Citava Skripta Elektricar i Elektroinstalater

7/26/2019 Citava Skripta Elektricar i Elektroinstalater

1/48

IZVOD IZ PRAVILA O RADU ULABORATORIJIMA


2/48

Laboratoriji nisu pogonski prostor. Njihova namjena je takva, da mnogi ureaji i dijelovi postrojenjane smiju biti zaklonjeni promatranju i pristupu, pa se ne mogu primijeniti sve one sigurnosne mjerekoje su propisane za pogonske prostorije.Uslijed toga pristup u laboratorije imaju samo za tokvalificirane osobe, uz posebno odobrenje efa laboratorija. Uenicii koji obavljaju vjebe, ili radediplomski rad u laboratoriju, smiju tamo boraviti samo u prisustvu asistenta, ili laboranta kojeg jeasistent odredio, te se u tom sluaju, a po potpisivanju !izjave! uz ova pravila, smatrajukvalificiranim osobama.

T.1.Uenici su duni da o primije"enim nedostacima ili nastaloj teti smjesta obavijeste prisutnog

nastavnika ili deurnog profesora.

T.2.Uenici su duni i ovlateni prisustvovati vjebama u odreeno vrijeme i po odreenomrasporedu. #ni su duni pripremiti se za vjebu, te aktivno sudjelovati u njenom provoenju i razradirezultata. Uenici su ovlateni ukljuiti mjerno kolo na napon tek po direktnom odobrenju prisutnognastavnika, uz pridravanje dobivenih pismenih i usmenih uputa. Uenici su duni u svemu se

pridravati ovih pravila.

T.3.Nastavno osoblje duno je i ovlateno$ da odstrani iz laboratorija nekvalificirane osobe kao ione uenike koji bi svojim nepripravno"u, nepridravanjem ovih pravila ili na bilo koji slian naindoveli ili mogli dovesti u opasnost ivot ili zdravlje samog sebe ili drugih osoba, kao i prouzroiti

ve"e tete.

4. Opasnosti

a)#pasnost od visokog napona predstavlja mogu"nost sluajnog dodira dijelova pod naponom,prevelikog pribliavanja kod kojega moe do"i do preskoka, loeg privr"enja dijelova i dovodakod ega moe do"i do prevrtanja ili pada dijela pod naponom, ili neopreznog uklapanja na napon

prije no to su svi izali iz opasne zone. %ato je potrebna posebna koncentracija i panja pripostavljanju i spajanju mjernog kola, strogo potivanje propisanih distanci, i potpuna mehanikastabilnost i sigurnost. &rije uklapanja visokog napona sve osobe se moraju povu"i iz opasne zone,

koju treba vidljivo oznaiti 'ograda, vrpca, svjetlosni signali(. Uklapanje smije izvriti samo za toodgovorna osoba, koja "e prije toga jasno i glasno upozoriti prisutne rijeima ili zvunim signalom.

b)#pasnost od niskog napona predstavlja mogu"nost direktnog dodira dijelova pod naponom, iliprekida visokih struja sa stvaranjem luka. )odir dijela pod naponom uzrokuje prolaz struje kroztijelo. *eliina te struje odreena je visinom napona i otporom puta kojim se struja kroz tijelozatvara. +truja reda veliine - m moe ve" biti smrtonosna. #sobito je opasno kad se strujni krugzatvara kroz podruje oko srca 'od jedne ruke na drugu(, ili kad se stoji na dobro vodljivoj podlozi'vlaga, metal(. U takovim okolnostima ve" i naponi daleko ispod -- * mogu biti opasni. #va seopasnost jo pove"ava time to se !niski! napon esto dovoljno ne respektira, pa se vre prespajanjai sl. pod naponom. )ruga je opasnost kod prekida velikih struja, gdje se moe uspostaviti elektrini

luk, koji moe izazvati teke opekotine i ote"enja vida.

%ato se treba uvijek pridravati jednostavnih pravila$

( ne vriti spajanja, prespajanj a, premjetanja instrumenata i sl. pod naponom,/( stajati na izolacionoj podlozi za vrijeme rada na spajanjima i mjerenjima,0( sve instrumente i ureaje postavljati vrsto i sigurno,1( ne hvatati dijelove mjernog kola s obje ruke istovremeno,2( sve spojeve, a osobito glavne vodove koji vode ve"e struje, izvesti temeljito i mehaniki vrsto, te

provjeriti prije ukljuivanja.


3/48

c)#pasnost od rotiraju"ih dijelova. &ri rotaciji 3 osobito ve"ih jedinica 3 moe do"i do ugroavanjaokoline, ako na rotoru, spojci, remenici i sl. postoje dijelovi koji nisu privr"eni kako treba, ili jenepanjom zaboravljen alat, spojni materijal i sl. u dodiru s rotorom ili u njegovoj blizini. #simtoga, vrlo je opasno pribliiti se dijelovima koji rotiraju s nepritegnutom odje"om ' a! "#a$ata!na"it, p#i$%&sci i s.(, ili '(o* "oso*, koju stroj moe zahvatiti.

%ato treba uvaavati sljede"a pravila$

( nikada ne ostavljati bilo kakve predmete na takvom mjestu s kojega mogu pasti, ili na kojem ih

mogu zahvatiti rotiraju"i dijelovi,/( nikada se ne pribliavati dijelovima u pokretu s raskopanim kaputom ili odijelom, sa alom ilikravatom koja visi, lani"ima, privjescima ili dugom neprivr"enom kosom.

')#pasnost ote"enja instrumenata.

+a$na p#a$ia si(#no #("o$an%a inst#(*&nti*a *oa bi s& sa,&ti ( si%&'&-&

( paljivo odabrati instrumente s obzirom na vrstu i opseg mjerenja,/( instrumente postaviti stabilno i povezati sigurnim spojevima,0( provjeriti spojeve kao i mjerna podruja, prije uklapanja. Uenik ne smije uklapati bez odobrenja

prisutnog nastavnika,1( svaku zapaenu neispravnost smjesta javiti nastavniku ili deurnome, zbog uvoenja u

laboratorijsku knjigu.

/. Opta p#a$ia o ponaan%( ( abo#ato#i%i

4ao teki prekraji reda u laboratoriju, zbog kojih "e prekritelj biti odstranjen iz laboratorija uzpoduzimanje daljnjih disciplinskih mjera moe se navesti slijede"e$a( pristupanje radu u laboratoriju ne poznavaju"i ova pravila, kao i osnovne pojmove o mjerenjimakoja treba izvriti,

b( prekoraivanje ovlatenja i zanemarivanje dunosti koje proizlaze iz ovog pravilnika,c( namjerno zanemarivanje upozorenja i uputa o opasnostima u laboratoriju i mjerama sigurnosti,d( odbijanje koordinacije s ostalima koji rade u laboratoriju,e( diranje i baratanje nepoznatim dijelovima postrojenja, nepoznatim ureajima i instrumentima, bez ovlatenja,f( diranje i vrenje bilo kakvih zahvata u tuim mjernim kolima, bez prisutnosti i znanja onoga tkoih

je sloio,g( diranje, premjetanje ili bilo kakve promjene na tablama i upozorenjima koje su drugi postavili,

bez ovlatenja,h( povran i neodgovoran rad kod mjerenja i priprema,

i( namjerno ili lakoumno ote"enje ureaja, instrumenata ili pr edmeta u laboratoriju,j( namjerno zatajivanje ili neprijavljivanje nastalih teta i primije"enih neispravnosti.

Uslov putanja na rad u laboratoriju je upoznavanje s ovim pravilima i njihovo prihva"anje tepotvrda toga potpisom.

O$at&ni p#o0&so#


4/48

U savremenom svijetu elektrina energija je veoma vana.parati u doma"instvu, nauni, instrumenti,saobra"aj, vjetaki satreliti, atomske podmornice, industrija, osvjetljenje, komunikacije za svoj rad koristeelektrinu energiju. 5lektricitet je mo"ni i pouzdanisluga ovjeka koji mu ivot ini udobnijim. 6ogu"nostiza mladog ovjeka koji ulazi u ovo polje rada zaista nemaju ogranienja.+talan progres elektrotehnike podijelio je elektriarsku slubu u vie kategorija. Ljudi moraju biti obueni ispecijalizovani za jedno odreeno polje rada, odnosno zanimanje kao to su$5lektromehaniar,elektroinstalater, elektromonter, 78* mehaniar, elektriar, autoelektriar, itd.5lektromehaniar opravlja, ispituje, kontrolie i vri remont elektrinih maina i aparata.5lektroinstalater montira, opravlja, ispituje i kontrolie ispravnost elektrinih instalacija.5lektromonter radi napostavljanju elektroenergetske mree, zatim ispituje, kontolie ispravnost, opravlja iodrava.78* mehaniar radi na odravanju radio3elektronskih ureaja, opravkama, kontroli ispravnosti te

postavljanju telekomunikacionih ureaja.#vih nekoliko kratkih reenica dovoljno ilustruju raznovrsnost elektriarskih radova i nunost usmjeravanjamladih.

7ad sa alatom, mainama i priborom esto moe izazvati povredu radnika sa lakim ili teim posljedicama.8o se naroito deava pri radu sa sjekaem dlijetom, pri otrenju alata na brusilici, pri padu na visini,

prilikom lemljenja ili pri radu sa bilo kojim elektrinim aparatom i ureajem.U kolskoj radionici, za rad na elektroureajima propisuju se sljede"a pravila$

. &ristupaju"i radu na elektroureajima imajte na umu opasnost od strujnog udara i budite stalnooprezni.

/. 5lektrina kola sastavljajte samo pri iskljuenom izvoru napajanja.0. &rovjerite ispravnost izolacije spojnih provodnika. Ne upotrebljavajte provodnike bez zavrnica.

+pojne provodnike postavljajte planski i pregledno, a njihove zavrnice pouzdano privrstite naspojnim mjestima.

1. Ne treba prstima provjeravati prisustvo napona na izvorunapajanja$ za to postoji voltmetar iliindikator napona.

2. 9zvor napajanja prikljuite samo sa dozvolom nastavnika. &rvo uklapanje provjerenog elektrinogkola obavite u prisustvu nastavnika.:. &azite da za vrijeme rada sluajno ne dodirnete ogoljela mjestaelektrinog kola pod naponom.;. +va povezivanja u kolu obavljajte pri iskljuenom izvoru napajanja, a pri radu sa elektrinim

mainama samo nakon potpunog zaustavljanja motora.


5/48


6/48

1. 6 T R U J 7 I U D A R

1.1 8o$%&i%& ti%&o ( st#(%no* "o(

Nae tijelo, kada se nae u strujnom kolu, predstavlja jedan otpor. *rijednost tog otpora zavisi od stanjavlanosti koe, veliine kontaktne povrine i duine strujnog toka kroz tijelo. &rema nekim autorima od

znaaja moe biti i raspoloenje ovjeka. U svakom sluaju vrijednost otpora je individualna stvar, odnosnomijenja se od ovjeka do ovjeka. *isina napona u strujnom kolu direktno utie na vrijednost otpora.&ri viim naponima struja probija kou na vie mjesta, pa se tako poveava kontaktna povrina, odnosnosmanjuje se otpor.ko se eli ostvariti kontrola nad mogu"im izlaganjem ovjeka djelovanju elektrine struje potrebno jeodrediti koji je to napon koji uzrokuje protjecanje doputene granine struje.9z tog razloga potrebno je

poznavati impedansu ljudskog tijela 'u praksi se redovno zanemaruje reaktansa , odnosno promatra samodjelatni otpor(.#tpor kojim se ovjeije tijelo suprostavlja proticanju struje sastoji se u stvari od tri redna otpora$ ulaznogotpora, otpora tijela i izlaznog otpora. Ulazni i izlazni otpori su kontaktni otpori koji zavise od veliinedodirne povrine, vlanosti koe na tom mjestu i visine napona. #tpor tijela takoe nije stalan.

)jelatni otpor ljudskog tijela nije stalan ve" zavisi od niza faktora$isto"i, vlanosti i debljini koenaponu koji djeluje na ljudsko tijelo i trajanju djelovanja

jaini strujekontaktnom pritisku i povrini elektrode, itd.

4od razrade pojedinih mjera zatite vrijednost otpora ljudskog tijela posmatra se redovno samo u zavisnostio naponu dodira.

*rijednosti ukupne impedanse tijela odraslih osoba koje su navedene u tablici vrijede za put struje ruka3ruka, odnosno ruka3noga pri kontaktnoj povrini izmeu 2- i -- cm/ i pri suhoj koi.&oznavaju"i djelovanje struja razliitih jaina na ljudski organizam i prosjenu impedansu ljudskog tijelamogu"e je zakljuiti o naponima opasnim za ivot ovjeka.%a normalne uslove okolia i upotrebe trajno doputeni naponi dodira su manji od /9 Vza izmjeninu struju,a naponi manji od 129 Vza istosmjernu struju.%a tee uslove rada i okolia 'trajni dodir ovjeka s potencijalom zemlje i znatne promjene impedanse tijelaovjeka u ovisnosti o vlanosti koe( granini napon dodira iznosi /2 * za izmjeninu struju, a :- * zaistosmjernu struju.


7/48

#d ukupnog broja nesre"a od elektrokucije koje zavravaju smr"u$ su ene

Najve"a zastupljenost smrtnih sluajeva je kod ljudi od /2 do 01 godine starosti.#d svih nesre"a uzrokovanih elektrinom strujom 2> su smrtne. ih izazove napon do k*, a 2> napon iznad k*.6ogu"e je zakljuiti da su nesre"e na *N rjee, ali i oko 1 putaopasnije.

1.2 Bioo"o '%&o$an%& &&"t#in& st#(%&

:&"t#o"(ci%a? svjesno ili nesvjesno izlaganje ovjeka djelovanju elektrine struje.&ri razmatranju djelovanja elektrine struje na ljudski organizam razlikujemo slijede"e struje$Otp(ta%(-a st#(%a? najve"a struja pri kojoj se ovjek moe snagom svojih mii"a odvojiti od dijelova

pod naponom.;ib#iaci%s"a st#(%a? jaina struje koja izaziva smrtnost 'njezina je vrijednost relativna za svakog ovjeka(7&0ib#iaci%s"a st#(%a? jaina struje koja ne izaziva smrtnost 'moe se smatrati neopasnom za ovjeka(.*rlo veliki uticaj na posljedice koje "e nastati djelovanjem elektrine struje ima trajanje njenog proticanja.

&roticanje el.struje kroz nae tijelo izaziva reakciju miinog ivanog sistema. &rag osje"aja nalazi seizmeu m i 0m. +truje ve"e od - m izazivaju grenje mii"a koje je pri proticanju /2m ve" takoveliko da ne moemo odvojiti ruku ako smo akom uhvatili provodnik pod naponom. U toku nekolikominuta moe nastupiti smrt, iako se smatra da su tek struje od 2- m smrtonosne.&roticanje struje odreene jaine u blizini srca izaziva treperenje sranih pretkomora. @roj otkucaja se toliko

pove"ava da takav napor srce ne moe izdrati i prestaje da radi. 8o se deava ako je jaina struje -- m iako protie bar 0 sekunde.Aae struje su smrtonosne i u kra"em vremenskom intervalu npr. ve" u toku -,1 sekunde. &roticanjetakvih struja odreene jaine trenutno izaziva gr srca koji traje do deset minuta i ovjek umire.+truje jae od 132 ,ako teku kra"e od deset sekundi, izazivaju trenutnu obamrlost srca, ali ne i smrt.&oslije odvajanja od strujnog kola srce jedno vrijeme nepravilno otkucava, ali ovjek ipak ostane iv.

6eutim usljed )ulove toplote javljaju se opekotine. &ri duem proticanju jake struje tijelo se ugljenie iizgubi teinu. &a ipak postoji odreena koliina toplote koja se u odreenom roku mora razviti da bi udar biosmrtonosan.%natan uticaj ima i frekvencija el.struje. #d frekvencija koje se primjenjuju najopasnija je ona kojusvakodnevno koristimo '2- Bz(. Aednosmjerna struja istog napona manje je opasna, a struje visokefrekvencije '2-- --- Bz( u oreenom reimu rada ak se primjenjuju u dijatermiji za lijeenje.6eutim i jake struje ovdje mogu izazvati opokotine.

1.3 P#$a po*o-Unesre"enog od strujnog udara treba hitno odvojiti od strujnog kola. 7adi line sigurnosti treba postupiti nasljede"i nain$

. uvidjeti da li je udar izveden strujom niskog ili visokog napona/. ako je u pitanju niski napon,tada$

3 isklopiti vod3 dugom suhom drvenom letvom odvojiti vod od unesre"enog ili3 izolirati se od tla 'daskama,suhim gumenim ili plastinim prostirkama,gumeni izmama(,3 omotati ruke suhom tkaninom i povu"i unesre"enog za odje"u da bi se odvojio od strujnog

voda. ko se nalazi iznad poda ili iznad tla,osigurati ga od padanja 0.ako je u pitanju udar struje visokog napona,tada$

ne odvajati unesre"enog dok se ne isklopi visokonaponski vod ili taj dio postrojenja, pa zatotrebaC

obavjestiti elektrodistributivno preduze"e da isklopi vod i pozvati ljekara

+nalaljivost i brzina suglavni usloviza uspjeno pruanje prve pomo"i.


8/48

U oekivanju pozvanog ljekara unesre"enom treba otkopati odje"u, raskomotiti ga i na licu mjestaprimijeniti vjetako disanje.Najbolje je primijeniti metoda usta na usta.Unesre"enog poloiti na lea. &od lopatice mu podmetnuti jastuknapravljen od odje"e. &ri"i mu sa lijeve strane, kleknuti, desnom rukom obuhvatit njegov potiljak, a lijevom

pritisnuti elo da se glava zabaci unazad.

8ime je put do disajnih organa slobodan. )rugi spasilac spustiti se na uzglavlje unesre"enog i maramicommu obrie usta.&rvu pomo" moe vriti i jedan spasilac. 8ada se kombinuje uduvavanje i masaa srca. Nakon dva3triduboka uduvavanja, slijedi masiranje srca 23/- sekundi.

*jetako disanje se primjenjuje sve dok unesre"eni ne pone disati. 8o katkad traje satima pa se spasiocimoraju smjenjivati, ali smjena ne smije da rui kontinuitet, odnoso ritam disanja.

2. ZA


9/48

Tipo$i *#&,a nis"o napona

8ehnike zatitne mjere od direktnog i indirektnog dodira u uzajamnoj su vezi s vrstamarazdjelnih mrea niskog napona.&rema 95F standardu, vrste razdjelnih sistema niskog napona odreuju se brojem i tipomaktivnih vodia te vrstom sistema uzemljenja.

V#sta sist&*a (&*%&n%a

7adi preglednog prikazivanja pojedinih vrsta sistema uzemljenja, provedeno je oznaavanje sistemauzemljenja s dva osnovna i jednim do dva dodatna slova.

&rvo slovo oznaava odnos izmeu mree i uzemljenja$T? direktno spojena jedna toka mree na zemlju 'npr. neutralna toka transformatora(I? svi aktivni dijelovi mree izolovani su od zemlje ili u jednoj taki spojeni s zemljom preko impedanse)rugo slovo oznaava odnos izmeu dohvatljivih vodljivih dijelova 'ku"ita troila i sl.( i uzemljenja$T? direktno elektrino spajanje dohvatljivih vodljivih dijelova 'ku"ita( na zemlju, neovisno o sistemu

uzemljenja mree7? direktno elektrino spajanje vodljivih dijelova 'ku"ita( na uzemljenu taku sistema mree 'npr. nauzemljenu neutralnu taku sistema(

)odatno slovo koje se nalazi uz drugo slovo, oznaava raspored neutralnog i zatitnog vodia$63 neutralni'N( vodi i zatitni vodi '&5( meusobno su odvojeni u cijeloj mrei=? neutralni 'N( vodi i zatitni vodi '&5( kombinovani su u jednom '&5N( vodiu

U razdjelnim mreama niskog napona postoje tri tipa mrea s obzirom na sistem uzemljenja$8N sistem88 sistem98 sistem


10/48

T7 sist&*

9ma jednu taku sistema 'neutralnu taku( direktno spojenu sa zemljom, dok su dohvatljivi dijelovi 'ku"ita(spojeni preko zatitnog vodia na direktno uzemljenu neutralnu toku

+ obzirom na raspored i funkciju neutralnog i zatitnog vodia postoje tri podvrste 8N sistema$T7>6sistem kod kojeg je u cijeloj mrei zatitni vodi '&5( odvojen od neutralnog vodia 'N(, to znaida pogonska struja ne tee kroz zatitni vodiT7>=>6sistem kod kojeg u dijelu mree &5N vodi ima funkciju i zatitnog i neutralnog vodia, a udrugom dijelu mree ? blizu troila ? od zadnje razvodne ploe, zatitni vodie je odvojen od neutralnogvodia

T7>=sistem u cijeloj mrei ima sjedinjen zatitni i neutralni vodi u jedan &5N vodi


11/48

TT sist&*

Neutralna taka sustava uzemljena je posredstvom jednog uzemljivaa, a ku"ita troila uzemljena su prekodrugih uzemljivaa, elektriki neovisnih o uzemljenju neutralne take sistema.U ovaj sistem se ubraja zatitno uzemljenje s pojedinanim uzemljivaem

IT sist&*

3 svi aktivni vodii su izolirani od zemlje ili su u jednoj taki spojeni sa zemljom preko velike impedanse3 ku"ita troila se uzemljuju3 prema prijanjim tehnikim normativima ovaj sistem je bio nazivan sistemom zatitnog voda, koji jepoznat i pod nazivom zatitno uzemljenje izoliranih sistema

?o%& s( a titn& *%& o' opasno 'o'i#no napona @

Uslijed kvara na izolaciji vodia, ku"ita troila i opreme te ostale metalne mase, koje u redovnom pogonunisu pod naponom, mogu do"i pod napon i predstavljati opasnost za ljude koji dodiruju ovu opremu.

Uje napon kvara koji predstavlja potencijal ku"ita troila prema zemlji. Napon koji se pojavljuje izmeu istodobno dostupnih dijelova za vrijeme kvara zove se

napon dodira, Ud 'dodirni napon(.

Napon dodira moe poprimiti najvie vrijednost faznog napona ako je kvar zanemarive impedanse nastao naprikljunoj stezaljci jednog troila, a drugi istodobno dostupni pristupani vodljivi dio ima direktan spoj sazemljom.8akav najvii napon dodira koji se moe pojaviti u elektrinoj instalaciji prilikom kvara sa zanemarivomimpedansom zovemo oekivani napon dodira.

V#st& atita o' in'i#&"tno 'o'i#a

&rema nainu djelovanja moemo ih podijeliti u tri grupe$9stodobna zatita od direktnog i indirektnog dodira

sigurnosni mali napon '+5L*(uzemljeni sigurnosni mali napon '&5L*(mali radni napon 'G5L*(

@ez ureaja za prekidanje struje kvara

zatita primjenom ureaja klase 99 ili odgovaraju"om izolacijomnevodljiva okolinaelektrino odvajanje 'galvansko odvajanje(izjednaavanje potencijala bez vodljive veze sa zemljom


12/48

+ ureajima za automatsko isklapanje napajanja$T6 sist&*i

isklapanje s ureajima nadstrujne zatiteisklapanje sa zatitnim ureajima diferencijalne struje

TT sist&*iisklapanje s nadstrujnom zatitomisklapanje sa zatitnim ureajima diferencijalne struje

IT sist&*ikontrolnik izolacijeisklapanje sa zatitnim ureajima diferencijalne strujeisklapanje s uporabom ureaja nadstrujne zatite

#sim navedenih mjera zatite od previsokog napona dodira, danas kao dopunska zatita obaveznoprimjenjuje izjednaavanje potencijala za cijeli objekt ili dijelu nekog objekta.9zbor i primjena neke od navedenih zatitnih mjera ovisi o uvjetima koji vladaju u ti"enom objektu,traenom stupnju sigurnosti i trokovima izvedbe.

1. I%&'naa$an%& pot&nci%aa

U tehnikim normativima za izvedbu elektrinih instalacija izjednaavanje potencijala se ne navodi kaojedna od osnovnih zatitnih mjera od previsokog napona dodira, jer se smatra da sama za sebe nije uvijekdovoljna.9pak, ona prua sve elemente dobre i uinkovite zatite u sklopu s ureajima za brzo iskljuenje struje grekeili s dobrim uzemljivaem. 9zjednaavanjem potencijala postie se meusobnim galvanskim spajanjem svih metalnih dijelova

razliitih instalacija sa zatitnim vodiem elektrinih instalacija u nekom prostoru. U sluaju pojave napona greke na ku"itima elektrinih troila, taj isti napon pojaviti "e se i na svim

meusobno povezanim metalnim dijelovima drugih instalacija te ne"e postojati razlika napona izmeuvodljivih dijelova instalacija.


13/48

2.Zatita *ai* napono*

U loim uvjetima upotrebe i okoline, gdje je stupanj opasnosti velik 'npr. radovi s prenosivim elektrinimalatom na metalnim konstrukcijama, radovi u kotlovnicama, mokrim prostorijama( najdjelotvornija mjerazatite je sniavanje nazivnih napona ureaja na vrijednosti ispod granice opasnih napona.

Na taj nain postie se istodobno zatita od direktnog i indirektnog dodira.*isina nazivnog napona ograniena je na najvie 2-* efektivno kod izmjeninih struja, odnosno /-* kodistosmjerne struje.

4ao standardni nazivni naponi naje"e se primjenjuju$: *, / *, /1 * i 1/ *.+ obzirom na stupanj sigurnosti koju pruaju, a i na nain izvedbe posebno male napone dijele se na$

sigurnosni mali napon '+5L*E(uzemljeni zatitni mali napon '&5L*E(mali radni napon 'G5L*E(

%atita malim ' snienim ( naponom$4oriste se uglavnom za rune svjetiljke, elektrini alat, upravljake i signalne krugove, u poljodjelstvu, te zadjeije igrake.&rimjena im je dosta ograniena jer se mogu prikljuiti samo ureaji malih snaga i na male udaljenosti.

2.1. 6i(#nosni *ai napon 6:LV 6a0&tC &t#a oE $ota&)

nazivni napon obino ne prelazi /2 *nuan je sigurnosni izvor napajanja tako da se u sluaju kvara ne mogu pojaviti viinaponi u krugu sigurnosnog malog napona od nazivnog napona 'sigurnosnitransformatori s odvojenim namotima, motor3generatori s odvojenim namotima,

baterije, akumulatori, i sl.(vodii i ku"ite malog sigurnosnog napona ne smiju biti nigdje uzemljenivodii sigurnosnog napona moraju biti odvojeno poloeni od ostalih vodia viihnapona

2.2 U&*%&ni atitni *ai sni,&ni ) napon P:LV P#ot&cti$& &t#a oE $ota&)

ponekad nije mogu"e izbje"i spoj ku"ita troila, prikljuenog na mali napon, sazemljom 'npr. ako iz konstrukcijskih i funkcionalnih razloga vodii malog naponamoraju biti uzemljeni(kod uzemljenog zatitnog malog napona zahtjevi u pogledu izvora napajanja i izvedbestrujnih krugova te prikljunog pribora su istovjetni onim kod zatitne mjeresigurnosnog malog napona '+5L*(no ku"ita troila ili vodia smiju biti uzemljena

4od malog radnog napona zbog izvedbe izvora napajanja i izvedbe strujnih krugova nije iskljuenamogu"nost prenesenih napona dodira primarne mree pa se mora izvesti zatita od indirektnog dodira


14/48

ko je primarni strujni krug ti"en od indirektnog dodira nekom od zatitnih mjera s automatskimiskljuivanjem napajanja svi izloeni vodljivi dijelovi 'mase( opreme spajaju se sa zatitnim vodiem

primarnog strujnog kruga.4ada se mali radni napona dobiva iz izvora koji se napaja iz NN mree ti"ene elektrikim odvajanjem, sviizloeni vodljivi dijelovi 'mase( opreme spajaju se s neuzemljenim vodiem za izjednaavanje potencijala

primarnog strujnog kruga.

3. Zatita &&"t#ini* o'$a%an%&*

+trujni krug troila se, pomo"u transformatora za odvajanje ili motor3generatora 's namotima odgovaraju"eizolacije( galvanski odvoji od ostale elektrine mree 'sekundarni krug se ne smije uzemljiti(.%atitnodjelovanje temelji se na injenici da "e struja greke i kod potpunog spoja jedne faze sa zemljom biti vrlomala jer se strujni krug zatvara smo preko otpora izolacije i kapacitivnog otpora relativno kratkog drugogvodia.

@udu"i da struja greke raste s duinom prikljuenih vodova, preporua se da umnoak nazivnog naponau voltima i duine strujnog kruga u metrima ne prijee vrijednost od -- *m, pod uvjetom da duljinavodova strujnog kruga nije ve"a od 2--m.

Nazivni napon elektriki odvojenih strujnih krugova ne smije biti ve"i od 2-- *.%a razliku od prijanjih tehnikih normativa nova norma doputa mogu"nost da se iz jednog izvora za

elektriko odvajanje napaja vie troila, uz neke dodatne uvjete.

4. Zatita a(to*ats"i* is"%(i$an%&* napa%an%a

)a bi ova zatita ispunila svoju zada"u, svaki kvar na izolaciji opreme mora prouzroiti dovoljno jaku strujukvara koja "e izazvati prekidanje napajanja u vremenu koje je nuno za sigurnost ljudi.#va vrsta zatite temelji se na dva elementa$

postojanje zatvorenog strujnog kruga, tzv. kruga petlje koji omogu"ava protjecanje struje kvara 'oblikkruga petlje ovisi o sustavu uzemljenja 88, 8N i 98 mree(

prekidanje struje kvara primjenom prikladnih zatitnih ureaja u tako kratkim vremenima da ne doe doozljeivanja osobe koja je bila izloena naponu dodira


15/48

TT sist&*i

u 88 sustavu uzemljuje se neutralna toka sustava 'zvijezdite transformatora, generatora(sve mase troila 'izloene vodljive dijelove( opreme i ureaja, koji mogu do"i pod napon u sluajukvara, galvanski se povezuju s zatitnim vodiem i uzemljuju preko posebnog uzemljivaa 'u nekomobjektu moe se koristiti jedan uzemljiva za sva troila(

u sluaju proboja izolacije na opremi, odnosno kvara zanemarive impedancije, struja kvara "e prote"ikroz zatvoreni strujni krug kako je prikazano na slicikarakteristike nadstrujnih zatitnih ureaja i ukupni otpor uzemljivaa moraju se odabrati tako da usluaju kvara zanemarivog otpora nastupi automatsko iskljuivanje napajanja u vremenu ne duljem od-./s 'strujni krugovi s prikljunicama, prenosnim troilima ili troilima koja se za vrijeme rada dre uruci( odnosno 2 sekundi 'u svim ostalim strujnim krugovima( i zbog toga mora biti ispunjen uvjet$

gdje je $

UL doputeni napon dodira '2-* ili /2*(7 ukupni otpor uzemljivaa i otpor zatitnog vodia od uzemljivaa od ti"enog troila9a struja kvara koja osigurava isklapanje nadstrujnog zatitnog ureaja

4.1. Zatitno (&*%&n%& sa a%&'ni"i* (&*%i$a&*

ako se jedna transformatorska stanica nalazi u uem krugu potroaa, npr. jedna industrijskatransformatorska stanica, onda je mogu"e uzemljenje svih potroaa provesti sa zajednikim

uzemljenjemobino je taj uzemljiva manje ili vie rasprostranjen, a esto se sastoji od nekoliko uzemljivaameusobno povezanih ili se pak radi o mrei uzemljivaazatitno i pogonsko uzemljenje su meusobno dobro spojeni vodiem 'jednim ili vie njih( dovoljnog

presjeka

LaA UIR


16/48

#tpor rasprostiranja ovakvog skupnog uzemljivaa ne smije biti ve"i od 2 .

4.2. 7(o$an%& i atitno (&*%&n%& ( isto% &&"t#ino% *#&,i

Zatitno uzemljenje u nulovanojmrei:

Ukoliko se u mrei nalaze troila ti"ena pojedinanim zatitnim uzemljenjem, prijeti opasnost od pojavenapona na nultom vodiu i na ku"itima svih nulovanih troila uslijed proboja izolacije vodia na troilu s

pojedinanim uzemljivaem

iz istih razloga iz kojih nije dozvoljeno da se u nulovanoj mrei neko troilo zatitno uzemljipojedinanim uzemljivaem, nije dozvoljeno niti obrnuto da se u mrei s zatitnim uzemljenjempojedinanim uzemljivaem jedno troilo nulujeako se radi o mrei s zatitnim uzemljenjem sa zajednikim uzemljivaem, struja kvara ima dva

paralelna puta od troila do transformatora ? jedan preko uzemljivaa i zemlje 'zbog velikog otpora

struja je mala( i drugi kroz spojni vod uzemljenja koji je povezan s pogonskim uzemljenjem 'ovimputem se zatvara ve"i dio struje kvara jer je otpor ove petlje manji(stoga je mogu"e u mrei s zatitnim uzemljenjem sa zajednikim uzemljivaem provesti nulovanje

pojedinih potroaaIT sist&*i

osnovna je karakteristika 98 sustava da u njemu ni jedan dio mree, koji se nalazi pod naponom, ne smijebiti direktno uzemljen, odnosno cijela mrea mora biti izolirana od zemljemogu"e je uzemljenje zvijezdita samo preko velike impedancije, ija vrijednost u pravilu iznosi H

'23:(Un '(mase troila moraju biti uzemljene 3 uzemljenje moe biti pojedinano za svako troilo, skupno zanekoliko troila ili zajedniko za sva troila u mrei


17/48

U sluaju proboja izolacije nekog od faznih vodia, prema masi troila pote"i "e struja zemljospoja malevrijednosti zato to se njezin strujni krug prema izvoru napajanja zatvara preko kapacitivnih otpora i otporaizolacije preostalih ispravnih faznih vodia u mrei.+truju zemljospoja moe se pojednostavljeno izraunati prema izrazu$

gdje je$9z struja zemljospojac konstanta koja ovisi o tipu vodia i vrsti izolacije 'obino priblino -./(Un nazivni napon 'k*(L ukupna duljina svih vodova u promatranoj mrei 'km(

U 98 sistemu kao zatitni ureaji koriste se$kontrolnici izolacijenadstrujni zatitni ureajizatitni ureaji diferencijalne struje

%bog vrlo malih napona dodira kod prve greke, 98 sustavi se primjenjuju u sredinama s tekim uvjetimarada kao to su rudnici i u prostorima ugroenim od eksplozije

#sim toga u industrijskim mreama u kojima nema jednofaznih troila i uvijek samo za jednutransformatorsku stanicu odvojeno.

/. Za titno ioi#an%&

%atitno izoliranje je zatita od dodirnog napona koja se postavlja na dijelove i na ku"ita elektrinihnaprava s kojima ljudi dolaze u dodir, a to je obino izolacioni materijal. &rimjeri strojeva koji imajuzatitno izoliranje$ builica, brusilica, usisiva za prainu, mlinek za kavu itd. , a ti strojevi ne smiju imati

posebnu stezaljku za prikljuak zatitnog voda.

F. 7(o$an%&

4ao zatitna mjera ovdje se uzima povezivanje sa nultim provodnikom metalnih djelova instalacije iureaja, odnosno naprava 'slika(. +vaki proboj izolacije faznog provodnika izaziva struju kratkog spoja,usljed koje osigurai ili automatski prekidai isklapaju tu fazu.

Nulovanje se smije primijeniti samo ako je dovoljno sigurno da se na nultom vodiu niti u sluaju kratkogspoja, niti u sluaju zemljospoja ne"e pojaviti napon vii od 2-*, a ako se pojavi da "e se odrati samonajkra"e vrijeme odnosno do iskljuenja strujnog kruga zatitnim ureajem nulti vodi treba obaveznouzemljiti kod napojne transformatorske stanice i na vie mjesta u niskonaponskoj mrei.&rema nainu djelovanja zatitna mjera od indirektnog dodira u 8N sustavu s automatskim iskljuivanjemnapajanja pomo"u nadstrujnih zatitnih ureaja jednaka je nulovanju, ali su uvjeti za ispravnost zatitnemjere razliiti

prema prijanjim tehnikim normativima za ispravno nulovanje moraju biti ispunjeni slijede"i osnovniuvjeti$struja kvara mora biti ve"a od isklopne struje zatitnog ureaja ? to je ispunjeno ako je otpor petlje kojim

prolazi struja greke takav da je ispunjeno$

-Ik

U

I

UR

f

k

f

u

=

U ve" postoje"oj distributivnoj mrei struja koja se javlja zavisi od udaljenja mjesta proboja izolacije odsekundara transformatora. )a se ne bi pojavio opasni dodirni napon, isklapanje treba da se izvri unajkra"em roku nakon proboja izolacije. 8aj period nije definisan, ali prema onome to je izneseno o

biolokom djelovanju struje trebalo bi ga ograniiti na -, do -,/ sekunde.&rema karakteristici topljivog ili automatskog osiguraa koju daje proizvoa, moe se odrediti kolika je

struja kratkog spoja potrebna za trenutno isklapanje.presjek nulvodia mora biti u odreenom odnosu spram presjeka faznih vodia mora imati jednakipresjek kao fazni vodi ako presjek faznog vodia nije ve"i od : mm/ kod bakrenih izoliranih vodova ikabela, odnosno ako presjek vodia nije ve"i od 2- mm/ za nadzemne vodove

'.(LcUInz

=


18/48

ako su presjeci faznih vodia ve"i od navedenih vrijednosti onda nulvodi moe imati za dva stupnjamanji presjek iz standardnog niza za presjeke vodia, ali nikada ne smije presjek nulvodia biti manji od

polovice presjeka faznog vodianulvodi mora sainjavati mehaniki i galvanski jednu cjelinu po cijeloj svojoj duljini, te nigdje ne smije

biti prekidan niti osiguraima niti drugim zatitnim ureajima

&ropisi predviaju da struja kratkog spoja bude 0,2 puta ve"a od nazivne struje osiguraa 'kD0,2(, a ako je upitanju tromi osigura od :0 navie, zahtijevaju struju kratkog spoja 2 puta ve"u od nazivne strujeosiguraa.

G. Zatitno (&*%&n%&

%atitno uzemljenje je zatita od dodirnog napona koja se sastoji u elektrinom spajanju metalnih dijelovaelektrinih naprava s uzemljivaem pomo"u zatitnog 'dozemnog( vodia, prikazano na slici 1/.

+lika

%adatak zatitnog uzemljenja je da kad zati"eni dijelovi dou u dodir sa naponom, aktivira zatitu, npr.osigura, i time postie prekid strujnog kruga. #tpor uzemljenja RZizraunava se prema jednadbi$

polovica napona prema zemlji7% D 33333333333333333333333333333333333333333

struja iskapanja

+pajanje ku"ita elektrinih prijemnika i naprava sa zemljom da bi se sprijeilo javljanje opasnog dodirnognapona na njima u sluaju proboja izolacije ini zatitno uzemljenje .

+igurnu zatitu imamo ako je zadovolje sljede"i kriterijum$

-

:2:2

IkIR

k

z

= '(

&ri emu faktor k ima iste vrijednosti kao pri nulovanju. Nominalna struja osiguraa '9-( mora biti k putamanja od struje kvara. 8ada osigura pregorijeva trenutno, odnosno za -, ?-,/ sek. #brazac '( veoma je

strog i zahtijeva male vrijednosti zato propisi nekih drava dozvoljavaju da otpor zatitnog uzemljenja bude

--

,,-/I,

IkIk

UR

f

z

= '/(

#brazac '/( predpostavlja da je 7ppriblian 7zodnosno da otpor zatitnog uzemljivaa ne"e biti ve"i odotpora pogonskog uzemljivaa.

3. ALAT I PRIBOR ?OJI ?ORI6TI :L:?TRI8AR


19/48


20/48

Keki" 4omplet borera &itolj za silikon

8iplovi *ezice za privr"ivanje 9zolir traka u bojama :/: plastini tiplovi od :-/,2mm do ;2-/mm


21/48

1. :L:?RI87: I76TALA=IJ:

Po%a* i a'ata" &&"t#ini instaaci%a

< to s( &&"t#i n& instaaci%& @

:&"t#in& instaaci%&su skup stalno ugraenih elektrinih vodova i pripadaju"ih instalacijskih napravakoje se postavljaju u graevinske objekte, na vozila i dr., a slue za prikljuenje stalno montiranih i

prenosnih elektrinih troila kao i za prikljuak na zatitno ili gromobransko uzemljenje.

?a"o s& #a$#sta$a instaaci%a%a"& st#(%& @

9nstalacija jake struje moe se razvrstati prema materijalu na$ vodovi, cijevi s priborom, rasklopni materijal,naprave za nadstrujnu zatitu i brojila.)a bi se elektrina energija pretvorila u neke druge vidove energije'toplotnu,mehaniku,svjetlosnu( iomogu"ila njena ira primjena u industrijskim postrojenjima i u svakodnevnici koristimo ureaje koji sezovu el.prijemnici.&oto je potrebno da se oni prikljue na niskonaponsku mreu sluimo se ureajem koji

vri prikljuenje i razvoenje el.energije do pojedinih prijemnika.8akvi ureaji se nazivaju elektrineinstalacije.U uem smislu el.instalacija se koristi u zatvorenim prostorijama i ine je provodnici ielektroizolacioni materijali.#ni omogu"avaju povezivanje i upravljanje radom pojedinih prijemnika,njihovuzatitu,odnosno siguran pogon el.prijemnika.

4.1 Po'%&a &&"t#ini instaaci%a

Najosnovnija podjela el.instalacija je na $

&.instaaci%& %a"& st#(%&s$& instaaci%& napona 'o 2/9V p#&*a &*%i)

&.instaaci%& sab& st#(%&'sve instalacije napona 2-* prema zamlji(&rema namjeni el.instalacije jake struje se djele na$

&.instaaci%& &&"t#ino os$%&t%&n%a&.instaaci%& &&"t#ot*i"o p#i%&*ni"a&.instaaci%& a napa%an%& &&"t#o*oto#no poona&.instaaci%& a napa%an%& p#i%&*ni"a sa *%&o$iti* opt&&n%&*&.instaaci%& a napa%an%& s$%&t&-i ci%&$i $iso"o napona&.instaaci%& &&"t#o&*i%s"i post#o%&n%a i '#.

&rema izradi el.instalacije jake struje djele se na$

&.instaaci%& i$&'&n& na i'(&.instaaci%& i$&'&n& ( i'( ' sa instalacionim cijevima i sa provodnica bez cijevi(&rema prostorijama u kojima se postavljaju el.instalacije jake struje dijele se na$

&.instaaci%& ( s(i* p#osto#i%a*a&.instaaci%& ( p#osto#i%a*a sa sp&ci0ini* (so$i*a'vlane prostorije,opasnost od

poara,opasnost od eksplozije(&.instaaci%& sa sp&ci0ini* (#&5a%i*a'specijalne maine(

&rema namjeni el.instalacije slabe struje dijele se na$

&.instaaci%& a sinaiaci%('svjetlosnu i zvunu(

&.instaaci%& a #a'io i TV ant&n&t&&0ons"& instaaci%&

4.2 :&"t#oinstaacioni *ati%ai


22/48


23/48

/9**/9**22

G9**G9**22

//

Jta je & 3 vodQ

P >$o'je sastavljen od golog bakrenog vodia i sloja pvc3izolacije. 9zrauju se samo jednoilni, od ,2 do

=2mm/,za vrsto polaganje u cijevima iznad ili ispod buke u suhim prostorijama, prikazan je na slici /.

+lika / & 3 vod

Jta je &M& ?vod Q

P+P > $o'je sastavljen od golog bakrenog vodia, sloja pvc mase, gdje se tako ile usukaju zajedno te seobloi slojem prirodne gume i slojem od pvc 3 mase. 9zrauju se dvolni, troilni i etverolni od ,2 do -mm/, za polaganje bez instalacionih cijevi iznad ili ispod buke u suhim i vlanim prostorijama, prikazan jena slici 0.

+lika 0 &M& 3 vod

Jta je &&I73 vod Q

PPHR > $o'je sastavljen od golog bakrenog vodia, sloja pvc mase, gdje se tako ile poloe jedna uz druguu istoj ravnini i zajedno se obloe slojem od pvc 3 mase tako da izmeu ila postoji razmak. 9zrauju sedvoilni i troilni od ,2 do 1 mm/, za polaganje bez instalacionih cijevi ispod buke u suhim prostorijama,

prikazan je na slici 1.

+lika 1 &&I7 3 vod


24/48

Jta je M8 3 vodQ

+T > $o'je sastavljen od bakrenog finoilnog pokositrenog vodia, sloja gume, sloja pamunih niti i sloja

obojenog pamunog konca. 9zrauju se dvoilni i trolni od ,2 C i ,2 mm/

, za prikljuak svih vrstaprenosivih troila, kazan je na slici 2.

+lika 2 M8 ? vod

Jta je MMIL 3 vodQ

++HL > $o'je sastavljen od bakrenog finoilnog pokositrenog vodia, sloja gume i sloja gumenog plata9zrauju se dvoilni, troilni i etveroilni od -,;2 i mm/, za prikljuak manjih prenosivih troila, prikazan

je na slici :.

+lika : MMIL 3vod

Jta je &&-- 3 kabelQ

PP99 > "ab&je sastavljen od golog bakrenog vodia, sloja pvc mase, gdje se tako ile usukaju zajedno te seobloi slojem pvc 3 mase i slojem od pvc 3 mase. 9zrauju se dvoini, troilni, etveroilni i peteroilni od,2 mm/navie, za polaganje u suhim i vlanim prostorijama u kabelskim kanalima i razvodnim

postrojenjima, prikazan je na slici ;.

+lika ; &&-- ? kabelDozvoljena optereeja za kabal PP OO

Dimenzije 2x1,5 3x1,5 3x2,5 4x1,5 4x2,5 4x4 4x6 4x10 4x16 4x25 4x35 4x50 4x70 4x95 4x120


25/48

6a. opterenje 'U %74U '/-RF(U %56LA9 '0-RF(

3229

2G1!/

3F2F

2G1!/

3F2F

4F34

/43

G/

191G

13219/

1/12

11/G

2321

2924F

312/

4.3.3 : &*&nti nis"onapons"& instaaci%&

A. instalacijske cijevi '@ergman, &*F, eline, polietilen(B. instalacijske kutije

a. prema upotrebi 'montane, razvodne, univerzalne(b. prema obliku 'etvrtaste, okrugle(c. nainu polaganje 'ukopane, nadbukne(d. prema namjeni 'krianje,odvajanje i prolaz vodovaCmontaa sklopnih elemenata(

=. obujmice 'za uvrivanje cijevi ili kabela na zidIstrop(D. kanalice 'nadbukna instalacija(:. posebne metalne konstrukcije za stropnoIpodno polaganje kabela

4.4 Instaacion& "(ti%&

+lue za uvod i smjetaj provodnika,ukljetenja ili odvajanja instalacionoh cijevi ili za smjetajelektroinstalacionog materijala 'prekidai,prikljunice( i zatitu njihovih spojeva od unitenja.&rema nainu upotrebe djele se na $

montane'za prekidae,prikljunice(kutije koje slue za uvod i smjetaj provodnika na mjestima granjanja

&rema obliku dijele se na $okrugle i etvrtaste i one imaju specijalne poklopce kojima se zatvaraju.

4./ Ob(%*ic&

#bujmice se primjenjuju za uvr"ivanje instalacionih cijevi na zidu.


26/48

4.F P#i"%( ni (#& 5 a%i

&rikljuni ureaji se koriste za spajanje pokretnih potroaa kao to su npr.$ elektrine pegle,8* aparati,aparati za zavarivanje itd. &rema namjeni, prikljuni ureaji su podijeljeni na$

(tinic& p#i"%(nic&)!

(ti"a&!nati"a& i#a$&.

4.F.1 Utinic&

Utinice se prema ugradnji dijele na po',b("n& pH,)! na',b("n& nH,)i prijenosne koje se koriste kodprodunih kablova. &rema broju faza imamo monofazne i trofazne utinice, a prema stupnju zatite imamonezati"ene utinice, utinice za vlane prostorije i utinice za prostore ugroene eksplozivnim smjesama.&osebna vrsta utinica su utinice sa ugraenom prenaponskom zatitom. )anas su u upotrebi mnogielektronski ureaji koji su jako osjetljivi na povienje napona. 8o su npr. raunari, 8* aparati i drugi ureaji.)a bi se ovi ureaji zatitili preporuljivo je da se napajaju preko utinica sa prenaponskom zatitom. #ve

utinice imaju ugraen osigura koji pregorijeva pri povienju napona. )a bismo znali da li je osiguraispravan u ove utinice se ugrauje kontrolna lampica. 8akoer imamo posebne utinice za telefonskeinstalacije, 8* instalacije, instalacije mree raunara i instalacije zatitno niskog napona.Osno$ni po'aci o (tinici s( #a'ni napon i #a'na st#(%a. 6tan'a#'n& st#(%& (tinica s( 19A!1FA! 32A!F3A i 12/A. Utinice za podbukno instaliranje se montiraju u instalacionim kutijama prenika S 22 mm.&ri instaliranju se obavezno mora izvriti spajanje zatitnog &5 vodia na zatitne kontakte.4od trofaznih utinica raspored prikljuaka je dat na slici b 'pogled sa prednje strane utinice(. 8rebavoditi rauna da se ne zamjene zatitni &5 9 neutralni N vodi, jer "e u tom sluaju pri ukljuenju potroaaG9 sklopka izvriti iskljuenje.

)upla 9 obina monofazna utinica Nadzidna 5U7# utinica 9%N IP44

sa zatitnim kontaktom


27/48

#bina monofazna utinica bez zatitnog kontakta Nadgradna utinica sa zatitnim kontaktom

4.F.2 Uti"aiUtikai slue da se spoje provodnik za napajanje elektrinog prijemnika sa prikljunicom.+astoji se odepova i tijela utikaa.Na utika se uvijek spaja samo jedan provodnik.

&rikljune naprave$ 'rava,produni kabl, monofazni 'uko(utika, trofazni utika(

8rofazni euro utika

4.G Instaacion& s"op"& p#&"i'ai ).&rekidai slue za runo ili automatsko ukljuivanje ili iskljuivanje strujnog kola elektrinih prijemnika iligrupe el. prijemnika.#ni moraju istovremeno da ukljue ili iskljue sve polove strujnog kruga.


28/48

?sklopni ureaji slue za uklapanja strujnih krugova u instalacijskim krugovima u doma"instvima?izrauju se za maksimalne napone 2-- *, i nazivne struje /,1,:,-,: i /2 ?predviene su za sklapanja struja do nazivnih vrijednosti

&rema izvedbi unutranjih spojeva razlikujemo$

%&'nopon&'iskljuuju ili ukljuuju samo fazu(, jednopolni prekida sa regulacijom'$opon&'iskljuuju ili ukljuuju fazu i nulu(t#opon&prekidae#(pn& ii si%s"&'slue za ukljuenje ili ukljuenje grupe potoaa(i*%&nin&"#i,n& ii (na"#sni

tast'tipkalo(,

Uz prekidae se jo koriste i ureaji kao to su$ impulsni automat i stubini automat.

6IMBOLI

vod


29/48


30/48


31/48

7azvod elektrine instalacije sa jednopolnim prekidaem, dvije sijalice i jednom utinicom

Za'ata" b#.2Nacrtaj jednopolnu, tropolnu i montanu emu za razvod na slici


32/48

Za'ata" b#.3&raktino uraditi razvod elektrine instalacije za po datoj emi.%a spajanje se koristi kabl &&3T 0,2 mm/ ili &&I7 0,2 mm/ koji imaju po tri provodnika.

dvopolna ema

Pot#&ban *ati%a i op#&*a>monofazna utinica sazatitnim kontaktom 3fleksibilno crijevo3obujmice 3izolir traka ili redna stezaljka3jednopolni prekida 3razvodna kutija3sijalino grlo


33/48

6ontana ema jednopolnog prekidaa i jedne sijalice

MO7TAKAMO7TAKA

&rikljuivanje jednopolnog prekidaa

&rilikom prikljuivanja prekidaa mora se voditi rauna o pravilnom postavljanu uice pod vijak'da se prilikom zavrtanja vijka uica savija i sama sebe dotee te da prilikom skidanja izolacije sa vodi"aneviri goli dio vodi"a (.


34/48


35/48


36/48

+hema i mjesto primjene si%s"o p#&"i'aaprikazana je na slici .

Za'ata" b#.G Nacrtati tropolnu emu za dati razvod sa slike.

4.G.3 IZMJ:7I87I PR:?IDA8 6?LOP?A)

+tubita i hodnici su esto osvijetljeni jednom sijalicom. )a bismo tu sijalicu mogli upaliti iugasiti i na poetku i na kraju hodnika, odnosno stubita, konstruirani su izmjenini prekidai.

9zmjenini prekida ' sklopka( 9zmjenini prekida sa utinicom

&otezni izmjenini prekida


37/48


38/48


39/48


40/48


41/48


42/48


43/48

9ndikator horizontalni 9ndikator vertikalni

+hema spa%an%a "o*p&t s"op"i a "(paonic(prikazana je na slici

Za'ata" b#.12&raktino uraditi razvod elektrine instalacije za emu na slici

Pot#&ban *ati%a i op#&*a

3indikator kom.3sijalino grlo kom.3razvodna kutija kom.3sijalino grlo kom.0

TRO;AZ7A UTI87I=A

8rofazna utinica sa zatitnim kontaktom


44/48


45/48


46/48

6TUBI


47/48


48/48

Pot#&ban *ati%a i op#&*a 3 stubini automat kom. 3 razvodna kutija kom.0 3 fleksibilno crijevo ,2m 3 tasteri kom. 0 3 sijalino grlo kom. 0

3 osigura automatski - kom.3 kontakter kom.

:L:?TRI87O BROJILO

Documents

Citava Skripta Elektricar i Elektroinstalater