48
BRANKA VIKIĆ — VALERIJA DAMEVSKI CRNOFIGURALNE VAZE IZ ZBIRKE ARHEOLOŠKOG MUZEJA U ZAGREBU Proizvodnja atičkih crnofiguralnih vaza javlja se u doba snažnog političkog, ekonomskog i kulturnog procvata i uspona Atene, u vrijeme Solona i tirana Pizi- strata, koji su svaki na svoj način pridonijeli jačanju njezine moći i njezinih stva- ralačkih mogućnosti. Početke treba tražiti u Korintu već u 7. st. pr. n.e., jer se na ranim atičkim vazama crnofiguralnog stila osjećaju utjecaji ovog važnog radioničkog središta (silhuetarne geometrizirane figure s urezanim linijama i s dodatkom bijele i crvene boje). Međutim, sredinom 6. st. pr. n.e. atenski majstori stvaraju vlastite standarde — unapređuju tehniku rada, kvalitetu pečenja i sjaj crnog firnisa, oplemenjuju cr- tež, snažnije izražavaju pokret i harmonično usklađuju likovne prikaze s ukrasnim elementima i detaljima 1 . Sve do trećeg desetljeća 6. st. na crnofiguralnim vazama nema imena majstora. Sophilos je bio prvi majstor koji se potpisao na svoje djelo oko 570 god., a nekoliko godina kasnije Kleitias je zabilježio svoje ime na glasovi- toj »Francois« vazi u Firenci. Mjesto životinjskih frizova omiljenih u razdoblju »orijentalizirajućeg stila« i dominacije korintskih radionica, javljaju se likovi i scene iz legendi i mitova, oso- bito homerski junaci i herojski podvizi Herakla, pojedina božanstva s atributima i pratiocima, no ponekad i prikazi iz svakidašnjeg života (najčešće muzičke i sport- ske scene). Atički crnofiguralni stil doživljavao je različite faze razvitka i održao se do sredine 5. st. pr. n.e. Oko 530 god. pojavljuje se novi stil i tehnika rada — crvene figure na crnoj podlozi — koji su pružali veće mogućnosti za umjetničko izražava- nje i stvaralaštvo 2 . Jedan dio renomiranih majstora počeo je raditi u novom stilu 1 Tehniku izradbe atičkih oslikanih vaza, u novije vrijeme, temeljito je proučio J. V. Noble i objavio u svojoj publikaciji »The techniques of painted attic potterv«, New York, 1965. Podatke o tehnološkom procesu crnofiguralnih vaza vidi i kod A. Cermano- vić-Kuzmanović, Grčke slikane vaze, Beo- grad 1977, str. 7; C. Weickert, Zur Technik der griechischen Vasenmalerei, Anzeiger, Berlin, 1942, Bd. 57/IV, str. 512. 2 Neki autori smatraju da je kriza crnofi- guralnog stila nastala pod utjecajem skulp ture koja je u posljednjim desetljećima 6. st. pr. n. e. snažno utjecala na keramičare tog razdoblja (sve bolje poznavanje anato- mije ljudskog tijela, želja da ga se prikaže nagim i u pokretu, da ima što veću psiho- lošku izražajnost i si.) P. E. Arias-Hirmer, Le Vaše Grec, Pariš, 1962.

CRNOFIGURALNE VAZE

Embed Size (px)

DESCRIPTION

CRNOFIGURALNE VAZE

Citation preview

  • BRANKA VIKI VALERIJA DAMEVSKI

    CRNOFIGURALNE VAZEIZ ZBIRKE ARHEOLOKOG MUZEJA U ZAGREBU

    Proizvodnja atikih crnofiguralnih vaza javlja se u doba snanog politikog,ekonomskog i kulturnog procvata i uspona Atene, u vrijeme Solona i tirana Pizi-strata, koji su svaki na svoj nain pridonijeli jaanju njezine moi i njezinih stva-ralakih mogunosti.

    Poetke treba traiti u Korintu ve u 7. st. pr. n.e., jer se na ranim atikimvazama crnofiguralnog stila osjeaju utjecaji ovog vanog radionikog sredita(silhuetarne geometrizirane figure s urezanim linijama i s dodatkom bijele i crveneboje). Meutim, sredinom 6. st. pr. n.e. atenski majstori stvaraju vlastite standarde unapreuju tehniku rada, kvalitetu peenja i sjaj crnog firnisa, oplemenjuju cr-te, snanije izraavaju pokret i harmonino usklauju likovne prikaze s ukrasnimelementima i detaljima1. Sve do treeg desetljea 6. st. na crnofiguralnim vazamanema imena majstora. Sophilos je bio prvi majstor koji se potpisao na svoje djelooko 570 god., a nekoliko godina kasnije Kleitias je zabiljeio svoje ime na glasovi-toj Francois vazi u Firenci.

    Mjesto ivotinjskih frizova omiljenih u razdoblju orijentalizirajueg stila idominacije korintskih radionica, javljaju se likovi i scene iz legendi i mitova, oso-bito homerski junaci i herojski podvizi Herakla, pojedina boanstva s atributimai pratiocima, no ponekad i prikazi iz svakidanjeg ivota (najee muzike i sport-ske scene).

    Atiki crnofiguralni stil doivljavao je razliite faze razvitka i odrao se dosredine 5. st. pr. n.e. Oko 530 god. pojavljuje se novi stil i tehnika rada crvenefigure na crnoj podlozi koji su pruali vee mogunosti za umjetniko izraava-nje i stvaralatvo2. Jedan dio renomiranih majstora poeo je raditi u novom stilu

    1 Tehniku izradbe atikih oslikanih vaza,

    u novije vrijeme, temeljito je prouio J. V.Noble i objavio u svojoj publikaciji Thetechniques of painted attic potterv, NewYork, 1965. Podatke o tehnolokom procesucrnofiguralnih vaza vidi i kod A. Cermano-vi-Kuzmanovi, Grke slikane vaze, Beo-grad 1977, str. 7; C. Weickert, Zur Technikder griechischen Vasenmalerei, Anzeiger,Berlin, 1942, Bd. 57/IV, str. 512.

    2 Neki autori smatraju da je kriza crnofi-

    guralnog stila nastala pod utjecajem skulpture koja je u posljednjim desetljeima 6.st. pr. n. e. snano utjecala na keramiaretog razdoblja (sve bolje poznavanje anato-mije ljudskog tijela, elja da ga se prikaenagim i u pokretu, da ima to veu psiho-loku izraajnost i si.) P. E. Arias-Hirmer,Le Vae Grec, Pari, 1962.

  • 204

    pridonijevi tako naglom opadanju kvalitete crnofiguralnih proizvoda. Stoga urazdoblju od kraja 6. st. do sredine 5. st. kad crvenofiguralni stil postaje vodeatehnika, produkcija crnofiguralnih vaza, osim rijetkih izuzetaka, doivljuje svojudekadansu. Postaju jeftina roba iroke potronje namijenjena potrebama niih dru-tvenih slojeva, kultu pokojnika ili potroaima starije dobi koji su skloni konzer-vativizmu. Izrauju se preteno manje posude skromnih oblika lekythoi, ski-phoi, oinochoi, plitice i si. slabije kvalitete, jednostavnijih prikaza, ponekad po-sve silhuetarnih i nejasnih, s povrnije naznaenim detaljima ukrasa ili nemarnomizvedbom u cjelini. Meutim, proizvodnja ove robe u prvoj polovici 5. st. bila jevrlo intenzivna to se moe jedino protumaiti velikom potranjom na tritu ke-ramike, ne samo u Grkoj nego i izvan njezinih granica. Naime, atike radionicenale su unosno trite u Etruriji, Kampaniji, Naukratisu, Cipru i u kolonijamasjeverno i zapadno od Grke3.

    Meu vazama crnofiguralnog stila kasnog razdoblja najbolje su zastupljenilekitosi (lekythoi) koji su bili omiljeni prilog u grobovima. Istraivanja nekropolau Atici i Beociji bila su vrlo intenzivna, te su nalazi ovih vaza najmnogobrojniji ipreteno najpouzdanije datirani.

    Poetkom 5. st. pr. n.e. u Ateni je postojao vei broj radionica i majstora kojisu izraivali crnofiguralne lekitose manjih dimenzija, pa su u strunoj literaturinazvani Grupa Atene 5814. Meu njima osobito se izdvaja slikar Marathona, nesamo kvalitetom svojih proizvoda ve i velikim brojem lekitosa koje je oslikao zapale borce u Maratonskoj bici5. Njegov su stil nastavili i drugi majstori kao npr.Haimon i mnogobrojni suradnici6. Svi oni rade za potroae skromnijih zahtjevai ukusa, odnosno za ire trite, pa su im lekitosi staromodnih oblika, stereotipnogizbora ukrasa i povrnije izvedbe. Meutim, u to vrijeme djelovalo je i nekolikoboljih slikara vaza Sappho i Diosphos premda su i neki njihovi lekitosi manj-kave izrade, malih dimenzija i u nainu izraza zadojeni konzervativizmom7.

    Crnofiguralni lekitosi kasne faze javljaju se uglavnom u dva oblika: a) blagotrbuasti s proirenim ramenima i s niom a irom noicom, ponekad profilira-nom; b) cilindrini ili vretenasti, naglo sueni prema profiliranoj noici ili posto-lju. Kod obje vrste vrat moe biti dulji ili krai, deblji ili tanji, dok grlo zavravaplitiastim, kaleastim ili razgrnutim otvorom (cup-mouth i chimney-mouth).

    Osim lekitosa, u vrijeme kasnog crnofiguralnog stila, omiljene su i dublje pli-tice s horizontalnim ili nakoenim drkama koje kopiraju korintske kotyle, ali ihse u to doba naziva skyphoi8.

    Skifosi se javljaju u dva osnovna oblika: dubok i plitiast, imaju ravan ili po-debljan rub, a na dnu je ire postolje, ponekad profilirano. Obino su ukraeni usredinjem dijelu, te je figuralna scena smjetena u irem pojasu (Bandskvphoi).Kod tzv. Hermogenskih skifosa stijenka je tanka, rub podebljan, a noica prste-

    3 J. Boardman, Athenian Black-figure Va- rite za datiranje ostalih slino raenih i

    ses, London, 1974, str. 146. srodnih primjeraka.4 O. c, str. 148 i 149. 6 J. Boardman, o. c, str. 149.

    5 Veliki grobni humak sa rtvama palim " Ibid., str. 148 i 149.

    na Maratonu 490. god. pr. n. e. sadravao je 8 Ibid., str. 188,mnogo crnofiguralnih lekitosa, koji su upo-

  • 205

    nasta ili ploasta. Od 530 god. nadalje postaju popularni skifosi debljih stijenki kojiponekad nemaju drke. Grupa tzv. Malih majstora preteno se bavila oslikava-njem skifosa pa je time dala jai impuls ra2 vitku slikarstva na ovom tipu crnofigu-ralnih vaza9.

    Zbirka grkih vaza u Arheolokom muzeju u Zagrebu sadri 24 crnofiguralnevaze iz atikih i beotskih radionica od kojih su 20 lekitosi, a 4 skifosi10. Sve oneimaju znaajke kasnog crnofiguralnog stila.

    Lekitose iz nae zbirke moemo podijeliti na dva osnovna tipa:I blago trbuast s naglaenim ramenima,

    II cilindrian ili vretenast.

    Unutar svakog tipa postoje izvjesne razlike u oblikovanju. Kod tipa I tijeloje prema dnu jae ili slabije sueno, a ira ramena ravna ili blago uvuena.Lekitosi tipa II imaju dugo i tanje ili pak krae i deblje tijelo. Razlike su ouljivei u formiranju grla i otvora. Kod tipa I najei je plitiasti otvor (cup-mouth) u ne-koliko varijanata posve plitki, srednje plitki i dublji (kaleast). Kod cilindrinihjavljaju se dvije varijante otvora kaleast i razgrnut (chimney-mouth). Donjidio tijela preteno zavrava noicom ili postoljem. Kod blago trbuastih lekitosadonji dio najee prelazi u ploastu noicu dok kod cilindrinog tipa u dvostruko(profilirano) postolje. Drke su kod oba tipa trakaste ili valjkaste s tom razlikomda kod tipa I zavravaju ispod plitiastog otvora, a kod tipa II poinju na rame-nima i seu do sredine ili gornje treine vrata. Uglavnom su koljenasto ili lunosavijene.

    Svi su lekitosi ukraeni po tijelu i ramenima, a poneki imaju ukras i na prije-lazu u vrat. Na ramenima se najee javljaju radijalni tapii, jezici ili plamici,vitice s lotosovim pupoljcima i palmetama. Na prijelazu u tijelo, kao gornji obrubkompozicije, nalazi se ornamentalna traka od dva niza crnih tokica, okomitih ta-pia, jednog ili vie redova horizontalnih linija, presjeenim kratkim crticama, iliniza meandra. Donji dio tijela je uglavnom crno obojen i ralanjen crvenim linija-ma ili uim i irim trakama. U irokom pojasu sredinjeg dijela tijela nalazi se fi-guralna scena koja u neprekinutom nizu pokriva dvije treine povrine. Scene supreteno mitolokog karaktera. Najee su prikazani slijedei motivi: kvadrigas vozaem i pratiocima, menade i satiri, te Herkul u borbi s nemejskim lavom.Pojedinano se javljaju: Atena izmeu Ahila i Ajaksa, Dionis i menade, Triton iNereida, scena simpozija, te mukarac i ena u razgovoru. Na jednom primjerkunalazi se niz jako stiliziranih palmeta koje su rasplinute.

    Likovi i scene su rijeeni na razliite naine. Najee su silhuetarnog karakte-ra i samo su detalji izvedeni ugrebenim linijama (konture tijela,nabori odjee, grivekonja, noge sjedalice i si.). Dok su kod nekih primjeraka silhuete izvedene u ja-

    Ibid., str. 188. nabavljena 1894. god. dok su ostali primjerci10

    Veliki dio crnofiguralnih vaza pripada otkupljeni od K. Radovan iz Zagreba 1957.zbirci grofa L. Nugent, koja je za muzej god.

  • 206

    snim obrisima, kod veine su rasplinute i povrno raene pa je teko prepoznatipojedine likove. Osim vrlo statinih prikaza javljaju se i neto dinaminiji kod ko-jih su figure u plesnom ritmu ili izraajnijem pokretu. Meuprostori scena su kodlekitosa tipa I ispunjeni vitiastim granicama koje su komponirane od linija i dvaniza tokica. Na jednom lekitosu nalaze se natpisi od sitnih znakova koji nemajunikakve veze s prikazanim likovima, pa je to vjerojatno tip natpisa bez smislakoji je imao samo dekorativnu ulogu11.

    U tehnici izradbe i dekoriranju uoavaju se takoer razlike. Dok su neki pri-mjerci izvedeni od kvalitetne gline, tanjih stijenki i pravilnih linija, drugi su sla-bije fakture, a stijenke su im debele i grublje. Boja gline varira od blijedoute dosvjetlije crvene. Firnis s kojim su prekrivene povrine otvora i donjeg dijela tijelas noicom ili postoljem uglavnom je crn ili sme, nanesen u tanjem ili debljemsloju, jaeg ili slabijeg sjaja. Kod nekih lekitosa, u irem sredinjem pojasu, pod-loga za scenu izvedena je namazom boje u tonu svjetlije ili tamnije bjelokosti. Nanekoliko primjeraka uz crni firnis javlja se tamno crvena ili bijela boja. Crvenaje kombinirana s crnom na naborima odjee ili detaljima glave (brada), dok jebijela nanesena u pastoznom namazu na licu, rukama i na odjei, a ponekad uobliku veih i manjih tokica, u meuprostoru scena i na dekorativnim elementi-ma.

    Meu lekitosima nae zbirke koji potjeu iz atikih manufaktura, ima dostaprimjeraka koji se prema njihovim znaajkama mogu pripisati nekom majstoru sli-karu, njegovim sljedbenicima ili radionikoj grupi.

    Lekitos br. 1 vjerojatno je oslikao Diosphos, poznati majstor kasnog crnofi-guralnog stila, koji je osim veeg broja osrednjih lekitosa izradio i nekoliko vrlokvalitetnih12. Figure su mu vitke i ivahne, s veim glavama, kao to je sluaj kodnae sjedee figure, a izvodi ih silhuetarno naznaivi ugrebenim linijama obrisei bogate nabore odjee. Za njega su karakteristine dvojne lepezaste palmete, za-tvorene u krunu viticu, lotosovi pupoljci kao ukras ramena, a oko glava prika-zanih likova sitni natpisi bez znaenja, to sve nalazimo i na naem primjerku.

    E. Haspel smatra da je djelovao poetkom 5. st. pr. n.e.13, a J. Boardman za-stupa miljenje da je njegova aktivnost trajala do sredine 5 st. pr. n.e.14.

    Meutim, slina scena mukarca i ene u razgovoru, flankirana s lepezastimpalmetama u vitiastom krugu, javlja se i na jednom lekitosu koji se pripisuje,premda s rezervom, slikaru Emporion i datira na osnovu srodnog lekitosa iz sje-verne korintske nekropole u vrijeme od 470. do 460. god. pr. n.e.15.

    Lekitos br. 2 nosi neka obiljeja svojstvena majstoru Sappho, ali se ipak nemoe sa sigurnou atribuirati ovom suvremeniku slikara Diosphosa. Naime,

    11 Moda se ovdje radi o tzv. Kalos nat- 12 J. Boardman, o. c, str. 149.

    pisima koji se slikaju u slobodnom prostoru, 13 C. H. E. Haspels, Le peintre de Diosp-bez veze sa scenom, a javljaju se na crno- hos, Revue Archeologique 1, Pari, 1972, str.figuralnim vazama nakon sredine 5. st. pr. 103.n. e. Ponekad kalos natpisi imenuju nekog u J. Boardman, o. c, str. 149.mladia, atletu ili heroja koji je popularan 15 C. W. J. and Mary Eliot, The Lechaionu suvremenom ivotu, pa u tom sluaju omo- cemeterv near Corinth, Hesperia, vol.guuje preciznije datiranje. J. Boardman, o. XXXVII, 4, 1968, str. 360, T. 106, 41.c, str. 200 i 201.

  • 207

    Sappho je kao i Diosphos primjenjivao tradicionalni ukras vitice s lotosovim pu-poljcima na ramenima svojih lekitosa, a kao gornji obrub pojasa sa scenom trakus dva gusta niza crnih tokica16. On umee izmeu likova duge vitice koje umjestolia imaju sa svake strane nizove gustih tokica, a nabore na odjei tek povrnonaznauje plitkim urezima, to sve moemo uoiti i na naem primjerku. Meutim,postoje i neke razlike, osobito kod figura koje su mnogo pokretnije od likova usceni na naem lekitosu broj 2. Ako npr. usporedimo menade na lekitosu majstoraSappho, iz kataloga aukcione izlobe u Bazelu17 koje imaju slino poeljanu kosui povezanu vrpcom u punu xp&>puXo

  • 208

    kruga imaju esto kao gornji obrub pojasa sa scenom niz meandara, dvostrukihgusto rasporeenih tokica, prutia ili linija koje su isprekidane okomitim crti-cama, dok su ramena najee prekrivena radijalnim ukrasom ili jezicima na kojese prema vratu nastavlja niz kratkih tapia. Ispod pojasa sa scenom javljaju se nacrnoj podlozi crvene linije i trake. Crni firnis je neto loije kvalitete, te se mje-stimino otire ili Ijuti. Razlike u kvaliteti nisu samo posljedica veeg broja maj-storskih ruku koje su radile u maniri Haimonovoj nego i zbog neto duljeg trajanjaHaimonove radionice. Rani lekitosi ovog majstora otkriveni su u grobnom humkuna Maratonu, te je poetak njegove djelatnosti datiran u prvo desetljee 5. st. pr.n. e. Meutim, bio je aktivan do druge etvrtine 5. st. pr. n. e. Zbog masovnosti svo-je proizvodnje nuno je zanemarivao kvalitetu, pa se osim neto bolje raenih leki-tosa (na br. 9 i 13) javljaju i primjerci nemarno i povrno izvedeni (br. 10, 11, 17,18 i 19).

    Njegovi suradnici i sljedbenici proizvodili su tanje vretenaste lekitose s jakoprofiliranim postoljem, s vrlo rasplinutim silhuetarnim scenama, s kojima suzadovoljavali potrebe i ukus potroaa skromnijih mogunosti i zahtjeva (br. 14 i15).

    Izbor prikaza je dosta jednolian ali preteno mitolokog karaktera. Najeeje prikazana dionizijska povorka s etvoropregom, zatim Dionis i menade, He-raklo u borbi s nemejskim lavom, sam ili s Atenom, scena simpozija i stiliziranepalmete, koje su takoer omiljeni motiv ovog majstora i njegovog kruga.

    Oteeni lekitos broj 8 s prikazom Nereide i Tritona na hipokampu, teko jezasad atribuirati jer nedostaje komparativni materijal. Ipak po svojim znaajka-ma pripada grupi ranijih lekitosa, iz posljednje etvrtine ili kraja 6. st. pr. n.e.(veliki silhuetarni likovi jasnih obrisa, vee dimenzije tijela, istoa linija, bogataprimjena bijele boje, kvalitetnija izvedba i si.).

    Crnofiguralni skifosi zastupljeni su u naoj zbirci sa etiri primjerka odkojih svaki predstavlja jednu varijantu. Prema osnovnim znaajkama moe ih sepodijeliti u dvije grupe: a) skifosi-plitice (cup-skyphoi) i b) dublji skifosi. Kod objegrupe uoljive su znatne razlike u oblikovanju ruba, tijela i dna.

    Od dva plitiasta skifosa prvi ima ravan rub, malo podebljan, a dno blagouvueno na prijelazu u iroku i nisku prstenastu noicu, dok drugi ima valjkastopodebljan i malo razgrnut rub, a dno nasaeno na ploasti prsten. Dva dublja ski-fosa se takoer dosta razlikuju u detaljima. Prvi ima oblik posude za cvijee, blagonakoenog i podebljanog ruba, a postolje je ploasto. Kod drugog je stijenka oblija,rub prstenasto zadebljan i neto izvinut prema van, dok je noica niska i blagoprofilirana. Kod sva etiri primjerka stijenka je deblja, a drke su koso poloeneprema gore. Ovakovi skifosi debljih stijenki postali su vrlo popularni oko 530. pr.n. e. i ostali u modi tijekom cijelog 5. st.22.

    Skifosi su ukraeni figuralnim scenama koje su smjetene u iri ili uipojas (Band-skyphoi) obrubljen crvenim i crnim trakama. Prikazi su mitoloki.

    22 Ova konstatacija se temelji na nalazima

    skifosa u Ateni i Korintu, J. Boardman, o.c, str. 188.

  • 209

    Na dva primjerka javljaju se likovi dionizijskog thiasosa, odnosno satiri i menade,u plesnom ritmu (broj 22) ili kao samostalne figure u pokretu (broj 21).

    Skifos broj 24 nosi najizrazitije znaajke Haimonova kruga. Lik na kvadrigii figura s njezine lijeve strane koja dri liru (motiv dionizijske povorke?), pri-kazani su irokim silhuetama, a samo detalji nabora odjee, grive konja i strunelire naznaeni su ugrebenim ravnim i svinutim linijama. Obje palmete smjeeteneuz same drke imaju duge peteljke i listove proirene u glavice, to odgovara stiluovog majstora.

    Analogije za na primjerak nalazimo u Olintu23 i u zbirci vaza u Lecceu.24Prema njegovim karakteristikama moe ga se datirati u prvu etvrtinu 5. st.pr. n. e.

    Skifos broj 23 raspucan i sljepljen, s likovima i sfingama rijeen je takoersilhuetarno s dosta povrno ugrebenim detaljima. Prema nekim znaajkamai analogijama iz Britanskog muzeja25 pretpostavlja se da potjee iz prve etvr-tine 5. st. pr. n. e. Slian mu je atiki skifos iz Villa Giulia u Rimu,26 te buku-retanski primjerak hermogenskog tipa CHC27.

    Skifos broj 21 s pojedinanim likovima menada, satira i Silena u pokretu,koje povezuju duge dvostruko istokane granice, a flankiraju palmete s proi-renim glavicama i volutno svijenim viticama, vrlo je srodan jednom beotskomskifosu koji je, kako autor analizira, raen na atiki nain, a nalazi se u Buku-retu. Datiran je u prvu polovicu 5. st. pr. n. e.28. Meutim, na primjerak imadosta slinosti i s jednim skifosom iz nekropole Lechaion iz Korinta koji sepripisuje atikoj radionici i datira, prema grobu u kojem je naen, u vrijemeizmeu 460. i 450. pr. n. e.29 Gotovo mu je analogan i jedan atiki skifos iz Ashmo-lean muzeja u Oxfordu (depo muzeja) s prikazom Fauna. Beazlev ga stavlja u Lan-cut grupu i datira u poetak 5. st. pr. n. e.30.

    Skifos broj 22 u obliku lonca za cvijee, s velikim svijetlim pojasom ukojem je scena menada i satira komponirana u frizu, ivih pokreta u plesnomritmu, potjee iz beotske radionice na prijelazu 6. u 5. st. pr. n. e. Njegove silhue-tarne figure vrlo lijepo oblikovane i usklaene odaju neto kvalitetniju majstorskuruku, to odgovara i ranijem datiranju ovog primjerka.

    Kod Haimonovog skifosa i skifosa broj 23, kako smo spomenuli, svi detaljiizvedeni su tehnikom urezivanja, a ostala dva su raena u istim silhuetama.

    23 D. M. Robinson, Excavation at Olvnthus, 2S CVA, Bucarest 1 (Roumanie 1), 1965, T.

    part V, Oxford, 1933, T. 51, si. 37. 21, 4, str. 26.24

    CVA, III, Hc, T. 1, 3 (Lecce). 29 C. W. J. and M. Eliot, o. c, str. 362, br.25

    J. D. Beazley, o. c, Oxford 1956, str. 621, 51, T. 107, 51.no. 102 (CHC grupa, atiki) 30 J. D. Beazley, o. c, 576579, 27.

    26 CVA, Kapitolinski muzej i Villa Giulia, 31 Za atribuciju i datiranje dugujemo zah-

    III, Hc. T. 47, 34. valnost prof. J. Boardmanu, iz Ashmolean'J> CVA, Bucarest 2 (Roumanie 2), 1968, T. muzeja u Oxfordu s kojim smo se konzulti

    13, 2. rale prilikom naeg boravka u Engleskoj.

    14 Vjesnik XIIXIII

  • 210

    BLACK-FIGURAL VASES FROM THE COLLECTION OFTHE ARCHAEOLOGICAL MUSEUM IN ZAGREB

    The manufacture of Attic black figured vases belongs to a period of vigorouspolitical, economic and cultural boom and growth of Athens, the time of Solonand the tvrant Pisistratus (6th century B. C.) who, each in his own way, contributedto the strengthening of her power and her creative potentials.

    The beginnings should be sought in Corinth as early as 7th centiigf B. C,since on the early Attic vases in black figured style there are traces of theinfluence of that important centre of workshops (silhouetted figures with incisedlines and white and red colours added). However, around the middle of 6thcentury B. C. the masters in Athens created their own standards they improvedthe technique of work, firing quality and the shine of glaze, they ennobledthe drawing, more powerfully expressed the movement, and harmoniously com-posed figured scenes with ornamental elements and details.1 The names of mastersdo not appear on the black figured vases until 3rd decade of 6th century B, C,and thus Sophilos was the first painter who signed his own work (about, 570B. C), and a few years later Kleitias put his name on the famous "Franeoisvae" in Florence.

    In the place of earlier animal friezes so popular in the period of "orientalstyle" and the dominance of Corinthian workshops, figures and scenes fromlegends and myths appeared, particularly Homeric heroes and heroic laboursof Hercules, gods with their attributes and escorts, but sometimes also scenesfrom everyday life (most frequently musical and sports scenes).

    Attic black figured style went through various phases of development, con-tinuing until the middle of 5th century B. C. Since around 530 B. C. a) newstyle and workmanship appeared red figures on black foundation offeringmore possibility for artistic expression and creativity,2 some of the renownedmasters began working in the new style, thus contributing to a fast decreaseof the quality of black figured products. Consequently in the period from theand of 6th century B. C. to the middle of 5th century B. C. when the red figuredstyle became the leading technique, the production of black figured vases, apartfrom rare exceptions, experienced its decadence. They became cheap consumergoods, intended for the needs of lower social classes, to the cult of the deador for the elderly customers who are inclined to conservatism. Mostly smallervessels, more modest in form are made lekythoi, skyphoi, oinochoi, plates etc. of poorer quality, simpler scenes, sometimes completely silhouetted and indi-stinct, with a superficially made ornament or carelless workmanship as a whole.However, in spite of ali this, the production of these wares was very intensivein the first half of 5th century B. C, which can only be justified and explainedby great demand for ceramics in the market not only in Greece but also abroad.Attic workshops found profitable market in Etruria, Campania, Naucratis, Cyprusand in the colonies north and west of Greece.3

  • 211

    Among the vases of black figured style of the late period best represented arelekythoi which were favourite grave goods. Since research in necropolises inAttica and Boeotia was very intensive, the finds of this kind of vases weremost numerous and predominantly most reliably dated.

    At the beginning of 5th century B. C. in Athens there was a conciderablenumber of vvorkshops and masters who were making black figured lekythoi ofsmaller dimensions and are called "Class of Athens 581"*. A special place amongthem has Marathon Painter, not so much for the quality of his products, butbecause of the large number of lekythoi he had painted for the fallen warriorsin the battle of Marathon.5 His style was continued by other painters like.Haimon and many other collaborators.6 They ali worked for the consumer ofmore modest demands and taste, for the wide market, and consequently theirlekythoi are old fashioned in form, with stereotype ornaments and more super-ficial workmanship. Hovvever, a few better vae painters were active at that time,like Sappho and Diosphos,7 but they, too, were not always consequent withregard to quality and so some of their lekythoi are of imperfect workmanship,of small dimensions and conservative in the expression.

    Black figured lekjthoi of the late phase appear mainly in two forms:a) slightly bellied with enlarged shoulders and a lower but broader foot, some-times profiled, b) cylindrical or spindle-like, abruptly narrowed tovvards thetaller and profiled foot or base. In both types the neck can be longer or shorter,thicker or thinner, while the throat ends in a cup-mouth or chimney-mouth.

    Besides lekythoi, in the period of late black figured style, cups with horizontalor slanting handles were also popular, imitating the Corinthian kotyle, which, atthat time is called skyphos.s

    Skyphoi appear in two basic forms deep and cup-like, have either astraight or a flaring lip, and the basis is in a forme of a low foot which issometimes profiled. They are usually decorated in the middle part and thefigured scene is placed in a wide band (Band-skyphoi). By Hermogenean skyphoithe wall is thin, the rim is thickened and the foot is ring-like or plate-like. From530 B. C. on, heavier walled skyphoi become popular which are sometimesstemless. The group of "Little masters" was mostly engaged in decorating skyphoiand thus gave a firmer impulse to the development of painting on this typeof late black figured vases.9

    The collection of Greek vases in the Archaeological Museum in Zagreb has24 vases from Attic or Boeotian vvorkshops of which 20 are lekjthoi and 4 areskyphoii0. Ali of them have characteristics of the late black figured style.

    The lekythoi in our collection can be divided into two basic types: I. slightlybellied with expressed shoulders. II. cylinder or spindle-like lekythoi.

    Within each type there are some differences in shaping. In type I the body ismore or less narrowed near the botton, and wider shoulders are straight orslightly in. Lekythoi of type II have long and thin or short and thick body. Thedifferences are also visible in the shape of the neck and mouth. In type I thecup mouth is most usual and it appears in three variants quite shallow,

  • 212

    medium shallow and cup-like mouth. In cylinder lekythoi two types of mouthappear: cup mouth and chimney mouth. As for the form of the lower part lofthe body it predominantly ends in a foot. In slightly bellied lekythoi the lowerpart most frequently turns into a wider foot while in the cilinder type it turnsinto a double (profiled) base. The handles in both types are band-like or roundwith the difference that in type I they end below the cup-mouth and in typeII they begin at the shoulders extending to the middle or upper third of the neck.They are mostly angular or bent.

    Ali the lekythoi are decorated over the body and shoulders and some alsohave an ornament in the place where the shoulder joins the neck. On theshoulders one most frequently finds rays, debased tongues or tiny flames,tendrils with lotus buds and palmettes. At the joint with the body, as the upperrim of the composition there is an ornamental band of two rows of black dots,vertical bars, one or some rows of horizontal lines or a series of meanders.The lower part of the body is generally black and divided by red lines or narrowor wide bands. In the wide band of the middle part of the body there is a figuredscene covering in an unbroken line two thirds of the surface. The scenes are mostlyof mythological character. Most frequent motifs are a quadriga with the driverand accompanying figures, Maenads, and Satyrs and Herakles in the fight withthe Nemean lion. On some skyphoi there also appear Athena between Achillesand Ajax, Dionysus and Maenads, Triton and Nereids, the svmposium scene,man and woman talking. On one specimen there is a row of highly styliztedpalmettes.

    The figures and scenes are presented in various ways. Most frequently theyare silhouetted and only the details are effected by incised lines (body contours,clothes folds, horse mane, seat legs etc). While in some cases the silhouettesare clearly outlined, in most of them they are faded and superficially made,so it is quite difficult to recognize individual figures. Besides the very staticscenes there are also some more dynamic ones where the figures are shownin dancing rhytm or some expressive movement. The interspace between sceneson the lekythoi type I are filled with tendrilled twigs composed of lines andtwo rows of dots. On one lekythos there are inscriptions of tiny signs which donot seem to have any connection with the figures shown and are probably a typeof inscription of no meaning with only a decorative purpose.11

    In the technique of workmanship and decoration differences are also ob-served. While some specimens are made of good quality clay, with thinner wallsand more symmetrical lines, others are of poorer manufacture and the wallsare thick. The colour of clay varies from pale yellow to lighter red. The glasewhich covers the surfaces of the mouth and the lower part of the body withfoot or a base is mainly black or brown of brighter or poorer shine and is appliedthinly or thickly. On some lekythoi, in the broader middle band, the groundfor the scene is effected with lighter or darker colour of ivory. On some speci-mens, the red and white colour is added. Red is used with black on clothesfolds or details of the head (beard), and the white in a thick layer on the face,

  • 213

    arms and clothes, sometimes also in the form of bigger or smaller dots betweenscenes and decorative elements.

    Among the lekythoi of our collection which originate from Attic workshopsthere are many specimens which, according to their characteristics, can beattributed to a certain painter, his followers or workshop.

    Lekythos No. 1 was probably painted by Diosphos, a well-known master ofthe late black figured style who had, besides a considerable number of mediocrelekcthoi, also made many ones of good quality.12 Hih figures are slim and lively,with a biggish head, as in the case of our seated figure, and are silhouetted butwith incised lines and rich clothes folds. Characteristic for hini are doublefan-like palmettes, closed into a round tendril, lotus buds as shoulder decorationsand round the heads of the figures tiny inscriptions of no meaning, ali of whichcan be found on our specimen. E Haspels thinks he was working at the begin-ning of 5th century B. C.13 and J. Boardman considers that his activity lastedto the middle of 5th century B. C.14.

    However, a similar scene of man and a woman talking, flanked with fan-likepalmettes in a cirkular tendril also appears on a lekythos ascribed, withcaution, to painter Emporion and dated according to the similar lekythos fromnorthern Corinthian necropolis to the period from 470 to 460 B. C.15

    Lekythos No 2 has some characteristics of the products of master Sappho,but cannot be with certainty attributed to this contemporary of painter Diosphos.Sappho, as well as Diosphos, applied traditional ornament of tendrils with lotusbuds on the shoulders of his lekythoi and as the upper rim of the band withthe scene, a ribbon with two thick lines of black dots.16 Between figures heinserts long tendrils with lines of closely painted dots on either side, and thefolds on the clothing are rather superficially expressed by shallow incisions, aliof which can be observed on our specimen. There are some differences, however,especially concerning the figures which are more mobile than those on ourlekythos 2. Comparing the Maenads on the lekythos by master Sappho fromthe catalogue of the Basel auction exhibition17 with similarly combed hair tiedinto a bun ( uo&fiukoc, ) with crotals ( xpoTaXov ) on their fingers like thoseon our specimen, we can immediately notice that they are presented more;dynamically, in a dancing rhythm, while our scene is rather static, with inovo-ment only hinted in the raised arms of both Maenads.

    Lekythos No. 4 with the palmette ornament on the shoulder with longtendril-like stems and a scene of Maenad between two Satyrs and abundantdotted tendrils and twigs, is very similar to the one in the British Museum,vvhich is attributed to the Painter of London.18 The activity of this painter be-longs to the period of 500 and 480 B. C. Draperies in both lekythoi are made in anidentical way, with coarse broad folds, incised shallow, revealing the reddish clay,and in some places covered with dark red paint.

    Lekythos No. 5 presents a similar scene, only the Satyrs' bodies are shownmore squarely, and on the shoulders, in place of a palmette there is an ornamentwith broad rays. The body shape, cup-mouth, curved handle, ornament of tongues

  • 214

    and slim tendrils betvveen the figures point out some connections with thegreat group of lekythoi of the "Class of Athens 581" dated in the first decadeof 5th centurv B. C.19

    Lekythoi No. 2 and 3 with Dionysian scenes (Dionisus and Maenads, and Satyrsand Silenus on a mule) seem also to belong to the Class of Athens 581, withthe outstanding Master of Marathon, having main characteristics of that group:lotus buds, tongues or palmettes on the shoulders, lines on the neck and on thebody where it turns into the foot, long dotted tendrils between figures and inthe background, and silhouetted figures vvhich are sometimes rather well model-led and mobile.20

    Most of our lekythoi can be attributed to the late painter Haimon or hiscollaborators and followers, and some lekythoi can only be said to have beenmade in the Haimon style. Haimon was a very prolific young contemporaryof masters Sappho and Diosphos21. His lekythoi are usually cylindrical andspindle-like, the neck opening is cup-mouth or chimney-mouth, and the figuresare rather slender, often standing or leaning, aimlessly and sometimes uncon-nected among leafy branches and tendrils. They are shown in silhouettes, theiroutlines are not sharp, and are sometimes dim, and the details are made withthin scratched lines or blots and strokes of vvhite paint, rarely with an additionof red. Some specimens also have vvhite spots in free space. In general nothingcan hide the poverty and decadence of their dravving.

    On the upper side of the band vvith the scene, the lekythoi of Haimon andhis vvorkshop and circle often have a series of meanders, tvvo rovvs of denselyaranged dots, strokes or lines cut by vertical short lines, vvhile the shouldersare usually covered by a radial pattern or tongues, continuing into a series ofshort vertical lines tovvard the neck. Under the band vvith the scene there arered lines and stripes on a black background. The black glaze is of a bad quality,and is rubbed off or peeled off in places.

    The differences in quality are not only due to a great number of paintersvvho vvorked in Haimon's manner, but also to the long activity of his vvorkshop.Since the early lekythoi of this master vvere discovered in a grave on Marathon,the beginning of his activity could be placed in the first decade of 5th centurvB. C. He vvas active, hovvever, until the second quarter of 5th century B. C, anddue to the quantity of his manufacture he neglected the quality, so that besidesome better made lekythoi (No. 910 in our collection) there are many rathercarelessly and superficially made (No. 11, 17, 18, 19).

    His collaborators and followers made thin spindle-like lekythoi vvith veryprofiled base and rather dim silhouetted scenes, catering for the needs andtaste of consumers of more modest means and demands (No. 1415).

    The repertory of the scenes is rather uniform, but of predominantly mytho-logical character. It is moslty the Dionysian train vvith a quadriga, Dionysusand Maenads, Hercules fighting vvith the Nemean lion, either alone or vvith Athenapresent, the symposium scene and stylized palmettes vvhich are a rather favouritemotif of this master and his circle.

  • 215

    The damaged lekythos No. 8 showing Nereid and Triton on a hippocampusis difficult to attribute because of the lack of comparative material. Accordingto its characteristics it seems to belong to the group of earlier lekythoi fromthe last quarter or the end of 6th century B. C. (big clearly outlined figures,bigger body dimensions, clear lines, lavish use of white, good workmanship,etc).

    Black-figured skyphoi are represented with only four pieces in our collection,each of which is one variant. By their basic characteristics they can be dividedinto two groups: a) cup-skyphoi and b) deep skyphoi. Both groups showconsiderable differences in the shaping of the rim, body and the bottoto;.

    The first of our two cup-skyphoi has a traight rim, slightly flaring lip,and its bottom is a little draw in while passing into a broad, low foot, and thesecond skyphos has a thick slight chimney-mouth, and its bottom lies on astanding ring.

    The two deep skyphoi also differ considerably in details. The first lookslike a flower pot, with a gently sloped flaring lip and low base, while the otherhas a curved wall and a flaring lip slightly chimney-like, and the foot is lowand gently profiled.

    The skyphoi are decorated with figured scenes placed into a more or lessbroad band (Band-skyphoi) bordered with red and black stripes. The sceneshave a mythological character. Two specimens have figures of Dionisyan thiasos,i. e. Satyrs and Maenads either dancing (No 22) or as individual figures inmovement (No. 21).

    Skyphos No 24 has the most tipical characteristics of Haimon's circle. Thefigure on the quadriga and the figure on its left holding a lyre (a motif fromDionysion procession) are shown in broad silhouettes, and only details ofdrapery, the horse mane and the strings of the lyre are expressed with scratchedcurved and straight lines. Both palmettes near the handles have long stems andleaves broadened into bulbs suiting the style of this master.

    Analogies for our specimen can be found at Olynthus23 and in the Lecce vaecollection24. According to its characteristics it can be placed in the first quarterof 5th century B. C.

    Skyphos No. 23, broken and pasted together, with figures and sphinxes isalso done in a silhouette manner with rather superficially scratched details.According to some characteristics and analogies from the British Museum25 itcould belong to the first quarter of 5th century B. C. It is similar to an Atticskyphos from the Villa Giulia in Rome26 and to the Bucharest specimen of theHermogen type CHC27.

    Skyphos No. 21 with single figures of Maenads, Satyr and Silenus in motion,connected by long doubly dotted twigs and flanked by palmettes with broadenedbulbs and voluptuously bent tendrils is very analogous to a Beotian skyphosfrom Bucurest, which, as the author supposes, was made in the Attic way. Itcould be dated in the first half of 5th century B. C.28. Our specimen, however,is also similar to a skyphos from the Corinth necropolis of Lechaion, attributed

  • 216

    to an Attic workshop and dated according to the grave where it was found, i. e.between 460 and 450 B. C.29 It is nearly analogous to an Attic skvphos fromthe Ashmolean Museum in Oxford (magazine) depicting Faun which Beazleyplaces into the Lancut group and dates in the beginning of 5th century B. C.30

    Skyphos No. 22 looking like a flower pot with a big light band and a scene ofMaenads and Satyrs composed in the frieze, with lively movements in a dancing|rhytm comes from a Boeotian workshop between 6th and 5th century B. C.Its silhouette figures prettily shaped and harmonized show a skilled master'shand, which explains the earlier dating of this specimen.

    On the Haimon's skyphos and skvphos No. 23, as has already been mentioned,ali the details were made by the scratching technique, while the other twbskyphoi were made in pure silhouettes.

  • 217

    KATALOG

    LEKITOSI

    1. Inv. 1121 TABLA ILekit. Tijelo blago trbuasto s proirenim ramenima, prema dnu jae sueno,vrat dui, cilindrian, otvor plitiast, obod iri i vodoravan. Drka trakasta,koljenasto savijena. Noica ira, profilirana. Cijela je povrina ukraena:ramena nizom kratkih radijalnih tapia i vijencem gusto isprepletenih viticas lotosovim pupoljcima na smeastocrvenoj podlozi. iroki pojas na tijeluprevuen je namazom boje slonovae i na gornjem dijelu, uz rub ramenaima dva niza tokica izmeu tankih linija, a samo jednu liniju pri dinu.Bone strane su ukraene sa etiri lepezaste palmete uokvirene viticamakoje zavravaju malim volutama i tankim listiima. S prednje strane je scenas dva ljudska lika: lijevi sjedi na stolici s naslonom u poluprofilu okrenutudesno. Odjeven je u hiton i plat koji je prebaen preko glave, te se u sitnimnaborima sputa niz koljena. Desni lik stoji ispred njega u poluprofilu i okre-nut mu je licem. Njegov plat je prebaen preko oba ramena i sputa se u gu-stim naborima niz tijelo. Lijevom rukom, savijenom u laktu pridrava plat,a desnu je ispruio prema liku koji sjedi. Iznad njihovih glava nanesena su uluku sitna, slabo itljiva slova.Silhuete likova su vitke, osobito onog koji stoji, a detalji tijela kao i naboriodjee naznaeni su tankim ugrebenim linijama. Svi dekorativni motivi kva-litetno su izvedeni smeastocrnim firnisom, dok su otvor, gornja povrinadrke, donji dio tijela i gornja ploha noice prevueni crnim gustim firnisomjaeg sjaja. Glina je ruiasta. Na nekim mjestima povrina je oteena, a fir-nis otpada.Visina 0,157 m, promjer tijela 0,054 m, irina dna 0,044 m, irina otvora 0,036 mAtiki, sredina 5. st. pr. n.e.Slikar Diosphos(?)

    2. Inv. 1041 TABLA II, 1, 2Lekit. Tijelo trbuasto s proirenim i blago nakoenim ramenima, prema dnujae sueno, vrat kratak, otvor plitiast, obod iri i vodoravan. Drka traka-sta, luno savijena. Noica ua s ploastim postoljem. Cijela povrina je ukra-ena: ramena nizom kratkih radijalnih tapia i vijencem gusto isprepletenihvitica s lotosovim pupoljcima, a unutar vijenca je niz tokica. Na gornjemdijelu tijela uz rub ramena ima dva niza tokica izmeu tankih linija, a pridnu naizmjenino ue i ire trake crne i blijedo crvenkastosmee, jer je ci-jela podloga za ukras crvenkastosmee boje. U sredinjem irokom polju jemuzika scena s tri ljudska lika koji sjede. Mukarac u sredini sjedi na stoliciokrenut udesno. Odjeven je u himation, podvuen ispod desne ruke koja jeostala naga i prebaena preko lijevog ramena, pa se zavretak okomito sputaniz lea, a u gustim naborima pada preko tijela i nogu. Desnu nogu je preba-

  • 218

    cio preko lijeve i na koljenu dri veliku liru. Ispred njega sjedi u profilu e-na okrenuta ulijevo. Njezina odjea prekriva cijelo tijelo. Lijeva ruka joj jepodignuta i na prstima ima /xpoTocXov/ Druga ena koja je isto odjevena sje-di iza njezinih lea okrenuta udesno. Desnu nogu je takoer prebacila prekolijeve, a ruku ispruila. Sva tri lika imaju dugu, rasputenu kosu, a mukaraci usku vrpcu na tjemenu. Meuprostor je ispunjen vitiastim granicama kom-poniranim od tankih linija s dva niza tokica. Silhuete likova raene su vrlokvalitetno, detalji tijela i glave kao i nabori odjee naznaeni su tankim ugre-benim linijama. Svi dekorativni motivi paljivo su izvedeni crnim firnisom, anabori odjee mjestimino dopunjeni i tamnocrvenom bojom. Firnis je dobrekvalitete i jaeg sjaja. Glina svijetloukasta. Slomljen je i sastavljen, mjesti-mino dopunjen.Visina 0,153 m, promjer tijela 0,070 m, irina dna 0,044 m, irina otvora 0,038m.Atiki, rano 5. st. pr. n.e.Slikar Sappho ili Marathon(?)

    3. Inv. 1092 TABLA III, 1, 2

    Lekit. Tijelo trbuasto s proirenim i blago nakoenim ramenima, prema dnujae sueno, vrat kratak, otvor plitiast, obod ui i vodoravan. Drka trakasta,luno savijena. Noica ua s ploastim postoljem. Cijela povrina je ukraena:ramena nizom tokica i irim pojasom zrakasto rasporeenih jeziaca, a pridnu su naizmjenino ue i ire trake crne i ukastosmee, jer cijela podlogaza ukras je ukastosmee boje. U irokom polju na tijelu je dionizijska scenas etiri lika, vjerojatno Dionis i menade. Na lijevoj strani su dva lika okrenu-ta udesno i stoje jedan iza drugoga. Prvi je bradati Dionis odjeven u bogatonabran himation. Desnom ispruenom rukom pridrava granu koja se valovitoizvija iz zemlje i uz rub ramena prua udesno. Iza njega je menada isto odjeve-na, a grana identina prvoj prelazi preko njezine glave ulijevo i sputa se doramena. Dva desna, enska lika posve isto odjevena, stoje jedan iza drugogaokrenuti ulijevo prema Dionisu. Izmeu njih je takoer jedna grana. Granesu komponirane od debljih linija i dva niza tokica.Silhuete likova, kao i ugrebeni detalji na tijelu i odjei nisu izvedeni osobitoprecizno. Firnis je smeastocrn, tanko nanesen i nema visoki sjaj. Glina bli-jedouta. Raspucan je i sastavljen, mjestimino dopunjen.Visina 0,146 m, promjer tijela 0,062 m, irina dna 0,042 m, irina otvora 0,035m

    Atiki, poetak 5. st. pr. n.eGrupa Atena 581(?)

    4. Inv. 1093 TABLA IV, 1, 2

    Lekit. Tijelo trbuasto s proirenim i nakoenim ramenima, prema dnu jaesueno, vrat kratak, otvor plitiast, obod ui i vodoravan. Drka trakasta, lu-

  • 219

    no savijena. Noica uska s povienim postoljem. Povrina je ukraena: ramenajednom lepezastom palmetom sprijeda, te viticama koje se pruaju prema je-ziastim listiima sa strana. Na samom rubu ramena je jedna tanka linija, aprema dnu neto ira. U irokom sredinjem polju, na svijetlom smeasto-crvenom namazu prikazana je dionizijska scena. Menada izmeu dva satira uritmu plesa. Menada u poluprofilu udesno s glavom zabaenom ulijevo, odje-vena je u dugi hi ton i plat koji se u naborima sputa niz obje rairene ruke.Kosu smotanu u punu pridrava vrpca, a na prstima desne ruke naziru sekrotale. Oba Satira su naga s velikim repom i dugom iljastom bradom, a okre-nuti su prema menadi. Izmeu njih su isprepletene grane komponirane odtankih linija i dva niza tokica.Silhuete likova raene su vrlo kvalitetno, detalji tijela i glave, kao i naboriodjee naznaeni su tankim ugrebenim linijama. Svi dekorativni motivi palji-vo su izvedeni crnim firnisom, a vrpca u kosi menade, draperije njezine odjeei brade Satira dopunjeni su tamnocrvenom bojom. Otvor, gornja povrinadrke, donji dio tijela i gornja ploha postolja prevueni su takoer crnim fir-nisom. Firnis je dobre kvalitete i jaeg sjaja. Glina svijetlocrvena. Vrat i drkasu sastavljeni, a mjestimino je oteena i gornja povrina.Visina 0,156 m, promjer tijela 0,067 m, irina dna 0,042 m, irina otvora0,036 mAtiki, prva etvrtina 5. st. pr. n.e.J. D. Beazley, ABV, Oxford, 1956, 596, 3 (Painter of London B 278)

    5. Inv. 1117

    Lekit. Tijelo trbuasto s proirenim i blago nakoenim ramenima, prema dnujae sueno, vrat kratak, otvor plitiast, obod ui, vodoravan. Drka trakasta,koljenasto savijena. Noica ua s ploastim postoljem. Povrina je ukraena:ramena zrakasto rasporeenim jezicima, na gornjem dijelu tijela, ispod ra-mena su dva niza tokica izmeu dvije tanke linije, a pri dnu tijela je jednairoka traka. U irokom sredinjem polju, na blijedoj crvenkastosmeoj pod-lozi prikazana je dionizijska scena. Menada izmeu dva Satira u ritmu plesa.Menada u poluprofilu udesno s glavom okrenutom ulijevo, odjevena je u dugihiton i plat koji je prebaen preko lijevog ramena i ruke, a sputa se u irimnaborima do koljena. Kosu smotanu u punu pridrava vrpca. Sa svake straneje po jedan nagi Satir s velikim repom, iljastom bradom i bujnom kosom.Okrenuti su prema njoj u poluprofilu, glave su im malo sputene, a ruke is-pruene. Sva tri lika imaju krotale na prstima ruku. Izmeu njih su vitiastegrane komponirane od tankih linija i dva niza tokica.Silhuete likova raene su vrlo kvalitetno, detalji tijela i lica, te nabori odjeemenade naznaeni su ugrebenim tankim linijama. Svi dekorativni motivi, ot-vor, gornja povrina drke, donji dio tijela i gornja ploha postolja izvedeni sucrnim firnisom. Firnis je dobre kvalitete i srednjeg sjaja. Glina blijedorui-asta. Povrina je mjestimino oteena, pa firnis otpada.

  • 220

    Visina 0,122 ni, promjer tijela 0,048 m, irina dna 0,035 m, irina otvora 0,032mAtiki, poetak 5. st. pr. n.e.Grupa Atena 581 (?)

    6. Inv. 779 TABLA VIILekit. Tijelo trbuasto s proirenim i blago nakoenim ramenima, prema dnujae sueno, vrat dulji, cilindrian, otvor plitiast, obod ui, vodoravan. Drkaobla, luno savijena. Noica ira s ploastim postoljem. Povrina je ukraena:ramena nizom kratkih, radijalnih tapia i vijencem gusto isprepletenih viticas lotosovim pupoljcima. Na gornjem dijelu tijela, uz sam rub ramena je tankavodoravna linija, ista kao i pri dnu. U irokom sredinjem polju na blijedosmeastoutoj podlozi prikazana je dionizijska scena s tri lika. Srednji, okre-nut udesno jai na muli, a s jedne i druge strane, okrenut prema njemu pojedan Satir u ritmu plesa. Imaju dugu iljastu bradu i bujnu kosu, a u rukamakoje su u pokretu dre krotale. Dug i valovit rep sputa se gotovo do zemlje.Izmeu njih su vitiaste grane komponirane od debljih linija i dva niza to-kica.Vitke silhuete likova raene su kvalitetno, detalji tijela i lica naznaeni isuugrebenim tankim linijama. Svi dekorativni motivi, te otvor, drka, donji diotijela i gornja ploha postolja izvedeni su smeastocrnim firnisom, koji je na-nesen u tankom sloju. Glina blijedocrvenkasta. Slomljen je i sastavljen, a mje-stimino i dopunjen, gornja povrina oteena.Visina 0,136 m, promjer tijela 0,056 m, irina dna 0,035 m, irina otvora0,025 mAtiki, poetak 5. st. pr. n.e.Grupa Atena 581

    7. Inv. 1103 TABLA VI, 1, 2Lekit. Tijelo blago trbuasto s proirenim i jae nakoenim ramenima, premadnu dosta sueno. Vrat kratak, otvor plitiast, vrlo plitak, obod prstenasto za-debljan. Drka trakasta, luno savijena. Noica ua s ploastim postoljem. Ci-jela povrina je ukraena: ramena nizom okomitih kratkih tapia, te irimpojasom radijalno rasporeenih jeziaca. Na gornjem dijelu tijela, uz samaramena je tanka vodoravna linija, a pri dnu naizmjenino ue i ire svijetle itamne trake. U irokom sredinjem polju, na smeastocrvenoj podlozi prika-zana je scena s vozaem etveroprega. Nagi mukarac, kratke kose okrenutudesno, malo pognutog tijela dri u ispruenim rukama uzde konja u kasu.Konji su uzdignutih glava i prednjih nogu. U pozadini se naziru konture vje-rojatno jedne stele sa irokim postoljem. Vitiaste granice komponirane odtankih linija i dva niza tokica pruaju se izmeu likova. Cijela kompozicijaizvedena je silhuetarno i povrno crnim firnisom, a linije koje naglaavajudijelove tijela vozaa konja i kola ugrebene su vrlo nemarno i bez reda. Otvor,gornja povrina drke i donji dio tijela s postoljem prevueni su takoer fir-

  • 221

    niom. Firnis je dobre kvalitete i jaeg sjaja. Glina blijedocrvenkasta. Raspu-can je i sastavljen, a gornja povrina mjestimino oteena pa firnis otpada.Visina 0,177 m, promjer tijela 0,071 m, irina dna 0,047 m, irina otvora0,043 mAtiki, prva etvrtina 5. st. pr. n.e.Grupa Haimona, Hesperia XXXII, 2, 1963, T. 42, E^ CVA Jugoslavia fasc. 4,Sarajevo Beograd, 1975, T. 21, 13 (410).

    8. Inv. 898 TABLA VIII, IX

    Lekit samo tijelo. Trbuasto je a pri dnu jae sueno s visokim postoljem.Gornji rub tijela poravnat. Povrina je ukraena: uz rub s dvije tanke vodo-ravne linije, a pri dnu jednom irom i dvije tanke koje se slabo naziru. U sre-dinjem irokom polju, na smeastocrvenoj podlozi nalazi se scena koja vje-rojatno prikazuje Tritona i Nereide. On jai na hipokampu okrenut udesno,ogrnut platem koji dijelom lepra, a dijelom se u naborima sputa niz tijelo.Na leima nosi veliku trubu (rog). ivotinja je u pokretu, ima uzdignutu gla-vu, a dugi savijeni rep zavrava u obliku trozuba. 2enski lik koji je iza njelijevom rukom prihvaa rep, a desnu previjenu u laktu dri na grudima. Onaje u pokretu i poluprofilu okrenuta ulijevo, ali glavom zabaenom udesnoprema ivotinji. Kosa joj je duga, a hiton se lepravo u naborima sputa niztijelo, dok krajevi kratkog plata padaju preko ruku. Desno, ispred hipo-kampa je drugi enski lik, takoer u poluprofilu, okrenut udesno, s glavomzabaenom unatrag. I ona je u pokretu, identino odjevena. Silhuete likovaraene su vrlo kvalitetno, detalji tijela i odjee naznaeni su tankim ugrebe-nim linijama. Svi dekorativni motivi izvedeni su crnim firnisom, a lica ena,njihove ruke i noge, te rog na leima Tritona pastoznim namazom bijele boje.Bijela boja takoer je obilato primijenjena po cijeloj povrini, osobito prekolika hipokampa u obliku sitnih i krupnijih kaplji, koje vjerojatno predstavljajumjehurie morske pjene. Donji dio tijela s postoljem prevuen je firnisom.Firnis je jaeg sjaja, ali dosta otpao. Glina tamnocrvena. Raspucan je i sasta-vljen.Visina 0,137 m, promjer tijela 0,089 m, irina dna 0,057 mAtiki, poetak 5. st. pr. n.e.

    9. Inv. 1104 TABLA X, 1

    Lekit. Tijelo cilindrino s proirenim i blago nakoenim ramenima, premadnu jae sueno. Vrat tanak i dug, otvor kaleast, obod iri vodoravan. Drkatrakasta, koljenasto savijena. Noica uska s visokim i profiliranim postoljem.Cijela povrina je ukraena: ramena nizom sitnih tokica i irim pojasomzrakasto rasporeenih jaziaca. Na gornjem dijelu tijela uz rub ramena je mo-tiv meandra i dvije tanke vodoravne linije, a na donjem svijetle i tamne, uei ire trake. U irokom sredinjem polju, na smeastocrvenoj podlozi je scena

  • 222

    s tri lika. Atena izmeu dva ratnika, vjerojatno Ahila i Ajaksa. Ona stoji upoluprofilu okrenuta udesno, odjevena u dugi hiton i himation koji je preba-en preko lijeve uzdignute ruke i u irokim se naborima sputa niz tijelo. Naglavi ima kacigu s visokom krestom, a desnom rukom savijenom u laktu driispred sebe koplje. Ratnici s lijeve i desne strane, identino odjeveni u kratkiplat i visoku kacigu, s kopljem u ruci u ueem poloaju, okrenuti su pro-filom prema Ateni. Izmeu njih su granice komponirane od tanke linije i dvaniza sitnih tokica. Silhuete likova nisu raene osobito precizno, kao ni ugre-bene linije koje naznaavaju detalje tijela, glave i odjee. Svi motivi su izve-deni crnim firnisom, u naborima odjee javlja se i tamnocrvena boja, dok supojedini dijelovi naglaeni pastoznim namazom bijele boje. Otvor, gornja po-vrina drke i donji dio tijela s gornjom plohom postolja prevueni su crnimfirnisom. Firnis je dobre kvalitete i jaeg sjaja. Glina svijetlocrvena. Slomljenje i sastavljen, na vratu dopunjen, a gornja povrina je oteena, pa firnis mje-stimino otpada.Visina 0,215 m, promjer tijela 0,065 m, irina dna 0,055 m, irina otvora0,045 mAtiki, prva etvrtina 5. st. pr. n.e.Grupa Haimona

    10. Inv. 1098 TABLA XI, 1, 2

    Lekit. Tijelo vretenasto s blago nakoenim ramenima, prema dnu sueno. Vratdug i tanak, otvor razgrnut, obod irok vodoravan. Drka trakasta, luno savi-jena. Postolje visoko profilirano. Cijela povrina je ukraena: ramena nizomtokica i irim pojasom zrakasto rasporeenih tapia. Na gornjem dijelu ti-jela, ispod ruba ramena su tri reda tankih linija presjeenih kratkim tapiima,a pri dnu ue i ire crne i svijetle trake. U sedinjem polju, na podlozi bojeslonovae, prikazana je dionizijska povorka s etveropregom (Ariadna, Dionisi Hermes s pratilicama?) U kolima stoji ena odjevena u himation i rukamapridrava uzde, kosa joj je smotana u punu, a okrenuta je udesno. Pokraj njeu istom smjeru je druga ena identino odjevena. Iza konja vidi se samo glavatreeg lika u profilu koji je okrenut ulijevo prema enama (vjerojatno Dionis).Ispred etveroprega nazire se lik mukarca (Hermes), okrenut je udesno.Ogrnut je hlamidom, koja je prebaena preko ispruene desne ruke i u nabo-rima se sputa niz tijelo. Na nogama ima krilate cipele, a u ruci dri dug tap.Silhuete likova, kao i ugrebene linije koje naznauju dijelove tijela, odjee ikola raene su vrlo slabo i povrno. Svi motivi izvedeni su smeastocrnim fir-nisom, slabe kvalitete. Glina tamnocrvena. Oteen je na noici, a namaz iglina otpadaju, tako da su pojedini likovi vrlo slabo vidljivi.Visina 0,180 m, promjer tijela 0,052 m, irina dna 0,042 m, irina otvora0,031 mAtiki, prva etvrtina 5. st. pr. n.e.CVA Bucarest 2 (Roumanie 2), 1968, T. 41, 1, 46; T. 19, 25

  • 223

    11. Inv. 1100 TABLA XI, 3 , 4

    Lekit. Tijelo vretenasto s blago nakoenim ramenima, prema dnu jae sueno.Vrat dug, tanak, otvor razgrnut, a obod iri i vodoravan. Drka trakasta, lu-no savijena. Postolje visoko, profilirano. Cijela povrina je ukraena: na sme-astocrvenom sjajnom namazu ramena s nizom tokica i irim pojasom zra-kasto rasporeenih tapia. Na gornjem dijelu tijela, uz rub ramena s dvijetanke vodoravne linije i kratkim okomitim tapiima, a pri dnu irim i uimcrnim i crvenim trakama. U sredinjem irokom polju prikazana je scena po-vorke s etveropregom. ena u dugom nabranom hitonu stoji u kolima okre-nuta udesno. Kosa joj je sloena u punu. Pokraj nje je drugi enski lik okre-nut u istom smjeru, identino odjeven, a u ruci dri dugi tap. Glava treeglika nazire se iza konja, a etvrti lik ene, jednako odjeven, sjedi na stolici is-pred konja.Silhuete likova, kao i ugrebene linije koje naznauju detalje odjee i likovekonja raene su vrlo povrno, mjestimino samo kao mrlje. Svi motivi su iz-vedeni crnim firnisom koji je tanko i nejednako nanesen, a lica ena i poje-dini detalji pastoznim namazom bijele boje. Glina ukastocrvena. Vrat jeslomljen, djelomino dopunjen.Visina 0,161 m, promjer tijela 0,047 m, irina dna 0,035 m, irina otvora0,033 mAtiki, druga etvrtina 5. st. pr. n.e.Grupa Haimona, CVA Bucarest 2 (Roumania 2), 1968, T. 40, 13; T. 20, 1,57; J. D. Beazley, ABV, str. 539.

    12. Inv. 1091 TABLA XII, 1, 2Lekit. Tijelo cilindrino s proirenim i gotovo ravnim ramenima, prema dnujae sueno. Vrat dug, tanak, otvor kaleast, obod irok, vodoravan. Drkatrakasta, koljenasto savijena. Postolje visoko, profilirano. Cijela povrina jeukraena: na svijetloruiastoj podlozi ramena nizom kratkih okomitih ta-pia i irim pojasom zrakasto rasporeenih jeziaca. Na gornjem dijelu tijelauz rub ramena je motiv meandra i dvije tanke linije, a pri dnu ire i ue svi-jetle i crne trake. U irokom sredinjem polju prikazana je dionizijska scena.Dionis izmeu dvije menade, ogrnut platem jai na muli okrenut udesno. Me-nade, odjevene u dug nabran himation s kosom sloenom u punu, u polupro-filu i pokretu, smjetene su ispred i iza jahaa. Izmeu likova isprepletene sugranice komponirane od tankih linija i sitnih tokica.Silhuete likova kao i ugrebene linije koje naznauju nabore odjee i tijelo ko-nja nisu raene osobito precizno. Svi motivi, te otvor, gornja povrina drke,donji dio tijela i gornja ploha postolja izvedeni su crnim firnisom u vrlo tan-kom sloju i nejednako. Firnis je slabije kvalitete. Glina ukastocrvena. Raspu-can je i sastavljen, firnis mjestimino otpada.Visina 0,167 m, promjer tijela 0,048 m, irina dna 0,040 m, irina otvora0,035 mAtiki, prva etvrtina 5. st. pr. n.e.

  • 224

    Grupa Haimona, J. D. Beazley, ABV, str. 551, 339; Hesperia vol. XXXII, 2, 1963,T. 42, E4.

    13. Inv. 1099 TABLA XII, 3, 4Lekit. Tijelo vretenasto s blago nakoenim ramenima, pri dnu jae sueno.Vrat dug, tanak, otvor razgrnut, obod irok, vodoravan. Drka obla, koljenastosavijena. Postolje visoko, profilirano. Cijela je povrina ukraena: na srne-astocrvenoj sjajnoj podlozi ramena nizom tokica i irim pojasom zrakastorasporeenih jeziaca. Na gornjem dijelu tijela uz rub ramena su tri tankevodoravne linije i dva reda tokica, a pri dnu tanke i deblje svijetle i crne li-nije i trake. U sredinjem irokom polju prikazana je scena s etveropregom.Nagi voza stoji na kolima, malo pognutog tijela i u ispruenim rukama driuzde konja u galopu. Ima kratku kosu vezanu vrpcom i okrenut je udesno.Iza konja vidi se lik Atene, odjevene u dugi hiton s visokom kacigom, titom ikopljem, ona je u pokretu okrenuta ulijevo prema vozau.Silhuete likova raene su neto kvalitetnije, ali ugrebene linije koje naznaujunabore odjee i dijelove tijela konja izvedene su vrlo povrno i bez reda. Osimcrnog firnisa javlja se i tamnocrvena boja na detaljima konjske opremle, apastozni namazi bijele boje na kacigi, licu, nogama i titu Atene, na liku vozaai konjima. U dekorativnom nizu tokica, izmeu crnih ukomponirane su i bijele.Otvor, gornja povrina drke, donji dio tijela s postoljem prevueni su crnimfirnisom. Firnis je kvalitetniji i sjajniji. Glina je ukastocrvena. Sastavljen jena vratu i noici, a gornja povrina mjestimino oteena.Visina 0,201 m, promjer tijela 0,054 m, irina dna 0,044 m, irina otvora0,033 mAtiki, prva etvrtina 5. st. pr. n.e.Grupa Haimona CVA Copenhagen, Musee National III H. T. 111, 7; CVA Bu-carest 1 (Roumanie 1) 1965 T. 28, 7, 8

    14. Inv. 781 TABLA XIII, 1, 2

    Lekit. Tijelo cilindrino s blago nakoenim ramenima, prema dnu jae sueno.Vrat kratak, otvor razgrnut, obod iri, vodoravan. Drka trakasta, koljenastosavijena. Postolje visoko, profilirano. Cijela povrina je ukraena: na svijetlojsmedastoj podlozi ramena nizom tokica i irim pojasom zrakasto rasporee-nih tapia. Na gornjem dijelu tijela uz rub ramena su dva niza tokica i jednatanka vodoravna linija, a pri dnu dvije tanke svijetle linije i ire crne trake.U sredinjem irokom polju prikazana je dionizijska scena. Dionis izmeu dvijemenade koje jae na muli. Ogrnut kratkim platem, u pokretu je, okrenutudesno i u desnoj ruci dri rog izobilja. S jedne i druge strane po jedna me-nada jae na muli, okrenute prema Dionisu. Identino su odjevene u himation,koji se u irokim naborima sputa niz tijelo, a kosa im je sloena u punu. Iz-meu likova protee se jedna granica komponirana od tanke linije i dva nizatokica.

  • 225

    Silhuete likova, kao i ugrebene linije koje naznauju nabore odjee i dijelovetijela raene su vrlo povrno i nekvalitetno. Svi motivi, te otvor, gornja po-vorina drke i donji dio tijela s postoljem izvedeni su firnisom, a lica, noge,ruke i neki detalji pastoznim namazom bijele boje. Firnis je crn, srednje kvali-tete, nejednako nanesen. Glina svijetlocrvena. Gornja povrina mjestiminooteena, a firnis otpada.Visina 0,108 m, promjer tijela 0,038 m, irina dna 0,028 m, irina otvora0,023 mAtiki, druga etvrtina 5. st. pr. n.e.Nain slikara Haimona, Hesperia vol. XXXII, 2, 1963, T. 36, A3; J. D. Beazlev,ABV str. 549, 301, 302.

    15. Inv. 778 TABLA XIII, 3, 4Lekit. Tijelo cilindrino s blago nakoenim ramenima, prema dnu sueno. Vratdug, tanak, otvor razgrnut, obod iri, vodoravan. Drka trakasta, koljenastosavijena. Postolje visoko, profilirano. Povrina tijela je ukraena: na blijedo-crvenkastoj podlozi, kao gornji obrub scene nazire se niz tokica, a pri dnuralanjene tanke svijetle linije i crne uske i iroke trake. U sredinjem iro-kom polju prikazana je scena simpozija. Lijevo sjedi na niskoj stolici ena unabranom himationu s kosom sloenom u punu, okrenuta udesno. Isprednje je klina na kojoj lei druga ena, takoer u himationu s identino poe-ljanom kosom, okrenuta ulijevo. Iza lealjke nazire se enski lik s lirom urukama, a sasvim desno na visokoj stolici sjedi takoer ena u himationu.Silhuete likova raene su vrlo slabo, gotovo u rasplinutim mrljama, pa se je-dva raspoznaju, a ugrebene linije izvuene su povrno i bez reda. Motivi suizvedeni firnisom, a lica ena, lira, te neki detalji bijelom bojom. Otvor, drka,donji dio tijela s gornjom plohom postolja prevueni su takoer firnisom.Firnis crn, bolje kvalitete i jaeg sjaja. Glina blijedocrvena. Gornja povrinaje dosta oteena i firnis otpada.Visina 0,163 m, promjer tijela 0,050 m, irina dna 0,031 m, irina otvora0,038 mAtiki, druga etvrtina 5. st. pr. n.e.Krug slikara Haimona, CVA Bucarest 1 (Roumanie 1) 1965, T. 29, 7, 8, CVABucarest 2 (Roumanie 2) 1968, T. 18, 2, 68.

    16. Inv. 1101 TABLA XIV, 1, 2Lekit. Tijelo cilindrino s proirenim i blago nakoenim ramenima, prema dnujae sueno. Vrat dug, tanak, otvor plitiast, obod uzak, vodoravan. Drka tra-kasta, koljenasto savijena. Postolje visoko, profilirano. Cijela povrina je ukra-ena: na podlozi boje slonovae, ramena nizom tokica i irim pojasom radi-jalno rasporeenih tapia. Na gornjem dijelu tijela uz rub ramena su tankevodoravne linije i motiv meandra, a pri dnu ralanjene tanke i deblje svijetlei crne trake. U sredinjem irokom polju prikazana je dionizijska povorka s

    J5 Vjesnik XIIXIII

  • 226

    etveropregom (Arijadna i Dionis s pratilicama?). enski lik u himationu, skosom sloenom u punu, stoji na kolima i ispruenim rukama pridravauzde. Okrenuta je udesno. Pokraj nje je druga ena identino odjevena, s li-rom u rukama, a iza konja se nazire glava mukarca, okrenutog ulijevo. Ispredkonja, na visokoj stolici sjedi ena u dugom nabranom himationu koji sesputa preko nogu do zemlje. Kosa joj je takoer sloena u punu, a okrenutaje ulijevo.Silhuete likova kao i ugrebene linije koje naznauju nabore odjee i dijelovetijela raene su vrlo povrno i nekvalitetno. Svi motivi, te otvor, drka, donjidio tijela s postoljem izvedeni su firnisom. Firnis crn, srednje kvalitete. Glinablijedosmeasta. Donji dio tijela raspucan i sastavljen, a gornja povrina mje-stimino oteena, namaz gotovo sav otpao.Visina 0,190 m, promjer tijela 0,060 m, irina dna 0,042 m, irina otvora0,035 mAtiki, druga etvrtina 5. st. pr. n.e.CVA Bucarest 2 (Roumanie 2) 1968, T. 40, 13; J. D. Beazlev, ABV, str. 359;Hesperia vol. XXXVII, 4, 1968, T. 105, 3234.

    17. Inv. 1102 TABLA XIV, 3, 4

    Lekit. Tijelo cilindrino s proirenim i blago nakoenim ramenima, prema dnujae sueno. Vrat dug, tanak, otvor plitiast, obod iri, vodoravan. Drka tra-kasta, koljenasto savijena. Postolje visoko, profilirano. Cijela povrina jeukraena: na blijedoruiastoj podlozi ramena nizom sitnih tokica i irimpojasom zrakasto rasporeenih tapia. Na gornjem dijelu tijela, kao obrubscene samo je jedna tamna linija, a pri dnu ralanjene tanke svijetle linijete uske i iroke tamne trake. U irokom sredinjem polju prikazana je dioni-zijska povorka s etveropregom (Ariadna i Dionis s pratilicama). ena u na-branom himationu s kosom sloenom u punu stoji na kolima i pridravauzde, okrenuta udesno. Pokraj nje je druga, identino odjevena i okrenutaudesno, dri dugi tap. Iza konja nazire se glava treeg lika, a ispred njih navisokoj stolici sjedi ena odjevena takoer u himation koji se u naborimasputa do zemlje i okrenuta je ulijevo.Silhuete likova raene su vrlo povrno i nekvalitetno, a ugrebene linije kojenaznauju draperije odjee i likove konja izvuene su grubo i bez reda. Svimotivi, te otvor, gornja povrina drke, donji dio tijela s postoljem izvedenisu firnisom, a neki detalji i bijelom bojom. Firnis smeastocrn, tanko i ne-jednako nanesen. Glina ukastocrvena. Drka i vrat slomljeni i sastavljeni, agornja povrina oteena, firnis i namaz otpadaju.Visina 0,190 m, promjer tijela 0,057 m, irina dna 0,039 m, irina otvora0,035 mAtiki, druga etvrtina 5. st. pr. n.e.Grupa Haimona, CVA Bucarest 2 (Roumanie 2) 1968, T. 40, 13; J. D. Beazlev,ABV, str. 539.

  • 227

    18. Inv. 1095 TABLA XV, 1

    Lekit. Tijelo trbuasto s proirenim i nakoenim ramenima, prema dnu jaesueno, vrat krai, tanak, otvor plitiast, obod irok, vodoravan. Drka obla,luno savijena. Uska noica prelazi u ploasto postolje. Cijela povrina jeukraena: na blijedo smedastoukastoj podlozi ramena kratkim okomitim ta-piima i irim pojasom zrakasto rasporeenih jeziaca. Na gornjem dijelu ti-jela, uz rub ramena su dva niza sitnih tokica i tanka linija, a pri dnu uske iire svijetle i crne trake. U sredinjem irokom polju prikazana je scena He-rakla u borbi s nemejskim lavom. Pognuto nago tijelo Herakla s lijeve stranebori se s lavom kojemu je prednji dio tijela sputen do zemlje, a vrsto stojina zadnjim nogama. Velik i dug rep savijen je u obliku osmice. Na granamaiznad likova, koje su komponirane od deblje linije i dva niza tokica, visi odje-a. Silhuete likova kao i ugrebene linije kojima su naznaeni dijelovi tijela inabori odjee raene su vrlo povrno i nekvalitetno. Svi motivi, te otvor, gor-nja povrina drke, donji dio tijela s postoljem izvedeni su firnisom nanesenimtanko i nejednako.Firnis smeastocrn, slabije kvalitete i sjaja. Glina ukastocrvena. Gornja po-vrina je mjestimino oteena, pa otpada firnis i namaz.Visina 0,127 m, promjer tijela 0,047 m, irina dna 0,032 m, irina otvora0,035 mAtiki, prva etvrtina 5. st. pr. n.e.Grupa Haimona

    19. Inv. 1094 TABLA XV, 2

    Lekit. Tijelo trbuasto s jae proirenim i blago nakoenim ramenima, premadnu sueno, vrat krai, tanak, otvor plitiast, obod iri, vodoravan. Noica uskaprelazi u ploasto postolje. Povrina je ukraena: na smeastocrvenoj podloziramena kratkim okomitim tapiima i irim pojasom zrakasto rasporeenihjeziaca. Na gornjem dijelu tijela, uz rub ramena je samo tanka linija, a pridnu ralanjene tanke i ire svijetle i tamne trake. U sredinjem irokompolju je scena Herakla u borbi s nemejskim lavom i Atena. Nagi Heraklo pri-kazan je u vrstom zagrljaju sa ivotinjom, tijela su im u vodoravnom polo-aju. Desno ispred lava stoji Atena, u poluprofilu, odjevena u dug i nabranhimation, okrenuta ulijevo. Na glavi ima kacigu s visokom perjanicom, a urukama dri tit i koplje. Na grani, komponiranoj od linije i dva niza tokicaprebaen je Heraklov plat ukraen trakama i tokicama vrlo stiliziran.Silhuete likova raene su vrlo povrno, mjestimino samo kao mrlje, a ugre-bene linije na tijelu i naborima odjee izvuene su grubo i bez reda. Motivisu izvedeni firnisom, a neki detalji i bijelom bojom. Firnis smeastocrn sla-bije kvalitete, tanko i nejednako nanesen. Glina blijedouta. Noica napukla,sastavljena je, gornja povrina mjestimino oteena, pa otpada firnis i na-maz.

  • m228

    Visina 0,125 m, promjer tijela 0,052 m, irina dna 0,041 m, irina otvora 0,033Atiki, prva etvrtina 5. st. pr. n. e.Grupa Haimona

    20. Inv. 1096

    Lekit. Tijelo trbuasto s proirenim i blago nakoenim ramenima, prema dnujae sueno. Vrat dulji, tanak, otvor plitiast, obod iri, vodoravan. Drka obla,koljenasto savijena. Noica uska prelazi u ploasto postolje. Povrina je ukra-ena: na naranastoj podlozi ramena zrakasto rasporeenim jezicima. Nagornjem dijelu tijela uz sam rub ramena je tamna linija, a pri dnu (irokatamna i uska svijetla traka. U irokom sredinjem pojasu su tri vrlo stiliziranei silhuetarno izvedene palmete, na nizu povezanih ovalnih karika, a ugrebenelinije koje bi trebale naznaiti latice izvuene su samo okomito i ravno. Sveje izvedeno smeastocrnim firnisom vrlo povrno i nekvalitetno. Otvor, gornjapovrina drke, donji dio tijela s postoljem prevueni su takoer firnisom.Glina blijedoukasta. Vrat slomljen i sastavljen, a gornja povrina dostaoteena pa otpada firnis i namaz.Visina 0,121 m, promjer tijela 0,047 m, irina dna 0,038 m, irina otvora 0,031 mAtiki, sredina 5. st. pr. n. e.

    SKIFOSI

    21. Inv. 373 TABLA XVI, 1, 2Skifos-plitiast. Rub valjkasto zadebljan i malo razgrnut, stijenka deblja. Dvijeoble drke koso poloene prema gore. Na dnu ploast stajai prsten. S unu-tranje strane firnisan, a vanjska povrina ukraena. Ispod ruba je iroka srne-astocrvena traka, a pri dnu je uska svijetla, te iroka i ua smeastocrvena.U irokom sredinjem polju na obje strane su scene.A Satir i menada u pokretu. Satir je nag, okrenut ulijevo, dri u lijevoj

    ruci dugi riton. Menada je u dugom hitonu s rukavima, okrenuta udesno.Kosa joj je sloena u punu, a u lijevoj ruci dri tirs. U meuprostoruproteu se grane od dva niza tokica, a na krajevima uz drke zavravajumalim palmetama proirenih listia s volutama i videom.

    B Silen i satir u pokretu i poluprofilu, jedan iza drugoga, okrenuti udesno.Silen je u kratkom hitonu s rukavima i dri tirs u lijevoj ruci, a desnuje ispruio. Ispred njega je nagi satir s dugim ritonom u lijevoj ruci,glavu je zabacio ulijevo. Izmeu njih se protee grana identino kom-ponirana s palmetama i vitiastim volutama.

    Silhuete likova i dekorativni elementi izvedeni su smeastocrnim firnisom nacrvenkastoj sjajnoj podlozi. Glina svijetlocrvena. Raspucan je i sastavljen, adio dopunjen, gornja povrina mjestimino oteena pa firnis otpada.

  • 229

    Visina 0,069 m, promjer otvora 0,143 m, irina dna 0,092 mBeotski (?), prva polovica 5. st. pr. n. e.CVA Bucarest 1 /Roumanie 1/, 1965, T. 21, 4 str. 26.

    22. Inv. 1109 TABLA XVII, 1, 2

    Skifos. Rub blago nakoen i zadebljan, stijenka deblja. Dvije oble drke kosopoloene prema gore. Postolje ploasto. Cijela je povrina ukraena: drke, po-stolje i unutranjost prevueni su firnisom, na dnu s unutranje strane je cr-veni medaljon. S vanjske strane ispod ruba su dva niza tokica, pri dnu irokatamna traka i tri tanke crvenkaste linije, te na svijetloj podlozi niz rijetkorasporeenih tokica. U sredinjem irokom polju na smeastocrvenoj podloziprikazane su na obje strane dionizijske scene. Menade i satiri u plesnom ritmu.Menade odjevene u dugi hiton s rukavima u poluprofilu okrenute su udesno,a glavom zabaenom ulijevo. Kosa im je sloena u punu. Obje ruke su vi-soko uzdignute i rairene, a u jednoj dre i tirs. Satiri su nagi i bradati s lepr-avim repovima, jednako okrenuti. Svi likovi su ivih pokreta, izvedeni sil-huetarno i vrlo kvalitetno. Motivi su raeni smeastocrnim firnisom koji jejaeg sjaja. Glina svijetlocrvena. Gornja povrina mjestimino oteena, pafirnis otpada.Visina 0,142 m, promjer otvora 0,170 m, irina dna 0,117 mBeotski, kraj 6. ili poetak 5. st. pr. n. e.

    23. Inv. 370 TABLA XVIII, 1, 2

    Skifos. Rub prstenasto zadebljan i blago razgrnut. Stijenka oblija. Dvije valj-kaste drke koso poloene prema gore. Noica niska, lagano profilirana. Cijelapovrina je ukraena: drke, noica i unutranjost prevueni su firnisom, nadnu je crveni medaljon. S vanjske strane ispod ruba tamna traka. Donji diotijela ralanjen je uim i irim, svijetlim i tamnim trakama, a uz noicu senalaze tanki okomiti svijetli tapii. U irokom polju, na smeastocrvenomnamazu prikazana je scena, identina na obje strane. U sredini stoje dva nagalika okrenuti jedan prema drugom, a iza svakog sjedi na niskoj stolici ena udugom nabranom hitonu, okrenute su takoer prema sredini. Desno i lijevopo jedna sfinga, a cijela kompozicija zavrava stiliziranom palmetom, malimvolutama i viticom.Silhuete likova kao i ugrebene linije kojima su naznaeni detalji tijela i odjeeraene su vrlo povrno. Svi motivi izvedeni su crnim firnisom. Glina svijetlo-crvena. Sav je raspucan i sastavljen, neki dijelovi dopunjeni, a gornja povrinatakoer jae oteena, pa firnis otpada. Stoga se i likovi slabije raspoznaju.Visina 0,102 m, promjer otvora 0,155 m, irina dna 0,096 mAtiki, prijelaz iz 6. st. u 5. st. pr. n. e.J. D. Beazlev, ABV, str. 621, 102, CHC grupa /v. Bothmer, Hermogeniantype/; CVA Bucarest 2 /Roumanie 2/ 1968, T. 13, 2

  • 230

    24. Inv. 371 TABLA XIX, 1Skifos-plitiast. Rub ravan, neznatno zadebljan. Dvije oble drke koso poloeneprema gore. Dno malo uvueno na prijelazu u iroku i nisku noicu. Drke,noica i unutranjost prevueni su firnisom, a vanjska povrina je ukraena ito uz rub irokom tamnom trakom, a pri dnu irokim tamnim i uskim svi-jetlim trakama. U sredinjem irokom polju na svijetlocrvenoj podlozi prika-zana je scena, identina na obje strane. Dvije ene i etveropreg. Odjevene suu dugi i nabran himation, a kosa im je sloena u punu, okrenute udesno. Prvapridrava uzde, a druga ima liru u rukama. Sa svake strane, prema drkamanalazi se po jedna velika palmeta dugih latica koje se na vrhu proiruju.Silhuete likova su iroke i rasplinute, a ugrebene linije kojima su naznaenidijelovi tijela i odjee izvuene su vrlo povrno i bez reda. Sve je izvedenocrnim firnisom osrednje kvalitete. Glina svijetlocrvena. Raspucan je i sastav-ljen, dio noice nedostaje.Visina 0,103 m, promjer otvora 0,180 m, irina dna 0,112 mAtiki, prva etvrtina 5. st. pr. n. e.Grupa Haimona CVA Lecce III, H. c. T. 1, 3; D. M. Robinson, Excavation atOlvnthus, part V, 1933, Oxford, T. 51, si. 37

    Tabla IPlate ITabla IIPlate II

    Tabla IIIPlate III

    Tabla IVPlate IVTabla VPlate V

    Tabla VIPlate VI

    Tabla VIIPlate VIITabla VIIIPlate VIIITabla IXPlate IX

    Tabla XPlate X

    1, Lekit1, Lekythos

    12, Lekit12, Lekythos

    12, Lekit12, Lekythos12, Lekit12, Lekythos12, Lekit

    12, Lekit12, Lekythos

    1, Lekit1, Lekythos

    1, Lekit1, Lekythos

    1, Lekit1, Lekythos

    1, Lekit1, Lekythos

    TABLEPLATES

    kat.

    kat.

    kat.

    kat.

    kat.

    kat.

    kat.

    kat.

    kat.

    kat.

    1

    2

    3

    4

    5

    7

    6

    8

    8

    9

    inv. 1121

    inv. 1041

    inv. 1092

    inv. 1093

    inv. 1117

    inv. 1103

    inv. 779

    inv. 898

    inv. 898

    inv. 1104

  • 231

    Tabla

    Plate

    Tabla

    Plate

    Tabla

    Plate

    Tabla

    Plate

    Tabla

    Plate

    TablaPlateTablaPlate

    TablaPlateTablaPlate

    XI

    XI

    XII

    X I I

    XIII

    XIII

    XIV

    XIV

    XV

    XV

    XVIXVI

    XVIIXVII

    XVIIIXVIII

    XIXXIX

    12, Lekit34, Lekit12, Lekythos34, Lekythos

    12, Lekit34, Lekit12, Lekythos34, Lekythos12, Lekit34, Lekit12, Lekythos34, Lekythos12, Lekit34, Lekit12, Lekythos34, Lekythos1, Lekit2, Lekit

    1, Lekythos2, Lekythos

    12, Skifos-plitiast12, Cup-skyphos12, Skifos12, Skyphos

    12, Skifos12, Skyphos

    1, Skifos-plitiast1, Cup-skyphos

    kat. 10kat. 11

    kat. 12kat. 13

    kat. 14kat. 15

    kat. 16kat. 17

    kat. 18kat. 19

    kat. 21

    kat. 22

    kat. 23

    kat. 24

    inv. 1098inv. 1100

    inv. 1091inv. 1099

    inv. 781inv. 778

    inv. 1101inv. 1102

    inv. 1095inv. 1094

    inv. 373

    inv. 1109

    inv. 370

    inv. 371

  • Vjesnik Arh. muz. Zagreb, 3. s. XIIXIII (B. Viki V. Damevski) TABLA I

  • TABLA II Vjesnik Arh. muz. Zagreb, 3. s. XIIXIII (B. Viki V. Damevski)

  • Vjesnik Arh. muz. Zagreb, 3. s. XIIXIII (B. Viki V. Damevski) TABLA III

  • TABLA IV Vjesnik Arh. muz. Zagreb, 3. s. XIIXIII (B. Viki - V. Damevski)

  • Vjesnik Arh. muz. Zagreb, 3. s. XIIXIII (B. Viki V. Damevski) TABLA V

  • TABLA VI Vjesnik Arh. muz. Zagreb, 3. s. XIIXIII (B. Viki V. Damevski)

  • Vjesnik Arh. muz. Zagreb, 3. s. XIIXIII (B. Viki V. Damevski) TABLA VII

  • TABLA VIII Vjesnik Arh. muz. Zagreb, 3. s. XIIXIII (B. Viki V. Damevski)

  • Vjesnik Arh. muz. Zagreb, 3. s. XIIXIII (B. Viki V. Damevski) TABLA IX

  • TABLA X Vjesnik Arh. muz. Zagreb, 3. s. XIIXIII (B. Viki V. Damevski)

  • Vjesnik Arh. muz. Zagreb, 3. s. XIIXIII (B. Viki V. Damevski) TABLA XI

  • TABLA XII Vjesnik Arh. muz, Zagreb, 3. s. XIIXIII (B. Viki V. Damevski)

  • Vjesnik Arh. muz. Zagreb, 3. s. XIIXIII (B. Viki V. Damevski) TABLA XIII

  • TABLA XIV Vjesnik Arh. muz. Zagreb, 3. s. XIIXIII (B. Viki-V. Damevski)

  • Vjesnik Arh. muz. Zagreb, 3. s. XIIXIII (B. Viki V. Damevski) TABLA XV

  • TABLA XVI Vjesnik Arh. muz. Zagreb, 3. s. XIIXIII (B. Viki V. Damevski)

  • Vjesnik Arh. muz. Zagreb, 3. s. XIIXIII (B. Viki V. Damevski) TABLA XVII

  • TABLA XVIII Vjesnik Arh. muz. Zagreb, 3. s. XIIXIII (B. Viki V. Damevski)

  • Vjesnik Arh. muz. Zagreb, 3. s. XIIXIII (B. Viki V. Damevski) TABLA XIX

    10.pdf10