulara

Kopiranje i lijepljenje (Copy & Paste)

Skupljanje podataka s weba (npr. skeniranje cijena s web stranice)

Povezivanje sa sustavom API

Prikupljanje statistika s društvenih medija

Praćenje „if/then” odluka/pravila

Izvlačenje strukturiranih podataka iz dokumenata



19

Mogući pozitivni učinci Robotske automizacije procesa

Efikasnost & kvaliteta

Fleksibilnost & Skalabilnost

Internalizacija & kontrola

Upravljanje & Usklađenost

Konkurentska prednost


20

izuzetno važno naglasiti da RPA projekti ne služi za popravljanje nefunkcionalnih procesa, već daljnje unapređenje onih koji funkcioniraju.

Izgradite poslovni slučaj uspostave RPA (Zašto?) – procijenite prednosti RPA za svaki razmatrani proces posebno. Ukoliko bi se putem automatizacije moglo osloboditi djelatnike od pojedinih zadataka, razmislite kako će popuniti njihovo dodatno slobodno vrijeme. Također, procijenite kako se povećanje točnosti i ubrzanje rada reflektira na stvaranje dodatne vrijednosti za vašu kompaniju.

Definirajte vaš operativni model za RPA (Kako?) – razmislite želite li uspostavu strateških kompetencije za automatizaciju procesa unutar svoje organizacije ili jednostavno želite samo postizanje ciljanih RPA učinaka uz minimalan interni napor. Ova odluka utjecat će na vaš RPA operativni model

te će vam dati smjernice pri izboru opcija za nabavu usluga i alata.

Identificirajte RPA partner(e) (Tko?) – razmotrite opcije vezane uz nabavu usluga i alata, odnosno odlučite se kakvog RPA partnera trebate. Unaprijed definirajte evaluacijske kriterije shodno odgovorima na prethodne korake. Pripremite svoj akcijski plan (Kada?) – RPA akcijski plan treba gledati dalje od inicijalne implementacije, odnosno trebate razmišljati kako će automatizacija dalje rasti s organizacijom.

Komunikacija sa zaposlenicima

Kao i kod svi internih transformacijskih inicijativa, važno je također voditi računa o komunikaciji sa zaposlenicima, obuci djelatnika odgovornih za održavanje RPA, te principima upravljanja promjenama unutar organizacije. Stoga prije ulaska u projekt automatizacije, osigurajte da svi dionici podložni

ishodima ovakvog projekta razumiju ranije navedene korake, odnosno odgovore na pitanja: što, zašto i kako. Ovim člankom, tek smo površno zagrebli u temu digitalne transformacije poslovanja putem RPA. Sam projekt ima nekoliko dodatnih slojeve pripreme i provedbe, dok sama robotizacija uredskih procesa može imati dalekosežne implikacije kako na poslovanje poduzeća tako i cjelokupno tržište rada.

Postoje još brojni čimbenici koje se mogu adresirati na ovu temu, stoga čitatelji zainteresirani za dodatnu razinu detalja (bilo o implementacijskim koracima ili o mogućim krajnjim učincima ovakvog projekta) mogu se direktno obratiti tvrtki Deloitte savjetodavne usluge d.o.o..

1.Programerski alati

2.Robot kontrolor

4.Poslovni korisnici

Softverski roboti3.

Aplikacije5.


21

Roboti stižu, ali što s njimaOko četvrtine poduzeća još ne razmišlja o robotskoj automatizaciji iako su svi svjesni da ona velikim koracima ulazi u svakodnevno poslovanje. Najdalje u robotizaciji i digitalizaciji su otišla tehnološka, medijska i telekomunikacijska poduzeća

Pišu: Tea Bažant, viša menadžerica u Deloitteovom odjelu revizije i Mario Tešanović, menadžer u Deloitteovom odjelu financijskog savjetovanja

Posljednjih nekoliko godina možemo uočiti impresivne napretke na području automatizacije i digitalizacije. Kao primjer može se uzeti činjenica da je prikupljanje podataka danas mnogo pristupačnije u odnosu na nekada. Zbog toga se sve više kroje strategije upravljanja poduzećima na temelju analiziranih podataka.

S druge strane, čak ni automatski prikupljeni podaci nisu od velikog značaja dok ih se ne obradi. Ovo su razlozi zbog kojih mnogi financijski direktori srednjoeuropskih zemalja nastoje iskoristiti prednosti automatiziranog i prilagodbenog izvješćivanja o upravljanju.

Za sada, većina financijskih direktora još uvijek nije sigurno o troškovnim učinkovitostima koje bi se mogle postići primjenjivanjem automatizacijom i digitalizacijom svojih poduzeća.

Velika očekivanja od big date

Utjecaj digitalizacije na financijsku funkciju poduzeća sve je veći. O tome najviše govori stav čak 70 posto hrvatskih financijskih direktora kako je zbog digitalizacije njihovog poduzeća potreba za promjenama u financijskoj funkciji visoka. Pri specifičnim promjenama koje postaju nužne, naglasak stavljaju na razvoj analitičkih big data aplikacija.

U skladu s time, najveći broj (45 posto) hrvatskih financijskih direktora smatra da je

financijska funkcija njihova poduzeća srednje pripremljena za unapređenje digitalizacije u svom poduzeću. Nešto manje, 40 posto, ih smatra da su dobro ili vrlo dobro pripremljeni.

Robotska automatizacija još uvijek nepoznanica

Općenito, tek pet posto hrvatskih financijskih direktora smatra svoja poduzeća naprednima u robotskoj automatizaciji procesa, nasuprot sedam posto u Srednjoj Europi. 28 posto izjasnilo se da njihova poduzeća nisu još razmišljala o robotskoj automatizaciji procesa, nasuprot 23 posto takvih odgovora među financijskim direktorima Srednje Europe.

U učinke koje ima robotska automatizacija u automatskim postupcima na troškovnu učinkovitost organizacije nije sigurno 35 posto hrvatskih financijskih direktora. Da bi uštede u troškovima iznosile pet do 10 posto smatra 25 posto ispitanih, a 20 posto misli da bi uštede iznosile od deset do 20 posto.

Kao najveće prioritete digitaliziranja financijske funkcije hrvatski financijski direktori odabrali su automatizaciju unošenja i obrade podataka (65 posto) te automatizaciju i personalizaciju izvještavanja menadžmenta (57,5 posto). Svega 2,5 posto odabralo je širenje svoje mrežne organizacije kao tehnički prioritet.

CFO 2018 | Digitalizacija i automatizacija financija


22

65%

47,5%

35%

65%

30%

20%

Razumijevanje zaposlenika o digitalnim poslovnim modelima

Analitičke i statističke vještine zaposlenika

Automatizacija procesa znanja

Integracija transakcijskih i izvještajnih sustava (IT perspektiva)

Vještine upravljanja projektima

Utjecajne i komunikacijske vještine

45 posto CFO-ova procjenjuje da će robotska automatizacija procesa smanjiti troškove za pet do 20 posto

40 posto domaćih financijskih direktora uvjereno je da su dobro pripremljeni za digitalizaciju

70 posto hrvatskih CFO-ova smatra da je razvoj analitičkih big data aplikacija ključ digitalizacije


23

To je u skladu sa stavovima financijskih direktora srednjoeuropskih zemalja. Oni također smatraju aktivnosti vezane uz unošenje i obradu podataka najvišim prioritetima u digitaliziranju funkcije financiranja – 68 posto ispitanika odabralo je ovu kategoriju.

Njihov drugi prioritet također je vezan je uz unapređenje izvještavanja menadžmenta (60 posto), nakon čega slijedi automatizacija sustava kontrole (46 posto). Širenje vlastite mrežne organizacije posljednje je na listi prioriteta, odabrano od tek 11 posto ispitanika.

Najveća korist u poslovnim procesima

Financijski direktori srednjoeuropskih zemalja najčešće su dali odgovor da njihova poduzeća nisu razmišljali o robotskoj automatizaciji procesa (23 posto) te samo nekolicina traži automatizacijski potencijal (20 posto).

Samo sedam posto ispitanih CFO-ova reklo je da svoja poduzeća smatra naprednim u robotskoj automatizaciji procesa, ponajviše financijski direktori iz područja tehnologije, medija, telekomunikacija (12 posto) i proizvodnje (11 posto).

Slična je situacija i kod hrvatskih financijskih direktora. Svega je pet posto onih koji se smatraju naprednim u robotskoj automatizaciji procesa, dok ih se 27 posto izjasnilo da nisu razmišljali o robotskoj automatizaciji procesa.

Srednjoeuropski financijski direktori iz svih industrija smatraju da će najviše koristi od robotskog automatizacijskog procesa biti u području poslovnih procesa (sveukupno 62 posto, dok postotak dostiže čak 80 posto kod financijskih direktora u području financijskih usluga).

To mišljenje dijele i hrvatski financijski direktori, kojih 75 posto smatra da će robotska automatizacija procesa najviše doprinijeti poboljšanju poslovnih procesa.

Što robotizacija donosi financijama

Drugo najzastupljenije mišljenje među srednjoeuropskim i hrvatskim financijskim direktorima je da će se najviše koristi od implementiranja robotske automatizacije procesa biti u financijskoj funkciji. Međutim, postotak se znatno razlikuje, pri čemu je 23 posto financijskih direktora u Srednjoj Europi takvoga stava, dok je taj postotak za Hrvatsku tek 13 posto.

Iz gore navedenih podataka može se zaključiti da srednjoeuropski financijski direktori vide veći potencijal robotske automatizacije procesa u financijskoj funkciji nego hrvatski financijski direktori.

Smanjivanje troškova

Vrlo se razlikuju mišljenja srednjoeuropskih financijskih direktora kada je u pitanju utjecaj robotske automatizacije procesa na troškovnu učinkovitost. Trećina direktora smatra da će troškovna učinkovitost od robotskog automatizacijskog procesa biti 10 posto ili manje, dok 32 posto ispitanika nije sigurno u uštedu koju su ostvarili.

Velik dio (35 posto) hrvatskih financijskih direktora nije siguran koje učinke robotska automatizacija procesa ima na troškovnu učinkovitost, dok ih 37,5 posto smatra da će učinkovitost biti do 10 posto.

Važna uloga financijskih direktoraPostoji konsenzus hrvatskih financijskih direktora o utjecaju digitalizacije na njihovu ulogu. Tek mali dio (2,5 posto) hrvatskih financijskih direktora smatra da strategija digitalizacije ne predstavlja važan aspekt za njihovu ulogu. Većina (97,5 posto) igra važnu ulogu u strategiji digitalizacije svoje tvrtke.

Ključna područja za digitalizaciju

Sa stajališta financijske funkcije među financijskim direktorima Srednje Europe, potreba za digitalizacijom jest najizraženija u kontroli poslovnih procesa - ovo mišljenje je izrazilo 52 posto financijskih direktora.

Gotovo od jednake važnosti su razvoj big data analitičkih aplikacija za (48 posto) te digitalizacija financijske funkcije (46 posto).

Stavovi među hrvatskim financijskim direktorima nešto su drugačiji. Većina ih smatra da je ključno područje za digitalizaciju razvoj novih analitičkih aplikacija baziranih na velikim količinama podataka (70 posto). Na drugom mjestu je kontrola digitalnog procesa poslovanja (45 posto).

Što je potrebno za digitalizaciju financija

Hrvatski financijski direktori smatraju da su potrebne tri ključne vještine da bi se financijska funkcija pripremila za digitalizaciju:

01. Da zaposlenici razumiju digitalne poslovne modele (65 posto)

02. Integracija transakcijskog i izvještajnog sustava (65 posto);

03. Analitičke i statističke vještine zaposlenika (47,5 posto).

U ovom kontekstu vještine poput komunikacijskih te sposobnost upravljanja projektima smatraju manje važnima.

Srednjoeuropski financijski direktori imaju nešto drugačije stavove. Više od polovice smatra ključnima razumijevanje digitalnih poslovnih modela od strane zaposlenika te integraciju transakcijskog i izvještajnog sustava, a tek 30 posto ključnima drži analitičke i statističke vještine zaposlenika.



24

Očekivanja financijskih direktora Srednje Europe

Manjak kvalificirane radne snage postao problem br. 1Manjak stručnog kadra može biti povezan sa sve većim fokusom na big data analizu koja zahtijeva specifične vještine, ali i iseljavanjem kvalificirane visoko obrazovane radne snage u zemlje Zapadne Europe, što je slučaj i u Hrvatskoj

Pišu: Tea Bažant, viša menadžerica u Deloitteovom odjelu revizije i Mario Tešanović, menadžer u Deloitteovom odjelu financijskog savjetovanja

25

Financijski direktori hrvatskih poduzeća s velikim optimizmom gledaju na uvjete poslovanja i rasta u ovoj godini. U tome slijede ocjene i raspoloženja njihovih kolega u zemljama Srednje Europe, pokazalo je istraživanje stavova CFO-a srednjoeuropskih poduzeća koje tradicionalno provodi revizorska kuća Deloitte.

Ekonomske perspektive Hrvatske domaći financijski direktori unazad četiri godine ocjenjuju sve boljima. Rast BDP-a između 2,5 i tri posto ove godine očekuje 47,5 direktora, što je znatno optimističnije u odnosi na lani kada ih je 54 posto predvidjelo rast između 1,5 i 2,5 posto.

To pokazuje visok stupanj povjerenja u poslovanje, a očekivanja su uglavnom potaknuta pozitivnim kretanjima u europskom gospodarstvu u 2017. godini.

Na razini cijele Srednje Europe Indeks povjerenja financijskih direktora narastao je za čak 10 postotnih bodova, s prošlogodišnjih 13 posto na 23 posto. Značajno je porastao i Indeksa gospodarskog povjerenja - s 49 posto na 60 posto.

Zanimljivo je, međutim, da je vrijednost Indeksa poslovnog okruženja oštro pao, s -2 na -22 posto. Veliki pad tog indeksa upućuje na to da se u ovoj godini očekuju povećanja skoro svih kategorija troškova.

Izvjestan rast troškova

No, financijaši očekuju da će se njihova poduzeća sustavno razvijati i da će uspješno balansirati pritiske na troškove.

Očekivano povećanje troškova za financijske direktore predstavlja, kako su

rekli, izniman izazov prilikom zadržavanja vlastitih troškova u razumnim okvirima. Hrvatski CFO-ovi najveće povećanje očekuju vezano uz troškove radne snage (70 posto ih je uvjereno da će oni rasti), a smatraju da će se povisiti i ostali troškovi poput troškova prijevoza, pružanja usluga odnosno proizvodnje te troškova vezanih uz nekretnine.

S druge strane, gotovo 58 posto očekuje da se administrativni troškovi neće mijenjati. Promjene u troškovima kapitala ne očekuje ih 45 posto. Gotovo 93 posto uvjereno ih je da se neće mijenjati ni stope poreza na dobit, odnosno PDV-a (90 posto).

Ove godine više akvizicija

Većina financijskih direktora Srednje Europe smatra da će razina aktivnosti spajanja i preuzimanja ostati ista kao u

CFO 2018 | Očekivanja financijskih direktora Srednje Europe


26

Tržišni pritisak na smanjenje cijena za ponuđena dobra, odnosno usluge

Manjak kvalificirane radne snage

Nestabilnost zakona koji reguliraju poslovanje poduzeća i poreze

Porast troškova vođenja poslovanja (porast cijena materijala, radne snage, usluga)

Smanjena potražnja (domaća)

Rizik valutnog tečaja

Više regulative

Geopolitički rizici

Insolventnost i uska grla u plaćanju unutar samog gospodarstva

Rizik kamatne stope

Disruptivne tehnologije

Smanjena potražnja (strana)

Rastuća konkurencija

Drugo

Manjak kapitala

50%

35%

30%

27,5%

20%

17,5%

15%

10%

7,5%2,5%

Koji od sljedećih faktora će u idućih 12 mjeseci prerasti u značajan rizik za vaše poslovanje?

Visina kamatnih stopa nije presudna

Ove godine smo ispitali i mogući utjecaj povišenih kamatnih stopa na strategiju poduzeća. Financijski direktori u eurozoni vjeruju da kamatne stope imaju ograničeni utjecaj na poslovanje njihovih poduzeća, a toga su mišljenja i hrvatski financijski direktori.

Njih 30 posto je reklo da neće mijenjati strategiju u slučaju porasta kamatne stope jer su stava da porast kamatnih stopa ima zanemariv utjecaj na njihovo poslovanje, dok bi 20 posto odabralo strategiju smanjenja razine duga, a 13 posto bi preispitalo investicijske planove.

Što se tiče kretanja kamatne stope, dio hrvatskih financijskih direktora (42,5 posto) predviđa njih pad, dok gotovo jednak dio dijeli mišljenje kolega financijskih direktora u zemljama članicama eurozone da se kamatna stopa neće značajno mijenjati (37,5 posto).



27

Organski rast

Uvođenje novih proizvoda/usluga

Širenje na nova tržišta

Nova ulaganja

Povećanje operativnih rashoda (OPEX)

Restrukturiranje

Smanjenje direktnih troškova

Povećanje kapitalnih izdataka, tj. ulaganja

Aktivnosti istraživanja i razvoja

Smanjenje indirektnih troškova

6,60

6,45

6,08

5,68

5,30

5,15

5,08

4,93

4,90

4,85

U kojoj mjeri će iduće strategije prerasti u prioritet vašeg poduzeća kroz idućih 12 mjeseci?

Napokon pad nezaposlenosti

Rast BDP-a u Srednjoj Europi tijekom 2017. bio je veći od onoga što su financijski direktori predvidjeli u prethodnoj anketi, što je vjerojatno utjecalo na optimističnija predviđanja stopa rasta za ovu godinu. I više domaćih CFO-ova očekuje veći rast nego lani, dok su najoptimističniji financijski direktori u Sloveniji i Bugarskoj, gdje 55, odnosno 54 posto CFO-ova očekuje gospodarski rast od najmanje 2,6 posto.

Najpesimističniji su financijski direktori iz Ukrajine, gdje je manje od 20 posto ispitanih izrazilo takvo očekivanje. Ovakav stav zastupaju pretežno zbog problematične političke situacije i rata u istočnom dijelu zemlje, koji značajno otežavaju gospodarski rast.

Financijski direktori srednjoeuropskih zemalja suglasni su u očekivanju pada stope nezaposlenosti tijekom 2018. Izuzetak je jedino Češka, ali to ne čudi budući da se radi o zemlji s jednom od najnižih stopa nezaposlenosti u Europi, ispod četiri posto.

Od domaćih financijskih direktora, 45 posto očekuje pad stope nezaposlenosti, dok ih 40 posto smatra da se stopa nezaposlenosti neće mijenjati.


28

55% Značajan porast

Određeni porast

Bez promjene

Određeni pad

Značajan pad

5%

35%5%

0%

Kakve promjene u razini spajanja i pripajanja očekujete u svojoj zemlji u idućih 12 mjeseci?

2017. ili da će se povećati. Najoptimističniji financijski direktori su iz Slovačke, gdje čak 70 posto ispitanika očekuje porast razine aktivnosti spajanja i preuzimanja. Najniža očekivanja izrazili su ispitanici iz Poljske, Češke i Rumunjske, ne prelazeći prag od 40 posto ni u kojoj od ovih zemalja. Optimizam se može osjetiti i kod hrvatskih financijskih direktora od kojih je 60 posto izrazilo očekivanje porasta aktivnosti spajanja i preuzimanja, dok 35 posto očekuje nepromijenjenu razinu spajanja i preuzimanja.

Hrvatska najnesigurnija za biznis

Mnogi financijski direktori dijele stajalište da je postojeće ekonomsko i poslovno okruženje izazovno, percipirajući nesigurnost na razini zemlje visokom.

Čak 70 posto hrvatskih financijskih direktora ocijenilo je da je postojeća razina financijske i ekonomske nesigurnosti u Hrvatskoj visoka ili vrlo visoka, dok su ispitanici u zemljama poput Češke, Mađarske i Litve izrazili nisku percipiranu stopu nesigurnosti (u rasponu od 17 posto do 25 posto).

Što se tiče njihovog vlastitog poslovanja, čak 45 posto financijskih direktora u Hrvatskoj ističe da se suočavaju s visokom razinom nesigurnosti, dok 50 posto smatra da se suočavaju s normalnom razinom nesigurnosti. Povezano s time, čak 70 posto ih smatra kako nije dobro vrijeme za preuzimanje dodatnog rizika.

Među ispitanim zemljama Srednje Europe, Litva je jedina u kojoj financijski direktori smatraju da će gospodarski uvjeti biti

pogodni za preuzimanje dodatne razine rizika.

Manjak kvalificirane radne snage

Analizirajući rizike koji utječu na poduzeća, čak 53 posto ispitanika istaknulo je manjak kvalificirane radne snage kao najveći rizik. Na drugom mjestu je porast troškova koji su istaknuti od strane 48 posto financijskih direktora.

Manjak stručnog kadra može biti povezan sa sve većim fokusom na Big Data analizu koja zahtijeva specifične vještine, ali i iseljavanjem kvalificirane visoko obrazovane radne snage u zemlje Zapadne Europe, što je slučaj i u Hrvatskoj.

Među hrvatskim financijskim direktorima situacija je donekle drugačija, pri čemu je


29

najveći dio, 50 posto njih, istaknuo pritisak tržišta na sniženje cijena ponuđenih dobara i usluga kao rizik, nakon čega slijedi manjak kvalificirane radne snage (35 posto), dok je 30 posto spomenulo nestabilne zakonske propise koji reguliraju djelatnosti te poreze.

Perspektive rasta poduzeća

U usporedbi s prošlom godinom, razina optimizma donekle je niža po pitanju izgleda za rast poduzeća te je pala s 33 posto na 27. Moguće je da financijski direktori osjećaju da gospodarstvo neće moći još dugo zadovoljiti razinu djelovanja te da nadolazi ciklično usporavanje gospodarskih aktivnosti.

Značajne su razlike medu državama. Dok 79 posto financijskih direktora iz Bugarske smatra da će se financijska slika njihovih poduzeća poboljšati, u Rumunjskoj je 40 posto ispitanika manje je optimistično oko budućnosti nego prije šest mjeseci.

Napominjemo kako je tek pet posto financijskih direktora u Hrvatskoj, a šest posto u Sloveniji izrazilo negativna očekivanja glede financijske perspektive njihovih poduzeća. Nešto više od polovice financijskih direktora u Hrvatskoj optimistično je oko financijske perspektive njihovih poduzeća.

Većina srednjoeuropskih financijskih direktora očekuje da će njihova poduzeća postići višu razinu prihoda u 2018. godini te su eksplicitno naglasili da će u nadolazećoj godini posebnu pozornost dati cilju postizanja visokih prihoda.

Većina poduzeća planira rast prihoda

Čak 83 posto ispitanika u Srednjoj Europi očekuje rast prihoda njihovih poduzeća (čak 21 p.b. više nego lani), dok ih 53 posto očekuje porast kapitalnih izdataka (u 2017. takav rast je očekivalo 31 posto CFO-ova). U ovu sliku uklapaju se i očekivanja domaćih direktora – porast prihoda ove godine očekuje ih čak 82,5 posto (lani 61 posto).

Glede kapitalnih ulaganja 52,5 posto hrvatskih financijskih direktora očekuje porast visine kapitalnih izdataka, dok 40 posto njih ne očekuje nikakve promjene u

kapitalnim izdacima svojih društava. Što se Srednje Europe tiče, postotak financijskih direktora koji predviđa porast kapitalnih ulaganja smanjio se s 49 posto na 44 posto. Ipak, tek mali broj ispitanika očekuje pad kapitalnih ulaganja (13 posto).

Hrvatski financijski direktori koji sudjeluju u ispitivanju očekuju da će broj zaposlenih ostati stabilan (45 posto), odnosno da će se povećati (40 posto). Gotovo pola financijskih direktora (46 posto) očekuje da će zaposliti više ljudi u 2018. godini, što je nešto veća brojka u odnosu na 2017. godinu. Tek 14 posto ispitanika se izjasnilo da očekuje pad broja zaposlenih u svojim poduzećima.

Izvori financiranja

Bankovne kredite hrvatski financijski direktori smatraju najatraktivnijim eksternim izvorom financiranja, čemu u prilog govori 37 posto ispitanih hrvatskih financijskih direktora, što je u odnosu na prošlu godinu za 20 postotnih bodova više. Ipak, riječ je o nižem zabilježenom postotku u odnosu na kolege iz drugih srednjoeuropskih zemalja. To govori o donekle većoj averziji prema povećanom eksternom financiranju u Hrvatskoj u usporedbi s drugim zemljama regije.

Kada je riječ o zaduživanju putem korporativnih dužničkih instrumenata, hrvatski financijski direktori prilično su neutralni: 52,5 posto smatra ovu opciju ni privlačnom ni neprivlačnom, a privlačnom ju smatra 25 posto.

Ni financiranje putem vlasničkih instrumenata nije za domaće CFO-ove naročito atraktivno. Samo 20 posto ih smatra da je riječ o vrlo privlačnoj opciji.

Interni izvori financiranja i dalje se smatraju atraktivnijima u odnosu na eksterne. Gotovo polovica (47,5 posto) ispitanih hrvatskih financijskih direktora smatra interne izvore financiranja privlačnim izvorom financiranja, a samo pet posto smatra je neprivlačnim.

Hrvatske financijske direktore najviše privlače sredstva iz fondova EU, čemu

u prilog govori 50 posto onih koji su ih ocijenili kao privlačan izbor. Riječ je o rezultatu koji ukazuje da je Hrvatska u fazi veće apsorpcije sredstva iz fondova EU i ukazuje na njihovu rastuću važnost kao izvora financiranja specifičnog za zemlje poput Hrvatske.

Napominjemo i da 42,5 posto hrvatskih CFO-ova smatra da će u 2018. lakše podmirivati dugove, dok ih 55 posto kaže da im se mogućnost podmirivanja dugova neće značajno mijenjati. Takvi stavovi podudaraju se s umjerenim optimizmom uz rast cjelokupnoga gospodarstva i prihoda poduzeća.

Prioriteti za ovu godinu

Najvažniji strateški cilj ispitanih hrvatskih financijskih direktora jest porast prihoda kroz organski rast, uz prosječnu ocjenu 6,6 na ljestvici od 1 do 10. Slijedi uvođenje novih proizvoda s ocjenom 6,5. Relativno nisko na ljestvici prioriteta jesu smanjenje troškova, kao i kapitalne investicije te istraživanje i razvoj, s ocjenom od 5 i niže.

U ovom ispitivanju hrvatski financijski direktori veću su važnost dali strateškom cilju povećanja prihoda u odnosu na prethodnu godinu u kojoj je fokus bio na kontroli troškova. Ta se činjenica može povezati s povećanim optimizmom oko rasta gospodarstva i potražnje, pri čemu postoji značajno veća mogućnost povećanja prihoda nego proteklih godina.

U ostatku Srednje Europe, najveći fokus je, kao i u Hrvatskoj, na rast prihoda kroz organski rast. Međutim, za razliku od Hrvatske, drugi na ljestvici prioriteta su kapitalne investicije, a smanjenje troškova smatra se znatno većim prioritetom.


30

Kako blockchain mijenja poslovne modele poduzećaDevet godina nakon pojave blockchain ne samo da dramatično mijenja tradicionalnu financijsku industriju nego i ostale industrije budući da eliminira posrednike između kupaca i prodavača

Blockchain tehnologija predstavlja do sada najozbiljniju prijetnju bankarstvu i uopće percepciji novca. Kriptovalute pak prijete da zamijene centralizirani bankarski sustav.No, blockchain ima puno širu primjenu od kriptovaluta, omogućuje eliminiranje posrednika između kupaca i prodavača, čime dramatično mijenja mnoge industrije, ne samo financijsku.

Očekuje se, naime, da će blockchain tehnologija utjecati na digitalne usluge i promijeniti poslovne modele u brojnim područjima, kao što su zdravstvene usluge, energetika, logistika, upravljanje pravima intelektualnog vlasništva ili javne usluge.

EU prigrlila blockchain tehnologiju

Ubrzane tehnološke promjene prisilile su i regulatore na kreiranje novih pravila. Početkom ove godine na snagu je stupila direktiva Europske unije o decentralizaciji platnog prometa PSD2 kojom se omogućuje ulazak na to tržište novih nebankarskih kompanija i dodatno pojačava konkurenciju među bankama.

I Europska komisija nedavno je objavila Akcijski plan koji sadržava različite mjere u području financijskih inovacija do kojih dolazi korištenjem novih tehnologija kao što su blockchain, umjetna inteligencija ili tzv. računarstvo u oblaku (cloud services).

Najvažniji cilj Akcijskog plana je uspostava jedinstvenog tržišta kapitala i digitalnog

jedinstvenog tržišta na području EU, dok će kompanije zahvaljujući direktivi PSD2 moći kreirati i nuditi usluge koje klijenti prije nisu imali.

PSD2 bankama otima platni promet

“Direktiva PSD2 bankama doslovno otima platni promet”, ističe Dražen Kopljar, član Uprave Privredne banke Zagreb.

Viceguverner Neven Barbaroša podsjeća kako je najglasnije odjeknuo regulatorni aspekt Akcijskog plana i to u području crowdfundinga.

“Naglasak je na transparentnosti, upravljanju rizicima i nadzoru, a sve s ciljem osiguravanja jedinstvenog EU tržišta na kojemu bi online platforme za crowdfunding slobodno nudile i pružale svoje usluge malim i srednjim kompanijama širom EU, a ne samo u matičnim zemljama u kojima su osnovane”, kaže viceguverner Barbaroša.

Pojašnjava kako HNB blockchain odvaja od kriptovaluta i promatra ga kao tehnologiju koja se još uvijek razvija. Usprkos snažnom razvoju, utjecaj virtualnih valuta na platni promet i tržište novca na globalnoj razini i u Hrvatskoj još uvijek je, kaže Barbaroša, zanemariv. Omjeri između obavljenih transakcija kriptovalutama i klasičnih transakcija obavljenih tzv. “čvrstim” valutama su takvi da pokazuju zanemarivost upotrebe kriptovaluta u plaćanjima.

Piše: Edita Vlahović Žuvela, glavna urednica portala prviplan.hr

CFO 2018 | Financijsko poslovanje

31


“Isto vrijedi i za omjer između tržišne kapitalizacije kriptovaluta i ukupne veličine klasičnog tržišta kapitala, duga, derivata, ponude novca i slično”, primjećuje Barbaroša.

Prema njegovoj ocjeni, sadašnja rasprostranjenost virtualnih valuta ne predstavlja opasnost za financijsku stabilnost bankovnog i platnog sustava zemlje.

Široka primjena blockchaina već za pet godina?

“Kao i svaka tehnologija, centralizirana ili decentralizirana, blockchain ima svoje prednosti i nedostatke. Što se tiče potencijalne upotrebe u području plaćanja, preostaje vidjeti koji stupanj sigurnosti i brzine obrade transakcija blockchain može doseći u budućnosti, jer o tome će ovisiti njegova stvarna upotrebljivost u ključnim financijskim infrastrukturama”, ističe Barbaroša.

Tomislav Gračan, član Uprave Zagrebačke burze, podsjeća, međutim, na predviđanja vezana uz komercijalizaciju blockchain tehnologije. Prema jednom, ta tehnologija će komercijalnu, široku primjenu postići već tokom narednih pet godina, a prema drugom, opreznijem, to će se dogoditi u idućih 10 godina i uz postepeni prelazak na blockchain.

“Sve ovisio tome koliko će ljudi tu tehnologiju doživjeti kao sigurnu te o tome koliko će se servisa temeljenih na blockchainu pojaviti u skoro vrijeme. Osobno, želio bih vidjeti što više takvih servisa. Primjerice, sljedivost hrane se primjenom te tehnologije može provjeriti u sekundi i neće se trgovcu morati vjerovati na riječ, kao što je sada slučaj”, navodi Leo Mršić, direktor Algebra Laba.

Devet godina nakon pojave blockchain tehnologije najpopularnije primjene blockchaina svakako su decentralizirani novac (kriptovalute) i decentralizirane platforme za prikupljanje kapitala (ICO). No, ovo nisu jedine primjene i smjerovi razvoja blockchain projekata su izrazito šaroliki.

Regulatori koče širu primjenu blockchaina

Nikola Škorić, direktor Electrocoina i vlasnik jedine hrvatske bitcoin mjenjačnice, otkriva kako se s blockchainom eksperimentira u industriji lanaca opskrbe, na blockchain se stavljaju javnobilježničke isprave, kupoprodajni ugovori, osobni podaci i zemljišne knjige.

“Mi smo razvili tehnologiju koja omogućava takvu, vrlo jednostavnu primjenu blockchaina. Primjerice, u svega nekoliko sati napravili smo

Blockchain tehnologija će utjecati na digitalne usluge i promijeniti poslovne modele u brojnim područjima kao što su financijska industrija, zdravstvene usluge, energetika, logistika, upravljanje pravima intelektualnog vlasništva, javne usluge...

Draženko Kopljar, PBZ: Protiv fintecha se najlakše boriti tako da i sami postanemo fintech. Mi idemo u tom smjeru

32

platformu za mikro osiguranje usjeva i sustav prodaje ulaznica, ali je problem u regulatorima koji još ne prepoznaju potencijale njezine primjere”, kaže Škorić opisujući na primjeru kupnje bureka prepreke koje postavljaju regulatori, uključujući i Poreznu upravu.

Prema tumačenju naših poreznika, plaćanje kriptovalutom najobičnijeg bureka u nekoj od pekarnica predstavlja ulaganje za koje je potrebno ispuniti JOPPD obrazac. “Naravno da to u stvarnom životu nije izvedivo”, komentira Škorić.

Prilika za hrvatska poduzeća

Primjećuje, međutim, da je do sada tradicionalna financijska industrija promatrala blockchain i kriptovalute s velikim oprezom, no zadnjih mjeseci vide se neke značajne promjene. Najveći izazov predstavlja im interes tradicionalnih investitora da ulažu u kriptovalute, pa se financijske institucije moraju prilagođavati.

Globalno, među pionirima se ističu Nasdaq koji je u listopadu prošle godine počeo burzovno trgovanje bitcoinom, odnosno Chicago Board Options Exchange koji je prije četiri mjeseca počeo trgovanje ročnicama koje prate cijenu bitcoina. U

Hrvatskoj, Zagrebačka burza počela je koristiti blockchain tehnologiju na platformi Funderbeam. Radi se o crowdfunding platformi za startupe na kojoj ulagatelji odmah nakon inicijalne faze ulaganja mogu trgovati svojim udjelima kao da je riječ o tvrtkama izlistanima na burzi, sve zahvaljujući sustavu temeljenom na bitcoin tehnologiji.

U HNB-u ocjenjuju kako recentniji veći interes javnosti u Hrvatskoj za ulaganje u ovakav oblik specifične imovine, i s njime povećan rizik za pojedinačne ulagatelje, trenutno nema implikacija niti znači rizik za monetarnu politiku Hrvatske narodne banke, u smislu održavanja stabilnosti cijena i financijske stabilnosti bankovnog sustava. No, banke u Hrvatskoj svjesne su, čini se, dubine promjena.

“Protiv fintecha se najlakše boriti tako da i sami postanemo fintech. Mi idemo u tom smjeru”, zaključuje Kopljar, dok Mršić poručuje kako Hrvatska, razvojem blockchain tehnologije od strane domaćih kompanija, ima veliku šansu da se uvrsti na kartu tehnološki razvijenih zemalja.

O stupanju sigurnosti i brzini obrade transakcija koju blockchain može doseći ovisit će njegova stvarna upotrebljivost u ključnim financijskim infrastrukturama


33

Kako SAP pomaže bankama da budu inovativneDigitalna strategija SAP-a počiva na inovacijskoj platformi koja objedinjuje disruptivne tehnologije, industrijskim rješenjima koja korisnicima omogućavaju da bez ometanja vode optimizirane end-to-end procese i na upravljanju podacima

SAP je počeo kao proizvođač ERP rješenja, no danas u svojoj ponudi ima rješenja za svaki poslovni proces za tvrtke u najrazličitijim industrijskim sektorima. Financijskoj industriji, bankama i osiguravateljima, osim ERP-a nudi i druga rješenja kao što su CRM i BI, ali i specifične aplikacije koje se temelje na mogućnostima umjetne inteligencije, Big Data i Interneta stvari. Ta rješenja koristi više od 14 tisuća banaka u 150 zemalja svijeta. O primjeni SAP-ove tehnologije razgovarali smo s Draženom Tomićem koji je u SAP-u kao financijski ekspert zadužen za korisnike u Srednjoj i Istočnoj Europi.

Kako SAP pomaže bankama da budu inovativne? Koji su ključni elementi SAP-ove digitalne strategije za banke nove generacije?

- Ključni element SAP-ove sveukupne digitalne strategije je inteligentno povezivanje ljudi, stvari i poslovanja. Naša digitalna strategija počiva na tri temelja: vodećoj inovacijskoj platformi na tržištu koja objedinjuje disruptivne tehnologije kao što su strojno učenje, blockchain i Internet stvari, industrijskim rješenjima koja korisnicima omogućavaju da bez ometanja vode optimizirane end-to-end procese i na upravljanju podacima.

Naša inovacijska platforma sve disruptivne tehnologije koje sam spomenuo čini dostupnima u cloudu i otvorene partnerima. Ona pomaže bankama da razviju bankarstvo sljedeće generacije u digitalnoj ekonomiji. S jednom od vodećih banaka u južnoj Africi trenutno koristimo prednosti strojnog učenja na inovacijskoj platformi kako bismo razumjeli i mogli predvidjeti fluktuaciju broja korisnika – bez potrebe za kodiranjem. Jedan od naših korisnika je i PayPal koji je nedavno uz pomoć SAP-a automatizirao svoje bankovno specifične financijske procese.I napokon, upravljanje podacima i uvid u njih u pravom vremenu, te prediktivna analiza personalizirat će i transformirati iskustvo u bankarstvu. Pomažemo bankama da kombiniraju strukturirane i nestrukturirane podatke kako bi bolje razumjele svoje klijente i bile ispred konkurencije. Jedan od posljednjih primjera je mbank u Poljskoj. Uz pomoć našeg upravljanja podacima i portfelja prediktivne analize, učinkovitost marketinške kampanje u banci bila je 10 puta veća.

Nove tehnologije utječu na klijente, regulaciju i način poslovanja. U kojim smjerovima će ići te promjene globalno, a što možemo očekivati u Hrvatskoj u narednih godinu, dvije?

- Tehnološke inovacije nikada se nisu odvijale brzinom kojom se sada događaju. Regulacija i c̀yber̀ sigurnost do sada nisu mogle pratiti taj tempo, ali očekujem da će se u sljedećim mjesecima to promijeniti u području regulative. GDPR je jedan primjer koji pokazuje kako regulatori mogu ući u igru. Postoji puno mogućnosti zahvaljujući novim tehnologijama kao što su blockchain, strojno učenje, Internet stvari i druge. Tradicionalne granice lanaca vrijednosti u poslovanju će se otvoriti, što će dovesti do potpuno novih mogućnosti na tržištu. Tvrtke sa skalabilnim platformama moći će brzo mijenjati svoje poslovne modele – sjetite se samo da je Amazon počeo kao online knjižara.

Banke u Hrvatskoj nastoje pratiti tehnološke trendove i shvaćaju digitalnu transformaciju kao jedan od ključnih koraka koje moraju poduzeti u narednom razdoblju. Ako je riječ o podružnicama velikih europskih banaka, vrlo vjerojatno primjenjuju inovativna rješenja koja su razvijana u matičnim zemljama tih banaka. No, ako govorimo o tome koliko male banke u domaćem vlasništvu mogu biti inovativne treba uzeti u obzir činjenicu da je visina ulaganja u inovacije u financijskom sektoru puno veća nego u drugim područjima i zahtijeva mnoštvo resursa, od ljudskih do financijskih.

CFO 2018 | Intervju: Dražen Tomić, SAP

34

Brochure / report title goes here | Section title goes here

S obzirom na PSD2, revidiranu europsku direktivu o platnim uslugama, očekujem da ćemo zahvaljujući dostupnim informacijama o transakcijama u budućnosti vidjeti niz novih proizvoda i usluga, kako na europskom tako i na domaćem financijskom tržištu. Dio njih će svakako biti usmjeren na ponudu novih rješenja za mobilno i beskontaktno plaćanje.

Kako se banke mijenjaju s obzirom na očekivanja klijenata, osobito mlađih generacija odraslih na novim tehnologijama, i uslijed digitalizacije poslovanja i procesa?

- Jedna od glavnih prednosti koje su banke imale u prošlosti je ta da su korisnici vjerovali svojoj banci. Danas, milenijalci više vjeruju društvenim mrežama nego banci. Posljednje rasprave o zaštiti podataka i njihovoj zloupotrebi na društvenim mrežama mogle bi ponovno promijeniti stvari. Vjerujem da postoji ogromna prilika da banke ponovno izgrade odnos povjerenja. Vodeća njemačka banka, u suradnji s nama, radi na inovacijama u tom području. Ideja je omogućiti digitalnu sigurnost za podatke korisnika. To je tipičan primjer kako banke mogu koristiti nove tehnologije da prošire svoje poslovne modele istovremeno gradeći svoje jedinstvene prodajne karakteristike.

Banke su već započele s kreiranjem privlačnijeg korisničkog iskustva, i to ne samo putem mobitela i online. Ponekad je to kao omogućavanje iskustva kupnje bankarskog proizvoda poput onoga na koje smo navikli s Amazonom. Međutim, moramo razumjeti da milenijalci očekuju više – ne radi se samo o pogledu od 360 stupnja na korisnika. Riječ je o razumijevanju i predviđanju korisnikovih potreba. To uistinu pomaže u mijenjaju korisničkog doživljaja.

Koje su najveće prepreke za inovacije u bankarstvu, unutar i izvan same financijske industrije?

- Zanimljivo, suočavamo se s klasičnim izazovima u usvajanju inovacija u bankarstvu, ali i izvan svijeta financijskih usluga. Jedan od glavnih izazova je

organizacijska otpornost na promjene. Drugo, često nedostaje jasna vizija kako se inovacije i digitalna strategija trebaju primijeniti na postojeće i poboljšane poslovne modele i procese. Tehnologija se trenutno razvija brže nego što se usvaja u poslovnim procesima. Drugim riječima, postoje rješenja za probleme za koje kupci još uvijek ne znaju.

U SAP-u vjerujemo u hibridno usvajanje ovih novih tehnologija. S jedne strane ugrađujemo nove tehnologije u našu osnovnu platformu koju nazivamo sustavom zapisa. Primjerice, primjenjujemo algoritme strojnog učenja u financijama kako bismo automatizirali manualne procese naših klijenata, recimo u području upravljanja računima potraživanja. Osim toga, pružamo sustav inovacija u kojem stvaramo potpuno nove aplikacije s klijentima i za njih, uz pomoć novih tehnologija kao što je Internet stvari. Povezujući pametne uređaje poput fitness trackera sa sustavom osiguravajućeg društva na SAP-ovoj platformi pomažemo osiguravajućim kućama da promijene svoj poslovni model, od modela potraživanja u model nagrađivanja.

I napokon, inovacije se temelje na novim tehnologijama, ali te tehnologije trebaju biti shvaćene kao pomoć poslovanju. To znači da je stavljanje inovacija u kontekst vašeg poslovanja i vaših klijenata ključ za inovativnost. Još uvijek vidim mnoge kompanije koje počinju inovirati kao dio tehnološke igre. Da bi se razumjele inovacije i pripadajuća tehnologija, treba u obzir uzeti očekivanja krajnjih korisnika tvrtke.

Kakva su Vaša očekivanja na hrvatskom tržištu vezana uz razvoj umjetne inteligencije, blockchaina i Interneta stvari?

- Kao što sam spomenuo, tehnologija se razvija nevjerojatnom brzinom, i koliko god mediji i javnost voljeli prognoze što nas očekuje za tri ili pet godina, jako je nezahvalno prognozirati bilo što. Vani ima zanimljivih primjera korištenja te tehnologije. Primjerice, banke razvijaju aplikacije koje rade s popularnim uređajima kao što je Apple Watch ili omogućavaju

plaćanje računa putem Amazonove Alexe. Konkretne primjere poslovne primjene i komercijalizacije mogućnosti blockchaina tek ćemo vidjeti.

No, razvoj ovih tehnologija zahtijeva znatna ulaganja, kako financijska tako i u ljude koji trebaju imati niz kompleksnih znanja i vještina da bi razvijali rješenja za financijske usluge nove generacije. Kao pozitivne primjere u Hrvatskoj istaknuo bih ono što primjerice rade Oradian ili MicroBlink. Nadam se da će u budućnosti biti što više zanimljivih i uspješnih rješenja za financijsku industriju koja dolaze iz Hrvatske.

CFO 2018 | Intervju: Dražen Tomić, SAP

35


Kontakti

Marina TonžetićPartnerica - voditeljicaDeloitteovog programa zafinancijske direktoreTel: + 385 1 2351 948Mob: + 385 91 3839 [email protected]

Tea BažantViša menadžericaTel: + 385 1 2352 148Mob: + 385 91 1213 [email protected]

Marinko MatkovićViši menadžerTel: + 385 1 2351 980Mob: + 385 91 2230 [email protected]

Dražen RajakovićViši menadžerTel: + 385 1 2351 940Mob: + 385 91 2625 [email protected]

Marija Buljan GeloMenadžericaTel: + 385 1 2358 222Mob: + 385 91 4343 [email protected]

Tadija DalićMenadžerTel: + 385 1 2352 146Mob: + 385 91 2209 [email protected]

Gordan KožuljMenadžerTel: + 385 1 2351 919Mob: + 385 91 1416 [email protected]

Višnja MatkovićMenadžericaTel: + 385 1 2351 933Mob: + 385 91 3130 [email protected]

Mario TešanovićMenadžerTel: + 385 1 2352 138Mob: + 385 91 1616 [email protected]

Ante TodorićMenadžerTel: + 385 1 2358 203Mob: + 385 91 2726 [email protected]

Bruno BašićViši savjetnikTel: + 385 1 2352 158Mob: + 385 99 6023 [email protected]

Jelena KulovićViša savjetnicaTel: + 385 1 2352 172Mob: + 385 91 2324 [email protected]

Deloitte se odnosi na Deloitte Touche Tohmatsu Limited, skraćeno DTTL, poznat ipod nazivom „Deloitte Global“, pravnu osobu osnovanu prema pravu UjedinjenogKraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske (izvorno „UK private company limited byguarantee“) i mrežu njegovih članova i s njima povezanih subjekata. DTTL i svakinjegov član su pravno odvojeni i samostalni subjekti. Usluge klijentima ne pružaDTTL. Detaljan opis DTTL-a i njegovih članova možete pronaći na adresi www.deloitte.com/hr/o-nama.

Deloitte pruža usluge revizije, porezne usluge, konzultantske usluge, uslugefinancijskog savjetovanja i pravne usluge klijentima iz javnog i privatnog sektora izraznih gospodarskih grana. Deloitte pruža svoje usluge četirima od pet poslovnihsubjekata uvrštenih u popis 500 vodećih prema časopisu "Fortune" (FortuneGlobal 500®) i njegove kompetencije svjetske klase, analize i usluge visokekvalitete namijenjene rješavanju najkompleksnijih poslovnih izazova dostupnesu klijentima putem Deloitteove globalno povezane mreže poslovnih subjekata upreko 150 zemalja i teritorija. Povežite se s nama na Facebooku ili LinkedInu dabi ste saznali više o načinu na koji oko 244.000 Deloitteovih stručnjaka daje svojbitan/vidljiv doprinos.

U Hrvatskoj usluge pružaju Deloitte d.o.o. i Deloitte Savjetodavne Usluge d.o.o.,pod zajedničkim nazivom „Deloitte Hrvatska“, subjekti povezani pod krovnomtvrtkom Deloitte Central Europe Holdings Limited. Deloitte Hrvatska je međuvodećim davateljima profesionalnih usluga u zemlji, koje obuhvaćaju uslugerevizije, poreznog, poslovnog savjetovanja te usluge upravljanja rizicima ifinancijskog savjetovanja koje pruža više od 200 domaćih i inozemnih stručnjaka. © 2018. Deloitte Hrvatska

Documents

CFO 2017 Intervju Zoran Stanković, potpredsjednik Grupe za ... · CFO 2017 Intervju. Zoran Stanković, potpredsjednik Grupe za Financije Atlantic financijski nikad jači, traži