PRILOZIPOVIJESTI UMJETNOSTI

U DALMACIJI

47JASNA JELI.IC . RADONIC AVRELI,A PRISCA

TOMISLAV MARASOVIC Suiidar u Splitu - Arheolo$.a iMARINA MARASOVIC.ALUJEVIC onomasriikr islrirTivanii.r

ARSEN DUPLAN.IC Tri srednjovjekovna spomcnika iz

Kaitela

STJEPAN KRASIc Crkva isamostan sv. Dominika u

Trogiru

JoSKo aUZELA Ivo SpnunN ietiri bunara u renesansnorn

Sibeniku

EMIL HILJE LARIS BORIC Tri kipalska djcla iz zvonikasv. Kricvana u Zadru

Se.l,ro SrnpnNec Un dipinto di Biagio di Giorgioda Trai a Cesena

JOSKO BELAMARIC Prilozi opusu Nikolc Vladanovau llDentlll

ZORAIDA DEMORI , STANIaIC Priloc oousu Lovrc Dobrider iia

VANJA KOVAEICJADRANKA NERALIC

Yttngo ugeli trogirskog zlataraTome Radoslaviia

KONZERVATORSKI ODJEL - SPLIT\'IINISTARSTVA KULTLRE REPUBLIKE HRVATSKE

IKNJIZEVNI KRUG SPt,IT

SPLIT:{t ri :r tll-

TRI KIPARSKA DJELAIZ ZVONIKA CRKVE SV. KRSEVANA U ZADRU

Emil Hilje - Laris Bori6

UDK 73.03,1.7 (,197.5 Zadr0Izvorni znanslveni rad

Emil HiljeLaris BoriiOdjel za povijest unietnosti Sveuailiita u Zadru

Autori objavljuju tri do sada nepoznata kipar-

ska djela uzidana u prostoiju prizemlja zvonika

benediktinske crkve sv. Kfievana u Zadru. Nedo-

vrsen kip Bogorodice, uzidan na sjeverozapad-

nom zidu. E. Hilje atribuir^ kiparu Pavlu Vanuci-jevu iz Sulmone. L. Borii prikazuje dva kiparska

ostvarenja uzidana boino od nise u juznom dijeluprostorije. U lavl_jem poprsju prepoznaje dio cje-

line drhiLekton\ke oelofacrje prozora kojim je. u

davno poznatom dokumentu.opatbenedik!inskog

samostana. Deodat Venief naruiio od Nikole Fi-rentinca- Oileaen i nedovrsen reljef sv. Sebastija-

n:r jedinstven je prikaz ovoga sveca u zada$kom

quattrocenlu.

Djelatnost zadarskog opata Deodata Veniera na obnovi benediktinskoga sa-

mostanskog kompleksa sv. Krsevana predstavljala je tek jedan dio sveobuhvat-nih nastojanja za ponovnim zadobivanjem ugleda i moii samostana izgubljenihprvim razdobljem komendatorskog rezima, nametnutog nakon smfti opata Petra

KrSave 1449. godine.r Osim crkveno-pravnih postupaka kojima je samostan po-

ku5ao izmaknuti iz jurisdikcije zadarskog nadbiskupa Vallaressa,r Venier ureduje

dijelove samostanskog kompleksa, 5to ukljuduje i gradnju novoga zapadnog kri-1a3, zapodinje s gradnjom zvonika, opremu samostana obogaiuje i narudZbom

I O tomc: M. Granii, "opatija sv. Krlevana u komendi". 1000 Bodina samostana Sretog Krierana u Za.ltu. prrlozi sa znanstvenog skupa odrzanog ll. i 12. prosinca 1986. u Zadru. u

povodu 1000. obljetnice Samostana svelog Krievana i20. obljetnice Filozofskog fakultetau Zadru, Zadar, 1990., str. 153-158.

r D. Farlati. /i6,ric"rr .sacran, vol. V, Venetia, str 120.r P Vezia, >Opatija Sv. Krsevana u Zadru, razvoj prostome cjeline". )400 godina Stmostana

s\'. Kr!?iana u Zadru. str. 114.

l3l

detiriju obrednih knjiga Evanclelistara, Epistolua. Misala i Rituala.'a u svoJoidrustvenoj orbiti okuplja kru-s zadarskih humanista u koji ulaze neka od najza-nimljivijih imerta zrdarske kulture quattrocenta: Bencdikt Miiulii iJeronim Vi-dulii. Povijesni dc usud nakon opatove smfii lrl88. godine samostan vratiti u

komendatarni reZinr i time ga tijekom sljedeir tri stoljeia svesti na stanje iedvirtinjajuieg postojauja. Veiina ie zapodetih Venierovih ambicioznih projekata takoostati nezapoicta ili nedovriena.

Sve navedcnc aktivnosti odvijaju se posljcdnjih godina opatova Zivota. iz-medu I.+82. i l-181t. godine. NarudZbe i izrada obrcdnih knjiga datiraju se u vrije-me nakon 1.179. godine.s ugovor za izradu prozora s Tomom iz Faenze sklopljenje 28. rujna l:1t12.." a onaj za dovrSenje istog posla s Nikolom Firentincem l-1.

listopada 1.185. godine.i Nekoliko mjeseci ranijc.30. svibnja 1485. godine, Vcni-crjc sklopio u-sovor\ za pripremu kamena kojim ie biti zidan novi zvonik crkre'sv. Krievana. 'Iaj jc zvenik trebao preuzeti ulogu dotrajaloga romanidkog zvonikasmjeitenog uz sjevcrnu apsidu crkve.q Kamenari Petar Manzin, Ivan Ciklia i Da-nijel pok. lvana obvezali su se isklesati kamene blokove za podnoZje zvonika dol.l stopa visinc tako da svaki blok bude od doblog kamena, duZine 5 ili 6 stopa.

a najmanje -1. a ugororcnaje cijena od 600 libara.r" Portal kvalitetne dekorati\neobradc. s Vcnicrovirn erbom. koji je otkriven na prvom katu zvonika, navodio jt'nil z kljuaak drjc ta narudZba za Venierova Tivota izvrlenarr, sve dok I. Petriciolini.je objavio dokurnent kojim Venierov naslednik. komcndator Bernard Rubcis(de lLosis), sa zadarskim protomajstorom Alcgrctorn (Radoslavom) Velikim 6.

srpnjr 1.198. ugovaru gradnju zvonika iz temelja. U tom se dokumcntu izridilonavodi kako je kamen kojega su obradila trojica nlajstora pohranjen u samostanu.a Alcllrck) se osim sradnje prizemlja zvonika zaduZuje pregraditi i samostanskitlornritorij.rr Je li Alegleto navedcnu obvezu ispunio, ostaje nejasno. Dimenzi-i(prizcmlja zvonikt ne odgovaraju u potpunosti onima navedenim u dokumenlu

Pa nijc iskljuicno da je zvonik,sraden i tijekom prvih desetljeia 16. stoljeia. '

Vrlja naponrenuti da se u starij<rj litcraturi smatralo kako je zvonik izgratlen oko

D. Il il ie - R. Tun ii. Utltjenl iika l)lritit.a Zkl t:tkL tulhiskupije - Slikut tr\v. Zadx 20(16..slf. 190- 195.

lsto.C. Fisko\ia. Zt&nski srcdotjt'r'ni ,(//:rt1,r'i. Split 1959.. str 37-38: zl usporedni prijepr.d\iju\erzijaistogugo\ora: l- Petrici()li. "Novipod cio renesansnim mrjstorima u Zadru".Rtklt)\iFilo.ofskogJitkultetu tr Tttlru. ft!:dio po|i.ilsnih.nanosti,32 (19) 1992. - 1993..

Zad.r 1993.. str 125-226.K. Prijalelj. "Bora!ak Nikoie Fircnlinca u Zadrr ". Priloai pot ijesti uni,t,:|',rti u Ddltr\u t tt.ll. 1961.. srr. ll7.C. Fiskovii. n.dj. str 50.P Vczia. n.dj.. str 173 l7:1.C. Fiskovii. istol L Petricioli. n.di.. slr. 220.tlz vje()jatnu pretpostavku L Pclicioli.ia daje obf,rda portala djelo Petla Meilideviir. I

Pclricioli. n.di.. str. 222.Is1o.

L Petricioli. n.di.. str. 228. prijepis dokomcnta.

132

1546., zbog natpisa ugraalenog na visini prvoga kata zvonika koji spomin.ie opata

Bernarda i navedenu godinu. ''Zvonik je kvadratnog tlocfia, duzinc stranica 6,76 m. JuZni i zap:tdni zid

sastavljeni su od kvalitetno klesanih krupnih kamenih blokova. dok stt osttrla dva

izvedena sitnijom i nepravilnijom gradom. Nisko je podnoTje jednostu'ntm vr-jencem obloga profila odijeljeno od ostatka tomja, kojije Punim zidonr zatvorcn

do razine prvoga kata. Na bm se katu zvonik u juZnom i zapadnom lictt otvara

s po dva razmaknuta otvora polukru7nih nadvoja. Prizemlje i kat razdvoJeni su

.jednostavnim vijencem na razini podnoZja spomenutih otvora. a joi .ie .icdan po-

vuien u visini pete njihovih nadvoja. Drugi je kal nedovr5en. otvorcn.ic galeri'

.jom i pohiven aetverostreininr niskim krovom. Zvoniku se prilazilo iz klaustra.

vntima u prizemlju koja vode na kruzno stubiSte zvonika koje se povija oko pri-

zemne stozasto presvoilene prostorije, tlocrtnog promjera pribliTno 253 cm.ri UjuZnome dijelu svoda otvorcne su td perforacije koje su slttZile Pokretanju zvonl.a na istoj strani prostorije, na visini 55 cm od poda, otvorena jc niia. gotovo kva-

dratnog presjeka.ru U toj su prostoriji uzidane i tri skulpture: na sjeverozapadnom

djelu zida, nasuprot ulaza, nalazi se reljef Bogorodicc,rT boino od spomenute

niSe, lijevo, ugratlen je reljef s prikazom sv. Sebastijana, a od nje desno grubonje vezivnom gratlom uzidana skulptura Iavljeg poprsja. U kojcnt su trenutku ovc

skulpture postavljene u prostoriju za sada nije moguie sa sigurnoiiu re6i. Njiho-va nedovr5enost, nemaran naiin ugradnje s obiljem gruboga vczivnog matetiialaupuiivali bi na zakljudak da jc rijed o svojevrsnoj pohrani u prostoriji koia nema

reprezentativnu funkciju. Ipak. konadan zakljudak o lunkciji niie rnoZda bi po-

mogao odrediti dodatnu funkci.ju te prostorije, a time i poblile odrediti vrijetne

ugradnje ovih triju skulptura. n

Rc / j e I Bo gorotlic e i: kompoz.ic i.jc N ayje itt n.ia

Ne&ttrieno djelo Pa' la i: Sulttrottc

U sjeverozapadni zid prostorije uzidan je 165 cn iznad tazine poda reljefkoji prikazuje icnski lik u stoje6oj pozi. Prikazanijc lik visok 90. iirok 25, a du

bok 14 cm. Reljef nije do kraja dovr5en. Nabori odjc(e nisu potpuno definirani. a

ditavajc povriina tck ugrubo obradena. Lik je odjevcn u kllsiinu antidku odjeiu.a preko glave ima prcbadenu maramu ili veo. Bududi da nije do kraja obradena.

l' C. M. Iyekolii. C,l|rr i Sorrrostrar sr'. Kriewna u 7,adrn. hrratska -utlu!.bnn i: X..uoljcta.Zagreb. l9l L. slr. 9. Ivekovia. unatoi tada vei odavDo Poznalim iinienicama (Farlali. Bi-anchi) . u sredinu 16. st. datira i Vrllaressovo pizenllje i pNi kaI zvonika katedfalc.

r5 C. M. I!ekovia. n.dj.. T. XV sl. ,19.

In Dimenzije niie: duTin:r 38- visina 35. dubina 35 cm.ri Na retjef Bogorodice upozorila je S. B^ntt: Athitektu\t l)ediktitt\kih sanbrkttv na po'

dniju Zudatske netlbirirprye. diplomski racl. Zada( 20{).1.. str. 54. 55. Prostorija jc. inJic. tr

vrlo zapuitenom stxnju, prekrivena otpadom te ovim p(tem upozorar nlo nadleine crkvcnc\lasli na potrebu njczina diSienja.

' S obri(nn na slilskr obiljezja i dataciju izmde skulpturit s\etice i ostale dvije. rrlja primi-jelili dn nisu nuzno ug|aaleDe u istom vremenu.

133

P ! o Viinucijc\ iz Sulmom. Reljcf Bogorodicc i/ \it\ icirenja. Zadar zronik crh,c sv. Kri$irnr

cjclokupna draperija djeluje glomazno i teiko. to jest sadrZi puno viie volunlcnilncgo bi to bio sluduj kod dovrSenog djcla. T<r je osobito uoilji\,o n marrnri koi.ruokviruje glavu u jednoj oaito pretlinrcnzioniranoj fbrmi. Lice je jcdini dio kiplkoji je bio dovr5en (ili gotovo dovrien).r" NaZalost, tijekom kasnijeg rrcnrcn:rznatno jc oSteieno. pa niti ono nc onroguiuje pouzdaniji sud o vjeStini mii\t()r.rIpak. mogu6c' je uoditi neke speciliane odlike. U pitanju je dosta iiroko lice izlrr.zito punih obraza. ali ipak relativno plitko. s razmjerno sitnim iponeito ncsprclno deliniranim usnicama te nugl:rieninr lukovima obrva pod kojirna su istukntrtcbadcmaste odi. Nos, koji se dircktno nrstavlja na linije obrva. jako.jc oitcc'crr.ali izglcda da je izvorno bio dosta pravilan. Ukupni stav ditavog lika otkriva rclnrznaden karakteristiani gotitki kontrupost. kojije vjerojatno u konainoj oblrr.lL

trcbao neito jade do6i do izraZaja. Dcsna ruka prislonjena je uz tijclo i prilkli.lse potpuno gubi u amorlhoj neobradcnoj kamenoj masi.ro U lijevoj ruci lil t| z.

Deki dosta masivan pravokutni bkrk. za k<rji je tesko sa sigumoiiu reii ito tc ..

Sliailn sluaaj kipola koji ni\u do kmiir obradcni nalazimo na prolelju ztx)rnc rrk\c \1..'jin, uznesenja u Pagu. I t:lnx).ic po\riinarnju rcl.iefnih likova obridcn tck r nt|jsfut'.crtama. ali su pritom lica ipak do\ rienir (\ idi R. l\'anae\ ii. "Reinterprclrciil /hornc . r'u Plgu". P(,ri$i/. 25. Zagrcb. l9tl2.. 5tr. 65-69 i E. H ilje. "Marko Andrijia u PISU". /'/'i .

18. Split. 1989.. str. I l2- ll.1).Na toj strani reljefa su i oilcac[j{ llrokovnn curcnjcm \'ode znalno izrlTcni.ii. N ]! 'inenrosude goloriti o ncli|1l dctal.ji[]il obr de.

t34

P|vao Vanucije! ir Sulmone. Rclicl sv. Ane s malom Bogorodicom. Zadar. crk\ sy. Kricv.rn.l-

konadnoj obradi trebao predstavljati. Ipak, izgleda da je to trebala biti knjiga.Prsti ruke koji pridrZavaju knjigu izrazito su predimcnzionirani i u osnovi dostanesprctno izradeni.

Imajuii u vidu ukupni stav. pogled koji nije usm.jeren prema promatradu (bez

obzira na zamiSljeni izvorni smjcitaj lika) te knjigu u ruci. s dosta sigumosti moZe

se zakljuiiti da prikazani lik predstavlja Bogorodicu. kao dio neke kompozicijeNavjeitenja kojoj nedostaje lik arkantlela Gabrijela. To ujedno upuduje i na mo-guiu izvornu namjenu reljefa, vjerojatno vezanu u sknlptorski ukras neke kapeleu crkvi sv. KrSevAna. No. bududi da je lik Bogorodice ostao nedovrsen. moze se

pretpostaviti da je ditav zamiiljeni projekt iz nama nepoznatih razloga u nekomtrenutku obustavljen. pa lik arkandela vjerojatno nije niti bio izraden.

Unatod nedovrienosti ioste6enosli ditavog lika, postoje odredeni elementitemeljem kojih je moguie predloziti rjeSenje za atribuciju. Naime. forma iiro-koga i plitkog lica i nadin na koji je ono uokvireno maramom. pa i volumenmarame, koji upuduje na namjeravanu obradu s naglaienim naborima, uvelikepodsjeia na nadin kako je izvedeno lice sv. Ane na rcl.jefu koji prikazuje sv. Anui malu Bogorodicu. danas uzidanom sa straZnje strane glavnog oltara u crkvi sv.

Krievana.rr Taj je reljef sasvim opravdano ukljuaen u opus taltanskog skulptora

i Rcl.iel s prikazonr Sv. Ane prona(len 1629. godine prilikoor uklanjanja slnrog oltara. a prelposhvlja sc dr poljeae s nckadainjeg oltara Sv. Ane (C. F. Bimchi. Zdld.r'isridnd. Vol. I.

135

i graditelja Pavla Vanucijeva iz Sulmone, koji je djelovao u Zadru od 1386. do1400. godine.rl

Slidnosti se odituju u cjelokupnoj formi lica. naglaienom vohLmenu marame.nadinu na koji su odi i usne "utopljene" u plohu lica. tc gotovo identidno realizira-nim lukovima obrva i nadinu na koji se na njih nastavlja volLlmen nosa, te osobitotretmanu obraza. koji je i inade izrazito karakteristiirln za gotovo sve likove Pavlaiz Sulmone. a u ovom sludaiu Draktidki identidan.

l'r\ro vunucile\ jz Sulmone. Palao Vanucije! iz Sulmon€.

Rcljcl \\. ADc s Dulonr Bogorodiconr (dcl0li). Rcljcl Bogorodicc iz Naljeirenja (dcralj).

Lik Bogorodice iz zvonika crkve sv. Krievana moguie je usporediti s joinekim djelima Pavla iz Sulmonc. Opii izgled, poza, pa itretman volumena poka-zuju slidnost s likom sv. Marka evandelista na nadgrobnoj plodi zadarskog nad

biskupa Matalara, koju je Pavao izveo prema nacnu slikara Menegela lvanova

Zrru. ltl77.. str 304. ). l. Petricioli ( "'liagon) kipara "P.rulusa de Sulmon^'". PPU D.2l lFi-

.1ii(,ri( i,\' .i)(,r,rl( /). Split. 1980.. slr'. 261. ) \uprostavlja se navodu C. F Bianchija. Ie ulvrdu-jedrroljcfpredstavljaBogotodi(urDi ct! n. Smatram da je ipak u pitaDju prikaz sv. Anc-Lrli dr jc rcl.jef raden prema nekonr pfcdloiku kojije prikazivao 8o11or1xliL s Djeteto t. a!,.ic dovclo do ikonografskih zabuna. Inaic. oltrr sv. Ane u crkvi sv. Krsevana spontinje se 29.siicinjir l:105. godine u oporuci Mafi.ic Crisogono. udovice &pskog plemiaa Donlinika de

Bubogn zvirnog Calandt^: ... Prink) quid( t ?llqlit sni to'potis sep ltuto in ecclc.\ia n-tklst(rii Satrcti Grisogoiti ant? dlktt ( Sd)k t. A tt? . . . (DAZd. ZB. A(ticutius dc Rivignrno.BVIiIll.fbl. l5l:C.FBianchi. llt77..str..10.1.).Dana23.srpnja1,132.godineodrcdiojencsur Milko pok. lvana da se zLr tiri oltl' nraini \lika vrijedna trideset duk ta. Valjda legalnijc ostvaren.jer 9. rujna 1460. godinc odrcdujc Iiailac Ilan No\.ako! u svojoj oporuci da sc

za isti oftar izradi pala u vrijednosti actrdcset ili pedeset dukata (E. Hilje. Gori[b sliktrsnttr Zulru.Zagreb. 1999-. str 166. 170.). NrvcdeDi legati potvrduju znaaaj ollara sv. Anc o

crk!i s\'. Krievana.rr L Pelricioli. n. dj.. str 261-262.

r36

l'r\ro Vunucije\ iz Sulmone.

Rcljcl \\. ADc s Dulonr Bogorodiconr (dcl0li).

-::v:.,

Parao Vanucijev iz Sulmurc. Nirdsrobnr Pavao Vanucijev iz SulDlme. Reljcf I prik zom

ploaa nadbiskup Nikole lltltrn'r:', (del lj). s!. Simunl i lr.'l.iiec Flr/nhete (dctrlj).

Zadar. Narodninruz.j. Zldrr. N!i)dni nruzej.

de Canali,rr a djelornidno is likom andela bakljonoic nr grobnom spomenikubiskupa de Cardinalibus u crkvi sv. Marije u Senju.r'Predimenzionirana Saka s

nespretno detiniranim prstima opie je mjesto Pavlovih lieura. posebno uodljivona oba reljefa Oplukilaiilc. na liku kraljice Elizabete na ploii u Narodnom muzc-ju u Zadru.r5 pa i na navedenom reljefu sv. Ane s malom Bogorodicom.

Podatci o angaZmanu Pavla iz Sulmone na radovinta vezanim uz samostan

sv. Krievana srsvim su oskudni. Poznato je da je .1. sijelnja 1389. godine isplatiosvojem pomoiniku Maro.iu Nikolinu iz Dubrovnika sedamdeset dvije ipol libre.kao dio plaie za rad od ietiri mjeseca i Sest dana. za vrijcrne kojih je za njega ru-

dio kamenarske poslovc u samostanu Sv. Krievana."' Dana 4. oZujka iste godinesudac Mavar Grisogono osudio je klesara BoZu pok. Stlepanina da trideset libam

:r Vidi u L Petricioli. n. di.. str.252.257 258.] Vidi u E. Hilje. "Joi.jcdno djelo kipara Pavla ir Sulmone". Radt^i ln\tituta.o 1,,'ttlrnuntjetMsti. God. 2'l . Z^greb. 2003.. str 37.18.:' vidi u P Vcrii. "Crkva svete Madje Velike u Zadru.. l)krhn tt.8. Zadar. 1976.. str- 127.-

128.: L Perricioli. "Dva priloga zadarskoj unierniikoj bAirini". PP{,/D. 25. Splir. I9135.. srr83-85: E. Hiljc. n. dj..:003.. str 37.39.:'' E. Hilje. n. dj..2t)t)3.. str.40.

-t

koje je primio od oprtl srmostana sv. Krievana zl ncke puslove koje nije oba-

vio preda do Uskrsa u njcgovo ime kiparu Pavlu iz Sulmone.rT Spomenuti klesarBoZa vjelojatnojc dubrovadki majstor Bokia Stankov (Stadlcv). koji se u Zadru.sude6i po saduvanim dokumentima, viSe bavio graditcljskim nego klesarskim po-

slovima.rs Iz k)ga bi sc moglo zakljuditi da je Pavao u crkvi sv. Klievana bioangaZiran na nckom poslu kojijc poled kiparskih ukljudivao i odretlene graditelj-ske zadatke. MoTcno tck nagadati da je sve to bilo vczano uz konstrukciju neke

kapele. u koju bi se i korrpozicija Navjcitcrfc sasvinr logidno uklopila. Takoder.

nije moguie un rditi razloge zbog kojih je reljef ostao nedovrien.r' Jasno je ipukda takav nedovr(cni reljef nije mogao dobiti istaknuto mjesto u samoj crkvi. pr jeinjegova uglacinjr u zvonik posve logidna."'

Bez obzira na dinjenicu da je reljef Bogorodicc ugraclen u zvonik crkvc sv.

Kr5evana nedovrSen, a usto i u vrlo loienr stanju oauvanosti. rijei je o joi jed-

nom djclu kojim se proiiruje do sada poznati opus kipara Pavla Vanucijevu iz

Sulmonc. umjetnika sklomnih likovnih dosega. ali iznimno znadajnog u lokalnimokvirinra.rl

Kotr:olu s likon lat'tt - Firetlin<\ar jullntcnt Vetietore norudabe

l,avl.je poprsje nadinjeno od \ apnenca uzidano je desno od navedene niie u

juZnorn dijelu prostorije. Vidljive dimcnzi.ie skulptulc daju nasluriti kako je rijei'o punoj plastici koja iz nepravilno nanesenoga vezivnog materijala izvire u visiniod 20 crr. te visini i dubini od l2 cm.r: Unaloa vidnoi o5teaenosti koja sc najviicoiitujc u ocllornljenoj donjoj deljusti. zamjetna jc kvaliteta koncepta i izvedbe.

Lavl.ja jc glavu uokvirena puninr pramenovima grivc koji se u povijenirn debljirnIinijanra ritmizirano spuitaju niz qlavu titko da su plednja dva bodna pramena

naglaicni.je ur ijena prema licu. Na razmctli pranrcnova vidljive su dlijetom tzve-

denc pertbracijc kojinrLr je ostvarena istaniana igra svjetla i sjene. Na predniem

.jc dijclu tjcmena izveden udvorcni srediinji plamcn iz kojeg se spulta dubok urez

ito tedc posred iela i seZe do korijena iirokog nosa. Odne su duplje oblikovanedubokim urezima koji s gornje stnnc teku od koti.jena nosa do sljcPoodniL'e. \dorrje lbrrniraju ispupdene neproiupljenc oine jabuiice nad punim obtazima. U

E. lliljc. n. dj.. 1003.. s1r'. ,10.

N. Klria - L Pcn icioli. Zdrt(t- u .trulttiut t it4|. ZndiLr. 1976-. slr 5l-1. 515.

Kao rasrin otlorenu hipot€zu trcba ukazati na Drogu.:nost da je Payao ir SulnDnc l.lll9.godinc radio grobni sponlenik (nn);da s pripadir.iuiom k:Ipelom) za svetokficy nskog oPrlaT(nno dc Ro\r (E. Hilje. n. dj..2(X)3.. s1r-1{).). U lom.ic slutaju opatova sntn 1390. godine

rrnisLr doleslido prekida po\lo\ r. a nedolTieni dijcb\ i te cjeline ostati u \aruostl'] . alibczpf vc lirnkci.ic.Naponinjenr daje iu zvcrliku z darskc katcdI'alc svo jevtemeno pronaden goliikikip t'logo

rodicc iz N(,t.idtenja. usraden kro obii.rn gudc\ iDski materijal (E. Hilje. "Clava arkandelaGahrijela iz crkve sv. lvana u Zildru - priicdlog za Pctra Radn)ilo\'a Pordrnaiaa". &r.1triI t t.\t i t I ta a.a l)t )t ije st nt je nn s ti, 2 1. Z^lreh. I 997.. str. 23.

E. Hilje. n. dj.. 2003.. str ,{0- ,{ l. bilj. 27.

[.ovomtrenulkunrjemoguiedoDositisudost\alnojdubiniskulpurc-buduaidr.ieut()plie-nu u gradlr zidi.

l3lJ

clonjem se dijelu. ispod slomljene deljusti. naziru dugi pramcnovi glive takodcroblikovani dubokim urczima. Naglasak povijcnc linije predn.jih boinih prameno-

va glavc u dinamidnorn je odnosu s volumenom obraza i clubokim s-icnirmr oanrhureza. Linije strtrZnjih boiDih prrmenova. kao i one pramenova -trivc nu plsinrlsvojevrsna su jeka temcljnih naglasaka skulpturc sadlZanih u odnosu volunlelaprcdnjih pramenova grive. obraza i oinih duplji.

. 7..':.*,

Niia s uzidanim lra!n,e,. |ll" ,,)llil:;:::l n popr\ e,n. 7.d.'

Fizionorrija glave. naiin obrade prarrenovr i oii.ju dubokim urczima i op('ikoncept glave i braclc povezuju ovu skulpturu sa srodnim pr.imjerima lavljih glavaNikolc Fircntinca. U kontckstu odnosa izrairjnosti skulplure i njezina funkcioniranja kro arhitektonske dekoracije koja je konceptonr i izr edbom svedena na lbr-mulizir.iinu invenci.ju. prcdlaTem rrzvrstaviujc Fircntinicvih lavova u tri gtupe:plvu bi dinili prinlcri kqi izriditom emotivnom izraiajnoiclu aktivno sud.je)uju.

pa i dominirlju opiinr tonom kiparske c.jeline. U toj skupini. kao jeclinstr cn plimjer u nrrjstorovu opusu. izdvajaju sc likovi lavova sr Sobotine globnice koji.unatoi lirrmalnon zadowrljavanju ulo,qe konzola sarkofaga. posta\om u punoj

plastici kao iekspresi.jom duboke tuge odreduju i nosc emociju iitavog nrdgrob-nika.rr Dlu-roj bi skupini plipadali likovi lavova sa skupinc tcljcl'a s plikazont sv.

Jeronirna. koji se plipisuju Fircntincu. odnosno nicgovoj radionici ili Aleiiju. Tisu Iavlji Iikovi postrvom iobradom ugla!nom svccleni nr ulogu nuinoga ikono-grafskog atributa sveca pa obradr glave i tijcla nc zahtijcr a znatniji kiparski an

" tl t(nn jc \lrrislu \,fiiedno zapaTanje A. M. SchLrlz. Nnra/r) r/r Git)\utt i Fiatentitn a l V(

nttian Surlptun, of tlr llalA Rcraissanrz. New Vr k. lt)78 . \tr d) 61.

1-19

Nakola Firentinac. Lallje poprsje, Zrdar. zvonik crkve s\'. Krie\ana

gaZman. No da i u toj kategoriji likova umjeian majstor Zeli i moZe postiii snaZan

umjetnidki izraz ljepotom koncepta i kvalitetnim oblikovanjem, svjedodi uniStenilav s reljela s alegorijom Pravde u trogilskoj loZi.'r Taj lavlji lik ljepotom kon-cepta i kvalitetom izvedbe predstavlja jedan od uspjeinijih primjera prikaza pra-titclja sv. Marka u visokom reljefu uopie. Pritom, naravno, treba uzeti u obzir dai velidina prikaza uvjetuje paZljivije oblikovanje. Treioj skupini pripadala bi onavrsta skulpture koja nulno mora zadovoljavati tek ulogu segmenta Sirega sklopaarhitcktonske dekoracije te ne zahtiijeva visok stupanj kiparske invencije. Tojskupini. primjerice, pripada lav sa stubiSta iibenske crkve sv. Ivana. I \ puttintqkoji nose festone ili grbove na zadankim potprozornicima i lunetama pripisanimaFirentincu moZemo prcpoznati takvu vrst plistupa skulpturi. Cinjenica da neki odnjih zadovoljavaju tek minimalne oblikovne uvjete za atribuciju Nikoli ili paknjegovu krugu15 govori u prilog takvoj katcgorizaciji skulpture koz stupnjevrnjeizraZajnosti od minimalne izraZajnosti tiguralne plastike u funkciji arhitektonskedckoracije do pune izraiajnosti samostalno koncipirane skulpture. Zadarski se lavna temclju takve kategorizacije moze prepoznati kao dio arhitektonske dekoracijenekog sklopa. U prilog tome zomo svjedode njegova stroga frontalnost, statianosti elementarna izraZajnost, ali pojedine sc kvalitete mogu usporediti i s visokocijenjenim primjerima animalistiike skulpture iz Firentindeva opusa. a osobito

rr i. M. Ivekovii. C/ atterinski i unetniiki lponcnici Dulnacije - h?gir. Beograd, 1928.. T. 6" Parapeti Ghirardini i Pasini. grb Dcrriko. luDeta da Ponte. ali i neki drugi primjeri van Zadra

poput favora s juznog ponala pxl0ae Cipiko u Trogiru: vidi: S. Srefanac: Kiput s^o Nikofuf ircntint a i ,tjego|og klrga. Split. 2(X)6.. str. I l6 i 14l -l42.

140

lavova s nadgrobnika Sobota te lava s reljell Pravde iz trogirske Cradskc IoZe.'r'I dok usporcdba sa Sobotinim Javovima ostaje na razini sliinosti u lizi,rrrorniji.a u kolist bogatije obrade trogirskih griva idetalja lizionomije. znatnijc sliinostinalazim u usporedbi zadarskog lava s onim iz Gradske lo7e. Osobitu slitnosttizionomija nalazim u oblikovaniu srednjega ieonog pramena grivc i slcdiinjebore na ielu koja se iz tog pramcna spuita. Jednako su sumanlo obrrd!-rri i boinipramenovi, Sirok nos i oine dupl.jc. Osim anatomskih slidnosti. u prilog autorsn u

Nikole Firentinca govori i rani.je spomenuto konponilanje nreduodnosa donini-raju6ih linija pramenova. oiiju i nosa. ali i primjena tzv. principa optidkc korek-cije kojom se u konceptu skulpturalnog prikaza unaprijed uzima u obzil buduiismjeitaj djela, Primjenr trkvog koncepta jedan je od kljudnih dokaza za traZenjeFirentinieva ishodiita unutar Donatellova uZeg kruga.r'- a na zudarskom sc lavuprepoznaje u snaZnim naglascima sumarno tretiranih pr?menova grive. koZnihnabora tela i ispupdenih odnih jabudicarx s jedne, i duboko usadenih zas.jenjenihureza. kao i perforacija izmedu pramenova grive s druge stranc. SnaZni nr-clascisvjetla i sjene postavljeni najednostavno tretirane kljuine anaknrske detalje IiSe-ne ikakva sitnijeg aZuriranja pojavljuju se na jo5 nekoliko primjcra Firentindeveskulpture koja je izradcna za snr.jeitaj visoko iznad oiiju promatrada.J')

Uzevsi sve reaerro u obzir. gotovo je izljesno da.je ovdjc ri.led o skulpturikoja je vezana uz odavno poznati ugovor kojim je opat Deodat Venier od NikoleFilcntinca naruaio iest prozora koje ie postaviti ispred "svojih odaja< u samo-stanskim prostorijama.r0 Podatak da bi u tim odajama trebalo prcpoznati velikudvoranu smjeStenu u zapadnom krilu samostana koia jc u prethodnom razdobljubila degradilana u sklacliine prostore, vei su davno uoaili povjesnidari.r Kadajc. naime. samostan sv. Krievana godine 1449. uiao u komendatarni reZim. uZi-vatelj prihoda kardinal i buduii papa Pietro Balbo - prcdao.je prihode samo-stana u podnajan zadarskom trgovcu Pasinu pok. Julijana dc Pasinis. Ovaj je. s

vremenom. uzurpirao i samostanske prostofije. te.je vcliku dvoranu samostanapretvorio u magazin. Nakon ito se kardinal Barbo zahvalio na kornendi te Venieraimenovao opatom, ovrjje nakotl osamdesetih godina. u sklopu svojih nastojanjaza ponovnim stjecanjcm reprczentativnog identiteta slmostana. zapodeo s obno-vom te prostorije. Tako jc 1,182. sklopio ugovor s Tomom iz Faenze za izraduSest prozora.,.rt,? (,t unl( eius (uteram, koji se nakon kraieg razdoblja udruZuje

lsto. str 5(1.

J. Pope-HcDncss). /r.r1i n Rctktissuw Sculplrr?. London. l(XX).. str l6: L. Bori{. "Anot-her sculpnrral rvcrlk by. Niccold di Giovanni Fiorentino it 7,\dat". /.lr()tnik:.d nt(tnosnniqo./o|i,11). novr rNtl XLII. tjubljana.2006.. str. 1,1.

Koje u zadilrskon prinicru. kro i one na lar.u s Reljefr Pr ldc nisu prosupljen€. za raziiku(xl zjenica lavora Sobotina nad!:rcbnos sponrenika.L. Boria. n.dj.I. Peticioli. "Umjelnitkir ba(tina samostana S\'. Krlev nr do 16. sr.". 100A todina sannt

stana Sr Krit'turu u Z//,-ll. Zadff 1990.. str. : l.l.J. Ludii. "Por ijcsnr ck)kumenracijil Svetokrier'anskog sanrostana i r ladar ina Petra Kre-iimira IV.". l00a gxlina stnnosuura Sr'. Krietnna u Zulrrr. Zadar. 1990.. str 106. te M.Grania. n.dl.. s1r 157.

I.+ I

sa iurjakor'n Bonom iz Milana.I Kako, po svemu sudeii. dvojica maistola nisu

oclmakla s narudZbom. Venier 14. listopada 12185. godine skiapa ugovor s Nikolon.i Fircntincem za izradu istih iest plozora. s tom razlikon ito se navodi da

prozoli moraju biti ukraieni likovima koji se kocl ugovora s Tcrnom iz Faenze ne

spominju.r'Osim toga. Vcnicr ina povjerenja u F'irentinca pa sc nacrti prozorane moraju duvati kocl bil.jeinika. vei su pohranjeni kod ma.jskrl.rr Sveukupnacijena sniZena je sa 150 dukata. koliko je trebalo biti isplaicno Tomi i Bonu, na

I 3.+ dukata pa je v-ieroiatno kako je.iedan dio naludZbe ranijc bio realiziran. Kakodo sada nisu bili poznati ll-agmenti skulpture kojibi se odnosili na ovu nar-udZbu,

na-uadalo se je li Fircntinac uopie zapoieo s obvezom. lako ie pronalaskom ovogulomka ta dilerna rijcicna. pitanje je li svih lest prozoll bilo i dovlSeno. ostat ieotvorenim.

Povezivanje lavl.jc-r poprsja s ovim dokumentom a i njegove dimenzi.le upu-iuju na zrkljuiak cla sc nrogao nalaziti n funkciji konzole prozorske kiupdice (po

uzoru na brojne prinr.jcre u gotici) ili - ito je u Zadfu u posl.jednjcl aetvltini sto-ljeda udcstali motiv nll pirrapctu potplozomika kao bodni ukras festona. Takavje nadin ukraiavanjr prozora j balkona osobito popularanri nakon Vallaressovih

.feste ro nna s plodeljr nadbiskupske palaie ii.ji su festoni bili ovjeleni o ovnu.j-skc ikonjskc lubanjc. tc likovc harpija.'n nekolicinc spomcnutih Firentindevihpimjera s puttinra. a zanimljiv je i ugovor zadalskog plcnriia Saladina Soppe

sklopljen 12. oZujkr 1488. s klesarom Pet()nr Mcitliieviaern za iz.radu utu Jc-]lestrd urtk tluelu dc nutnsi,qnot tltc c in lu fit:.u dtl urcivistttvato sul ttunpo lutluul lut tluelu gu--ulu (li u pir... ltaul ult oltt o.lcuc.\It t ( t)tt. tluela iu ltredictcL.ftr-ula tlua! a la gu:rrltr di .suro di rcsre tli t usttttn. .. Itcrtt lu ter:( ferlastru cotlle quela

ill la! a:utte Ll(l ur(i|is(oiLtto che la gtr:-.ula ttrn l. tc.\tc di (aialo-..]i Uacstalost i

Intzltttttriurunt.tC.|isko\iarazumio.ickao,rrl(C.Fiskovic'.Zli/dr':ki sretkttlei nni\/rrri. slr 37 -17. L Pctricioli kao por,?t//,r (1. Petficioli: n.di.. \lf. I l,+). dok E. Hilie predlrTe

K. Pfi.iatcll. n.dl.. str.2211. prema Praginon priicpisu u Vlrrcirni. Oldje donosirr izvad.rkprema prijepisu E. Hil.je. DAZd. zadarski biljc7nici. Iobrnnes de Salodio. B lll.. F. 2. lbl.3-) : ...rnun r4ns lapileNn.eftatu 1.l(tknrurunt (u sui\ t)ittuotrtttis lrcpatciotlili! cl

/iurri:. prltrunr. funtunt or bene l(tbot(thtnt Lt cotulutrunt ltrr lddrditl itt cutinnt ipsir! tlt)ntini ubhurisu! pulcslobat?iiii dicl(cutiu|lii t11'lat!sdafitinIsabb.tse.\tta?tLu)1..iu!it k,lu t ituoklit labiruri ct lLlli(L i.fatdrpnltcorttioncdicnrseiustixrta!turiiK. PrijaLcli, n.cli.

Do osinl u\p{nedne dinenzije likova sil zadirnkih parilpcla s fcstonima: dimenzije L'\ nu.j

skih ghvx s list()rr potprozornika ViLllarcsso\c pill ac koji sc nalazi u Parku Jelene Madijcvkc irnosc: vi\inr 33. iifina 27. dubiDa 25 cnr: koniske glave s istog ploael.ia (dlln s u

Nurcdnom muzciu) iznose 33 x 25 x l6 cn. koni\kc gl.rve \ nepoziate lokacije {nN7dr s

kuac Srlildinr Soppe) u Narodnonr rnuzeju: l2 (prctpo\rLL\lienr \isina) x 18 x l3 cnr. nuuis poqrrozomika P.rsini u Narcdnom nruze.ju: .1.1 (prctpost.r! ljen& visina) x 40 r 14 cn. Osi ru sluiLriu parapeta s konjskim glavamu s ncporr)illc lokaci.c koje su dimenziirm bliskcskulpturi lava u zvoniku. ostali su prinjeri uglavnorr neito \ eai. To ide u pfilog pretfo\tr\.io nx)!uacnr izvomom postuvu nasec lavr u/ lcston. na palapetu pok klupdicon prozora ilib.rlkonrle.P. \t)ia. "NrdbiskLrpska palada u Z.rdru.. P?rl.\/i/. 22. str. 2.1-28.

L Petricioli. 'Pfilozi poznrvanju rcn.siulsc u Zi\di ].,. Rdrtr\'i I-ilo:o/ikog Jukul*tu u /,rt

t42

.icdinstvenost ovakvog tipa prozofa ibalkona u Zadru mogla bi uputiti na sliinozaniiljanje Firentinievih nacna za Venierove prozore.

Reljel st. Sebustijutla u a.trtttiku crh'e st. KricvuuuDaleki otl.jck jeduog toskatlskog konceptu

Lijevo od opisane niie u sjcvcrnorr di.jelu prizemne prostorije zvonika uzi-dan je reljef s prikazom sv. Sebasti.jana. Lik sveca izveden je u vapnencu. u sa

duvanoj visini od 34 cm. najveioj iirini l6 cm i dubini reljefa ocl 4 cm. Prikazan

-je nag. s tkaninom oko bokovr. S lijeve jc strane vidl.jiva kamcna podloga reljefapa je sa sigumoS6u moguie tvrditi kako je saduvan u punoj dubini. Nedovlienomliku odlomljen je dio dcsne polkoljenice i lijeva noga do visine gornjc lreiinebedra. a lijeva mu je ruka saauviln tek u centimetru visinc. no prepoznuje se u

obrisu. Glava mladi6a prikazanr.je u snaZnom pokretu. zabaiena lijcvo gole, Detalji lica nisu dovrieni. prcpoznaje se tek blago istaknutir povriina nosa i li.jevogoka. Kovrde kose u donjem su dijelu izvedene pertbraci.janra cllijetom. Vrat jeodviie kratak. gotovo ga uopie ncma. paje glava nasaden!r nil ncprirodan naain. Iobradaje donje deljusti nesprctnr jer sa zatiljkom dini neprirodnu. pravu liniju. pa

izgleda presjedeno. Sveieve su rukc p vezane na ledima ito.je sugerirano iirokoistaknutim laktovima i podlakticarna bez dlanova koji su zakrivcni tijelom. Torzo

.ie u odnosu na ruke i noge &rnckle propolcionalan. iiroko postavljen, ali nedo-vriene obrade. Primjctna je nakana za prikazom atlctski snaZnos tijela. Oiitujese u blago naznaieninr prsnirr itrbuinin miSiaima koji su oblikovani radijalnooko pupka. Tkanina oko bokova naborana je na stlanama nesprctnim. krutim.paralelno postavljenirrr naborilna. Noge su nedovrScne. s tek Dcznatno istaknutomstrukturom koljena. Prikaz mlacliia u aktu. svezanih ruku iza lcda i glale usmje-rene k nebu nedvojbcno upu6Lrjc na ikonografiju sv. Scbasti.janl. Izvorni kontekstovoga rcljcla (mo7da kao dio oltarnog retabla), i nroguiu lokuciju za sada nijemoguie prepoznati. Zlnimljirrr je primijetiti kako u Zadru nerna crkve posrecenetom zastitniku od kugc. po svenrLr sudeii zbog dominanlnc pozici.je starijeg kultasv, Kuzme i Damjana,'' te sv. Roka.'o

Osnova je kulccpta ovoga ncdovrienoga i uniitcnog rel.jclir sadrZana u sna2-

nom pokretu glave prcma gore ulijevo i izbaienim laktor ima srezanih ruku ko-jima naznili{e muku lto je svetac proZivljava muicn strjelicanra.'" Zanemanmo

(fiu. Ru.(lio hi\ttIii,, ( t?ok)gi.p i histatijc uni?tl1otti (J). 196.1/1965. 1966i 1967.. Zadar.1969-. str. 9.1.

'" Izrazenog u nekolicir)i prirnjer'l. Spomenimo tck tituLrf ritdahkc r(nllitniikc crk\e i tieskoprikaz u crk!i s\. KrielrDr.

ao Kapela sv. Rok ru crkvu sv. Marije Velikc hih je dom i brul{)vitini Sv. Roka pot\rdenoj1507. (C. F. Bianchi. i'-dl? .ri.rldr(. \'ol. L. slr. -196. Ollirf s\. Sebasrijana D lazio se u sr usc

noj crkvi s,,.AntunaOpatagdjegajel6l0.podisnulirbritl(xitinlr'.r-(r1,?(isto.str.5ll).! C. Fisko!ia. "Fircnlintcv Sebaslijan u Trogiru". Z-r.)/ri( alt In.tDt).\t t) agoclorino.y Yl.

1959.. slr. 369 Sltlt S. Stefanac. 'Nikolai Florenlincc in nicgo\a lipa sv. Scb stijaD V

TIogiru". Rr/- rri/i.,rtrr/r' kult mc s^atjultk'.\timSl,rrutlru.Sntni r :l.,olail. t-.iubljanr.1999.. str. 519-5.1.1. Obr su aubra okazala nir Fircntinic\ c ir\ ore zr o\ rka\ posta! s\. Sc

bastijana do( eii sa u vczu s kipovima tog svccrA. Rosscllinau Enrpoliju. NL Cititalijr

t.1i

\cBr/nirti miriskrr- Reljef\ likoln sv. Sebastijara. Zadlr. z\onik crkle sv. Kr(c\ana

li i ozbiljnijc nedostatke. kao ito su nesprctno nasadena glava na nepostojeii vrat.ambiciozno zamiiljen torzo sa shematski lbrmiranom ianatomski nemogucornstrukturom trbuinih misiia, osnovnu misao sadrTanu u postavu tijela prepoznat

6emo u dva txrgilska prikaza istoga sveca koje je Nikola Firentinac izradio za tro-girsku clkvu sv. Scbastijana od kojih se u postavu tijcla ono,ea s oltara prepoznaje

koncept blizak zadarskom primjeru. tpak. osim odredene bliskosti u osnovnomkonceptu postava tijela, nikakvih drugih slidnosti nema. Svakako je zanimljivouoiiti da se ncpoznati zadarski majstor skromnih moguinosti ugleda na Firen-tiniev konccpt prikaza sveca kojemu popularnost u Dalmaciji raste nakon epi-demija iz iezdesetih -sodina. ?rko ovaj .iedinstven zadarski primjcr prikaza sv.

Sebastijana v lja datirati u godine nakon Firentindeva u Trogiru (neposrcdno na

kon 1467.).rr a prepoznati ga kao zanimljiv. ali nespretno oblikovan i nedovrienodjek kvatroaentistidkog prikaza sv. Sebastijana u rukama za sada nepoznatogalokalnog mdstora.

u Lucci. tc slikAnim likovima P dclh Franccsca i Mantegne. Stefanac ie dodirhlo upozori,lDa Donatellovr bronianog Davitla i Apolona Benolda di Ciovanija (Bargello) ainre re Firen-tinievo ikolovanje joi jednon dovodi u Donalello!u orbitu. Tome bih htio pidodati i ranu(\tudeni l.lll- r. Pope-Hennessy. n.dj.. slr 350) Donatellolu i Rossovu grupu Abrahama i

lzaka za isoanu fasadu zvonika lircntinske katcdrale. Unatoa nerazjainjenon stupnju dopri-nosa DoDiltcllovc ruke na izfrdi grupc. postav Abrrhanrove glave iznenraleno okrcnute gore

ulijevo prenra ncprikazanom {ndclu svrkrkoje kongenijalna zamisao velikog nrrjstora.jL S. Slelanac. Krpdl:rno Nikole fik ti (d i njeeo\og knrya, Splil,2006.. str.l22

t44

THREE SCULPTURES FROM THE BELL TOWER OFTHE CHURCH OF ST CHRYSOGONUS IN ZADAR

Emil Hilie - Laris Borii

This anicle discusses three rvorks of sculpture, previously unknotvn. builtink) the space of fte ground lloor of the bcll torver of the Benedictinc Churchof St Chrysogonus in Zadar The rower was built at the turn of the l-5,h and l(thccnluries. but it is not known when und lbr rvhat reason the sculpturcs rver.e builtinto this space. The incomplete sculpture ofthe Virgin incorporated inro rhc NW\\ all is attributed by Emil Hilje ro the sculpror Paolo de Sulmona on thc b sis ot-liunal similarities with the figure of Sl Anne from rhc relicf built inro rnc rearridc of the main altar of thc Church of St Chrysogonus and sot)lc other \vorks olPaolo in Zadar and Seni.

Laris Borii discusses two sculptural rvorks built in to thc sidc ol the niche inlhe southem part ofthe roonr. In a lion bust a part ofan architcclurill deeorutituol a rvindorv is identilied: in a long-since known documetrt. this was orderedtrom Niccold di Giovanni by Deodato Venier. abbot of thc Bcnedicrine Abbey.A drmaged and incomplcte relief of St Sebasrian is a unique clepictiorr of this\aint in the Zadar quattrocento. In spite of lhe incomplete statc tnd the aNkwar-dncss of the execution. in the posing ol'the body it shorvs a sinrillfity wirh thelree-standing sculpture of St Sebastian by Niccold di Giovanni on an altar from achurch of the same namc in Trogir, and indirectly rvith sonrc Tuscan idcas aboutthe \ay this saint should bc depicted, which via rhe di Cioranni circle appearedin Dalmatia as rvell.

H5